Autori stranice mrzoljubi.com do sada su već prikupili zavidnu kolekciju budala na svojoj stranici. Prijavili su ih drugi korisnici Facebooka, koji smatraju da autore mrzoljubnih objava treba javno predstaviti što većem broju ljudi. Zgodno je napomenuti, mrzoljubi su, kako to pokazuje i presjek do sada prijavljenih objava, uglavnom polupismeni. Takav je, recimo, stanoviti Tino Ćosić, koji piše ovako: "Nebojte s braco, pravi Hrvati i crnokošuljaši nikada s nekriju ili boje, samo jedva čekamo da opet s zakuha pa da ovo jebenu komunist vladu sruzimo, NDH!!!!". Nemojte računati da će na brojne prijetnje smrću i gnjusne uvrede objavljene na Facebooku, a potom prijavljene stranici mrzoljubi.com, reagirati policija. Međutim, prijavite mrzoljuba. Napravimo presjek društvenog taloga Hrvatske. Dajmo da se mrzoljubni šljam druži na jednom mjestu.

„Ja sam u prvom redu širila feminizam i u ženama budila volju da sudjeluju u javnom životu. Moja je težnja uvijek bila emancipacija žena", objasnila je jednom prilikom hrvatska novinarka i književnica Marija Jurić Zagorka koja je danas, gotovo 60 godina nakon smrti, dobila digitalnu zbirku dijela njenih osobnih dokumenata i pisama, kojima će šira javnost po prvi puta imati otvoreni pristup. Radi se o projektu u suradnji Centra za ženske studije i Hrvatskog novinarskog društva nazvanom „Digitalizacija odabrane građe Marije Jurić Zagorke“. Osim tridesetak osobnih dokumenata i pisama, u zbirci se nalaze i 34 zapisnika HND-a čiji je Marija Jurić Zagorka bila član, ali i Zakonske odredbe o novinarima i novinarskom radu. Građa je to koja će poslužiti za popularizaciju novinarskog rada Marije Jurić Zagorke i ženske povijesti kao nepravedno zanemarenog udjela u kulturi Hrvatske.

Uoči svakih izbora političari iz raznih političkih opcija zasipaju nas obećanjima o gradnji novih vrtića, želeći se dodvoriti najvećim apstinentima na izborima – generacijama koje imaju između 20 i 45 godina. Kada je u pitanju „gradnja vrtića“ nije dozvoljeno postavljati nikakva pitanja o izvorima financiranja i transparentnosti javne nabave, jer, pobogu – „to je za dobro djece“. Obećanja se uglavnom ne realiziraju ili se gradnja prolongira do sljedećih izbora, a nama ostaje boriti se s podatkom da je Hrvatska unutar Europske unije država s uvjerljivo najmanjim udjelom djece koja pohađaju vrtić. U grupaciji djece starije od četiri godine njih samo 70 posto pohađa neki oblik predškolskog odgoja i obrazovanja, dok je europski prosjek 93 posto. Pri tome su u najlošijem položaju manje razvijeni krajevi, posebice slavonske županije koje niti u zadnjih desetak godina ne bilježe vidljivije promjene u pokrivenosti djece predškolskim programima.

„Otkrijte bezvremensku ljepotu – od drevnih dvoraca do šumovitih klisura – Bosna i Hercegovina“, stoji su u opisu videozapisa koji je objavio National Geographic Travel na svom Facebooku i Twitteru te odmah „zaradio“ more lajkova. Rijetko koji status na njihovom Facebook profilu pređe tisuću lajkova, a ovaj je, otkako je jučer ujutro objavljen, prikupio već gotovo 30.000. Uz muziku koja pojačava dojam video započinje kadrovima panorame mostarskog Starog grada, sa Starim mostom i zelenom Neretvom u prvom planu. Potom preko kadra izmaglice nad gustom šumom, kamera odlazi do nedaleke Kravice, gdje rijeka Trebižat pravi fantastične slapove da bi se iza toga ukazao i drevni Počitelj. Inače, radi se o videu Sama Jacksona, kojeg je National Geographic objavio u skraćenoj verziji i poprilično premontiranog. Originalna verzija, naslovljena „Bosna kroz moje oči – drevna zemlja zaboravljene ljepote“, traje minutu dulje i sadrži još prekrasnih kadrova.

Frontmen odličnog sarajevskog benda Skroz, Adnan Šaran, ovih je dana u suradnji sa producentskim duom Basheskia & Edward EQ „izbacio“ singl „Armagedon“. Žestoka stvar na kakve nas je Skroz već navikao, ovaj put je dobila zanimljive electro/noise primjese, što je u kombinaciji sa Šaranovim angažiranim tekstom dalo odličan rezultat.

Ta divna stvorenja gledala su „Ta divna stvorenja“ u zagrebačkom Zoološkom vrtu. O čemu se tu zapravo radi? E pa radi se o skrivenoj projekciji Motovun Film Festivala koja je u prekrasan i za gledanje filmova vrlo neuobičajen ambijent ZOO vrta jučer namamila najmanje dvjestotinjak ljudi. A tamo se gledao kultni dokumentarac „Ta divna stvorenja“, Jamieja Uysa, redatelja javnosti najpoznatijeg po svevremenskoj komediji „Bogovi su pali na tjeme“. „Te davne 1976. godine dokumentarac o afričkim životinjama bio je najgledaniji film u zagrebačkim kinima, prestigavši čak i Spielbergove 'Ralje'. Urnebesne scene u kojima se afričke životinje ponašaju kao ljudi nasmijavale su generacije i generacije odraslih i djece od 5 do 95 godina“, objasnili su organizatori koji će do početka ovogodišnjeg festivala u Zagrebu održati ukupno četiri skrivene projekcije. Kako je izgledala atmosfera s ove skrivene projekcije pogledajte u našoj fotogaleriji.