BRAVO ZA RIJEKU: Povodom napada u Zagrebu riječke vlasti izvjesile zastavu duginih boja

BRAVO ZA RIJEKU: Povodom napada u Zagrebu riječke vlasti izvjesile zastavu duginih boja

Grad Rijeka zaista je poseban grad, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Riječke vlasti znaju kada se i kako trebaju solidarizirati s ugroženim dijelom društva, bez obzira što to iz pragmatičnih razloga, u bojazni od gubitka glasova, drugi gradovi ne čine. Ovaj put je u znak podrške poštivanju ljudskih prava LGBT osoba, a povodom napada suzavcem na osobe koje su se našle u zagrebačkom klubu Super Super, na balkonu zgrade Grada Rijeke, na Korzu, izvješena je zastava duginih boja. „Grad Rijeka ovim činom želi osuditi svaki oblik nasilja i diskriminacije i istaknuti važnost poštivanja prava svih osoba, bez obzira na njihovu boju kože, vjeroispovijest, spol, nacionalnu pripadnost, seksualnu orijentaciju i slično“, kratko su komentirali ovaj potez iz Grada Rijeke. Podsjetimo, u zagrebačkom klubu, u noći sa subote na nedjelju, tijekom održavanja LGBT tematske večeri „Trenerka party“, nepoznate osobe bacile su suzavac, prilikom čega je nekoliko osoba ozlijeđeno.
BLIXA BARGELD: „Zapadni Berlin je bio turobno, sivo i hladno mjesto, a ne neka megakul destinacija“

BLIXA BARGELD: „Zapadni Berlin je bio turobno, sivo i hladno mjesto, a ne neka megakul destinacija“

Zapadni je Berlin tijekom Hladnog rata bio neka vrsta otoka unutar socijalističkog oceana. Formalno nije pripadao Zapadnoj Njemačkoj nego je predstavljao poseban entitet. Njegovi su građani bili oslobođeni vojne službe i posjedovali zapadnoberlinske pasoše, a ne one Savezne Republike. Kao i danas, Berlin je i tada bio igralište za sve koji su htjeli eksperimentirati s identitetom i životnim stilom te raditi stvari koje unutar “normalnog” građanskog društva nisu moguće. Cvjetao je skvoterski pokret, kao i supkulturna scena. Kako se živjelo i partijalo možda najbolje opisuje Mark Reeder,. “Velik dio stanova imao je grijanje na ugljen. Međutim, većina ljudi koje sam poznavao nikada nije grijala svoje stanove jer nisu ustajali na vrijeme da kupe ugljen. Hladne večeri kod kuće provodili smo okupljeni ispred upaljenog tostera ne bi li se zagrijali”, kaže Reeder koji je krajem 70-ih napustio rodni Manchester i došao u Berlin, inspiriran muzikom njemačke elektronske i Krautrock scene.
NEĆEMO SE POKORITI: Lezbama i pederima u ovoj državi ne treba suzavac da nam se oči pune suzama

NEĆEMO SE POKORITI: Lezbama i pederima u ovoj državi ne treba suzavac da nam se oči pune suzama

Na suzavcu koji je jučer bačen otiske prstiju nema samo napadač. Na njemu se nalaze tragovi svih onih koji svojim homofobnim agitiranjem, uporno i besramno, godinama s pozornica i iz saborskih kluba, proklamiraju i nameću ideju da naši životi, životi lezbi i pedera, nisu jednako vrijedni. Naši su im životi jednako bezvrijedni kao što su im bezvrijedni životi bilo koje druge manjinske skupine u ovom društvu. Svoju poruku mržnje, svoj osjećaj nadmoći, ostvaraju nekad preko jednih, a nekad preko drugih leđa, ali batina je uvijek ista. Ruka koja mlati, usta koja sipaju mržnju, dim koji guši, uvijek dolazi iz istog izvora. Koliko god se oni trudili - mi nikada nećemo nestati i nikad se nećemo pokoriti, a kad nas pokušaju nagurati u četiri zida golim rukama razbit ćemo prozore, naći izlaze, baš kao što su to jučer činili naši prijatelji, da bismo disali i živjeli. Slobodno.
LIBURNIJA UPLOVLJAVA: Najkvalitetniji hrvatski dokumentarci na jednom mjestu

