Sedam prevedenih knjiga na hrvatski u zadnjih devet godina britanskog filozofa i psihologa Alaina de Bottona čine jednim od najpopularnijih suvremenih stranih autora u nas. Njegov je uspjeh još veći ako znamo da se u slučaju tih knjiga radi o publicistici, odnosno esejističkim knjigama, što je ipak manje obljubljena vrsta štiva od beletristike. U svojoj novoj knjizi 'Arhitektura sreće' de Botton se bavi ljepotom i njezinim utjecajem na čovjekov život, odnosno nastoji čitatelja otvoriti prema misli da naš okoliš i njegov izgled utječu na naše raspoloženje i način na koji razmišljamo te se trudi pokazati koliko je naš identitet neizbrisivo povezan s mjestom na kojem se nalazimo i prostorima u kojima boravimo

Ta već toliko spominjana promjena u političkom i društvenom životu Amerike koju donosi izbor Obame, sugerira Lalić, ona je lozinka koja je bivšem senatoru države Illinois otvarala sva vrata. I nije, a to je jedna od najhrabrijih teza knjige, za Obamin uspjeh bila toliko presudna njegova karizma, inteligencija i, naposljetku, boja kože, koliko želja Amerikanaca da okrenu novu stranicu. S Obamom ili bez njega, ali kad je već tu netko tko kod većine izaziva pozitivne vibracije – rezonirali su Demokrate - daj ga na scenu. Lalićeva knjiga temelji se na njegovom prošlogodišnjem boravku u SAD-u u, što je čini zbirkom reportaža i tekstova politološke i sociološke tematike

''Literarna sekcija'' novi je roman Pavla Pavličića u kojemu on beletrizira nekoliko svojih čestih tematskih preokupacija. Kako već sam naslov sugerira, Pavličić se u novome romanu bavi temom umjetničkog, odnosno književnog stvaranja, što je bila tema i nekoliko njegovih prethodnih romana; kao što je već u nekoliko navrata bio slučaj i radnja novoga romana smještena je u fikcionalni slavonski gradić Varoš čime autor tematski dijapazon svoga rukopisa obogaćuje i zavičajnom odrednicom, a čitanjem otkrivamo kako su enigmatičnost i fantastični motivi kao svojevrsni piščevi znaci raspoznavanja i u novome romanu ponovo nezaobilazno prisutni

U novoj knjizi 'Pustinje', koju naziva fikcionalnom autobiografijom, odnosno elegijom o jednom vremenu, Rade Jarak izlaže sjećanja na vlastito odrastanje, rekreirajući maštu djeteta još nezasićenih, neutaženih osjetila i znatiželju mlada bića još otvorena za podražaje iz okoline i spremna na čuđenje pred stvarima i pojavama kojima odraslost oduzima čar, pretvarajući njihovu jedinstvenost u običnost, banalnost. Riječ je o fragmentarnoj, retrospektivnoj, nelinearnoj poetskoj prozi gusta, zasićena izraza prepuna lirskih pasaža; emfatičnoj prozi na tragu Stanka Andrića, Brune Schulza i Danila Kiša u kojoj autor rekreira svijet odrastanja i inicijacije