Splitska udruga Adria Art Annale video snimkom je dokumentirala akciju rušenja bespravnog postavljenog zida suprotstavljajući se „poduzetničkoj inicijativi“ koja je uzurpirala tuđi prostor, a o korištenju betona unutar spomenika nulte kategorije da se i ne govori. Riječ je o atraktivnom prostoru u splitskoj palači D'Augubio na adresi Dioklecijanova 1, u blizini Peristila, prostorijama u vlasništvu RH, kojih je udruga legalni zakupac već dugi niz godina. Iz udruge AAA tvrde kako je bivši nogometaš, Darko Miladin (38), uz pomoć korumpiranih vlasti oteo prostoriju koju oni koriste već gotovo 15 godina i za nju uredno plaćaju račune. Priča je počela kada je osvajač trofeja „Hajdučko srce“ odlučio Splitu „pokloniti“ neobičan hotel - u duhu 15. stoljeća i hotel koji će se nalaziti "u zraku". Umjetnici su pristali privremeno napustiti svoje prostorije, a onda su ih zatekla zazidana vrata.

U vrijeme revizionizma i rastakanja radničkih prava, razloga za slavlje je manje, a za malodušnost, naoko, sve više. No, vrijeme je takvo da se mora pokazati svijest da se mržnja i divljanje društvene nejednakosti već jednom ljudima obilo o glavu, u najkrvavijem svjetskom sukobu ikada viđenom u povijesti civilizacije. Promatrati s mirom ovu novu epohu porobljavanja, pakirati kofere ili zabijati glavu u pijesak nikada, pa ni danas, nije bila taktika za borbu protiv fašizma i opresije. Zato ovo nije vrijeme za malodušnost. Razlog za slavlje je, pak, sjećanje da je zlo pobijeđeno odozdo, gerilskim taktikama, otimanjem oružja od moćnijih, humanizmom i internacionalnom suradnjom.

Nije šala, u Srbiji se pojavila inicijativa koja pokušava izmijeniti nastavni plan, kako u osnovnim i srednjim školama, tako i na fakultetima, na način da se iz plana izbaci Darwinova teorija evolucije. Kako saznaje beogradski Danas Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Odboru za obrazovanje, nauku i tehnološki razvoj Skupštine Srbije, Predsedništvu Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i senatima Univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Banjaluci ovih dana je dostavljena peticija za reviziju izučavanja teorije evolucije u školama i na fakultetima. Navodi se kako su peticiju, među ostalim, do sad potpisala 52 akademika, znanstvena savjetnika i sveučilišna profesora te 61 doktor znanosti. „Globalisti i ateisti, koji danas u svetu zauzimaju najuticajnije pozicije, iz ličnih i globalističkih razloga, afirmišu teoriju evolucije i finansiraju promotere ove teorije“, navodi se u peticiji.

U Makedoniji, na samom jugu zemlje, postoji jedan grad koji nosi nadimak „Grad konzula“. Ukoliko ikada poželite osjetiti dašak kasnog otomanskog carstva i mješavinu otomanske i europske kulture, svakako otiđite u Bitolu. Međutim Bitola nema samo svoju bogatu povijest, arhitekturu i kulturne znamenitosti, već i jedno, reklo bi se, prokletstvo. Na jedva desetak kilometara od grada nalazi se najveća energetska tvrtka u Makedoniji - REK (Rudarsko-energetski kombinat). U tri termoelektrane nastaje oko tri četvrtine električne energije koja se proizvodi u Makedoniji. REK, upozoravaju na to građani već dugi niz godina, opasno zagađuje okolinu. Zagađenje u gradu i okolici je toliko da je posljednjih nekoliko godina zabilježeno više od 4.000 osoba kojima je dijagnosticiran rak, što građani povezuju upravo s REK-om.A zašto REK već godinama zagađuje?

Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo je nagrade za najbolje radove u kriznoj 2016. godini. S ponosom čestitamo svim dobitnicima, a posebno kolegici Melisi Skender, kojoj je pripala Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo te Jasni Babić, koja je nagrađena Otokarom Keršovanijem za životno djelo. „Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva - onda se brate mili može i oduzeti", poručila je Babić. Nagradu za novinara godine, koja je jedina nagrada o kojoj nisu odlučivali ocjenjivački žiriji, već su o dobitniku dopisnim putem glasali članovi HND-a, dobio je urednik i voditelj RTL Direkta, Zoran Šprajc.

Daniel Martinez Lara i Rafa Cano Mendez, animatorski dvojac iz Madrida, potpisuje niskobudžetni kratkometražni crtić koji govori o tome kako, robujući društvenim uzusima, zapravo ubijamo svaku kreativnost u sebi, ali i u svojoj djeci. Počinje već s rođenjem, kada nam roditelji nameću svoje ideje i vjerovanja o tome što je dobro, a što loše. Nastavlja se u sustavu javnog školstva, a tijekom tog procesa brojne naše prirodne i prirođene sposobnosti, nažalost, odumiru. Film su autori posvetili svojim roditeljima „zato što su nam pomogli da ne izgubimo svoje boje“. Govori o ocu i dječaku koji je krenuo u školu gdje od njega očekuju da poslušno slijedi pravila. Njegova maštovitost više ne nailazi na odobravanje niti kod oca koji ga pokušava usmjeriti prema zadovoljavanju društvenih očekivanja. Prikazan je do sad u 120 službenih selekcija na festivalima, i osvojio 69 nagrada.