Otkako je svijeta i vijeka, postojale su mržnje i nepriznavanja između naroda, a postoje i danas. U tome svjetlu zanimljiva je činjenica da su svi ratovi bivali prekidani dok su trajale Olimpijske igre u staroj Grčkoj. No nažalost, takav iskaz „sportskog duha“ ne vrijedi i za moderne Grke, onda kada su u pitanju Makedonci i njihovi sportski klubovi, nebitno iz kojeg sporta dolaze i kolike su važnosti njihovi susreti.

Ovih se dana po tko zna koji put dogodio sportski incident, ovog puta na Europskom rukometnom prvenstvu za djevojke mlađe od 17 godina, koji se održavao u Skoplju. Grčka momčad je i prije početka susreta odbila igrati s domaćinom jer je na majicama nekoliko osoba iz stručnog stožera pisalo „Macedonia“. Delegati su grčki stručni tim nagovorili da se djevojčice vrate u dvoranu, ali su potom nakon samo 32 sekunde utakmice ponovno napustile teren i više se na njega nisu vraćale. Na kraju su ceh platile djevojčice jer je disciplinska komisija izbacila grčku momčad s natjecanja, a one su se uzalud pripremale i naporno trenirale, da nisu dobile ni priliku da pokažu svoje umijeće. Takav razvoj događaja, vrijedi primijetiti, ne ide na dušu Makedonaca, već grčkih sportaša koji su dozvoljavali i još uvijek dozvoljavaju da im politika bude važnija od „sportskog duha“. 

Još od osamostaljenja Makedonije i primanja te zemlje u Ujedinjene narode, pod privremenom referencom FYROM(Former Yugoslav Republic of Macedonia), grčki klubovi ne propuštaju da na bilo kojem međunarodnom turniru reagiraju, ucjenjuju i odbijaju sudjelovanje ukoliko bilo gdje kod makedonskih sudionika vide natpis „Macedonia“. Rijetki su bili turniri u kojima je Makedonija bila domaćin ili sudionik, a da Grci nisu histerično reagirali na ime „Macedonia“. U tome cijelo grčko društvo budnim održava politika, bez obzira tko je u Grčkoj na vlasi, ali i državna televizija koja je u više navrata, poput primjerice Europskog košarkaškog prvenstva, u televizijskom prijenosu kada Grci igraju protiv Makedonaca, jednostavno izbrisala ime i zastavu protivnika, tako da neupućeni gledatelj nema pojma protiv koga igra njihova reprezentacija. 

Zašto su Grci toliko alergični kada vide ime „Macedonia“ van svojih granica? U južnom dijelu nikad dosadnog Balkana smjestila se regija imena Makedonija. Tu regiju Grčka, Makedonija i Bugarska dijele na tri dijela. Prema makedonskoj verziji povijesti koja se uči u školama, u sjevernom dijelu Grčke, točnije u egejskoj Makedoniji, živjeli su i još uvijek žive Makedonci koji su, nakon Drugog svjetskog rata, odnosno tijekom građanskog rata što je trajao od 1946. do 1949. godine, u određenom broju pobjegli iz Grčke u Jugoslaviju, dok su drugi ostali tamo prihvaćajući helenizaciju i grčki identitet. Negiranjem makedonskog identiteta, podučava se nadalje, Grčka zapravo želi sakriti činjenicu da je oko 200.000 Makedonaca pobjeglo iz Grčke, a oni koji su ostali helenizirani su te su preuzeli napuštena imanja i postali su izvorom najljuće propagande protiv Makedonije, pokušavajući tako spriječiti vraćanje imanja pravim vlasnicima ili plaćanje neke odštete. 

S kim Grčka igra? (SCREENSHOT: YouTube)

Svojevremeno je grčka vlada zahtijevala da Makedonija u svom Ustavu izričito napomene kako nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Grčkoj što je Makedonija i prihvatila, ali to na koncu nije donijelo značajniju promjenu u dugogodišnjem sporu između ove dvije države. 

Ukoliko se uzme u obzir da Makedonija ima tek nešto malo više od dva milijuna stanovnika, dok je Grka gotovo osam milijuna, teško je vjerovati da bi Makedonija ikada realizirala neke svoje teritorijalne pretenzije, ako ih uopće i ima. 

Ukoliko stvari sagledamo iz nekih drugih kutova, slika koju dobijemo je sasvim drugačija. Makedonska ekonomija je vrlo usko povezana s grčkom. U Makedoniji je prisutno obilje grčkih investicija, počevši od transportnih tvrtki, preko tvornica tekstila, pa sve do obilnog otkupljivanja poljoprivrednih proizvoda. Primjerice, Gevgelija, grad na jugu Makedonije, gotovo je bilingvalan, jer Grci svakodnevno masovno dolaze zbog jeftine garderobe, povoljnih zdravstvenih usluga, ali i popularnih kockarnica, s obzirom da je u Grčkoj kockanje zabranjeno zakonom. 

Također, turistička mjesta na grčkom poluotoku Halkidiki prepuna su Makedonaca tijekom cijele ljetne sezone, što kao turista, što kao sezonskih radnika. U razdoblju ekonomske krize kada su cijene nekretnina pale u Grčkoj i kada su se apartmani u turističkim naseljima počeli prodavali po povoljnim cijenama, dobro situirani Makedonci su bili među prvima koji su ih kupovali i tako u određenom postotku pokretali grčku ekonomiju.

Vrhunac makedonskog "kurčenja" u sklopu projekta "Skoplje 2014" (FOTO: Lupiga.Com)

Umor, ali i želja da se što prije riješi ovaj bizarni spor koji koči Makedoniju u njenim aspiracijama za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu jasno se može primijetiti u makedonskom društvu. Ali ipak Makedonci nisu zaboravili grčku blokadu granice iz 1995. godine koja je trajala dvije godine i značajno oštetila makedonsko gospodarstvo. Dodatni kamen oko vrata ovom sporu dodala je i kontroverzna „antikvizaciija“ središta Skoplja u šizofrenom projektu „Skoplje 2014“. Vrhunac tog projekta je 23-metarska statua Aleksandra Makedonskog koju su vlasti, da bi navodno zamazali oči europskoj i grčkoj javnosti, nazvali „Ratnik na konju“. 

Cijeli ovaj slučaj je svojevrsni moderni Gordijski čvor i bit će pravo umijeće riješiti ga, a da se nijedna od ove dvije strane ne osjeti oštećenom. Poslije pada vlade VMRO-DPMNE koja je provela u djelo umobolnu „antikvizaciju“ Makedonije i makedonske povijesti, općenito, sve su glasniji oni koji predlažu da se neki makedonski „antički“ spomenici poklone Grčkoj, kao znak dobre volje, a da se ime aerodroma u blizini Skoplja promijeni, jer se sada, naravno, zove Aleksandar Veliki. 

Niz grešaka u međusobnom odnosu napravljen je s obje strane, a čini se da Makedonija ima više interesa da svoje greške pokuša ispraviti pa se sada nada da će grčki inat ipak popustiti, i da će Grci prestati strahovati od bankrota ukoliko neki međunarodni sud prihvati tužbe egejskih Makedonaca za reparaciju izgubljenih imanja. Do tada, Makedonci će psovati Grke na svim sportskim natjecanjima, dok piju njihovo ouzo na plažama Halkidikija. A Grci će vrijeđati Makedonce nazivajući ih „Fyromians“, dok im sa zadovoljstvom služe svoj frape metrio i uzimaju im novce tijekom ljetnog odmora.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube/Lupiga.Com