Shvaćam ponekog gledatelja kojemu je taj prizor bio potresan, kao, eto kako prolaze entuzijastični znanstvenici kad uđu u hrvatsku Vladu i tako dalje. Što se to tamo dogodilo, a da je tako raspalilo mladog HDZ-ovca, nije problem spekulirati. Svaka poslovno ubrojiva osoba, koja poznaje povijest HDZ-a, zna da tamo ne ulaziš osjetljivih živaca. Sasvim je moguće da mu je netko tko je ranije prepisao nečiji diplomski rad rekao da začepi, da mu je netko bez diplome rekao da začepi ili nešto slično po izboru čitatelja, a može i nešto sasvim drugačije, npr. da se Strmota trgnuo iz nekog stanja u kojemu ranije uopće nije znao da je član stranke i Vlade koju ta stranka vodi. Stoga je širenje ideje da će nekim posebnim mjerama ista Vlada sanirati štetu koju sama proizvodi, rezultat slaboumnosti ili neviđeno snažnog pucketanja one stvari za inteligenciju javnosti, jednako kao što bi bilo da te netko uporno džepari i zagovara povećanje broja novčanica u tvom džepu, s ciljem da uvijek imaš nešto što se može maznuti.

Usprkos snijegu, niskim temperaturama i nemilosrdnim udarima vjetra, nekoliko stotina ljudi stisnulo se oko Zdenca života i bodrilo govornike koje niti povremeni problemi s razglasom nisu obeshrabrili. Bilo je među okupljenima dovoljno energije za premostiti svaki tehnički problem – osim jednoga – u petak 23. veljače vrata Sveučilišta ponovo će ostati zatvorena za javnost. „Želimo sveučilište u kojem se kritičko mišljenje cijeni kao vrijednost, a ne povod za tužbu“, poentirala je moderatorica skupa Lorena Drakula prije nego što je mikrofon predala akademiku Vlatku Silobrčiću koji je govor počeo nabrajanjem brojnih nepravilnosti u radu Sveučilišta posljednje četiri godine. „Vrijeme je grozno, ali još uvijek bolje od stanja na Sveučilištu. Tužno je da je ovo postao jedini način na koji možemo komunicirati s rektorom“, rekao je Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske.

Zagrebačko psihološko društvo obilježava Tjedan psihologije Facebook akcijom „Zamjenjujemo zablude znanošću!“. Svaki dan, od ponedjeljka do petka, predstavljaju po jednu zabludu i pripadajuće objašnjenje što o toj zabludi kaže psihologija. Zablude o kojima pišu vezane su za teme o kojima građani slušaju u javnom prostoru proteklih mjeseci. Antonija Maričić prvog je dana dekonstruirala zabludu koja kaže da "djeca LGBT roditelja imaju emocionalne teškoće i teškoće u prilagodbi". Znanost, naime, kaže da je za dobrobit djece ključna je kvaliteta odnosa unutar obitelji. Psihologinja Iskra Pejić u utorak se pozabavila tezom da uvođenjem školskih uniformi smanjujemo razlike među djecom. Prema istraživanjima koja navodi ispostavlja se da to nije tako: izložena međusobnim razlikama djeca imaju priliku razvijati vlastiti identitet i toleranciju, kaže znanost, a uvođenje uniformi u škole neće riješiti probleme u školstvu.

"Izbor rektora nije i ne može biti interes samo stručnog tijela Sveučilišta, Senata koji broji 70 članova, već čitavog Sveučilišta i cjelokupne javnosti", stoji u novom apelu novinara upravi Sveučilišta u Zagrebu da za javnost otvori sjednicu 23. veljače kada će Senat izabrati novog rektora. Sada ga potpisuje 28 novinara iz 21 redakcije. „Odluka kojom proces izbora rektora najvećeg javnog Sveučilišta ostaje zatvoren za javnost neshvatljiva je u trenutku opetovanih apela brojnih medija da im se omogući profesionalno obavljanje dužnosti i izvještavanje javnosti o procesu izbora“, zaključuje se u dopisu koji su potpisali novinari Novog lista, Novosti, Slobodne Dalmacije, Indexa, novinari Hrvatske televizije i Hrvatskog radija, redakcije 24 sata, portala Srednja.hr, Večernjeg, Jutarnjeg, HINA-e, Telegrama, Školskih novina, Yammata, Stojedinice, Al Jazeerae, RTL-a, Nove TV, N1, Faktografa i mi na Lupiga.Com.

Sve je počelo s masovnim prosvjedom koji je na ulice glavnog katalonskog grada izveo više od 160.000 ljudi. „Otvorite jebene granice“, pisalo je na jednom od nekoliko stotina transparenata i bila je to najjasnije izrečena poruka vladama europskih zemalja. Upravo taj je prosvjed, nazvan „Volem acollir“ („Želimo (ih) prihvatiti“), bio okidač da troje mladih novinara započne snimanje dokumentarnog filma. Rezultat petomjesečnog napornog rada je pred vama – film „Barcelona: ready to welcome?“. „Željeli smo istražiti koliko se izbjeglice koje pristižu u Barcelonu osjećaju dobrodošle, fokusirajući se pritom na izbjeglice iz Sirije“, objašnjavaju autori filma Valentina Marconi iz Italije, Johannes Vanneste iz Belgije i Ivana Ujčić iz Hrvatske, novinarka mlađe generacije iz Pazina koja već godinu dana živi i radi u Barceloni. Pitanja koja je ovaj trojac sebi postavio kao polaznu točku poprilično su provokativna, ali i nužna.

„Napraviti uži izbor najvećih komunikacijskih gafova zaista nije lak zadatak i ova bi lista mogla biti i trostruko duža“, zaključak je članova stručnog žirija „11. Grand PRixa“ Hrvatske udruge za odnose s javnošću koji su se upustili u tešku zadaću biranja „antikomunikatora godine“. Na koncu se na popisu deset veličanstvenih, uz detaljna i zanimljiva obrazloženja, našlo uistinu šaroliko društvo – predsjednik SDP- a Davor Bernardić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker, ministar zdravstva Milan Kujundžić, predsjednik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata Ivan Vrdoljak, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, nezavisni saborski zastupnik Željko Glasnović, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, sisački biskup Vlado Košić i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.