KRŠĆANSTVO I NACIONALIZAM - IMA LI BOG NACIJU? (I. DIO): Kod nas se dogodilo obogotvorenje nacije

KRŠĆANSTVO I NACIONALIZAM - IMA LI BOG NACIJU? (I. DIO): Kod nas se dogodilo obogotvorenje nacije

Ima li Bog naciju? Gledajući kroz vizuru izjava i stavova najutjecajnijih pripadnika hrvatskoga klera odgovor na ovo pitanje jasan je i nedvosmislen. Međutim, ukoliko katoličanstvu u Hrvata oduzmemo nacionalističku komponentu, što se u okviru aktualnih društvenih okolnosti čini upravo nemogućim, odgovor na postavljeno pitanje znatno je složeniji. Na tribini pod istoimenim nazivom - "Ima li Bog naciju?" - održanoj 2014. godine u organizaciji riječkog Filozofskog fakulteta i Centra za kulturu dijaloga, o tome su razgovarali Predrag Lucić i bosanski franjevac Ivan Šarčević. Njihov razgovor na Lupigi ćemo objaviti u cijelosti, u tri dijela. Izvorno je objavljen 2016. godine u zborniku Vjera u dijalog / Sekularno i religijsko u razgovoru, u izdanju riječkoga Centru za kulturu dijaloga i Ex Librisa, a pod uredničkom palicom Zorana Grozdanova i Nebojše Zelića.
ODGOVOR NA TENZIJE U PIRANSKOM ZALJEVU: Na Bačvicama pomiješano „slovensko“ s „hrvatskim“ morem

ODGOVOR NA TENZIJE U PIRANSKOM ZALJEVU: Na Bačvicama pomiješano „slovensko“ s „hrvatskim“ morem

„Zdravo Ante! Donosim sa sobom osam litara prije tri sata zahvaćene morske vode. U jednoj prozirnoj plastici je pet litara, a u drugoj tri“, poručio je prošli tjedan slovenski kantautor, pjesnik, performer i aktivist najšire moguće sorte, Marko Brecelj, svom prijatelju, splitskom konceptualnom umjetniku Anti Kuštri. Brecelj je tih osam litara „slovenskog“ mora na koncu pomiješao s „hrvatskim“ morem na poznatoj splitskoj plaži Bačvice. Tim postupkom, objašnjava Kuštre, Brecelj je prosuvši „slovensko more“, dovršio performans „Arbitrarni postupak – dijeljenje mora“. Naime, prvi dio performansa održan je 1. siječnja, kada je Kuštre u Piranu četiri-pet litara hrvatskog mora pomiješao sa „slovenskim“ morem. Svojevrsni je to odgovor dvojice umjetnika na dizanje tenzija u Piranskom zaljevu, nakon što je objavljena arbitražna presude o granici u tom zaljevu.
BOBA ĐUDERIJA: Kamenovana nježnost svijeta

BOBA ĐUDERIJA: Kamenovana nježnost svijeta

Uvijek njemu. Kako su znali ti ljudi da on nikada neće reći ne, grubo ili s dosadom odmahnuti rukom, umoran od svega o čemu bi trebalo pisati? A znali su. Tako je malo dobrote na svijetu. Pa kad je negdje ima, teško je ne prepoznati je. Ne poželjeti joj se naći u blizini. Stopliti promrzlo srce. Eto, to je Predrag bio meni, a mislim i svim onim ljudima koji ga se danas sjećaju. Znamo da smo izgubili mi, ali da je izgubio i svijet ono malo, ono puno dobrote koju je Predrag nosio i donosio u svojim očima, rukama, riječima. Čitajući ponekad one otrovne, strašne komentare ispod njegovih tekstova često sam se pitala kako to podnosi? Jesu li ga i do koje mjere dirali i ranjavali? Nekako mislim da je nemoguće da ga nije boljelo. Pa on je sav bio blagost. Nježnost. Kamenovana nježnost svijeta. Hvala ti, druže. Čovječe. Prijatelju.
SINAN GUDŽEVIĆ: Alfonso Gatto

SINAN GUDŽEVIĆ: Alfonso Gatto

Alfonso Gatto nije običan slučaj pjesnika prolaznika kroz naše krajeve. Njegov prvi boravak u Jugoslaviji početkom ljeta 1948. moglo bi se reći, nerazjašnjen je do kraja. Mistificiran je, umotan u opanjkavanje i naknadno proglašen za sumnjiv. Nerazjašnjen je za druge, za mene nije. Ja sam od Izeta slušao i saznao sve što je trebalo o tome znati. A od Giacoma Scottija, čovjeka koji je za toga boravka i upoznao Gatta, više puta sam čuo sve što je za dežurne sumnjičavce navodno bilo mutno i nejasno. Scotti je svoja sjećanja na dva susreta s Gattom objavio u posebnoj brošuri, objavljenoj u Salernu 2009. godine. Prije toga je svoje sjećanje na Gattov boravak u Jugoslaviji objavio u sarajevskom Oslobođenju povodom desete godišnjice pjesnikove smrti. Scotti i Gatto su se sreli dva puta, drugi put u Sarajevu za spomenutih pjesničkih susreta, 24 godine nakon što su se sreli u Rijeci.
SLOVO O DRAGOM PREDRAGU: Moj je prijatelj postao planina

SLOVO O DRAGOM PREDRAGU: Moj je prijatelj postao planina

Riječi su ono što će nas zauvijek spajati, riječi što ostaju kao sjajne biserne ogrlice koje prebireš među prstima, pa ih spremiš u posebne kutije, one koje se daruju, one svečane. U predvorjima kino dvorana, u obasjanim knjižnicama i stepeništima na kojima smo se sretali, svijet nam je lagao da je dobar i plemenit. Jedinu dobrotu i jedinu plemenitost ja sam vidio u tebi, ne u mjestima i predmetima, već u tvojim riječima koje su bile više od glasa napuklog razočaranjima. Bile su to riječi koje su me podsjećale na vlakove što kasne, na hazardere koji sve što imaju stavljaju na crveno, bile su to riječi kao brzi ženski koraci, oni zbog kojih se prelazi crta. Netko će jednom sve to ponoviti, ali nikada tako uzvišeno i nikada tako plemenito. Imao sam prijatelja. Jednom sam mu drhtavim rukama pružio bilježnicu.
OTVORENO PISMO VODSTVU HRT-A: "Neugodan osjećaj cenzure"

OTVORENO PISMO VODSTVU HRT-A: "Neugodan osjećaj cenzure"

Nakon što je zbog prosvjeda udruge udovica hrvatskih branitelja vodstvo HRT-a naprasno uklonio najavljivanu televizijsku premijeru filma Pave Marinkovića „Ministarstvo ljubavi“, otvorenim pismom vodstvu HRT-a obratila se koordinacija Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja. „Osupnuti smo činjenicom da je dolaskom na portu nacionalne televizije i tamošnjim prosvjedom bilo kojega pojedinca ili skupine ljudi moguće uređivati program i pritiscima te mimo svake utvrđene procedure, ishoditi promjenu dogovorenog emitiranja hrvatskih filmova ili bilo kojeg drugog programski planiranog sadržaja. Drugim riječima, vrlo je neugodan osjećaj da je početkom 2018. moguća cenzura na Hrvatskoj radio-televiziji“, stoji u pismu koje podsjeća kako je scenarij za film izabran upravo na natječaju HRT-a, prošao je natječaj i kolaudaciju HAVC-a, koprodukcijski natječaj u Češkoj, Eurimagesov natječaj, bio već javno prikazivan u hrvatskim kinima te nagrađivan na mnogim festivalima.
ULAZIMO U ZADNJU TREĆINU KAMPANJE: Uz Alana Forda i Bureta na Trg maršala Tita

ULAZIMO U ZADNJU TREĆINU KAMPANJE: Uz Alana Forda i Bureta na Trg maršala Tita

U finale svoje crowdfunding kampanje, odnosno posljednjih deset dana, Lupiga ulazi s novim perkovima, pa je red i da ih predstavimo. Kao prvo, hvala svima na podršci u prvoj trećini, kada smo skupili 19.999 dolara, ali i onima koji su nas nastavili podržavati nakon toga, svjesni da ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ne planira raspisati natječaj za dodjelu sredstava rezerviranih za medije zajednice, a koja su osigurana iz Europskog socijalnog fonda, dapače - razmišlja kako izbaciti medije poput Lupige iz cijele jednadžbe što bi na koncu moglo dovesti do toga da se sredstva vrate Europskom socijalnom fondu. Zbog toga će nam sredstva prikupljena u crowdfunding kampanji biti oslonac u periodu prije nego što se njena milost (ili nemilost) sruči na nas. A od novih perkova tu su majice s natpisom „Trg maršala Tita“, izrađenih povodom preimenovanja spomenutog trga u Zagrebu, a kojih više nema u prodaji, potom Alan Fordovi iz Lupigine kolekcije te roman prvijenac našeg Ahmeda Burića - „Tebi šega što se zovem Donald“.
NOVA GODINA, NOVI OBIČAJI: HRT priopćenjem brani Stankovića

NOVA GODINA, NOVI OBIČAJI: HRT priopćenjem brani Stankovića

Već dugo je novinar i urednik Hrvatske radiotelevizije, Aleksandar Stanković, na meti desnice kojoj ni svojim radom, a da se ne lažemo, ni svojim imenom i prezimenom, nije po volji. Ovaj put se drvlje i kamenje na Stankovića obrušilo nakon što je u svojoj emisiji „Nedjeljom u dva“, ugostio bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Za takve je sporan i izbor gosta i vođenje emisije, ali posebno Stankovićev odgovor na hipotetsko pitanje bi li 1941. godine bio ustaša, četnik ili partizan. Urednik „Nedjeljom u dva“ je, na čuđenje desnih „portala“, odgovorio da bi u toj situaciji bez dvojbe bio partizan i sablaznio standardne kritičare. Po njima je, očito logično, da Stanković izabere da bi bio ustaša, ili ako ne to, onda barem četnik, i to dok istovremeno optužuju Mesića da laže kada kaže da je ustašizacija u Hrvatskoj sve veći problem. Ovaj put HRT je ipak odlučio barem deklarativno stati na stranu svojeg novinara i urednika.
PROSVJED NA „NIČIJOJ ZEMLJI“: „Jebale vas granice“

PROSVJED NA „NIČIJOJ ZEMLJI“: „Jebale vas granice“

„Piranski zaljev i sporovi oko njega predstavljaju klasičan primjer prodavanja nacionalističke magle kako bi se narodi bavili nepostojećim nacionalnim pitanjima, a ne gorućim problemima gospodarske i socijalne politike“, poručili su jučer na prosvjedu održanom nadomak Piranskog zaljeva Radnička fronta i slovenska stranka Levica, gdje su viđeni i transparenti s natpisima "Za Istru i Svijet bez granica", "Jebale vas granice", "Gdje je granica krađi radnog naroda", "Ne trebaju granice ljudima, već kapitalu" ... Prosvjed je održan u 15 sati na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Plovanija gdje je pedesetak članova ove dvije stranke na „ničijoj zemlji“ upozorilo na „nacionalističku maglu koja nam se prodaje na obje strane“. Svoju poruku predstavnici ovih političkih opcija pročitali su na tri jezika – hrvatskom, slovenskom i talijanskom.
FRENKIE PODRŽAVA LUPIGU: „Lupiga nam je uvijek čuvala đale“

FRENKIE PODRŽAVA LUPIGU: „Lupiga nam je uvijek čuvala đale“

„Bez zajebancije, Lupiga je uvijek bila podrška i uvijek čuvala đale ekipi FMJAM-a. I zato ovu priliku koristim da vas sve pozovem da podržite Lupigu i da podržite ovu akciju i da budete s nama, da spasimo i da omogućimo Lupigi još puno, puno godina angažmana i aktivnog rada“, poruka je video snimke podrške koja nam je stigla iz Tuzle ili, ako već hoćete, iz FMJAM države. Masovnoj podršci Lupige pridružio se i stari Lupigin znanac, Adnan Hamidović, poznati reper Frenkie, kojeg mediji vole počastiti nazivom „najbrži reper na Balkanu“. U svom videu Frenkie se prisjeća kako se još davno susreo s Lupigom, u davna vremena kada je ovaj portal uz medijski sadržaj još uvijek njegovao i formu foruma. Frenkie je u našoj kampanji ponudio i svoj perk - popularni reper onog tko Lupigu „pogura“ sa 100 dolara časti s dvije ulaznice za njegov koncert i plaća mu turu.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije