UZ 41. ROĐENDAN ELEKTRIČNOG ORGAZMA: Kako smo 1992. godine pokrenuli antiratnu priču Rimtutituki

UZ 41. ROĐENDAN ELEKTRIČNOG ORGAZMA: Kako smo 1992. godine pokrenuli antiratnu priču Rimtutituki

„Niko od nas nije imao nacionalističke ideje, a ključna karakteristika bila je porast nacionalizma, što je nama bilo totalno strano, jer smo odrasli kao deca neke druge zemlje, Jugoslavije. Jako smo puno putovali, svirali, poznavali i imali prijatelje u svim delovima Jugoslavije. Nama je to bilo totalno nenormalno ponašanje, da neko moje ortake s one strane granice proglašava za neprijatelje i zločince“, priseća se Srđan Gojković Gile, osnivač i frontmen Električnog orgazma, atmosfere u Srbiji s početka devedesetih i antiratnog angažmana beogradskih rokera. Intervju objavljujemo s čvrstim povodom. Električni orgazam 13. januara ove godine napunio je, pazi sad - 41 godinu. Govoreći o toj 1992. godini i Miloševićevoj diktaturi Gile kaže: „Odjednom smo imali nekog ko je bio, da tako kažem, neprijatelj našoj filozofiji života. Imali smo i pre, ali ovog puta to je baš bilo drastično.“
INTERVJU ŽELIMIR PERIŠ: „Moram se braniti. Ljudi, to nisam ja, to je Želimir Periš – lik iz mog romana“

INTERVJU ŽELIMIR PERIŠ: „Moram se braniti. Ljudi, to nisam ja, to je Želimir Periš – lik iz mog romana“

Njegov roman Emir Imamović Pirke (ne bez argumenata) nazvao je veličanstvenom pričom o ljubavi i slobodi, a Jurica Pavičić najambicioznijim i najboljim hrvatskim romanom u 2020. godini, dok je Miljenko Jergović napisao kako je "Mladenka kostonoga" revolucionarni roman koji nas štiti od budale u nama i od budala oko nas. On je Želimir Periš, a lik iz njegovog romana nosi isto to ime. "Moj život nije dovoljno uzbudljiv ni literarno vrijedan da ga zapisujem, moje misli su zanimljive samo kad ih upisujem kao tuđe glasove. Taj kontrast sam želio dodatno istaknuti dajući liku iz knjige vlastito ime. I stvarno, nedavno su me u jednom intervjuu opisali kao: pučkog mudraca iz kojeg progovara narodsko znanje, prkosnog partibrejkera, koji ismijava autoritete i oštroumnog plebejca koji nema učenih škola. Ali ljudi, morao sam se braniti, to nisam ja. To je opis Želimira Periša, lika iz mog romana, koji samo nesrećom nosi moje ime.", kaže nam Periš.
NAGRAĐENA ZA RADIJSKO NOVINARSTVO: „Radio nije mrtav medij, ali ne sviđa mi se ritam koji su nametnule stanice“

NAGRAĐENA ZA RADIJSKO NOVINARSTVO: „Radio nije mrtav medij, ali ne sviđa mi se ritam koji su nametnule stanice“

"Radija su danas u Hrvatskoj svedena na dinamični, ali ipak samo usputni medij, zabavu koju konzumiramo dok spremamo ručak ili se vozimo u autu. Radio nije mrtav medij, kako su neki prognozirali, ali ne sviđa mi se ritam koji su nametnule stanice. To je sve samo ne ono što bismo željeli napraviti od Radio Rojca. Zaboravljene forme, radio drame, reportaže, audio-knjige i slično, ono je što slušateljima treba", kaže Mirjana Radulović, novinarka pulskog Radio Rojca, koja je prošli mjesec dobila godišnju nagradu Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo. Nagradu je dobila za emisija emitirana na privremenoj i „kratkoj“ frekvenciji radija zajednice. I to ovu nagradu čini posebnom – ne samo da je teško sjetiti se kad je priznanje HND-a posljednji put stiglo u Pulu i kad je radijsku nagradu dobio netko izvan sustava državnog radija, nego je ovo prvi slučaj da ju je zaslužio neprofitni radio, kojem je tek odobrena službena koncesija.
INTERVJU IZ ARHIVE - ALEM ĆURIN: „Više komuniciran s ovima kojih nema, nego s ovon dicon koja dolaze“

INTERVJU IZ ARHIVE - ALEM ĆURIN: „Više komuniciran s ovima kojih nema, nego s ovon dicon koja dolaze“

