Prijevodi suvremene bugarske književnosti u nas su iznimno rijetki, a čitanje 'Prirodnog romana' Gergija Gospodinova budi želju za sustavnijim upoznavanjem novijih izdanaka te književnosti s brdovitog Balkana. Radi se o romanu u kojem pripovjedač bilježi naplavine svoje svijesti, one 'svakodnevne sitnice koje polako potkopavaju samo nama namijenjenu dozu sreće'. Knjiga je prepuna metafikcijskih poigravanja, citata i popkulturnih referenci, a unatoč anarhoidnosti svoje razlomljene, mozaične strukture, brojne se kratke vinjete na koncu stapaju u romanesknu cjelinu koja nauštrb raznolikosti dijelova ne žrtvuje svoju kompaktnost

Jedan od najkontroverznijih pisaca današnjice, Michel Houellebecq, prošlih je dana hrvatski puk sklon literaturi počastio svojim ukazanjem. Nije mala stvar, od svoje dvije ovogodišnje turneje, On je jednu odlučio podariti nama. Mašala!!! Nakon što Ga dočekasmo, te se u Booksi, Gjuri i B.P. klubu poklonismo Njegovom veličanstvu, pa ga naposljetku, kako dobrom domaćinu i dolikuje, ispratismo, vrijeme je da saznate što naš vrijedni književni kritičar Bozzo misli o Njegovom provokativnom pisanju. Kako ćete vidjeti, Bozzo baš i nije pretjerano oduševljen, Houellebecqu ima za prigovoriti štošta, a što sve to 'štošta' obuhvaća saznajte klikom na

Tomislav Zajec ove je godine romanom 'Ljudožderi' ušao u najužu konkurenciju za nagradu 'Jutarnjeg lista' za najbolju prozu. Nagrada je (zasluženo) otišla Romanu Simiću, ali, unatoč tome što Zajec novim romanom još uvijek nije do kraja realizirao svoj potencijal, on i dalje ostaje jednim od zanimljivijih domaćih autora koji se može pohvaliti kvalitativno ujednačenim opusom. 'Ljudožderi' njegov treći po redu roman, prvotno zamišljen kao filmski scenarij, toliko je srodan prethodnicima da s njima dijeli i vrline i mane. No, eventualna ekranizacija jamačno bi donijela donedavno najveću zamjerku domaćem filmu: neuvjerljivi, neautentični i ukočeni dijalozi

Rukopis romana 'Ono što sam prešutjela' 2004. godine ušao je u najuži izbor za nagradu VBZ-a. Unatoč tome roman je po objavljivanju prošao prilično nezapaženo, što kvalitetom nikako ne zaslužuje. Srećom, autorica Aleksandra Kardum već je našla slovenskog izdavača koji sprema prijevod (ali i reklamnu kampanju), pa će taj debitantski roman doživjeti i inozemno izdanje. Inače, radi se o suptilnoj intimističkoj prozi u kojoj se miješanjem sadašnjosti s krhotinama prošlosti formira upečatljiv kaleidoskop emocija, događaja i refleksija te je ozbiljan pokušaj artikulacije ženske intime. Autorica je evidentno talentirana i od nje očekujemo još mnogo dobra štiva