LIBURNIJA UPLOVLJAVA: Najkvalitetniji hrvatski dokumentarci na jednom mjestu

Liburnija uplovljava, a prva postaja je Zagreb. Vrijeme: subota i nedjelja od 18 sati. Mjesto: Dokukino KIC. Program: pobjednici i nagrađeni na prošlogodišnjem Liburnia Film Festivalu, dakle najbolji među najrelevantnijim hrvatskim dokumentarcima, s gostima, autorima, producentima, ekipom i akterima spremnim da odgovore na pitanja publike. Prvi je na redu, u subotu u 18 sati, film „Slobodni“ Tomislava Žaje, nagrađen za najbolju režiju, a koji progovora o ljudima zatvorenim u ustanove za osobe s intelektualnim teškoćama i njihovom putu oslobođenja. Od 20 sati prikazivat će se dobitnik nagrade u regionalnoj konkurenciji, „Kratki obiteljski film“ - nesvakidašnja priča starije gospođe Marice koja je odležala dvogodišnju zatvorsku kaznu zbog napada nožem na snahu. Kraj subotnjeg programa rezerviran je za film koji ne treba posebno predstavljati, pobjednik LFF-a i nagrađen na još brojnim festivalima, „Dum spiro spero“ autora Pere Kvesića.
MOLIM, BEZ PROFITIRANJA: Školske uniforme nisu stupići uz cestu, nadstrešnice ili javni zahodi

MOLIM, BEZ PROFITIRANJA: Školske uniforme nisu stupići uz cestu, nadstrešnice ili javni zahodi

Što reći o ovome što sada radi gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Zbog mnogo toga sličnog prije napravljenog, upravo pred lokalne izbore, teško je vjerovati u spontanost ovog projekta, sasvim čiste i dobre namjere. Nije tu potrebna nikakva pomoć grada. Svaka škola, njezin ravnatelj, školski odbor i kvartovska zajednica taj projekt može iznijeti sama, ukoliko postoji odluka i dobra volja da se u njihovu školu uvede školska uniforma. Postoji cijeli niz mogućnosti i aktivnosti u samoj školi i kvartu kako doći do potrebne svote novca i time izbjeći da se na tome netko, na bilo koji način bogati ili profitira, jer školske uniforme nisu stupići uz cestu, parkirališta, nadstrešnice ili javni zahodi. Da sam ravnateljica škole taj bih posao krojenja i šivanja ponudila ženama iz Kamenskog, koje se godinama čvrsto bore za svoju egzistenciju, šivajući sve što im dođe pod ruku, što nikako ne znači da ofrlje obavljaju svoj posao.
KAKO SE RADI NA HRT-U: „Zašto javna televizija ne želi da saznate kako se živi pod kontrolom sirijske vlade?“

KAKO SE RADI NA HRT-U: „Zašto javna televizija ne želi da saznate kako se živi pod kontrolom sirijske vlade?“

Blokada filma kojeg smo snimili nije samo odraz cenzure na Hrvatskoj radioteleviziji, već i pokazatelj krajnje neodgovornosti, nekulture i neznanja rukovodećih kadrova javne televizije. Zbog nepostojanja konkretnog odgovora s HRT-a, snimljenu dokumentarnu reportažu iz Sirije, u trajanju od 45 minuta, prikazat ćemo javno na lokaciji o kojoj ćemo vas naknadno obavijestiti. U proljeće 2016. godine snimatelj Goran Šafarek i ja odlazimo u Siriju s ciljem pisanja novinskih reportaža za jedan hrvatski tjednik. Osim toga, odlučujemo se naoružati kamerama i snimiti, koliko mogućnosti dopuštaju, dokumentarni film, odnosno dugometražnu reportažu o životu na teritoriju pod kontrolom sirijske vlade. Situacija je htjela da u Siriji, uz malo sreće i puno rada, uspijemo doći do više od trideset sugovornika, u roku od samo tjedan dana. Ne radi samohvale, već zbog prostih činjenica, reći ću da smo jedini hrvatski novinari koji su napravili takvo što.
DIRLJIV RASTANAK NA STAROM MOSTU: Uz Šantićevu „Eminu“ Mostar se oprostio od Predraga Matvejevića (VIDEO)

DIRLJIV RASTANAK NA STAROM MOSTU: Uz Šantićevu „Eminu“ Mostar se oprostio od Predraga Matvejevića (VIDEO)

Dirljivi taktovi Šantićeve „Emine“ odzvanjali su gotovo pustim mostarskim starim gradom. Posljednji je to oproštaj od rođenog Mostarca, književnika Predraga Matvejevića koji je 2. veljače u Zagrebu preminuo u 85. godini života. Organizirao ga je Centar za mir i multietničku saradnju Mostar, čiji je jedan od utemeljitelja bio i sam Matvejević. Za tu priliku je Matvejevićev lik projiciran na kulu Helebija, jednu od kula kod Starog mosta, a Ivan Bevanda na trubi je izveo instrumental Šantićeve „Emine“, za koju je notni zapis napisao Đelo Jusić, upravo za preminulog velikana. „Nesporno je pripadao istaknutim intelektualnim perjanicama Balkana, ali i cijele Evrope i modernog svijeta“, objavio je Centar za mir napominjući kako će se Matvejevića sjećati kao iskrenog prijatelja, učitelja i suborca u odbrani civilizacijskih tekovina i vrednota.
IVAN PRSKALO: Reagiranje na tekst objavljen na portalu Lupiga.com

IVAN PRSKALO: Reagiranje na tekst objavljen na portalu Lupiga.com

"Naknadno preispitivanje same odluke na nestručan način od strane autora, neovisno o pravim ciljevima konkretnog teksta, oduzima legitimitet i legalitet ovlaštenim tijelima i njihovim stručnim članovima koji su kao znanstvenici proveli potreban postupak po prijavi. U tom smislu bilo kakvo moje osobno polemiziranje s autorom teksta čini se nepotrebno i neprihvatljivo, no objavu ispravka informacije dostavljam isključivo iz razloga da se moje nereagiranje ne bi protumačilo prihvaćanjem iznesenih stavova koji su maliciozni, površni, nestručni, neutemeljeni i netočni."
NOĆNA MORA ZA TURISTE: Kako će vas prevariti u bajkovitom Pragu

NOĆNA MORA ZA TURISTE: Kako će vas prevariti u bajkovitom Pragu

Magičan, bajkovit, mističan, jedan od najljepših i najsigurnijih gradova na svijetu, a i relativno jeftin u odnosu na druge metropole, posebno zapadne. Godišnje ga posjeti oko šest milijuna turista koje privlači izuzetna arhitektura i boemski dijelovi grada, vrhunsko i jeftino pivo u tradicionalnim pivnicama. Sve to je jedna strana medalje zlatnog Praga. Ima i ona druga. U Pragu već 25 godina potkradaju strane turiste. I to ne džeparoši, na koje vas upozoravaju i natpisi u gradskom prijevozu, već taksisti i mjenjačnice. “Želim promijeniti grad u kojem živim, da bude još bolji. Fokusiram se na strance jer je to skupina ljudi koja nije omiljena, premda donosi novac, i nepravda koja im se čini se vrlo često tolerira, pa i podržava“, kaže u razgovoru za Lupigu Janek Rubeš, mladi reporter i režiser koji je snimio nekoliko dokumentaraca o nepoštenim praškim taksistima, a trenutno se bori protiv prevarantskih mjenjačnica.
SUPERHIKOVSKI ELEMENT: Bogati postaju još bogatiji, a ostali su osuđeni na pečalbu u Njemačkoj ili Irskoj

SUPERHIKOVSKI ELEMENT: Bogati postaju još bogatiji, a ostali su osuđeni na pečalbu u Njemačkoj ili Irskoj

Najava Vlade da bi se mladima već za nekoliko mjeseci moglo plaćati pola rate kredita, naišla je na dobar odjek u javnosti, koja je ubrzo bila preplavljena puno bitnijim pitanjima poput uvođenja obaveznog vojnog roka. Potreba da se mladim ljudima u formiranju obitelji pomogne na taj način pala je u drugi plan i zapravo se poput jasne stambene politike u Hrvatskoj izgubila po putu. Nakon rasprave o prednostima i nedostacima tog modela opet se pokazalo nesustavno bavljenje provedbom stambenih programa i nedostatak evaluacije. Subvencije o kojima se u medijima govori po svemu sudeći nisu namijenjene širokom sloju društva niti prilagođene širokim i različitim geografskim specifičnostima Hrvatske, već onima koji će to financijski moći podmirivati. Pritom se lako može dogoditi da se ovdje dogodi superhikovski element – da bogati postaju još bogatiji, a prekarijat bude osuđen na pečalbu u Njemačkoj, Irskoj ili whatever gdje.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije