VELIKI INTERVJU-VLADIMIR ARSENIJEVIĆ: „Nisu nama krivi nikakvi 'brđani' i 'papci'“

VELIKI INTERVJU-VLADIMIR ARSENIJEVIĆ: „Nisu nama krivi nikakvi 'brđani' i 'papci'“

„Ako smo nešto naučili, to je da – kada vidite da krenu mošti da se otkopavaju i nosaju po ovim našim zemljicama – treba pakovati kofere i bežati odavde. Za mene su nacionalni identiteti direktno opresivni. Moji roditelji su bili iskreni Jugosloveni, ideološki neopterećeni, i ja sam vaspitan u tom duhu. Nekakvo iznuđeno srpstvo me žulja na isti način na koji bi me, recimo, žuljalo i takvo hrvatstvo. Inače, imam dvojno državljanstvo, i srpsko i hrvatsko, ali me, najiskrenije, boli uvo i za jedno i za drugo. Za mene je to samo zgodna prilika da imam dva pasoša, od kojih je hrvatski prohodniji i, u tom smislu, meni draži. Dotle seže moj patriotizam“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Vladimir Arsenijević, svetski poznati pisac čija su dela prevođena na dvadesetak jezika.
INTERVJU-ANJA ŠIMPRAGA, „DJEVOJČICA IZ KOLONE“: „Potreban je iskorak da izgradimo tolerantnije društvo“

INTERVJU-ANJA ŠIMPRAGA, „DJEVOJČICA IZ KOLONE“: „Potreban je iskorak da izgradimo tolerantnije društvo“

"Na 'Oluju' nikome od Srba nikada nije lako, niti ugodno prisjećati se. Zna se što je to značilo za moj narod. S jedne strane, Hrvati slave taj dan, a nama je to dan kada smo morali napustiti svoje ognjište i ostavili svoj dojučerašnji život. S druge strane da bismo izgradili tolerantnije odnose u društvu svatko mora doprinijeti na svoj način, koliko god to teško bilo", govori u razgovoru za Lupigu Anja Šimpraga, saborska zastupnica SDSS-a. Njena potresna ispovijest koju je ovog tjedna uputila sa saborske govornice izazvala je niz reakcija, od onih, brojnijih, pozitivnih, do neshvatljivo mrzilačkih komentara ljudi koji očito smatraju da Srbima ne bi trebalo biti dopušteno da uopće govore o ovoj temi, što jasno pokazuje kako postoji i poražavajuće veliki broj ljudi koji ne mogu imati empatije čak ni prema osmogodišnjoj djevojčici.
RAZGOVOR SINIŠA MATASOVIĆ: „Bolje je lomiti slova, nego čaše“

RAZGOVOR SINIŠA MATASOVIĆ: „Bolje je lomiti slova, nego čaše“

"Taj vid humora mi dođe kao samostalna psiho-terapija, jer je bolje riješiti to na papiru nego li se doslovce opijati ... Bolje je lomiti slova, nego čaše", kaže u razgovoru za Lupigu Siniša Matasović kojeg poznajemo kao autora nekoliko zbirki poezije, pisca i urednika, a upravo je u nakladi edicije „Teatar piva“ objavio zbirku haikua „Noću za šankom“ u trojezičnom prijevodu na engleski i ukrajinski jezik. Pamtimo ga i po zbirci „Hrvatski pjesnički huligani”. Osim kao predsjednik sisačkog ogranka Društva hrvatskih književnika, Matasović je književnoj javnosti poznat i kao viceprvak Prvog prvenstva Hrvatske u slam-poeziji. O tome kaže: "Nikad mi nije sjeo taj natjecateljski dio, nastupio sam samo na prvom natjecanju i nikad se nakon toga nisam pojavio na manifestaciji jer umjetnost ne vidim kao sportsku disciplinu."
INTERVJU – ALEN BRLEK: „Jezik koji nije u službi slobode, jezik je smrtnog hropca“

INTERVJU – ALEN BRLEK: „Jezik koji nije u službi slobode, jezik je smrtnog hropca“

"Podmetanje noge državi je također ljubav, prema domu čovječanstva. Može i treba, jer svijetom vladaju hijerarhije, profiti nastali na nečijem trpljenju, a tome treba podmetati nogu na svakom koraku jer u posljednje vrijeme ulicom se događa Hod za mrak. Naravno, ne mora svatko tko piše pisati s tom idejom, ali čini mi se da književnost treba ako nikome drugome, biti podmetanje noge samome sebi, u nastojanju oslobađanja od svega što sistemi ugrade u nas", kaže u kratkom razgovoru Alen Brlek, koji će u petak ovoga tjedna u parku pred zagrebačkom Booksom, u sklopu festivala Prvi prozak na vrh jezika, predstaviti svoju zbirku "Sang" treći dio poetske trilogije za koju je dobio nagradu Kvirin. "Netko odlazi u crkvu, netko na planinu, netko ne odlazi, ja pišem. Odlazim sebi i svijetu kroz književnost, a to je oduvijek bila velika utjeha", objasnit će u intervjuu.
INTERVJU-BORIS LEINER: „Preko noći sam postao pisac, a Johnnyjeve izjave ne bih komentirao jer dolaze od holograma“

INTERVJU-BORIS LEINER: „Preko noći sam postao pisac, a Johnnyjeve izjave ne bih komentirao jer dolaze od holograma“

"Prvo smo počeli sa Sacherom i nakon par proba bili smo već bend. Morao sam slušati njih kaj rade, jer su bili obojica jake karizme. Ali i nije to dugo izdržalo, bend koji počiva na dva autoriteta se raspao. I dok sam ja otišao s Johnnyjem, Sacher je otišao k Rundeku. I nastao je Haustor", kaže u intervjuu za Lupigu Boris Leiner, koji je svojim bubnjarskim palicama u tančine ispleo taktove svih albuma grupe Azra, kao i onih Vještica. Nedavno je objavio specifičnu autobiografiju koja je dobila veliki publicitet, a na nju je instantno i vrlo negativno reagirao i Branimir Johnny Štulić. "To je hologram zlikovac, a ne Johnny i stoga ne bih puno pričao o zlom duhu", kratko će Leiner na Štulićeve kritike, no ipak će reći da bi i danas u dilemi na koju stranu da ode - odabrao Johnnyja, kojeg opisuje kao "pozitivnu kreativnu energiju velikog potencijala".
INTERVJU - STEVO GRABOVAC: „Kradljivci naših mladosti umiru i pred licem smrti su uplašeniji od nas“

INTERVJU - STEVO GRABOVAC: „Kradljivci naših mladosti umiru i pred licem smrti su uplašeniji od nas“

Tumaraju ulicama malog bosanskog grada, tragajući za srećom, mladi ljudi kojima su ratovi, veliki borci za nacionalnu stvar i knezovi poraća i tranzicije – oduzeli svaku nadu. Neuspešno pokušavaju da nađu zadovoljstvo u alkoholu, druženju, lakim drogama, ali nešto im baš i ne ide. Depresija se ne da lako pobediti. Paralelno sa tim tumaranjima, prisećaju se vremena rata, zločina i ratnih poniženja, i pokušavaju da “sažvaću” to veliko zlo koje ih je zadesilo, kojem su svedočili i o kojem su čuli toliko mnogo priča. Čini se da su ratovi posebno i trajno razorili mala mesta u BiH, i ne samo u BiH, koja su postala tamne senke onoga što su bila osamdesetih … Ovo je atmosfera u kojoj se odvija radnja romana “Mulat albino komarac” Steve Grabovca, sjajne knjige koja pripoveda o izgubljenoj, ratnoj generaciji kojoj su kradljivci maznuli mladost.
KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

"Nekada su djeca na ulicama prodavala školjke iz Jadrana, a danas su te iste školjke uvezene iz nekih drugih mora i oceana. Imamo poplavu fast foodova, pizzerija, brze, lako probavljive hrane, sezonskih restorana s lignjama iz Patagonije na meniju. Ako prošećete rivom, nećete vidjeti stvarni život toga grada, jer se tu nalaze turističke atrakcije i predvidljivi, očekivani sadržaji, ponude izleta i ekskurzija", govori za Lupigu dr. sc. Mauro Dujmović s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma, jedan od najstručnijih ljudi u Hrvatskoj kada govorimo o turizmu. Upravo je Dujmović osoba s kojom vrijedi porazgovarati o posljedicama koje će epidemija koronavirusa ostaviti na hrvatski turizam. Kaže kako je iluzorno očekivati da domaći turisti spašavaju sezonu, ali i upozorava na ključne manjkavosti turizma u Hrvatskoj.
AMERIČKA PREVODITELJICA S „NAŠIH JEZIKA“: „Slučaj je htio da nas iz SAD-a 1972. razmjene u Zagreb i tu je sve počelo“

