PORUKA KOJA JE IZAZVALA NIZ POZITIVNIH REAKCIJA: „Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“

PORUKA KOJA JE IZAZVALA NIZ POZITIVNIH REAKCIJA: „Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“

„Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“, poruka je koja će ostati iza Almissa Open Art festivala koji se zadnja četiri dana održavao u Omišu. U gradu poznatom po festivalu dalmatinskih klapa, klapsko pjevanje je nakratko zamijenilo klapsko „kričanje“. Dvominutna video snimka nastupa Porno Suicida i klape Utvare, izazvala je niz reakcija na društvenim mrežama, s obzirom na otrježnjujući tekst pjesme koja kritizira hrvatsku društvenu stvarnost. Organizatori festivala napominju da ne žele biti jedna od sastavnica klasične turističko-kulturne ponude koja participira u proizvodnji ljetnog privida blagostanja, pa zato ovogodišnja koncepcija nalaže ulaženje u javni prostor bez precizne najave, izlaženje na trgove i ulice, ne kako bi se zabavila publika, nego kako bi se izazvala reakcija i pokrenula promjena.
„AZIZ“ PREDRAGA LUCIĆA: Drama svih nas, danas i ovdje

„AZIZ“ PREDRAGA LUCIĆA: Drama svih nas, danas i ovdje

„Kazalište je, uz crkvu, valjda jedina kuća u kojoj je šaptanje prešutni običaj. A šapuće se da obred, slučajno, ne bi bio poremećen“ - tako je, u uvodniku festivalskih novina što su se zvale Summer Times tog, 33. Splitskog ljeta godine 1987. pisao Predrag Lucić. Jedan je to od njegovih prvih autorskih zapisa, ono što nazivamo „rani radovi“ tada mladog novinara. Točno tri desetljeća kasnije Lucić se vraća na 63. Splitsko ljeto, ali ovaj put kao dramski pisac. Ovdje se, u vili Dalmacija, praizvodi njegov dramski predložak pod nazivom „Aziz ili svadba koja je spasila Zapad“, tekst napisan još 2009. godine. No, ne vraća se kao šapat već kao gromka, zaglušna i beskompromisna osuda jednog fenomena u današnjem, ne samo ovdašnjem društvu. Sve zajedno s prepoznatljivim, neizbrisivim pečatom Lucićeva humora, satirične žaoke, ironije i parodiranja.
SLUČAJNA DRŽAVA: Kako to da „Za dom spremni“ ne može u Metković, a može u Jasenovac

SLUČAJNA DRŽAVA: Kako to da „Za dom spremni“ ne može u Metković, a može u Jasenovac

Državni aparat kojem je na čelu Andrej Plenković odnosi se prema pozdravu "Za dom spremni" - od slučaja do slučaja. Sad više niti u HDZ-u ne dvoje da je to, ako se uzvikuje, ustaški pozdrav. Nedavno je Kninu, prilikom proslave "Oluje", policija podnosila prekršajne prijave protiv ratnih veterana HOS-a, koji su se derali "Za dom spremni". Jednak su kriterij isti dan navečer primijenili u Slunju, pa je prijavu zaradio i Josip Perković Thompson. Ali, kad je u pitanju grb HOS-a, makar je njegov sastavni dio natpis "Za dom spremni", Plenkovićeva stranka ima teško objašnjiv pristup. Za ploču koja je postavljena nedaleko ustaškog logora Jasenovac s istim tim grbom Plenković tvrdi da je sasvim legalna, jer je na njoj grb jedne registrirane udruge. Puno puta je Plenković ponovio da vlast nema zakonsko uporište za uklanjanje sporne spomen ploče, da bi ista ta vlast ovih dana promptno reagirala kada se identičan grb ukazao u Metkoviću.
OSUDA BEZ OSUDE: Trump kritiziran jer nije jasno osudio divljanje bijelih supremacista

OSUDA BEZ OSUDE: Trump kritiziran jer nije jasno osudio divljanje bijelih supremacista

