INTERVJU - MIMA JURAČAK: „Sitan život je onaj kojeg nema na Googleu“

INTERVJU - MIMA JURAČAK: „Sitan život je onaj kojeg nema na Googleu“

„Mislim da bi sitan život bio život koji je izbjegao svaku pozornicu, kojeg ne pronalazi Google, ali ipak se, naravno, dogodio – i to kako! Ne bih dijelila načine življenja na dobre i loše, ali mislim da su u ovoj zbirci svi proživjeli onaj sitniji život, u smislu vidljivosti. A opet, ja sam ih sad malo zeznula“, kaže književnica Mima Juračak u intervju za Lupigu. Autorica je dobitnica nagrade Prozak 2020. godine na temelju čega joj je objavljena zbirka priča „Sitan život“. Ta će zbirka premijerno biti predstavljena na ovogodišnjem festivalu Prvi prozak na vrh jezika koji počinje u srijedu u slavnom parku ispred zagrebačke Bookse. "Iskreno, voljela bih da ova zbirka zabavi, da bude štivo koje će netko možda ponijeti na plažu, pročitati ga, ostaviti na ručniku i skočiti u more", očekivanja su Mime Juračak od svog prvijenca.
AUTORICA „LETA KAD SAM NAUČILA DA LETIM“: „Ovo je prebrojavanje normalnih ljudi koji žele da živimo normalno“

AUTORICA „LETA KAD SAM NAUČILA DA LETIM“: „Ovo je prebrojavanje normalnih ljudi koji žele da živimo normalno“

"Možda zvuči patetično, ali zaista mislim da je to kao neko prebrojavanje koje kaže da ima i nas drugih koji nismo u dnevnicima i medijima. Ne bismo ni prihvatili da budemo u tom ambijentu, ali sve vreme marljivo radimo kao jedna mravlja ekipa", kaže u intervjuu za Lupigu Jasminka Petrović, autorica hit knjige „Leto kad sam naučila da letim“ prema kojoj je Raša Andrić na Hvaru snimio istoimeni film. U Hrvatskoj knjiga još uvijek nije našla izdavača, ali jeste put do malih čitatelja i čitateljica. "Izdavači koji su imali knjigu u rukama u Hrvatskoj hteli su da se ekavica prevede na ijekavicu. To nema smisla. Cela ideja je da tu budu beogradski i bodulski. Međutim, ja mislim da će se to dogoditi. Ne znam kad ali sigurno hoće. Gostujući sa knjigom po Hrvatskoj uvidela sam da deca nemaju nikakav problem", kaže književnica.
INTERVJU - ŽELJKO KOMŠIĆ: „Hrvate se ne smije nazivati UZP-ovcima!“

INTERVJU - ŽELJKO KOMŠIĆ: „Hrvate se ne smije nazivati UZP-ovcima!“

„Svako ko je Hrvat u Bosni i Hercegovini a ne provodi i zastupa politiku HDZ-a, od iste organizacije u startu je proglašen izdajnikom Hrvata i demoniziran. Možda sam najeklatantniji primjer toga, ali svakako nisam jedini. Nigdje se taj staljinistički metod izopćavanja nije snažnije zadržao nego kod HDZ-a i miljea kojeg kontrolišu“, govori u intervjuu za Lupigu član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić s kojim većina hrvatskih parlamentarnih stranaka u BiH, ali i službena politika u Zagrebu i dalje odbijaju komunicirati, jer tvrde da nijedan mandat nije osvojio glasovima Hrvata, nego Bošnjaka. Prema HDZ-u BiH i njegovom čelniku bio je izuzetno ošrar - "nije nikakva tajna čiji je to đak i poslušnik. Njegov 'mentor', iako Hrvat iz Zapadne Hercegovine, i dan danas, čekajući da đavo dođe po njega, živi u Beogradu kao ugledni udbaš".
INTERVJU - FRANKO DOTA: „Coming out je cjeloživotni čin koji nikad ne završava“

INTERVJU - FRANKO DOTA: „Coming out je cjeloživotni čin koji nikad ne završava“

Od prve Povorke ponosa u Hrvatskoj prošla je 21 godina. Otprilike toliko godina imaju mnogobrojni mladi koji su proteklog vikenda ponosni na svoj identitet domarširali do posljednje stanice Povorke – zagrebačkog parka Ribnjak. Pa iako klima u državi i dalje dobrim dijelom nije benevolentna prema pripadnicima LGBTQ populacije što je briljantno ilustrirao slučaj promptno crnom bojom prefarbane klupice duginih boja koju je gradska vlast nedavno postavila kao instalaciju na Zrinjevcu, LGBTQ zajednica ove godine itekako je imala razloga za slavlje. Povijesnom presudom nalaže se da istospolni parovi mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije. Povodom Mjeseca ponosa razgovarali smo s Frankom Dotom iz Zagreb Pridea.
INTERVJU-BOŽO REPE: „Dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja pokušaj je izjednačavanja krivnje“

INTERVJU-BOŽO REPE: „Dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja pokušaj je izjednačavanja krivnje“

"Reviziju povijesti na svaki način pokušavaju napraviti Janšina Slovenska demokratska stranka, kao i jedan mali koalicijski partner, satelitska stranka Nova Slovenija. Obje su tijesno vezane za Katoličku crkvu, a Katolička crkva je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila izuzetno kolaboracionistička. I ona to pokušava opravdati. To je taj dio koji se povijesno vezuje za kolaboracionizam i pokušavaju ga nekako opravdati", kaže u velikom razgovoru za Lupigu ugledni slovenski povjesničar Bože Repe. S profesorom na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i voditeljem istraživačke grupe o povijesti bivše Jugoslavije razgovaramo povodom nedavno Dana sjećanja na žrtve komunističkog nasilja, kojeg je prije odlaska proglasila vlada Janeza Janše kao jednu od svojih zadnjih ostavština.
INTERVJU – SANDRA BENČIĆ: „Zar je to zaista bio takav prekršaj na koji je DORH trebao trošiti svoje i sudske resurse?“

INTERVJU – SANDRA BENČIĆ: „Zar je to zaista bio takav prekršaj na koji je DORH trebao trošiti svoje i sudske resurse?“

"Zar je to zaista takav prekršaj na koji je DORH trebao trošiti svoje i sudske resurse? Jesmo li narušili društveni poredak time, jesmo li nekome uskratili nešto, jesmo li diskriminirali nekoga? Koji je rezultat takve liste - to da u gradskom vijeću grada Osijeka i dalje imate gotovo upola manje žena od onih 40 posto", govori za Lupigu koordinatorica platforme Možemo i saborska zastupnica Sandra Benčić. Radi se o slučaju koji kao da je ispao iz nekog skeča Nadrealista. Naime, Državno odvjetništvo tužilo je platformu Možemo jer je na izbornoj listi imala više žena nego muškaraca. Revni tužiteljski tim zahtijevao je da se Možemo kazni s novčanom kaznom od 40.000 kuna. Na koncu je prošlog tjedna Možemo na sudu izvojevao prvu, doduše nepravomoćnu, pobjedu protiv „Nadrealista“.
INTERVJU – GORAN BANDOV: „Uvijek ima onih koji od rata profitiraju - danas su to Kina i SAD“

INTERVJU – GORAN BANDOV: „Uvijek ima onih koji od rata profitiraju - danas su to Kina i SAD“

„Svi mi znamo da Ruska federacija ima nuklearno oružje i nije bilo nikakve potrebe to dodatno naglašavati, osim da bi se pokušalo utjerati strah građanima Ukrajine i Europske Unije. No, takve izjave su samo vodile do još ujedinjenije Europe i intenzivnijih razmišljanja Finske i Švedske da se pridruže NATO savezu. Ostaje dojam kako je to još samo jedan pucanj u prazno i da ima kontra efekt od onog što je Ruska federacija očekivala“, kaže u razgovoru za Lupigu pravnik i politolog Goran Bandov, redoviti sveučilišni profesor međunarodnih odnosa i diplomacije te vanjski član Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora. Naš sugovornik upozorava kako je danas izuzetno bitno pronaći najuspješnije mehanizme za anuliranje rusofobije. "Tu je ključna uloga medija i obrazovnog sustava", smatra Bandov.
KOSMONAUTKO: „Jedan mi je rekao da sam kao iz filma 'Život je lijep'“

KOSMONAUTKO: „Jedan mi je rekao da sam kao iz filma 'Život je lijep'“

Jedan od makedonskih heroja koje je iznjedrila sveprisutna pandemija zove se Denis Jankulovski i medicinski je tehničar iz Skoplja. Zovu ga, jednostavno, Kosmonautko. Najveći dio pandemije proveo na terenu uzimajući brisove građana u njihovim domovima. Na samom početku „covid ere“ svoja je iskustva i saznanja dijelio na svom Facebooku, nerijetko razveseljavajući ljude objavama i pjesmom u tim depresivnim mjesecima. Reakcija građana nije izostala. Njegova pozitivna energija, nasmijanost, strpljivost i bezgranična ljubav ljudima je puno značila i ulijevala im nadu u neko bolje sutra. To se možda najviše moglo vidjeti kada je započela masovno cijepljenje. Naime, u sportskoj dvorani Boris Trajkovski, gdje se provodila masovna imunizacija stanovništva, Jankulovski je bio najpopularniji zdravstveni djelatnik. Svi su tražili kabinu broj 9.
RADIŠA TEOFILOVIĆ: „Muzika ne poznaje granice“

RADIŠA TEOFILOVIĆ: „Muzika ne poznaje granice“

"Ratko i ja mislimo da ne postoji prekoračenje granica u muzici, ako posmatramo geografski to svakako da. U Hrvatskoj smo imali predivna iskustva i želja nam je da našu aktivnost proširimo i u vašoj zemlji. Croatia Records se nametnula kao vodeća izdavačka kuća u regionu i prirodni tok stvari je da imamo svoje izdanje u njoj", kaže u razgovoru za Lupigu Radiša Teofilović, jedan od dvojice čudesnih blizanaca kojima Croatia Records uskoro izdaje novi album. Kako nam u intervjuu otkriva Radiša Teofilović, album donosi najbolje od njihovog tridesetogodišnjeg rada. Prostorno, u fokusu je, naravno, Balkan, ali onaj koji pripada cijelome svijetu i kojega su njih dvojica predstavljali u The Kennedy Centru u Washingtonu, u The Hall of Honor u Ottawi i koncertnim dvoranama koja nose imena Franza Liszta u Budimpešti, Čajkovskog u Moskvi i Mozarta u Beču.
INTERVJU – JUSUF TRBIĆ: „Mladi ljudi su danas radikalniji od svojih očeva, mržnja je veća nego ikad“

INTERVJU – JUSUF TRBIĆ: „Mladi ljudi su danas radikalniji od svojih očeva, mržnja je veća nego ikad“

"Dugotrajna indoktrinacija u politici, medijima, školama, u javnom prostoru, u djelovanju religijskih zajednica, stvorila je generacije mladih ljudi koji su radikalizovani mnogo više od svojih očeva. Ako bi izbili sukobi, oni možda ne bi imali nekadašnji intenzitet, pošto nema JNA ni jake Srbije, ali bi bili mnogo krvaviji, jer proizvedena mržnja je danas mnogo veća nego nekad", govori za Lupigu Jusuf Trbić novinar i pisac iz Bijeljine. Naš sugovornik objašnjava kako aktualne najave srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorada Dodika, o odcjepljenju Republike Srpske uzrokuju izgrede zastrašivanja povratnika i utječu na ljude u povratničkim sredinama, ali istodobno nije oklijevao progovoriti ni o opasnosti od bošnjačkog nacionalizma. "Taj je nacionalizam, uz sve prijetnje slijeva i zdesna, po mom mišljenju, glavni problem u BiH", smatra Trbić.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Let’s talk about sex

    20.06.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Let’s talk about sex

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ajmo ih blokirati!

    09.06.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ajmo ih blokirati!

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Beograd

    22.05.2022.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Beograd

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije