Susret hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića donio je nekoliko zanimljivih trenutaka, ali onaj posebno zanimljiv prošao je potpuno ispod radara. Dok je Vućić vršio inspekciju Počasno zaštitne bojne, a desničari prosvjedovali u središtu Zagreba, lako vam je mogla promaći uzbudljiva priča sa samog istoka Hrvatske. Naime, tamo je novinarka 24sata pronašla hrvatske ljubitelje pucanja okupljene u klub „Strijelac“. Oni su pokrenuli suradnju s jednim srpskim streljačkim klubom i zajedno će organizirati turnir. Predsjednik kluba kaže: „Odlično surađujemo i međusobno se posjećujemo. Mi smo sportaši, rat i politika nas ne zanimaju. I njima je, kao i nama, pun kufer takvih priča i svi zajedno želimo gledati naprijed“. No, tu tek priča postaje zanimljiva. Jer, klub „Strijelac“ kojeg rat i politika „ne zanimaju“ svake godine organizira nekoliko streljačkih turnira upravo ratno-političke tematike.

Prije tri godine Predrag Lucić i Boris Dežulović otpjevali su „Melodije Koke i Kolinde“ u frenetičnoj atmosferi zagrebačkog No Sikirikija. Lupiga je bila tamo i snimala cijelo vrijeme. Bile su to jedne od najboljih „Melodija“ koje smo vidjeli i čuli. "Počela je slučajno, kao i Feral, iz nakupljenog gradiva koje je samo trebalo uobličit u neku novu formu, gdje bismo se osjećali dobro kao i kada smo radili novine. Budući da ni Ferala ne bi bilo bez kafanske zajebancije, sama od sebe je došla ideja da pjesme čitamo i pjevamo za stolom, uz vino i cigarete, i da publika po mogućnosti uživa u istim porocima", ovako je Predrag u jednom razgovoru za Lupigu objasnio ideju i način realizacije „Melodija“ koje je po cijeloj regiji, uvijek s velikom radošću, izvodio s Borisom Dežulovićem. Predrag više nije s nama, ali njegovo djelo s nama će ostati vječno. Na sutrašnji dan Predrag bi napunio 54 godine i tim povodom Lupiga i No Sikiriki organiziraju malo druženje.

Donosimo najdetaljniji tekst o onome što se danas događalo na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Uz potresna svjedočanstva žrtava i isječke Istanbulske konvencije poslana je jasna poruka - "Nismo sluškinje i nikada nećemo biti". „Tek nekoliko mjeseci nakon što nam se sin rodio, dobila sam prvi udarac nogom – zato jer sam bila prgava i bezobrazna – nije on kriv. Prvog Božića našeg braka dobila sam šamar jer sam ga dovela do toga svojim provociranjem i tražio da mu to ne radim – nije on kriv“, dio je jednog od svjedočanstava koje je pročitano na Cvjetnom trgu gdje se po hladnom i kišovitom vremenu okupilo oko tristotinjak građanki i građana. Sve to pred tridesetak žena obučenih u zastrašujuće i opominjuće kostime sluškinja iz serije „Sluškinjina priča“ snimljene po romanu Margaret Atwood, distopiji koja govori kojim nas putem mogu odvesti razne klerikalne i ekstremne inicijative.

"Prema takvom scenariju, žene i djeca samo su vlasništvo muškarca, supruga i oca, koji s njima može raditi što hoće, ovisno o dubini njegove 'kršćanske etike'. Taj scenarij je toliko sličan distopijskoj seriji „Sluškinjina priča“ da se s razlogom možemo početi bojati trenutka kada će ovakvi govori i riječi početi prelaziti u praksu, dokidajući sve civilizacijske pravne tekovine i samu ideju republike", stoji u reakciji Platforme 112 koju čini 13 nevladinih organizacija, a podržava je još stotinjak organizacija, na istup dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Tončija Matulića, koji je kritizirao Istanbulsku konvenciju i, ukratko, rekao kako je ona korak unatrag u poboljšanju čovjekove naravi, gledano kroz svjetlo kršćanske etike. Istovremeno platforma poziva na prosvjednu akciju „Sluškinje ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije“ koja će se sutra, u subotu 10. veljače, točno u 12 sati održati na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Od prvog dana internet su preplavile iznimno brutalne snimke izmasakriranih, raznesenih i spaljenih ljudskih tijela, uglavnom civila stradalih u masovnim bombardiranjima u operaciji ironičnog naziva "Maslinova grana". Komunikacijski kanali zagušeni su dezinformacijama, čijem širenju doprinose i renomirani mediji poput AP-a, Reutersa, CNN-a i BBC-a danima prenoseći lažne tvrdnje pretežno turskih medija o događajima na terenu, primjerice one o prisustvu ISIS-ovih trupa u Afrinu. Opsežne je to invazija turskih oružanih snaga i brigada Slobodne sirijske vojske (FSA) na kurdski kanton Afrin - izolirani teritorij u sjeverozapadnoj Siriji koji kontrolira Partija demokratskog saveza (PYD), dominantna stranka sirijskih Kurda. U iznimno složenoj situaciji Kurdi su za sada ostavljeni na vjetrometini, dok velike sile - Rusija i SAD - hvataju pozicije u završnim fazama sirijskog rata.

"Ako bi se potvrdile tvrdnje Muslime Hosseini da su na hrvatskom državnom području policijskim službenicima izrazili namjeru za pružanjem međunarodne zaštite, a da su se policijski službenici oglušili na takve zahtjev, to bi predstavljalo postupanje suprotno hrvatskom zakonodavnom okviru glede pružanja međunarodne zaštite, ali i suprotno odredbama Zakona o strancima kojim se propisuju postupci prema iregularnim migrantima zatečenim na granici s trećom zemljom prilikom ili neposredno nakon iregularnog ulaska", napominje Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u dopisu poslanom Državnom odvjetništvu povodom pogibje šestogodišnje djevojčice Madine Hosseini čija obitelj tvrdi da ih je hrvatska preko granice otjerala u smrt. Pučka pravobraniteljica navodi i da je podatke o događaju moguće skupiti i mimo snimaka termovizijske kamere, za koje policija tvrdi da ih zbog tehnički poteškoća ne može dostaviti. Jedan od načina je utvrđivanje kretanja izbjeglica putem traga signala njihovih mobilnih telefona, ali ti poslovi u ovlasti su policije.