PRVI INTERVJU DOBITNICE NAGRADE PROZAK: „Ako ne mogu ništa promijeniti, mogu to sve barem opisati“

PRVI INTERVJU DOBITNICE NAGRADE PROZAK: „Ako ne mogu ništa promijeniti, mogu to sve barem opisati“

"Sve moje kratke priče se dešavaju u mom rodnom gradu Cazinu koji je definitivno underrepresented u svjetskoj književnosti i ja sam se osjećala izabranom da to promijenim. Ali mene najviše zanimaju likovi, gdje god se oni nalazili. Pisala sam o svom gradu jer jako volim jezik i dijaloge, a taj dijalekt i, nažalost, ti ljudi su mi najbliži. Svaka od tih priča je došla iz neke situacije ili priče koju sam čula, i sve su napisane iz čiste ljutnje na kojekakve društvene anomalije koje sam metabolizirala humorom ... Tako da, ako ne mogu ništa promijeniti, mogu to sve barem opisati", kaže u razgovoru za Lupigu Sara Huskić koja je jednoglasnom odlukom osvojila nagradu Prozak za najbolji rukopis autora/ica do 35 godina starosti. Sara Huskić rođena je u Cazinu, studij završila u Rijeci, a trenutno živi i radi kao znanstvenica na Medicinskom fakultetu u Beču. Ovo je njen prvi intervju u životu.
INTERVJU - LIDIJA DIMKOVSKA: „Važno je govoriti o ljudima koji su anonimni, onima koje istorija ne pominje“

INTERVJU - LIDIJA DIMKOVSKA: „Važno je govoriti o ljudima koji su anonimni, onima koje istorija ne pominje“

„Danas se mnogo govori o angažmanu, posebice u poeziji. Kada nastupaju mladi pjesnici, kada čitaju poeziju koja je povezana sa nekim ad hoc stvarima koje se događaju sada i ovdje, onda se misli da je to angažirana književnost. Međutim, stava sam da pisac mora biti angažiran i tristo godina unazad i tristo godina unaprijed, moraš se boriti za neku istinu, a ta istina mora da bude i etički i estetski izdržljiva, ne može to da bude samo vjerska, ili književna istina, nego istina koju ti kao ljudsko biće nosiš u sebi. Meni je to jako važno“, kaže u razgovoru za Lupigu makedonska književnica Lidija Dimkovska. S Dimkovskom smo razgovarali na nedavno održanom regionalnom književnom festivalu Imperativ u Banjaluci, a za Lupigu govori o radu na svojim romanima, pitanjima angažmana, poziciji žena u književnosti, istorijskim perspektivama njenih knjiga, te životu između različitih kultura.
INTERVJU – DRAGO GLAMUZINA: „Uvijek me je provocirala ta granica između poezije i proze“

INTERVJU – DRAGO GLAMUZINA: „Uvijek me je provocirala ta granica između poezije i proze“

"Noć je za mene uvijek bilo vrijeme kad sam mogao umaknuti distrakcijama koje nas progone danju i skoncentrirat se na ono što volim i što me zanima. Sve što sam napisao i uredio, napisao sam i uredio po noći. Počelo je to već za vrijeme faksa pa tako živim više od trideset godina. Zapise koji čine „Noćnog portira“ pisao sam uglavnom pred samo jutro, kad bih završio sve ostale poslove, dakle kad sam već bio prilično umoran. Mislim da se taj umor, usporenost, moj raspoloženje u tom trenutku smiraja, nekako odrazio i na sam tekst", govori pjesnik, romansijer i urednik Drago Glamuzina u razgovoru za Lupigu. Glamuzina je nedavno u okviru edicije Dnevnik sarajevske izdavačke kuće Buybook, koju uređuje Semezdin Mehmedinović, knjigu „Noćni portir“. Radi se o dnevničkim zapisima sa elementima romanesknog teksta kojim Glamuzina svoje opsesivne literarne teme propituje u novim formalnim oblicima.
UZ 15. ROĐENDAN POGONA: „Mi izvozimo kulturu“

UZ 15. ROĐENDAN POGONA: „Mi izvozimo kulturu“

Na mjestu današnjeg Pogona od 1965. godine stajao je Institut za proizvodnu tehniku, ambiciozni znanstveno-istraživački centar kojeg je osnovalo jedno od najvećih zagrebačkih poduzeća. Omladinska tvornica Jedinstvo na tom je mjestu istraživala koncepte tvorničkih pogona i strojeva zbog čega je nazvana „tvornica za izradu tvornica”. Posljednje što je iz tog industrijskog laboratorija izišlo danas pak poznajemo kao dom nezavisne kulture Pogon. A baš kao što je nekada Omladinska tvornica Jedinstvo izvozila industrijsku opremu u svijet, tako je i Pogon danas uspješni izvoznik. Više se ne planiraju proizvodne linije za preradu rajčica na sovjetskom i talijanskom tržištu. Vremena su se promijenila i nakon duge borbe s vjetrenjačama Pogon je 2009. godine uselio u prostor bivše Omladinske tvornice Jedinstvo jer je u labirintima generalnog urbanističkog plana taj dio prostora uz Savski nasip posve neiskoristiv za famozne investitore.
INTERVJU - SELMA SPAHIĆ: „Odlučile smo da se ni na koji način ne povinujemo muškom pogledu“

INTERVJU - SELMA SPAHIĆ: „Odlučile smo da se ni na koji način ne povinujemo muškom pogledu“

"odlučile smo da ništa ne objašnjavamo, da se ne povinujemo ni na koji način muškom pogledu, da gradimo njihove svjetove onako kako bi ih one gradile da ih niko ne gleda, i da na to dodamo pogled glumica i izvođačica u publiku koji je ključna stvar za čitanje predstava. I to nam je neobično kao publici, jer smo toliko navikli na žene pisane, predstavljene, čitane, objašnjavane iz ugla muškaraca, iako ih se srećom danas sve više drugačije interpretira. U 'Svijetu' na sceni žene imaju uznemirujuću moć, samim tim što uzimaju narativ u potpunosti u svoje ruke i što nemaju potrebu nikome da se svide. I toga se društvo plaši, da će nakon hiljada godina tlačenja doći do ženske osvete", govori redateljica Selma Spahić za Lupigu o predstavi „Kraj svijeta u tri čina“ koja uskoro dolazi na daske zagrebačkog ZeKaeM-a
SRĐAN „GRANDPA GURU“ JEVĐEVIĆ: „Jebeno je kad te tako na ekranu ogole pred svima“

SRĐAN „GRANDPA GURU“ JEVĐEVIĆ: „Jebeno je kad te tako na ekranu ogole pred svima“

Zagrebačka promocija dokumentarnog filma „Grandpa Guru” iz Seattlea nam je dovela glavnog protagonistu, Srđana Jevđevića. Starijim ljubiteljima estrade, poznatog kao Đina Bananu, nekima kao frontman Kultur Shocka, a njegovoj supruzi kao Gino. Iz uvoda vam je već posve jasno kako je riječ o kompleksnoj osobi s više identiteta, pa ako ćemo pravo, i života. „Mama je zapravo prava zvijezda filma. Kako dođe mama na ekran, tako me Edo (Maajka, op.a.) za ruku uhvati ... a ja se raspadam. Sve to skupa, kao da se dešava nekom drugome, kao da nisam ja”, prepričava nam Đino kako je doživio zagrebačku premijeru. Gromada od čijega glasa pucaju pojačala, ali kada se dotakne majke, glasnice popuštaju, grlo se steže ... Ipak, profesionalno se sabere, krize ostavlja za sebe i svom snagom, kao da mu je zadnji put, nastavlja: "Jebeno je kad te tako na ekranu ogole pred svima ... A, znaš, to se svakome može desiti"
AUTOR DISKOGRAFIJE EX-YU PUNKA i NOVOG VALA: „Ako danas imaš malo tvrđi tekst, mediji će te ignorirati“

AUTOR DISKOGRAFIJE EX-YU PUNKA i NOVOG VALA: „Ako danas imaš malo tvrđi tekst, mediji će te ignorirati“

"Mislim da je Satanova poezija jedan od vrhunaca hrvatskog književnog jezika, odmah nakon Matoša i S.S. Kranjčevića. Taj duh, taj jezik je sakralan i briljantan u svojoj jasnoći, čak kad se zafrkava", reći će u razgovoru za Lupigu Vinko Barić, strip-autor, performer i publicist, kojeg smo uhvatili u ljubljanskom Kinu Šiška. Tamo je Barić promovirao nedavno svoju “Diskografiju ex-Yu punka i novog vala” i prodao i zadnji primjerak koji je postojao. "Bilo je dobrih komentara, smijali smo se puno, praćeno je s pažnjom od mlađe generacije usprkos, mislim, djelomičnoj jezičnoj barijeri. Meni je osobno to najveća satisfakcija. Bilo je par momaka punkera od 20 godina i cura", podijelit će s nama svoje dojmove s promocije. Zapisat ćemo i ovo: "I onda se pojavio Osmi putnik i sve usra".
INTERVJU - LAIBACH: „Da je Jugoslavija bila racionalna zemlja, ne bi se raspala“

INTERVJU - LAIBACH: „Da je Jugoslavija bila racionalna zemlja, ne bi se raspala“

"Da je Jugoslavija bila racionalna zemlja, onda se, naravno, ne bi raspala. Stoga je teško objasniti zašto je Laibach ponekad bio zabranjivan, ali vjerojatno se to dogodilo upravo zato što se režim prepoznao u nama - a nije mu se svidjelo ono što je vidio, zapravo bio je užasnut tom spoznajom", kažu članovi kultnog Laibacha u intervjuu za Lupigu. Bend je na sceni još od 1. lipnja 1980. godine, kada su se okupili u slovenskom gradiću Trbovlje. Od njihovih početaka, pa do danas, okruženi su kontroverzama i uvijek su izazivali oštre reakcije političkih vlasti. "Čovječanstvo cijelo vrijeme hoda po rubu pameti, što svakako ne ulijeva veliki optimizam. Bilo bi nam milije ostati bez ovako nadahnute inspiracije, samo da se situacija u svijetu stabilizira i prikloni miru i razumu", reći će u razgovoru za naš portal.
INTERVJU – IGOR DUDA: Mjesna zajednica kao društveni laboratorij

INTERVJU – IGOR DUDA: Mjesna zajednica kao društveni laboratorij

„Radi se o tri desetljeća ulaganja i ti su objekti i danas svuda oko nas, a na nekima i dalje stoji natpis o tome da su izgrađeni samodoprinosom građana. I ne samo to, samodoprinosom su građeni i tvornički pogoni za zapošljavanje lokalnih radnika, a građani su i mimo svih službenih mogućnosti samoinicijativno donirali novac kako bi se neki dio plana brže ostvario. Uspjesi su povezivali mjesnu zajednicu te sudionike i susjede činili ponosnima“, kaže povjesničar Igor Duda. Nakon što je gostovao u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani, Skoplju i Zagrebu, Duda je konačno došao i na Lupigu. S redovitim profesorom Filozofskog fakulteta u Puli razgovaramo povodom njegove knjige „Socijalizam na kućnom pragu: Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji”.
TADIJA ČALUKOVIĆ, BEOGRAĐANIN NA STUDIJU U ZAGREBU: „Duh pobune je i više nego važan“

TADIJA ČALUKOVIĆ, BEOGRAĐANIN NA STUDIJU U ZAGREBU: „Duh pobune je i više nego važan“

"Prija mi borba, iako ona uvek nosi cenu, ali je eliksir za dostojanstvo. A dostojanstva nema ako ne promišljate kritički događaje, pojave i anomalije koje vas okružuju i diktiraju kontekst u kojem se kao građanin ili kao umetnik izražavate. Duh pobune je i više nego važan, ali nažalost, moja generacija sazreva u jednoj društveno-političkoj fazi kada na nas pada balast velikih razočaranja iz prošlosti i sve to dok se pred našim očima odigrava teatralna smrt svih ideala", kaže u razgovoru za Lupigu Tadija Čaluković, mladi Beograđanin koji već treću godinu studira u Zagrebu na Odsjeku dramaturgije Akademije dramskih umjetnosti. Već kao šesnaestogodišnjak, 2018. godine, Tadija je objavio svoj prvi i odmah vrlo zapaženi roman, „Mutant u vozu“, a lani mu je u izdanju Nove poetike objavljena nova knjiga „bukvalno. otprilike.“. Radi se o vrlo poduzetnoj osobi s brojnim interesima, koja intenzivno, a vidjet ćete to uskoro i sami, promišlja stvari oko sebe.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

    09.07.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

  2. NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

    09.07.2024.

    Sofija Kordić

    NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

  3. NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

    24.06.2024.

    Srđan Puhalo

    NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije