Nakon suzbijanja prvog vala Covida-19 Grčka je stalno bila spominjana kao primjer u upravljanju pandemijom. Sada, u četvrtom valu, niska stopa cijepljenja pokazuje se kao Ahilova peta ove zemlje u definitivnoj pobjedi nad pandemijom.

Nakon nekoliko lockdowna s različitim intenzitetom (najstroži je trajao preko pet mjeseci, sve do sredine travnja 2021. godine), grčka je vlada najavila da ukida sva ograničenja, uključujući i noćne policijske sate te ograničenje kapaciteta u zatvorenim prostorima za cijepljene građane. Necijepljeni su još uvijek podložni ograničenjima u većini aktivnosti u zatvorenom i moraju sami plaćati testiranja na svojim radnim mjestima.

Između početka SARS-CoV-2 pandemije u veljači 2020. godine i 8. listopada 2021. godine, Grčka je evidentirala ukupno 673.317 potvrđenih slučajeva Covida-19 i 15.069 smrti uzrokovanih virusom, u populaciji od približno 10,5 milijuna ljudi. Ova statistika stavlja tu zemlju na 69. poziciju na svijetu kada su u pitanju potvrđeni slučajevi u odnosu na broj stanovnika na platformi Our World in Data, te na 49. mjesto kada se radi o smrtnim ishodima. U oba slučaja to je ispod prosjeka Europske unije.

Grčka se u ovom trenutku bori protiv četvrtog vala Covida-19. U kulminaciji ovog vala, svakoga dana bilo je više oboljelih u usporedbi s prethodna tri vala, a u nekoliko navrata taj broj je premašivao 4.000 slučajeva dnevno. Razlog za ovo djelomično je širenje zaraznije Delta varijante tijekom ljeta, a dijelom i zbog porasta sistematskog testiranja koje omogućuje otkrivanje još više slučajeva.

Dnevni broj novozaraženih - sedmodnevni prosjek (IZVOR: Covid19.gov.gr)

U trenucima kada nastaje ovaj tekst, Grčka je jedna od zemalja koje najviše testiraju na svijetu, s 18,4 dnevnih testiranja na 1.000 ljudi prema Our World in Data, čime zauzima četvrto mjesto nakon Cipra, Austrije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok se na kraju 2020. godine upotrebljavalo samo dva testa na 1.000 stanovnika. Broj testova uvećan je uvođenjem masovnog testiranja u školama i na radnim mjestima, te sa zahtjevima za potvrde o Covid statusu radi putovanja i drugih aktivnosti, obje u fazama tijekom ljeta.

Grčku se navodilo kao jednu od uspješnih priča iz prvog vala, zahvaljujući niskoj izloženosti i trenutačnom provođenju mjera, a stopa umrlih od Covida-19 bila je malo iznad polovice prosjeka u Europskoj uniji krajem 2020. godine. S početkom 2021. godine stopa umrlih nadmašila je prosjek Europske unije i za 60 posto je viša u usporedbi s istim periodom u Švedskoj, koja je bila poznata po tome da nije nametala lockdown (Grčka je provela prva četiri mjeseca te godine u strogom lockdownu). Više od dvije trećine ukupnih smrtnih slučajeva dogodilo se u devet mjeseci nakon što su cjepiva postala dostupna, u usporedbi sa 11 mjeseci prije toga.

Sloboda izvan dosega

Iako je u igri očigledno nekoliko faktora, uključujući razno nametanje i suglasnost s mjerama javnog zdravlja te slab sistem zdravstvene njege, jasno je da Grčka nije uspela potpuno iskoristiti vrlo veliku dostupnost cjepiva radi suzbijanja najozbiljnijih efekata Covida-19, na način kako su to učinile neke usporedive europske države.

Grčka nije dosegla cilj EU o cijepljenju 70 posto odrasle populacije do kraja ljeta (i EU kao cjelina nije uspela postići ukupan cilj i pored značajnih iznimki koje dokazuju da je to bilo moguće). Nije uspjela ostvariti ni značajan napredak prema vlastitom cilju da cijepi većinu starijih od 60 godina do početka ljeta.

Dnevni broj umrlih - sedmodnevni prosjek (IZVOR: Covid19.gov.gr)

Nešto iznad 60 posto populacije primilo je prvu dozu do 8. listopada, a 58 posto njih su bili potpuno cijepljeni, prema podacima ECDC. U EU je 68 posto populacije dobilo jednu dozu, a 63 posto je potpuno cijepljenih. Prema najnovijoj procjeni rapidnog rizika, pad ispod ovih razina, kao što je slučaj s Grčkom, znači da je zemlja još uvijek pod rizikom da doživi značajan priljev slučajeva, hospitalizacija i mortaliteta ove jeseni i zime.

Stanje je još više zabrinjavajuće za starije osobe podložnije riziku, jer veliki dio te populacije nije cijepljen tako da Grčka značajno zaostaje za zemljama sličnima njoj. Krajem rujna pokrivenost s jednom dozom u grupi iznad 80 godina bila je 74 posto, što znači da jedna od četiri osobe u najstarijoj starosnoj grupi nije bila cijepljena (u nekim članicama EU bilježi se 100-postotna stopa procijepljenosti kod stanovništva starijeg od 80 godina, dok je prosjek EU 86,5 posto). Za skupinu starosti od 70 do 79 godina pokrivenost cjepivom je 83 posto (EU prosjek je 88 posto), dok je kod osoba starih od 60 do 69 godina pokrivenost oko 80 posto (EU prosjek je 85 posto). Portugal s kojom je Grčka rutinski uspoređivana zbog sličnosti u veličini populacije i u ekonomskom opsegu, cijepila je 100 posto svojih građana starijih od 60 godina.

Grčki program cijepljenja "Operacija Sloboda" držao je korak s ostatkom EU sve do početka ljeta, ali dnevna stopa naglo je pala sredinom lipnja, od 100.000 doza dnevno do sadašnje stope od oko 25.000 doza. S druge strane, europske zemlje koje vode u razini procijepljenosti, kao što su Portugal i Irska, ubrzale su cijepljenje tijekom ljetnih mjeseci.

Hospitalizirane osobe - sedmodnevni prosek, stanje 8.listopada (IZVOR: Covid19.gov.gr)

Iako vladini službenici pažljivo izbjegavaju korištenje riječi "neuspjeh" i još uvijek brane program cijepljenja, javnost je ipak svjesna da Grčka u jesen ulazi sa procijepljenošću daleko ispod sigurne razine. Povrh svega, ankete pokazuju da je samo mali dio necijepljene populacije u bližoj budućnosti primiti cjepivo (na primjer, u jednoj nedavnoj anketi samo dva posto ispitanika reklo je da imaju zakazano cijepljenje).

Slijepe točke i pogrešni proračuni

Možemo okriviti nekoliko faktora za zastoj u programu cijepljenja, no jasno je da su vlasti još početkom pandemije podcijenile stupanj oklijevanja oko cijepljenja u općoj javnosti, a kao rezultat nisu, shodno tome, osmislili svoju kampanju. Jedno znanstveno istraživanje, objavljeno s početkom programa cijepljenja u Grčkoj, otkrilo je da je skoro polovina odrasle populacije oklijevala oko cjepiva, posebno mlađe osobe, one koji se oslanjaju na informacije s društvenih mreža i na neslužbene izvore, te ljudi koji prihvaćaju teoriju da je virus umjetno stvoren.

Početna strategija, međutim, logistički skoro besprijekorna, nije uključila element snažnog uvjeravanja, dok je javna informativna kampanja veoma naginjala prema tradicionalnim medijima na koje blagonaklono gledaju grupe koje su već bile uvjerene. Povrh svega, proces za zakazivanje cijepljenja bio je gotovo potpuno digitalan, karakteristika koja je opravdano slavljena kao dio "digitalne transformacije" Grčke, ali koja izgleda ignorira nisku razinu digitalne pismenosti u općoj populaciji.

Neke od novijih anketa potvrdile su slabe točke u kampanji i pokazale su da vlasti nisu uspjele dovoljno prilagoditi svoj pristup. Jedna anketa objavljena u kolovozu, koju je provela tvrtka Kapa Research, usporedila je stavove cijepljenih i necijepljenih građana, te je otkrila dva oštro podijeljena pogleda na svijet. Necijepljeni su se vjerojatno daleko više informirali na društvenim mrežama i pokazivali niže povjerenje u javne institucije, s izuzetkom društvenih mreža i Crkve.

Ukupno umrlih na milijun stanovnika prije i poslije cijepljenja u Grčkoj, EU i susjednim zemljama (IZVOR: Our World in Data)

Pri ponavljanju prve generacije mjera protiv Covida-19 u 2020. godini, vlasti su informirale one koji su prihvatili mjere, dok je vrlo mali napor bio utrošen u identificiranje i uvjeravanje onih koji imaju sumnje. Frustriranost vlade zbog niskih stopa cijepljenja, što je postalo očigledno kako je ljeto prolazilo, dovelo je do odluke o uvođenju obaveznog cijepljenja za zdravstvene radnike i covid propusnica za većinu aktivnosti u zatvorenim prostorima. Iako je ovo možda riješilo visoko lokalizirane probleme (na primjer, sprečavanje zaraze u samim bolnicama), izgleda da je dovelo i do sve šireg društvenog negodovanja. U određenom trenutku pokazalo se da vlada ignorira preporuke svog vlastitog savjeta za medicinsku etiku, koji ju je savjetovao da iscrpi sve načine za konsultacije i edukaciju prije nego što uvede obavezno cijepljenje u bolnicama.

Izvan zdravstvene struke, reakcija na pritisak za cijepljenjem je jedan od tri najvažnija razloga za izbjegavanje cjepiva, zajedno s brigama oko učinkovitosti cjepiva i njihove sigurnosti. Iako su protesti protiv lockdowna i cijepljenja općenito bili rijetki i slabo posjećeni sve do ovog trenutka, obavezno cijepljenje dovelo je do prvih organiziranih okupljanja, uz očiglednu podršku kvazi-religijskih i ultra-nacionalističkih marginalnih grupa, koje pozivaju na opću neposlušnost.

Postojao je i manjak jasnog političkog konsenzusa dok je pandemija napredovala, a opozicija je osjetila slabost vladajućih. Iako je samo krajnje desna stranka Ellinikí Lýsi (Grčko rješenje), jedna od najmanjih u parlamentu, zauzela otvoreni stav protiv cijepljenja, glavna opozicijska stranka, ljevičarska Siriza, dopustila je svom nekadašnjem zamjeniku ministra zdravstva antivakserske tirade mjesecima prije nego što ga je stranačko rukovodstvo zauzdalo. Na sličan način, moćna i utjecajna Grčka pravoslavna Crkva tolerirala je raznolike poruke iz svojih redova u vezi s pandemijom i cjepivom.

Regionalne nejednakosti u stopi procijepljenosti, koje su postale bolno očigledne zbog lokalnih izbijanja zaraze na Kreti tokom ljeta i u sjevernoj Grčkoj u sadašnjem trenutku, naglašavaju još jednu slabost u programu cijepljenja, koje je u najvećem dijelu bila visoko centralizirana i kontrolirana iz Atene. Iako su proaktivnija lokalna nastojanja uključila razne taktike uvjeravanja i lokalne figure od povjerenja, čime je postignut izvjesni uspjeh, u principu je postojao nedostatak imaginacije i pretjerano oslanjanje na visoke birokratske strukture, koje tradicionalno karakteriziraju grčku državu.

Podrška turizmu

Jedan od neočekivanih razvoja događanja u ovoj godini bio je iznenađujući uspjeh turističke sezone. I pored nekoliko izbijanja zaraze na frekventnim turističkim lokacijama, uključujući i onu prilično ozbiljnu na Kreti, što je prijetilo da obori na koljena cjelokupni zdravstveni sistem regije, vladino kockanje s otvaranjem granica i ukidanjem ograničenja za međuregionalna putovanja i na najveći dio zabavnih aktivnosti, izgleda je bilo isplativije od ograničenijeg pokušaja 2020. godine – barem kada govorimo o gospodarstvu.

Na početku ljetne sezone, vlada i turistička industrija postavili su cilj da ostvare polovinu pred-pandemijskog prihoda u ovom sektoru, što je tada izgledalo vrlo ambiciozno. Nedavne brojke iz Grčke banke sugeriraju da će cilj od 8 do 9 milijardi eura biti ostvaren daleko prije kraja godine, dok rezervacije za letove i smještaj sugeriraju da će posjetitelji i dalje dolaziti duboko u jesen, nakon kraja tradicionalne turističke sezone. Ovaj pozitivan razvoj omogućio je vladi da poboljša svoja očekivanja u vezi ekonomskog rasta za 2021. godinu, od 3,6 posto do 6,1 posto BNP-a.

Prosvjed medicinskih radnika zbog obaveznog cijepljenja (FOTO: HINA/EPA/Kostas Tsironis)

Razlog za to možda je euforija zbog turizma – sposobnost samih Grka da uživaju u odmoru, kao i pozitivan utjecaj na nacionalnu ekonomiju – ali javnost je bila spremna tolerirati dnevne slučajeve u prosjeku između 2.000 i 3.000 tijekom ljeta, kao dnevni broj umrlih koji je u rujnu bio iznad 40, što su stručnjaci opisali kao "autobus pun ljudi koji svakodnevno pada sa litice". Euforija tu prestaje, jer kombinacija smanjenja programa za podršku u pandemiji, sve viša inflacija i strah od zimskog izbijanja zaraze, vode ka nezadovoljstvu i pesimizmu.

Zimsko nezadovoljstvo

Ankete redovno otkrivaju da je polovica Grka nesretno zbog načina na koji se vlada nosila s pandemijom. Primjerice, najnovije istraživanje Metron Analysisa, provedeno za Mega TV, pokazuje nezadovoljstvo u ovoj oblasti s rekordnih 53 posto. I dok je vlada konzervativne Nove demokracije još uvijek neprikosnovena pa se u kuloarima čuje da se razmatra mogućnost prijevremenih izbora kako bi se osigurao još jedan mandat, opće procjene o njenoj kompetentnosti opadaju (51 posto ispitanih u istoj anketi reklo je da vjeruju kako zemlja ide u pogrešnom smjeru, u usporedbi s 38 posto njih s pozitivnim gledištem). Nedavno najavljeni paket od 3,5 milijuna eura u cilju umanjivanja poreza i kao podrška mjerama izazvali su ravnodušnost kod glasača.

Vlada svojeglavo odbija prihvatiti odgovornost za bilo kakve pogrešne korake. Ovo je slučaj i s pandemijom i s katastrofalnim šumskim požarima koji su uništili zemlju u kolovozu. Ipak, u seriji poteza zadnjih nekoliko tjedana, sve osobe iz pandemijske kampanje uklonjene su sa scene. Među njima su i ministar zdravstva Vasilis Kikilias, potom zamjenik ministra za civilnu zaštitu Nikos Hardalias, koji je bio odgovoran za implementaciju mjera lockdowna u pandemiji i, najnovije, šef Nacionalne organizacije za javno zdravlje EODY, rukovodeći zadužen za epidemiološka ispitivanja i testiranja. Kruže glasine kako će i vladin savjet za pandemiju doživjeti promjene.

Iako je službeni narativ da ove promjene označavaju početak post-pandemijskog "vraćanja u normalno", epidemiološki dokazi ukazuju da je takvo tumačenje preuranjeno – a i javnost izgleda nije uvjerena u to. Iako je glasnogovornik vlade nedavno ponovio tvrdnju da više neće biti lockdowna kakvih smo imali ranije, četiri od deset Grka misle da postoji vjerojatnost za novi opći lockdown. Ukoliko je povijest nekakva učiteljica života, njihove sumnje možda i nisu neosnovane.

Georgia Nakou (FOTO: Privatni album)

Georgia Nakou prati aktualna događanja, te pokriva područja politike i kulture. Posjeduje nekoliko godina iskustva u alternativnom financijskom sektoru, a radila je i za think-tank organizacije u energetskom sektoru te provela neka utjecajna akademska istraživanja. Ujedno održava interes i za svoje prvo polje studija, arheologiju.

Tekst je nastao u sklopu šestog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), Albanije (Exit News), Slovenije (DKIS) i Grčke (Macropolis), u okviru projekta "Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće", uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Kostas Tsironis