U principu, braniteljska proza mi izgleda kao Mirko i Slavko na kokainu. Te sam stoga knjizi Slađane Bukovac prišao s predrasudama. Ali one su nestale već od prve stranice. Velika je knjiga Rod avetnjaka, tu ima svega što treba postojati u velikoj književnosti, tragizma i asocijativnosti, uzvišenosti i točnosti, ironije (točnije, njenog zlog brata sarkazma) i sentimenta, dobre priče i diskursa koji budi na razmišljanje - i roman potvrđuje kako je prošlogodišnja prozna produkcija bolja od uopćenih podcjenjivačkih zbirnih ocjena. Prve tri četvrtine knjige čitate s guštom, povremeno se (pa i gorko) smijuljeći sarkazmu kojim Bukovčeva rentgenizira poratno društvo

Sedam prevedenih knjiga na hrvatski u zadnjih devet godina britanskog filozofa i psihologa Alaina de Bottona čine jednim od najpopularnijih suvremenih stranih autora u nas. Njegov je uspjeh još veći ako znamo da se u slučaju tih knjiga radi o publicistici, odnosno esejističkim knjigama, što je ipak manje obljubljena vrsta štiva od beletristike. U svojoj novoj knjizi 'Arhitektura sreće' de Botton se bavi ljepotom i njezinim utjecajem na čovjekov život, odnosno nastoji čitatelja otvoriti prema misli da naš okoliš i njegov izgled utječu na naše raspoloženje i način na koji razmišljamo te se trudi pokazati koliko je naš identitet neizbrisivo povezan s mjestom na kojem se nalazimo i prostorima u kojima boravimo

Ta već toliko spominjana promjena u političkom i društvenom životu Amerike koju donosi izbor Obame, sugerira Lalić, ona je lozinka koja je bivšem senatoru države Illinois otvarala sva vrata. I nije, a to je jedna od najhrabrijih teza knjige, za Obamin uspjeh bila toliko presudna njegova karizma, inteligencija i, naposljetku, boja kože, koliko želja Amerikanaca da okrenu novu stranicu. S Obamom ili bez njega, ali kad je već tu netko tko kod većine izaziva pozitivne vibracije – rezonirali su Demokrate - daj ga na scenu. Lalićeva knjiga temelji se na njegovom prošlogodišnjem boravku u SAD-u u, što je čini zbirkom reportaža i tekstova politološke i sociološke tematike

''Literarna sekcija'' novi je roman Pavla Pavličića u kojemu on beletrizira nekoliko svojih čestih tematskih preokupacija. Kako već sam naslov sugerira, Pavličić se u novome romanu bavi temom umjetničkog, odnosno književnog stvaranja, što je bila tema i nekoliko njegovih prethodnih romana; kao što je već u nekoliko navrata bio slučaj i radnja novoga romana smještena je u fikcionalni slavonski gradić Varoš čime autor tematski dijapazon svoga rukopisa obogaćuje i zavičajnom odrednicom, a čitanjem otkrivamo kako su enigmatičnost i fantastični motivi kao svojevrsni piščevi znaci raspoznavanja i u novome romanu ponovo nezaobilazno prisutni