"Samo tri ilustracije u svih 25 godina mi nisu objavili. Di Tuđman i Milošević, jedan ka Pajo Patak, a drugi ka Miki Maus, fafaju dvokurac mrtvoj Bosni. Druga je bila, pravosuđe pod Tuđmanom, tako je asociralo na porno priču, pa je urednica to isto odbila, a ne sićan se više koja je treća", tako mi je govorio naš prijatelj, meštar od olovke, Alem Ćurin, kada smo 2015. godine razgovarali za radijsku emisiju KUPEK. Njegov odlazak potaknuo me je da potražim te snimke i prekucam intervju koji smo vodili kada je na beogradskom Salonu stripa Alem predstavio svoj prvi strip, nakon što se 50 godina bavio stripom ili, kako bi on rekao, nakon što se 50 godina strip bavio njime. Govorio je kako se zarazio kad je imao svega četiri godine. Tada mu je stariji brat donio Kekeca. I tu je bilo gotovo. "Zaražen sam. To je jače nego sida, nego bilo šta drugo. Ti stripovi ...", pojasnio mi je svoju ovisnost o stripu.
DEMOGRAF IVAN ČIPIN: „Da nije bilo pandemije imali bismo rekordan broj useljenika iz BiH, Srbije i Kosova“

DEMOGRAF IVAN ČIPIN: „Da nije bilo pandemije imali bismo rekordan broj useljenika iz BiH, Srbije i Kosova“

"Ne bi me iznenadilo da se pokaže da je u studenom ove godine umrlo možda i 5.000 ljudi. Zadnji put je toliko ljudi u Hrvatskoj u studenom umrlo samo 1991. - ratne godine", kaže u razgovoru za Lupigu demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. "Hrvatska je bila na svom demografskom vrhuncu 1990. i 1991. godine. Od tada pada broj stanovnika i vrlo je teško očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj stanovnika. Može se dogoditi da se negativan trend primiri, ali postoji samo jedan demografski proces na kojeg se možemo osloniti, a to su migracije", objašnjava Čipin koji napominje kako bi, da nije bilo pandemije, vjerojatno ove godine Hrvatska imala rekordni broj useljenika, iz BiH, ali i iz Srbije, Kosova i ostalih zemalja s jugoistoka Europe, a ovako će se i nakon što se pandemija smiri, raniji trendovi usporiti.
RAZGOVOR SA SELVEDINOM AVDIĆEM: „Svi imaju neke veze, samo mene portiri zaustavljaju i pitaju: Đe si ti kreno?“

RAZGOVOR SA SELVEDINOM AVDIĆEM: „Svi imaju neke veze, samo mene portiri zaustavljaju i pitaju: Đe si ti kreno?“

"SNSD, HDZ i SDA su dobro organizirane kriminalne skupine. Uvijek je korak naprijed za BiH kad im se prekine uticaj na nekim teritorijama, više javnog novca ostane u kasama. Najsretniji periodi u Bosni i Hercegovini bili su oni kada su ove tri stranke imale nekakvu opoziciju. Nemamo pravu opoziciju, svi se kreću unutar političkih okvira koje su donijele nacionalne stranke. Čelnici opozicije ističu svoje učešće u ratu na pravoj strani, utrkuju se u patriotizmu, obilaze mezar Alije Izetbegovića, neprestano se nekome pravdaju zbog nečega. Lijepo je što će Srđan Mandić biti načelnik Općine Centar, a gradonačelnik Bogić Bogićević. Ali, tužno je što se mi hvalimo tim. Kao, vidi kako je Sarajevo napredno, Srbi mogu biti na visokim funkcijama. To je nametnut, šovinistički okvir, opozicija mora iskoračiti iz njega", govori u intervjuu za Lupigu pisac i novinar Selvedin Avdić.
MARKO SOMBORAC - STRIPADŽIJA I KARIKATURISTA: „Ne dam Vučića ni za sto Trampova i Bajdena!“

MARKO SOMBORAC - STRIPADŽIJA I KARIKATURISTA: „Ne dam Vučića ni za sto Trampova i Bajdena!“

Početkom decembra navršiće se 15 godina otkako Marko Somborac svakodnevno objavljuje strip-karikature u beogradskom dnevnom listu Blic, komentarišući dnevne i političke događaje i ismejavajući ljude koji – onako ozbiljni i opaki – odlučuju o našim sudbinama. Blic je dnevni list koji je poznat po političkom kompromiserstvu, ali to ne važi za Somborčeve stripove, pa mnogi čitaoci iz njih mnogo više saznaju o onome šta se zapravo dešava u Srbiji nego iz ostatka novina. Devedesetih je bio član alternativne multimedijalne grupe "Momci", koja je u međuvremenu prestala da postoji, a tu informaciju iz njegove biografije mnogi bi možda i zaboravili da se nije desilo to što se desilo prošloga meseca u Zemunu. Tamo su, naime, "zabrinuti" pojedinci u fantomkama uništili izložbu, bacivši pritom i suzavac u galeriju.
INTERVJU – MILENKO BODIROGIĆ: „Namerno obezvređuju prošlost i menjaju sećanja“

INTERVJU – MILENKO BODIROGIĆ: „Namerno obezvređuju prošlost i menjaju sećanja“

„Ako na četnike počnemo da gledamo kao na antifašiste, a na ustaše kao na ljude koji su prvi ostvarili tisućljetni hrvatski san onda se bojim da nam slede prilično mračne perspektive. A to se ovde već događa. Partizani su danas leva smetala i ljudi koji su doprineli užasnom stradanju srpskog naroda“, govori Milenko Bodirogić u velikom intervjuu za Lupigu. Bodirogić je sa svojim romanom „Po šumama i gorama“ ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu, zajedno s romanom „Pas i Kontrabas“ Saše Ilića, koji je i dobio nagradu. Oba romana dolaze iz iste izdavačke kuće, Orfelin iz Novog Sada, iza koje stoji upravo Bodirogić. I sličniji su nego što bi mnogi mogli pomisliti. Za početak, oba romana nisu mogla naći izdavača. S Bodriogićem, među ostalim razgovaramo i na temu revizionizma. „Javlja se preispitivanje koje je, što je najstrašnije, sasvim u skladu sa duhom vremena. I sad vi ne znate, npr, da li je 1945. godina bila oslobođenje, revolucija ili je to bila komunistička uzurpacija vlasti, kraj demokratije“, kaže Bodirogić
GORAN MARKOVIĆ - SLAVNI REŽISER I PISAC: „Teško da će meni više iko dati da snimam“

GORAN MARKOVIĆ - SLAVNI REŽISER I PISAC: „Teško da će meni više iko dati da snimam“

"Meni teško da će iko više dati da snimam. Ali, dobro, nekako se sve mora završiti. Možda je bolje ovako nego da snimim nekakav dosadni film. Kada osetim da sam konačno odstranjen, reći su: 'Laku noć i prijatno' i baciti se na knjige koje, zbog opšte gužve u mom životu, nisam stigao da pročitam", kaže u intervjuu za Lupigu Goran Marković. Rođen je 1946. godine i već rođenjem je, praktično, bio predodređen da se bavi filmskom umetnošću. Njegovi roditelji su slavni jugoslovenski glumci – Olivera Marković i Rade Marković. Naš sagovornik nema dlake na jeziku, ne plaši se da kaže ono što misli, da podeli svoj gnev sa javnošću, gnev zbog toga što živimo – mi u Srbiji, ali i ne samo u njoj – u razorenom društvu kojim, kako kaže, "vlada polusvet". A iza Markovića je više nego monumentalno delo. Nabrojimo tek neke njegove legendarne filmove: „Specijalno vaspitanje“, „Nacionalna klasa“, „Variola vera“, „Već viđeno“, „Tito i ja“, „Turneja“...
ILIJA TROJANOW - PROSLAVLJENI NJEMAČKO-BUGARSKI PISAC: „Moramo pronaći bolji sustav od kapitalizma“

ILIJA TROJANOW - PROSLAVLJENI NJEMAČKO-BUGARSKI PISAC: „Moramo pronaći bolji sustav od kapitalizma“

„Jedini je način da se pozabavimo s krizom da počnemo tražiti način kako da pronađemo bolji sustav od kapitalizma. Sve je ostalo tek sljepoća uparena s civilizacijskom željom za smrću”, govori nam Ilija Trojanow, njemačko-bugarski pisac, koji iza sebe ima cijeli niz prestižnih nagrada. Za svoje "Sakupljače svjetova" osvojio je najveću njemačku nagradu za fikciju, kao i nagradu Sajma u Leipzigu, a knjiga je na koncu prevedena na 30 jezika. No, ne i na hrvatski. Kao dijete je s obitelji pobjegao iz Bugarske, preko Jugoslavije, do Italije, a potom u Njemačku. "Tito i bugarski predsjednik Georgi Dimitrov nakon Drugog svjetskog rata potpisali sporazum o ujedinjenju Jugoslavije i Bugarske kojem je Staljin, nažalost, stao na put. Zamislite samo kakvu bi dinamičnu i utjecajnu državu, ta velika Jugo-Slavija danas predstavljala? Europskog teškaša! A umjesto toga, suočavamo se s tugom propuštenih mogućnosti", reći će na spominjanje Jugoslavije.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BEZ IKAKVOG "ALI": Neka nam solidarno ostane novo normalno

    31.12.2020.

    Lana Bobić

    BEZ IKAKVOG "ALI": Neka nam solidarno ostane novo normalno

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?

    26.12.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?

  3. GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

    30.11.2020.

    Lana Bobić

    GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije