Dok javni sektor zdravstva grca u dugovima, Hrvatska liječnika komora (HLK) ugovorila je s Croatia osiguranjem (CO) kupnju polica dopunskog zdravstvenog osiguranja iz proračuna Komore, a članstvo obavijestila da će osiguranje, za sve koji na to pristanu, od iduće godine liječnicima biti besplatno. Budući da je članstvo u Komori obavezno za sve liječnike u Hrvatskoj, to znači da je HLK odlučila da liječnički ceh značajnim sredstvima financijski podrži privatni, a ne javni sektor u kojem je najveći dio njih i zaposlen i koji im financira plaće. Inače, cijena police dopunskog osiguranja u HZZO-u košta 70 kuna, a HLK broji oko 19.700 članova, od kojih, kao privatnici, bez ugovora s HZZO-om, radi tek 1,5 posto liječnika. HZZO kritizira potez vodstva HLK-a, ali ne objašnjava kako je došlo do toga da se najvažnija liječnička organizacija opredijeli za privatni sektor. Međutim, odgovornost za ovakvu pljusku javnom sektoru nije nepodijeljena.

Na tri lokacije u Zagrebu netko je u četvrtak ogromnim crvenim slovima ispisao: "Tito heroj". Pretpostavlja se da je ovo odgovor ulice na izmjenu naziva Trga maršala Tita, rezultatu političke trgovine 16-godišnjeg vladara Zagreba Milana Bandića i ekstremne desnice u Skupštini Grada Zagreba. Grafit se pojavio na Trgu žrtava fašizma, u Martićevoj ulici te u Ulici Ivana Perkovca, nedaleko od Trga maršala Tita. Na ovom prvom slova su veća od metar, a smještena su u blizini tramvajske stanice prema nekadašnjem studentskom domu "Moša". Inače, obračun s antifašističkim nasljeđem Zagreba izaziva čuđenje i izvan Hrvatske. "Što se to događa u Hrvatskoj koja se rješava jednog od svojih najpoznatijih državnika i odriče jednog od najvažnijih dijelova svoje povijesti", navodi, primjerice, njemački dnevni list Tageszeitung.

Centar za mirovne studije i Inicijativa Ne vojnom roku - Hrvatska zna bolje! danas su obavijestili javnost da svi građani koji u posljednje vrijeme dobivaju poziv za sudjelovanjem u vojnoj pričuvi imaju pravo uložiti prigovor savjesti na sudjelovanju u pričuvnoj službi. Potaknuti brojnim upitima zabrinutih građana podsjećaju kako čl. 6. Zakona o civilnoj službi jasno propisuje da zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti pričuvnik tijekom obveze služenja u pričuvnom sastavu, ali da Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nije reguliralo proceduru ulaganja prigovora savjesti na služenje u pričuvnom vojnom sastavu, zbog čega Centar za mirovne studije i Inicijativa Ne vojnom roku - Hrvatska zna bolje! apeliraju da se to žurno učini.

I upravo je u tome tragedija naših književnih bardova i bardića. Kada kažemo da oni Vučiću više nisu potrebni, naravno, ne mislimo da je Bećković, Ršumović ili neki drugi Rajko Petrov Nogo zvao Vučića na telefon u pola noći, a ovaj se besno izvikao - ne trebate mi, ostavite me, samo što sam zaspao, a znate da mi borba za Srbiju ostavlja tek sat ili dva dnevno sna! Naravno da se to nije desilo, a i da su ga zvali – na ovaj ili onaj način – mogli su i oni postati tek jedan piksel na grupnoj SNS fotografiji, kao što je to u jednom trenutku bio pokojni Brana Crnčević. Međutim, duh današnje epohe je bitno različit u odnosu na onu u kojoj su nacionalni književni pregaoci bili nosioci simboličke nadgradnje poretka. Najprostije govoreći, zašto bi Vučiću bili potrebni Bećkovićevi patetični govori kada može sam da dahće u mikrofon?

Gradska skupština Grada Zagreba raspisala je danas potjernicu s nagradom od 100.000 rajhsmaraka u zlatu, koje će dobiti onaj tko živa ili mrtva dovede komunističkog vođu Tita. Ovaj zločinac, poručuje Gradska skupština, bacio je zemlju u najveću nesreću. Kao boljševički agent, nastavlja se u tekstu potjernice, ovaj skrnavitelj crkava, lopov i drumski razbojnik htio je organizirati u zemlji sovjetsku republiku, a k tome je uobrazio da je on pozvan da oslobodi narod. „Za ostvarenje tog cilja on je spreman u španjolskom građanskom ratu i u Sovjetskoj uniji, gdje je upoznao sve terorističke metode GPU-a, metode skrnavljenja kulture i životinjskog uništavanja ljudskih života“, stoji u potjernici. „Zadovoljni smo. Ovo je predzadnji korak i nema razloga da odlažemo konačno rješavanje tog pitanja“, rekao je povodom dizanja potjernice zastupnik Gradske skupštine doktor Zlatko Hasanbegović. Potjernica je raspisana na prijedlog gradonačelnika Milana Bandića.

Nešto manje od mjesec dana prije katastrofalnih požara koji su poharali Dalmaciju, Centar za mirovne studije (CMS), prilikom javne rasprave o nedavno usvojenoj Strategiji nacionalne sigurnosti, predlagao je da se požari izdvoje kao poseban rizik, međutim hrvatska vlada odlučila je ignorirati taj prijedlog. CMS je tada predlagao da se požari izdvoje kao zaseban rizik, smatrajući da je važno razvijati zaštitu protiv požara kao prioritet. Predlagali su i da se stavi puno veći naglasak na razvoj sustava civilne zaštite te da to treba biti primarni strateški cilj u narednom razdoblju, što su pojasnili činjenicom da je civilna zaštita godinama marginalizirana u odnosu na druge sigurnosne institucije, iako je potreba za njenim aktivnostima daleko veća od potrebe za vojnim aktivnostima. "Danas je jasno da su Hrvatskoj trenutno potrebniji kanaderi i vatrogasna oprema, nego borbeni zrakoplovi", poručuju iz CMS-a.