Skup pokreta američke krajnje desnice, koji je izmaknuo kontroli i prerastao u nasilje u Charlottesvilleu gdje je jedna osoba poginula, a desetci su ozlijeđeni, izazvao je val kritika na račun američkog predsjednika Donalda Trumpa koji se nije jasno odredio prema tim događajima. Trumpa kritiziraju i ljevica i desnica jer smatraju da je predugo čekao da se oglasi o nasilju, a kada je to učinio, nije izrijekom osudio pokret bjelačke supremacije, piše agencija Reuters. Na novinarski upit Trump nije htio izričito osuditi pokrete krajnje desnice koji su ga dijelom poduprli u izbornoj kampanji. I bivši predsjednik Barack Obama izašao je iz svoje skrovitosti pozivajući se na Nelsona Mandelu koji je rekao kako se "nitko ne rađa mrzeći drugog zbog boje kože, podrijetla ili vjere". Nasilje u Charlottesvilleu u subotu najnoviji je u nizu sukoba koji izbijaju između pripadnika krajnje desnice od kojih se neki svrstavaju u Trumpove pobornike i njegovih protivnika.
UOČI 40 GODINA OD ODLASKA „KRALJA“: Bi li Svijet bez Elvisa Presleya bio isti?

UOČI 40 GODINA OD ODLASKA „KRALJA“: Bi li Svijet bez Elvisa Presleya bio isti?

Neokrunjeni kralj rock'n'rolla, Elvis Aaron Presley (8. siječnja 1935.-16. kolovoza 1977.) legenda je postao još za života, potukavši sve rekorde: u samo dvadesetak godina objavio je 97 ploča, te na vrhovima top lista proveo čak 996 tjedana. U javnosti je počeo pjevati s 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u Memphisu. Školu je napustio s 18 godina, pa neko vrijeme radio kao portir u kinu i vozač kamiona, snujući glazbenu karijeru. Prvu pjesmu snimio je, kako je kasnije tvrdio, kao rođendanski dar majci – njegov prvi singl objavljen je u srpnju 1954., čime je i započela njegova glazbena karijera, s producentom Samom Phillipsom pod etiketom Sun Recordsa. "Netko je napisao da je sve počelo kada je jedan mladić ukrao glazbu roditeljima i predao je djeci, aludirajući, naravno, na epifaniju rock-demiurga Elvisa Presleya", govori producent i glazbeni urednik Siniša Škarica, jedan od začetnika rock'n'rolla u Hrvatskoj.
MJERA VELEGRADSKOG MILOSRĐA: Sudbina slavnog perača prozora Giovannija

MJERA VELEGRADSKOG MILOSRĐA: Sudbina slavnog perača prozora Giovannija

Malo je stanovnika Zagreba koji ne poznaju ovu zagrebačku legendu. Bilo da je prao izloge ili začudnom vještinom tehnicirao s loptom, glumio pilota s raybanicama na nosu – on je uvijek uživao u pažnji svoje publike i svakako nastojao da ju pridobije. Živio je Giovanni nekoliko života mijenjajući uloge prema raspoloženju i kostimu koji je izabrao za taj dan. Posljednjih nekoliko godina zaglavio je u jednoj – preživljavanju. „Ja sam cijeli život živio s mamom. Ona je primala mirovinu, pa s mojom mirovinom, i više sam radio. Bio sam mlađi. I nije bilo toliko zatvorenih lokala“, započinje danas svoju priču slavni Giovanni. Najgore mu je, kaže, biti sam i zato ga smeta što se više ne može uparaditi kao nekad kad je šmirao gradom. Sad nema novaca niti za obrijati se, ošišati, kupiti osnovne higijenske potrepštine. „Svaki dan dođem u Zagreb, kaj budem doma, tamo sam sam, a samoća me ubija psihički“, povjerava nam se Giovanni.
NAKON JUNAČKOG NASRTAJA NA „SRPSKI“ GOLF: „Možda nije daleko dan kada meta više neće biti vozila već ljudi“

NAKON JUNAČKOG NASRTAJA NA „SRPSKI“ GOLF: „Možda nije daleko dan kada meta više neće biti vozila već ljudi“

„Ohrabreni su rastućim trendom u našem društvu kojim određene skupine pokušavaju etablirati nešto što bi odavno trebalo biti iza nas - ustaške i nacionalističke vrednote. Tome svi zajedno moramo hitno stati na kraj jer možda nije daleko dan kada meta više neće biti vozila već ljudi“, poručio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel reagirajući na incident u kojem su nepoznati vandali, noć uoči obljetnice „Oluje“, u Rijeci junački nasrnuli na stari golf Mile Opačića, predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Rijeke i vijećnika u Gradskom vijeću. Bijeli golf išaran je prigodnim, svečarskim porukama poput „čedo majku mu“ i nezaobilaznog slova U. Na haubi, vozačkim vratima i vjetrobranskom staklu ispisana su i četiri slova S. Na ovaj događaj reagirala je i Lista za Rijeku najoštrije osuđujući ovaj incident i napominjući da se ovakvi ispadi nigdje ne smiju tolerirati.
IN MEMORIAM RAMÓN XIRAU: Tvrdio je malo, a pitao puno

IN MEMORIAM RAMÓN XIRAU: Tvrdio je malo, a pitao puno

Dobio je bezbroj meksičkih i međunarodnih odlikovanja, priznanja, titula i nagrada, sveučilišnih počasnih doktorata i povelja. Zaista bi bilo bespredmetno sada ih sve nabrajati. Možda je dovoljno kazati da je bio “dvostruki vitez” Francuske (Chevalier des Arts et des Letres i Chevalier de l’Ordre du merite), da je bio član francuske Legion d’Honneur, da mu je talijanska vlada dodijelila titulu Comendador, španjolska vlada La Orden Isabel la Catolica, Medalla Gran Cruz del Merito Civil, a njegovi katalonci Creau de Sant Jordi, da je primio odlikovanja meksičkog Senata, zatim La Medalla de Bellas Artes ... Možda najveći živi meksički povjesničar, Enrique Krauze, smatra kako Xiraua cijeli njegov život određuje jedna njegova bitna karakteristika koju zaista imaju rijetki. Naime, Ramón Xirau “tvrdi malo, a pita puno”.
FELJTON - HRVATSKA ŠTAMPA 80-IH I DANAS: „Istinski želim propast nekim medijskim industrijama“

FELJTON - HRVATSKA ŠTAMPA 80-IH I DANAS: „Istinski želim propast nekim medijskim industrijama“

„Vi danas u Hrvatskoj imate pet ili šest dnevnih listova. Kada biste ih naslagali na stol i pokrili glave tih listova, ne bi znali uočiti razliku između jednog ili drugog zato što nijedan od njih nema ni mrvicu teksta na naslovnoj strani. Naše bi novine – i to sve – htjele u isto vrijeme biti i kritično-analitičke i tabloidne. Dakle, svaka od tih novina bi, kao, htjela da zadovolji ukuse čitavog društva, da pokriva cijeli spektar i to im se obija o glavu“, kaže Viktor Ivančić u posljednjem nastavku našeg feljtona o hrvatskom tiskanom novinarstvu osamdesetih godina. Osim njega, Jasna Babić, Marinko Čulić i Vlado Rajić, govore o propasti javnih glasila u Hrvatskoj i odgovaraju na pitanja zašto je ideja objektivnog novinarstva idiotska te zašto dobar dio današnjeg novinarstva zaslužuje propast, zašto novinarstvo više nema utjecaja na javnost, zašto je priča da je internet uništio novine – glupost te zašto će se današnje novinarstvo nastaviti urušavati.
MAKEDONSKO-GRČKA „LJUBAV BEZ GRANICA“: Odnos ispunjen balkanskim inatom

MAKEDONSKO-GRČKA „LJUBAV BEZ GRANICA“: Odnos ispunjen balkanskim inatom

Ovih se dana po tko zna koji put dogodio sportski incident, ovog puta na Europskom rukometnom prvenstvu za djevojke mlađe od 17 godina, koji se održavao u Skoplju. Grčka momčad je i prije početka susreta odbila igrati s domaćinom jer je na majicama nekoliko osoba iz stručnog stožera pisalo „Macedonia“. Delegati su grčki stručni tim nagovorili da se djevojčice vrate u dvoranu, ali su potom nakon samo 32 sekunde utakmice ponovno napustile teren i više se na njega nisu vraćale. Na kraju su ceh platile djevojčice jer je disciplinska komisija izbacila grčku momčad s natjecanja. Zašto su Grci toliko alergični kada vide ime „Macedonia“ van svojih granica? Svojevremeno je grčka vlada zahtijevala da Makedonija u svom Ustavu izričito napomene kako nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Grčkoj što je Makedonija i prihvatila, ali to na koncu nije donijelo značajniju promjenu u dugogodišnjem sporu između ove dvije države.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

    04.09.2025.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

    26.08.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

    21.08.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije