FINSKI POUČAK: „Sloboda medija izravno utječe na zdravo funkcioniranje društva“

FINSKI POUČAK: „Sloboda medija izravno utječe na zdravo funkcioniranje društva“

Finska je trenutno druga zemlja po slobodi medija na svijetu, barem po listi nevladine organizacije „Reporteri bez granica“. Ispred Finske je, s malom razlikom, samo Norveška, dok je Hrvatska, ne sumnjate, na zavidnom 64 mjestu te liste. Finski „score“ je „samo“ četiri puta bolji nego hrvatski. Sloboda medija izravno utječe na zdravo funkcioniranje društva, objasnit će nam predsjednica finskog Vijeća za masovne medije, Elina Grundström. "To je vrlo važno za Hrvatsku. Sloboda medija – što znači da se novinare ne izvodi pred sudove i da nema razloga za autocenzuru – nije samo u službi novinara. Sloboda medija u suštini služi javnosti i društvu. Kada govorimo o slobodi medija, ne govorimo samo o slobodi pisanja i izražavanja za novinare. Govorimo zapravo o onom drugom dijelu te priče o slobodi govora – a to je pravo javnosti da bude točno i pošteno informirana", kaže Grundström.
RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - PREDRAG ČUDIĆ: „Narod voli laži kao što deca vole šarene balone“

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - PREDRAG ČUDIĆ: „Narod voli laži kao što deca vole šarene balone“

"Ovde svaka vlast to radi, Andrića su terali da prizna da je Srbin, privilegijama, počastili su ga prijemom u Akademiju još između dva rata i on je napisao pristupnu besedu, bajku o kosovskom mitu, a potom, nova narodna vlast, u poodmaklim godinama, njega, karijernog kraljevskog diplomatu, nagradila je petokrakom na partijskoj knjižici. Mešu Selimovića su dovukli u SANU, obasipajući ga počastima, poklonili mu, slučajno ili namerno, stan baš kod 'Čukur česme'. Najuže BIH rukovodstvo (Mikulić, Pozderac) doletelo je u Beograd na dan Ćopićevog samoubistva da ga nosi u rodnu Bosnu, u njegove Hašane. Ali, to naši nisu nikako dali. Krađa i prekrađa pisaca posle smrti je osnovna tema naše brige o kulturi", govori u velikom intervjuu za Lupigu Predrag Čudić, u socijalizmu zabranjivani, a danas marginalizovani književnik.
ENKEL: „Prijateljstvo unuka zapovjednika Auschwitza i preživjele logorašice priča je koju sam morao snimiti“

ENKEL: „Prijateljstvo unuka zapovjednika Auschwitza i preživjele logorašice priča je koju sam morao snimiti“

Na nevjerojatnu priču, jednu od onih koje ostavljaju bez daha, „naletio“ je novinar Aleksandar Reljić i pretočio je u sjajan film koji malo koga može ostaviti ravnodušnim. Reljić je, naime, autor filma „Enkel“, u prijevodu s njemačkog „Unuk“, o odnosu Eve Mozes Kor, logorašice zloglasnog Auschwitza, i Rainera Hößa, unuka zapovjednika tog logora, Rudolfa Hößa. Eva je simbolično usvojila Rainera, a zajedno su potpisali zavjet o zajedničkoj borbi protiv rasizma, antisemitizma i ksenofobije. "Čim sam čuo za tu priču odmah sam krenuo u potragu za tim čovjekom i pronašao ga na Facebooku. I on i Eva odmah su pristali da snimamo film", objašnjava nam Reljić, s kojim razgovaramo ne samo o ovom filmu, nego i o njegovim prijašnjim i budućim projektima, ali i o tome zašto na prostoru bivše Jugoslavije nemamo nekog Rainera iz našeg sokaka.
PREDSJEDNIK EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA ZA LUPIGU: „Urednici moraju brinuti o novinarstvu, a ne o profitu“

PREDSJEDNIK EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA ZA LUPIGU: „Urednici moraju brinuti o novinarstvu, a ne o profitu“

"Ne bi trebalo miješati informiranje građana sa stjecanjem profita – ta bi dva odjela i u privatnim medijima uvijek trebala biti odvojena. Dakle, glavni urednik brine o novinarstvu, a ne o profitu", kaže u razgovoru za Lupigu predsjednik Europske federacije novinara (EFJ), Mogens Blicher Bjerregård, koji je nedavno posjetio Hrvatsku. Bjerregård već šest godina obnaša dužnost predsjednika EFJ, najveće europske novinarske organizacije sa sjedištem u Bruxellesu, koja okuplja preko 320.000 europskih novinarki i novinara. Prije toga Bjerregård je šest godina predsjedavao Danskim udruženjem novinara. U nekoliko navrata tijekom razgovora poručio je hrvatskim kolegama da je novinarstvo javno dobro i da je bitno što bolje se organizirati. Posebno oštar je bio prema političarima, napominjući - "Ne trebaju nam političari govoriti kako da radimo!"
RAZGOVOR S IVANOM ŠARAROM: "Kod obnove Galeba problem je samo ideologija i interpretacija prošlosti"

RAZGOVOR S IVANOM ŠARAROM: "Kod obnove Galeba problem je samo ideologija i interpretacija prošlosti"

„To odricanje tematiziranja vlastite povijesti sve češće postaje opća tema u riječkom Gradskom vijeću: imamo problem sa dvoglavim orlom na Gradskom tornju, višejezičnim pločama, problem s Trgom Ricarda Zanelle, problem sa bavljenjem D’Annunzijom i kronični problem Galeba. Osobno mi se taj trend ne sviđa, on u gradu koji ima kompleksnu i tešku povijest kakvu ima Rijeka znači samo jedno: gurnimo sve pod tepih i prihvatimo pitki srednjestrujaški nacionalni narativ koji je lagan i za identifikaciju i promociju. Ne talasajmo, pravimo se da je svijet nastao 1995-e. Jer sva ranija baština, materijalna ili nematerijalna, ili je habsburška ili fašistička ili madžarska ili karađorđevićevska ili komunistička, ergo: nije naša!“, kaže u razgovoru za Lupigu pročelnik odjela za kulturu riječke gradske uprave, Ivan Šarar. S njim razgovaramo o tome zašto je obnova školskog broda Galeb danas pod znakom pitanja.
RAZGOVOR – DENIS ĆOSIĆ: „Biti pjesnik u Hrvatskoj – goli kamen i prazan želudac“

RAZGOVOR – DENIS ĆOSIĆ: „Biti pjesnik u Hrvatskoj – goli kamen i prazan želudac“

"Ako je poezija sloboda, onda je potražnja za poezijom iskaz nedostatka slobode u društvu. Što je paradoksalno, nikada nismo bili slobodniji, ali nas političke i društvene okolnosti svejedno pritišću i vraćaju u kavez naših individualnih karakteristika, a sve u službi stvaranja dubljih podjela", kaže u intervjuu za Lupigu Denis Ćosić, mladi pjesnik koji iza sebe ima već dvije važne književne nagrade. Ćosić će u subotu, na Kalibar bestiValu u Varaždinu premijerno predstaviti svoju zbirku “Crveno prije sutona” za koju je nagrađen Goranom za mlade pjesnike. U razgovoru uoči predstavljanja objasnit će našim čitateljima i kako je to biti pjesnik u Hrvatskoj. "Moja me baka često podsjeća da ako mislim živjeti samo od pisanja, vjerojatno ću morati skupljati boce za preživljavanje", objašnjava nam Ćosić koji trenutno radi i na svom prvom romanu.
INTERVJU – DARKO CVIJETIĆ: „Ravnodušnost većine ljudi na zlo ista je – od pećine do Twinsa“

INTERVJU – DARKO CVIJETIĆ: „Ravnodušnost većine ljudi na zlo ista je – od pećine do Twinsa“

„Vaš susjed može biti Anna Frank, a da to ignorirate ili da je prijavite iz 'banalne' zlobe, a može vam susjedom biti i netko tko je u ratu činio čudovišna djela, a ipak s njim razmjenjujete 'dobro jutro' i držite mu vrata lifta da prvi uđe kao stariji od vas. Očito je – ravnodušnost većine ljudi na zlo ista je – od pećine do Twinsa“, objašnjava književnik i kazališni redatelj Darko Cvijetić u razgovoru za Lupigu. Cvijetić živi i radi u Prijedoru, gradu kojeg šira javnost najviše pamti po monstruoznim zločinima i brojnim logorima koji su početkom i sredinom devedesetih godina zavili Prijedor i njegovu širu okolicu u crno. Ovog vikenda stiže na KaLibar bestival u Varaždin, gdje će uz pjesničku zbirku „Snijeg je dobro pazio da ne padne“, predstaviti i roman „Schindlerov lift“ koji prepliće vrlo osobne priče stanovnika jedne zgrade, pripovijeda o specifičnom mikrosvijetu, dinamičnom i optimističnom, koji će petnaestak godina kasnije tragično nestati.
TURSKI PISAC BURHAN SÖNMEZ: "Erdoğanova politika je potpuno propala"

TURSKI PISAC BURHAN SÖNMEZ: "Erdoğanova politika je potpuno propala"

Pisac iz Turske Burhan Sönmez dobitnik je niza prestižnih književnih nagrada. Rođen u malom kurdskom selu, njegove knjige - u kojima spaja tradicionalni život i narodne priče s iskustvima suvremenog svijeta - do danas su objavljene u više od trideset zemalja. Dugo godina radio je kao odvjetnik, baveći se ljudskim pravima. Bio je jedan od osnivača opozicijskog lista BirGün. U Ankari je 1996. godine preživio pokušaj atentata. Član je engleskog, turskog i kurdskog PEN-a te član odbora međunarodnog PEN-a. „U Turskoj traje rat, a tko od njega profitira? Erdoğan, i on ne želi završiti taj sukob. Neprekidno građanima poručuje da im prijete teroristi i na tome gradi podršku. Neprestano igra na kartu turkijstva i islama. Ta dva elementa identiteta glavne su njegove igračke. Zato on treba taj rat. No on nema budućnosti. Njegova politika već je počela propadati i propast će u potpunosti”, kaže Sönmez za Lupigu
INTERVJU - LATINKA PEROVIĆ: „Srbija nastavlja politiku Slobodana Miloševića“

INTERVJU - LATINKA PEROVIĆ: „Srbija nastavlja politiku Slobodana Miloševića“

„Tito nas je primio i ubeđivao, ali mi smo bili odlučni. Sećam se, išli smo Marko Nikezić i ja kolima na taj poslednji razgovor sa Titom ؘ– Nikeziću sam tada rekla: znate, ja radije idem u zatvor nego ponovo u CK! Nisam htela da 'čistim' ljude, da ih hapsim“, priseća se istoričarka Latinka Perović, koja je obavljala funkciju sekretara Saveza komunista Srbije od 1968. godine pa do smene zbog pripadnosti liberalnoj političkoj opciji. Posle odlaska iz politike posvetila se nauci i nikada se više aktivno nije bavila političkim poslovima. Ipak, uvek je društveno aktivna, jedan je od najdoslednijih kritičara srpskog nacionalizma i strašnih posledica koje je on proizveo. S Latinkom Perović razgovaramo o tim burnim vremenima, kao i o mnogim drugim temama, među ostalim i o Hrvatskom proleću, za koje će reći: „naša dva rukovodstva su bila na istoj liniji bez vidnijih manifestacija tog jedinstva, u svakom slučaju, to nije bila antijugoslovenska politika“.
INTERVJU – SLOVAČKI REDATELJ SA ZAGREBAČKOM ADRESOM: „Zajednički nam je kompleks niže vrijednosti“

INTERVJU – SLOVAČKI REDATELJ SA ZAGREBAČKOM ADRESOM: „Zajednički nam je kompleks niže vrijednosti“

"Slovačku ekonomiju pokreće vrlo razvijena auto-industrija, Hrvatska ima prekrasnu obalu i razvijen turizam. Čini mi se da nam je zajednički kompleks niže vrijednosti - male smo zemlje i stalno tražimo neku potvrdu, neko priznanje. To ponekad ne dobijemo u mjeri u kojoj želimo, to nas dodatno vrijeđa i možda baš ti kompleksi ulijevaju dodatni vjetar u jedra nacionalizma", kaže u razgovoru za Lupigu Marko Škop, slovački redatelj sa zagrebačkom adresom. Škopov film „Nek bude svjetlost“ premijeru je imao u Karlovym Varyma, u službenoj festivalskoj konkurenciji. I odmah je pokupio dvije nagrade. Prošlog tjedna „Nek bude svjetlost“ doživio je i hrvatsku premijeru, na Motovun Film Festivalu. Tom prigodom dogovorili smo intervju sa Škopom koji, vrijedi spomenuti, vrlo tečno govori hrvatski.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije