INTERVJU - DANIJELA DOLENEC: "Biračima ljevice poručujemo - imate za koga glasati!"

INTERVJU - DANIJELA DOLENEC: "Biračima ljevice poručujemo - imate za koga glasati!"

"Biračima ljevice je jasno da SDP nema kapaciteta nositi se s izazovima koji stoje pred suvremenom ljevicom, a mi im poručujemo – sada imate za koga glasati", kaže u velikom intervjuu za Lupigu Danijela Dolenec, profesorica na Fakultetu političkih znanosti i kandidatkinja za zagrebačku dogradonačelnicu na predstojećim lokalnim izborima koalicije okupljene oko platforme "Zagreb je naš". Kaže kako je gerilsku kampanju poput njihove, koja ovisi o volonterskom angažmanu i nema moćne pokrovitelje, teško toliko dugo provoditi kao kad posežete za dubokim džepovima stranačkih mašinerija. "Izbore vidimo ne samo kao izbore protiv Bandića i njegovog načina upravljanja gradom, nego i kao svojevrsni referendum protiv privatizacije komunalnih usluga i neoliberalnog modela upravljanja u širem smislu", objašnjava Dolenec, tvrdeći da je ovo samo početak projekta izgradnje snažne ljevice.
LIDIJA DIMKOVSKA - DOBITNICA NAGRADE EU ZA KNJIŽEVNOST: „Tužno je da ne znamo jezik svojih sugrađana“

LIDIJA DIMKOVSKA - DOBITNICA NAGRADE EU ZA KNJIŽEVNOST: „Tužno je da ne znamo jezik svojih sugrađana“

„Kako je tragično da u jednoj državi žive dvije i više kultura, a da tako malo znamo o kulturi onih, koji su samo brojem manjina. To je za mene potpuno pogubno, u civilizacijskom smislu. Da plaćaš tečajeve stranih jezika, ali da ne znaš jezik tvojih sugrađana, to je tužno. Makedonci i dan-danas ne razumiju što pišu njihovi sugrađani Albanci“, kaže u intervjuu za Lupigu Lidija Dimkovska, makedonska književnica s ljubljanskom adresom. Riječ je o prošlogodišnjoj dobitnici nagrade Europske unije za književnost, nagrađenoj i Europskom nagradom za poeziju. S Dimkovskom razgovaramo ne samo o njenim djelima, nego i o Makedoniji nekada i danas, kao i o problemu koji ima kada treba produžiti status slobodne književnice u Sloveniji, jer ne piše na slovenskom jeziku, te o utjecaju Crkve na današnje društvo. O tome će reći: "Crkva je institucija koja voli sjediti u vlasti, a što je vlast više usmjerena desno, to joj je Crkva naklonjenija".
NEIL DATTA (EPF): "Nametat će vam restrikcije, koje neće izgledati kao restrikcije"

NEIL DATTA (EPF): "Nametat će vam restrikcije, koje neće izgledati kao restrikcije"

Neil Datta, tajnik Europskog parlamentarnog foruma o populaciji i razvoju (EPF), napunio je u ponedjeljak veliku dvoranu Novinarskog doma prilikom tribine "Europski fundamentalizam protiv ljudskih prava: Tko, zašto, kako i čijim novcem napada europske vrijednosti?" u organizaciji Faktografa, a u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, GONG-om i Centrom za mirovne studije. On nam govori o europskom fundamentalizmu i organizacijama koje crpe inspiraciju u religiji na tlu Europske unije. "Zamjetno je poklapanje anti-choice i neokonzervativnog nazora s nekim veoma reakcionarnim stavovima u sferi ekonomije. Radi se o tvrdim desnim perspektivama, ultraliberatijanskim u smislu ekonomije, pristupu koji bi se mogao nazvati hiper slobodnotržišnim", navodi.
O DADI VUJASINOVIĆ: „Ona je uzor i inspiracija“

O DADI VUJASINOVIĆ: „Ona je uzor i inspiracija“

„Često mi prilaze mlade devojke. Devojke koje su možda rođene kad je Dada ubijena, možda čak i mlađe. Ne prilaze mi skrhane od nekog bola, od neke tuge, zaplašene, već pune neke strasti, neke energije, poleta, neke želje za stvaranjem, promenom...“, kaže u razgovoru za Lupigu, Sanja Krsmanović Tasić, autorka predstave „O s(a)vesti“ o Dadi Vujasinović, novinarki ubijenoj 1994. godine. Počinioc ubistva nikad nije pronađen, a državni organi utvrdili su da je reč o samoubistvu lovačkom puškom. Priča o Dadi Vujasinović različita je od priče o ubistvu drugih novinara u Srbiji jer je reč o hrabroj mladoj ženi. A dobro znamo kako šovinističko društvo, poput onog u Srbiji gleda na takve pojave. „Dadina majka me pitala: 'Sanja šta si čekala 20 godina?'. I to je jedno od najdubljih, najtežih i najistinitinih rečenica koje su mi izgovorene. Mislim da nisam imala snage, niti dovoljno sposobnosti da to iznedrim iz sebe“, reći će autorka.
ČOVJEK-ORKESTAR KNJIŽEVNE SCENE: „Nema odmora dok traje rušenje“

ČOVJEK-ORKESTAR KNJIŽEVNE SCENE: „Nema odmora dok traje rušenje“

„Poeziju i društvo možda i nije najbolje dovoditi u istu rečenicu, čak niti u takvu blizinu. Jer, posebice naše društvo, poeziju pronalazi tamo gdje je nema, gdje je ona kič diva iz nepismenih pjesmica, ili pak u citatima američkih tajkuna s područja new agea i sličnih nemuštih prevara. Ili da se izrazim jednostavnije, društvo šumom, poezija drumom. Naše društvo posve je zaboravilo svoje vrijedno poetsko naslijeđe, pa sad ustvari i na tom području baulja“, kaže Ivica Prtenjača u razgovoru za Lupigu uoči večerašnjeg nastupa na Spikiginu, koji će se uživo emitirati na Facebooku. Prtenjača je jedan od onih kulturtregera koji na svakoj književnoj večeri može uskočiti u bilo koju rolu. Kao voditelj-animator izmamit će najveći pljesak publike, kao književnik ponudit će publici niz odlomaka iz svojih proznih djela, kao pjesnik izazvat će ganuće svojim pjesmama.
PSIHOLOZI PROTIV REALITYJA: Odlučno ne svim TV kućama

PSIHOLOZI PROTIV REALITYJA: Odlučno ne svim TV kućama

Jedna je hrvatska TV kuća poslala na adrese nekoliko psihologa identičan poziv na suradnju u novoj reality emisiji koju pripremaju, a za koju im trebaju, kako je navedeno “psiholog, sociolog i astrolog”, sve u cilju procjenjivanja natjecatelja, njihovih motiva i osobina te procjene budućih ponašanja, pa čak i emocija, kako stoji u reagiranju skupine psihologa koji su odlučili ponovo otvoriti ovu temu i na Tjednu psihologije koji se do 26. veljače obilježava u 100 hrvatskih gradova. Zbog čega psiholozi odbijaju sudjelovati u takvim emisijama za Lupigu objašnjava Sena Puhovski, dječja psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba koja je s kolegicama psihologinjama Ivanom Ćosić Pregrad i Jasenkom Pregrad pokrenula zanimljivu akciju “Psihologija nije astrologija” kako bi upozorila da je sudjelovanje u zaradi na zabavi na račun tuđe muke u suprotnosti s temeljima ove društvene znanosti čiji je zadatak unaprjeđivanje kvalitete života pojedinca, skupina i ljudske zajednice.
TOMISLAV ŠAKIĆ: "Hrvatska je svoju kinomrežu devastirala i učinila svoje filmofile ovisne o torentima"

TOMISLAV ŠAKIĆ: "Hrvatska je svoju kinomrežu devastirala i učinila svoje filmofile ovisne o torentima"

Biti za ili protiv Hrvoja Hribara krivo je postavljanje stvari, smatra Tomislav Šakić, leksikograf i stručnjak za povijest hrvatskog igranog filma čija je knjiga „Modernizam u hrvatskom igranom filmu“ povod ovom razgovoru koji se morao dotaknuti i aktualnih problema. HAVC je još u inicijalnoj fazi i od imena ravnatelja važnije je sačuvati instituciju koja je do sada uspješno i od politike neometano podržavala filmsku umjetnost, smatra Šakić, a glavnim problemom hrvatske filmske kulture vidi činjenicu da filmovi producirani u Hrvatskoj do 1991. godine nemaju status javnog dobra zbog problema producentskog vlasništva koje bi trebalo izuzeti trenutnim presezateljima i prenijeti pod zaštitu Hrvatske kinoteke – koja ne postoji kao samostalna arhivistička, muzejska, galerijska, prikazivačka i nakladnička institucija, što je drugi problem. Zbog toga je i previđena činjenica da ove godine navršavamo stotinu godina hrvatske kinematografije, a prvi je hrvatski igrani film „Brcko u Zagrebu“, proizveden 1917. godine – zagubljen.
IGOR VUK TORBICA: „Ljudi vole transparentu tragediju, jer u njoj mogu voajerski uživati“

IGOR VUK TORBICA: „Ljudi vole transparentu tragediju, jer u njoj mogu voajerski uživati“

„Gotovo je nevjerojatno kako su ljudi spremni brbljati o nebitnim stvarima, dok istovremeno mogu osjetiti svu bijedu i opasnost vremena u kome žive. Takva je izgleda ljudska priroda“, kaže u razgovoru za Lupigu Igor Vuk Torbica, trenutno jedan od najuzbudljivijih umjetnika na ovim prostorima. Mladi kazališni redatelj u studenome prošle godine osvojio je nagradu hrvatskog glumišta za najbolju dramsku predstavu u cjelini. S Torbicom, koji živi u Beogradu i tamo trenutno priprema novu predstavu, razgovarali smo o umjetnosti, društvu, kazalištu, glazbi, Europi, a pitali smo ga i kanili se okušati u filmskoj režiji. „Film mi nije ni stran ni mrzak, naprotiv. Ali nemam toliku ambiciju da mogu reći kako ću to sigurno učiniti. Možda kad bih vidio nešto za što vjerujem da mogu ispričati isključivo filmskim narativom, tek onda postoji mogućnost da bih pokušao to i ostvariti“, odgovara Torbica.
IN MEMORIAM ANTE DAMIĆ: "Nije nam bio problem bacati bombe na tenkove i žrtvovati vlastiti život"

IN MEMORIAM ANTE DAMIĆ: "Nije nam bio problem bacati bombe na tenkove i žrtvovati vlastiti život"

Početkom godine, 6. siječnja, u svom beogradskom domu preminuo je rođeni Opuzenac Ante Damić. Bio je jedan od posljednjih živućih boraca s Neretve i Sutjeske. S nepunih osamnaest godina Damić je postao član Komunističke partije Jugoslavije, a s nepunih devetnaest stupio je u Narodnooslobodilačku vojsku. Iako osobna sjećanja iz mnogih razloga ne možemo koristi kao primarne povijesne izvore, Damićevo svjedočanstvo ima veliku vrijednost i to ne samo iz razloga što je živućih sudionika antifašističke borbe svake godine sve manje i manje. Individualna perspektiva iznesena u ovom intervjuu predstavlja iskustvo desetaka i stotina tisuća ljudi koji su se u periodu Drugog svjetskog rata pobunili protiv fašizma. NOB i dalje predstavlja razdoblje najmasovnije društvene mobilizacije u našoj povijesti, a svjedočanstva poput ovoga omogućavaju nam shvatiti klasne i političke implikacije te mobilizacije.
INTERVJU-TAMARA OBROVAC: „Franci je istrijanski Zappa, a Rambo Amadeus balkanski“

INTERVJU-TAMARA OBROVAC: „Franci je istrijanski Zappa, a Rambo Amadeus balkanski“

"Franci je svakako istrijanski Zappa, a Rambo možda balkanski… S Rambom sam se poznavala kao s kolegom, a kad sam skladala „Turbo funk“, pjesmu za koju je on bio odličan izbor, zvala sam ga da odsvira i otpjeva. I to je to, podružili smo se malo i onda svatko svojim putem…", kaže u intervjuu za Lupigu, istarska pjevačica, skladateljica i voditeljica malih sastava, Tamara Obrovac. Minulu godinu vrhunska je glazbenica posvetila proslavi 20-godišnjice diskografskih početaka, kao i desetog autorskog CD-a, a za Lupigu će reći kako je skladanje samotnjački posao. "Imam sjajne glazbenike s kojima na pozornici sve te skladbe dobivaju pravi život pa ih u nekoj mjeri smatram i suautorima. Općenito nisam ljubiteljica stereotipa, a što se glazbenika tiče vrlo sam osjetljiva i pažljivo ih biram, a izbor instrumenata ovisi o glazbi koja svira u mojoj glavi", objašnjava Tamara Obrovac.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije