„To su ljudi koji svoju poziciju grade manipulirajući i razjarujući razočarane ljude. Oni kao papagaji ponavljaju jedno te isto: vašim se novcem financira protudržavna rabota. Vi ste izgubili sve, ostali ste na rubu egzistencije, da bi neki hohštapleri snimali filmove i pravili festivale protiv svoje domovine. Tako se preusmjerava pažnja: uvjerava se da uzrok njihovom siromaštvu nisu Agrokor, Sanader ili kriminalna privatizacija, nego Motovun Film Festival. Svakome tko je imalo trezven, jasno je na koliko laži počiva taj misaoni konstrukt“, objašnjava Igor Mirković, novinar, filmski redatelj i direktor Motovun Film Festivala, uzroke hajke koja se zadnje vrijeme podigla i protiv njega osobno i protiv samog festivala koji počinje ovog utorka. Organizacija ovakvog festivala, kaže, jedrenje je po olujnom moru. „Za nemali broj nas, koji radimo u ekipi, taj je festival puno više od običnog posla. Valjda se to onda osjeti u konačnom rezultatu“, primijetit će Mirković.

Vlasnik izdavačke kuće Fibra Marko Šunjić, pravi je hrvatski strip junak. Informatičar, obiteljski čovjek, svi ga nešto hvale, 'oće platit dobavljačima, ne živi od stripa, već - bez puno pretjerivanja - za strip. Zato je pokrenuo najljepšu - bez pretjerivanja - od svih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Nakon propasti Algoritma odlučio je staviti sva izdanja na popust, a za Lupigu govori o tome kako se protiv krize odlučio boriti bez da zakine svoju primarnu misiju: širenje evanđelja o stripu. Algoritam je izdavačima napravio otprilike ono što i Agrokor svojim dobavljačima, ali bez spašavanja države. "Zato npr. moja žena kupuje mlijeko kod kumice na placu ili eventualno mljekare Veronika koja ima svoje trgovinice, a ne u trgovačkim lancima, kad god je to moguće. Tako je sad i s Fibrom – pozvali smo ljude da kupuju direktno 'na izvoru'", kaže nam Šunjić u razgovoru.

Prolazi stota godina od revolucionarne 1917. godine koja je promijenila svijet. No, niti na stotu obljetnicu ne postoji suglasnost o karakteru tog velikog povijesnog događaja, kojeg se i danas istovremeno sotonizira i glorificira. O tome koje su tekovine Oktobarske revolucije, zašto oko njih i danas postoje prijepori te je li u današnjem globaliziranom i kontroliranom svijetu moguća revolucija, zanimljive odgovore nam je dala slovenska povjesničarka dr. Cirila Toplak. Budući da živimo u svijetu visokih tenzija, neprestanih kriza te gubitka povjerenja u predstavničku demokraciju profesorica Toplak nam je otkrila inspirativnu teoriju o mogućem budućem boljem svijetu, kojeg mnogi priželjkujemo. „U današnjem svijetu gotovo potpunog nadzora revoluciju bi bilo teško pokrenuti, a još teže izvesti. Problem je mobilizirati ljude da se istinski uključe u neki masovni politički pokret, jer sustav potiče apatiju. Zato nas se i lako nadzire“, kaže Toplak.

Iako se najradije predstavlja kao tonski snimatelj, Steve Albini je svojom produkcijom mnoge izvođače vinuo u zvijezde. Teško je i pobrojati s kim je sve surađivao, jer radi se o više od 1.000 izvođača, ali vrijedi spomenuti samo neka imena kao što su Nirvana, Page & Plant, The Stooges, The Breeders, PJ Harvey, Pixies... Legendarne anegdote o produkciji zadnjeg albuma Nirvane ili one kada je navodno Urge Overkill natjerao da snimaju goli, odmijenio je razgovor o srljanju SAD-a u fašizam, kao i budućnosti glazbene industrije i obožavanju hrvatske SexAe. "Spreman sam prihvatiti groznu glazbu ako to povlači da nećemo imati fašistički režim. Čak i ako je istina da će ponovni uspon fašizma značiti povratak punka i eksperimentalne glazbe, nije toga vrijedan. Radije bih slušao najbezličniji generički pop ako to znači da ćemo se riješiti ovog zatupljujućeg ksenofobno-konzervativnog svjetonazora", govori Albini u videu intervjuu za Lupigu.

„Da počnem ovako - medijima manipulira vladajuća ideologija. Točnije, dominantna politička snaga. A otuda nam se ne nudi „slika svijeta“, nego slika koju o svijetu nameće ta politička moć. Zato se u susretu s medijima najprije moramo upitati kakav je to medij? A u slučaju informativnog medija - kakva je politička orijentacija i motivacija onih koji nas informiraju? Ne očekujete da nam promotori šunda postanu mjerilo estetskih vrijednosti?“, kaže u razgovoru za Lupigu Predrag Finci, istaknuti filozof, pisac i esejista. Finci je osjetio potrebu pozabaviti se i temom medija, pomnom, analitičkom obradom osmotriti njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život. U razgovoru će primijetiti kako je paradoks „naše situacije“ u tome da se kritiku medija može iznijeti na efikasan način samo u medijima. „Istina nije u medijima: oni su transmisija, prijenosnik, posrednik između onog što jest i onoga kome se obraćaju“, napominje Finci.

„Razlog zbog kojeg sam ostao u Slavoniji prije svega je materijalni – i za odlazak je potreban određeni kapital, a ja si u dužem periodu ni odlazak nisam mogao priuštiti. Takav hod po rubu egzistencije može biti poticajan za pisanje i mene vjerojatno okolnosti i jesu potaknule da se uopće okušam u poeziji i prozi, pa čak i da kroz kritike kažem nešto što želim reći i pokušam neki bijes izliti iz sebe, no može li kultura biti faktor u obuzdavanju iseljavanja teško je reći. Mislim da ne, osim ako od kulture niste u stanju živjeti“, kaže pjesnik Davor Ivankovac u intervjuu za Lupigu. Poeziju je počeo pisati tek nakon što je završio studij književnosti. Legenda kaže da se tri godine nitko nije obazirao na njegove pjesme, a zatim su mu rekli da su dobre. Od tada Davor Ivankovac uporno piše i skuplja književne nagrade. Ima ih već šest.