AMERIČKA PREVODITELJICA S „NAŠIH JEZIKA“: „Slučaj je htio da nas iz SAD-a 1972. razmjene u Zagreb i tu je sve počelo“

„Najslavnije čime sam se bavila na engleskom, jest da sam Daniela Popovića podučavala engleskom izgovoru kad je išao na Euroviziju. Do toga je došlo tako što me je prvo Rajko Grlić zamolio da prevodim dijalog za „U raljama života“, film u kojem Jimmy Stanić pjeva pjesmu prvo na hrvatskom, a zatim na engleskom – prevela sam pjesmu čiji je prijevod pjevao“, govori nam kroz smijeh Ellen Elias-Bursać književna prevoditeljica koja je u svojoj bogatoj karijeri prevela preko 25 naslova suvremenih autora iz bivše Jugoslavije, ali i tijekom šest i pol godina redigirala preko 35.000 stranica dokumenata za haški Tribunal. Studentica slavistike u Minnesotti, s početka 1970-ih, došla je na studentsku razmjenu u Zagreb, gdje se zaljubila u studenta ekonomije i tu je počelo. U velikom razgovoru za Lupigu kaže kako su u našoj književnosti danas najinteresantnije žene.
DOBRI DUH ROKENROLA: Kratki razgovor – Porto Morto

DOBRI DUH ROKENROLA: Kratki razgovor – Porto Morto

Autori singla „Kuća” s prošlogodišnjeg albuma „Portafon” benda Porto Morto u dušu su pogodili izolacionističku vibru globalne epidemije, koja je dovela i do otkazivanja dodjele središnje hrvatske glazbene nagrade Porin u skladu sa sigurnosnom situacijom u regiji. A na Porinu je Porto Morto bio nominiran za najboljeg novog izvođača, no nagrada im je ipak izmakla. Grupa je ujedno i stožerni član izvrsnog kolektiva Jeboton o kojem je Lupiga već pisala, a neki su njihovi članovi i doslovan podmladak prvaka novog vala. Osim suosnivača Morta, Roka Crnića, koji u Ekipi Darka Rundeka svira bas-gitaru, sin književnika Davora Slamniga, Viktor, suosnivač je grupe Sfumato, ali i bas-gitarist Pips, Chips & Videoclips. U razgovoru za naš portal, u ime benda na pitanja odgovaraju vokal Crnić i Hrvoje Klemenčić koji svira gitaru, synth, a također i pjeva.
PRODUCENT „VLADAOCA“ I NOVINAR SLAVIŠA LEKIĆ: „Pandemija je pokazala kako je Srbija razvaljeno društvo“

PRODUCENT „VLADAOCA“ I NOVINAR SLAVIŠA LEKIĆ: „Pandemija je pokazala kako je Srbija razvaljeno društvo“

"Pandemija je još jednom pokazala da je Srbija razvaljeno društvo, toliko bez imuniteta, da nema pogodnijeg tla za bolesti i epidemije raznih vrsta. Verujem ipak da ćemo koronu nekako i preživeti. Bojim se, međutim, da ćemo se od posledica epidemije kulta o vođi, koji je zarad opšteg dobra izašao na megdan zdravom razumu i Ustavu – a ta pošast brže od korone opseda mozak zaštićen improvizovanom maskom – dugoročnije oporavljati", kaže u velikom intervjuu za Lupigu Slaviša Lekić koji je malo pre nego što je korona-cunami okupirao javni prostor bio u centru pažnje, ne samo srbijanske, već i regionalne javnosti, kao producent i autor serijala "Vladalac". Film je izazvao burnu reakciju srbijanskih vlasti, a samo na YouTubeu videlo ga je preko milion gledalaca.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ovo je Plenkovićev „sad ili nikad“

    07.08.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ovo je Plenkovićev „sad ili nikad“

  2. OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

    02.08.2020.

    Marko Tomaš

    OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

  3. DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

    31.07.2020.

    Predrag Finci

    DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije