INTERVJU – MILENKO BODIROGIĆ: „Namerno obezvređuju prošlost i menjaju sećanja“

INTERVJU – MILENKO BODIROGIĆ: „Namerno obezvređuju prošlost i menjaju sećanja“

„Ako na četnike počnemo da gledamo kao na antifašiste, a na ustaše kao na ljude koji su prvi ostvarili tisućljetni hrvatski san onda se bojim da nam slede prilično mračne perspektive. A to se ovde već događa. Partizani su danas leva smetala i ljudi koji su doprineli užasnom stradanju srpskog naroda“, govori Milenko Bodirogić u velikom intervjuu za Lupigu. Bodirogić je sa svojim romanom „Po šumama i gorama“ ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu, zajedno s romanom „Pas i Kontrabas“ Saše Ilića, koji je i dobio nagradu. Oba romana dolaze iz iste izdavačke kuće, Orfelin iz Novog Sada, iza koje stoji upravo Bodirogić. I sličniji su nego što bi mnogi mogli pomisliti. Za početak, oba romana nisu mogla naći izdavača. S Bodriogićem, među ostalim razgovaramo i na temu revizionizma. „Javlja se preispitivanje koje je, što je najstrašnije, sasvim u skladu sa duhom vremena. I sad vi ne znate, npr, da li je 1945. godina bila oslobođenje, revolucija ili je to bila komunistička uzurpacija vlasti, kraj demokratije“, kaže Bodirogić
GORAN MARKOVIĆ - SLAVNI REŽISER I PISAC: „Teško da će meni više iko dati da snimam“

GORAN MARKOVIĆ - SLAVNI REŽISER I PISAC: „Teško da će meni više iko dati da snimam“

"Meni teško da će iko više dati da snimam. Ali, dobro, nekako se sve mora završiti. Možda je bolje ovako nego da snimim nekakav dosadni film. Kada osetim da sam konačno odstranjen, reći su: 'Laku noć i prijatno' i baciti se na knjige koje, zbog opšte gužve u mom životu, nisam stigao da pročitam", kaže u intervjuu za Lupigu Goran Marković. Rođen je 1946. godine i već rođenjem je, praktično, bio predodređen da se bavi filmskom umetnošću. Njegovi roditelji su slavni jugoslovenski glumci – Olivera Marković i Rade Marković. Naš sagovornik nema dlake na jeziku, ne plaši se da kaže ono što misli, da podeli svoj gnev sa javnošću, gnev zbog toga što živimo – mi u Srbiji, ali i ne samo u njoj – u razorenom društvu kojim, kako kaže, "vlada polusvet". A iza Markovića je više nego monumentalno delo. Nabrojimo tek neke njegove legendarne filmove: „Specijalno vaspitanje“, „Nacionalna klasa“, „Variola vera“, „Već viđeno“, „Tito i ja“, „Turneja“...
ILIJA TROJANOW - PROSLAVLJENI NJEMAČKO-BUGARSKI PISAC: „Moramo pronaći bolji sustav od kapitalizma“

ILIJA TROJANOW - PROSLAVLJENI NJEMAČKO-BUGARSKI PISAC: „Moramo pronaći bolji sustav od kapitalizma“

„Jedini je način da se pozabavimo s krizom da počnemo tražiti način kako da pronađemo bolji sustav od kapitalizma. Sve je ostalo tek sljepoća uparena s civilizacijskom željom za smrću”, govori nam Ilija Trojanow, njemačko-bugarski pisac, koji iza sebe ima cijeli niz prestižnih nagrada. Za svoje "Sakupljače svjetova" osvojio je najveću njemačku nagradu za fikciju, kao i nagradu Sajma u Leipzigu, a knjiga je na koncu prevedena na 30 jezika. No, ne i na hrvatski. Kao dijete je s obitelji pobjegao iz Bugarske, preko Jugoslavije, do Italije, a potom u Njemačku. "Tito i bugarski predsjednik Georgi Dimitrov nakon Drugog svjetskog rata potpisali sporazum o ujedinjenju Jugoslavije i Bugarske kojem je Staljin, nažalost, stao na put. Zamislite samo kakvu bi dinamičnu i utjecajnu državu, ta velika Jugo-Slavija danas predstavljala? Europskog teškaša! A umjesto toga, suočavamo se s tugom propuštenih mogućnosti", reći će na spominjanje Jugoslavije.
RAZGOVOR - SENKA KAPETANOVIĆ: Od konobarskih dnevnika do nagrade za poeziju

RAZGOVOR - SENKA KAPETANOVIĆ: Od konobarskih dnevnika do nagrade za poeziju

"Osim što pišem poeziju koja je orijentirana trenutnim impresijama svakodnevice, dugo sam radila na jednoj vrstu konobarskog dnevnika kojemu se povremeno vraćam. Ta odluka je proizašla iz moje poslovne orijentacije. Budući da radim kao konobarica u rock klubu, s promjenom adrese, zadnjih 25 godina, a životni putovi su me odveli od prvotne zacrtane točke u vezi željenog upisa studija. Imala sam i imam potrebu kroz neku vrstu medija artikulirati proživljeno", kaže Senka Kapetanović. Ova kultna konobarica i povremena organizatorica kulturnih događanja zagrebačkih rock-birtija reaktivirala je pisanje, obišla i koju radionicu pisanja poezije i – postala peta dobitnica nagrade Post scriptum zahvaljujući poeziji koju objavljuje na društvenim mrežama. Zahvaljujući svom poslu, objašnjava, imala je priliku surađivati s različitim profilima ljudi koji su je uspjeli dodatno inspirirati.
INTERVJU - MINISTAR BEROŠ O TZV. ZAKONU O ABORTUSU: „Pobačaj neće biti besplatan, obavezno savjetovanje“

INTERVJU - MINISTAR BEROŠ O TZV. ZAKONU O ABORTUSU: „Pobačaj neće biti besplatan, obavezno savjetovanje“

"Smatram kako u Hrvatskoj nije riječ o postojanju problema zbog priziva savjesti kako to vrlo često možemo u javnosti čuti jer pacijentici ne može biti uskraćeno pravo na prekid trudnoće", ustvrdit će ministar Vili Beroš u intervjuu za Lupigu o tzv. Zakonu o pobačaju i problemu raširenog priziva savjesti u hrvatskoj ginekologiji. U razgovoru će najaviti kako ni po budućem zakonu pobačaj neće biti besplatan, a osim toga uvest će se i obavezno savjetovanje. Napominjemo da smo ministru molbu za intervju uputili prije dva mjeseca i da on u tom roku nije našao vremena da se nađemo, nego je na pitanja odgovorio u pisanoj formi. Zato, nažalost, nema rasprave o mnogim spornim izjavama. Budući da smo tek iz odgovora doznali da će se ministar oslanjati na povjerenstvo koje je osnovao njegov prethodnik Milan Kujundžić, a koje dijelom čine poznati prizivači savjesti i nijedan poznati zagovornik regulacije priziva savjesti.
HORVAT VUKOVIĆ S KATEDRE ZA USTAVNO PRAVO: „Pravo na priziv savjesti ne može biti 'jače' od prava na pobačaj“

HORVAT VUKOVIĆ S KATEDRE ZA USTAVNO PRAVO: „Pravo na priziv savjesti ne može biti 'jače' od prava na pobačaj“

"Što se tiče magistara farmacije, mogućnost ulaganja prigovora temeljem Kodeksa ljekarničke etike i deontologije je jasno protuustavna, te također protivna odlukama Europskog suda za ljudska prava. Glede primalja, prigovor bi se trebao dopustiti samo u postupcima vezanim za prekid trudnoće, ali nikako u edukaciji o kontracepciji, obavljanju amniocenteze ili porađanju beba začetih putem postupaka MPO. Sve te navedene su, naime, situacije u kojima je dokumentirano ulaganje prigovora hrvatskih primalja", govori u intervjuu za Lupigu doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković, docenticom na Katedri za Ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S njom razgovaramo o pravu na priziv savjesti u medicini, a stručnjakinja za ustavno pravo kaže kako je institucionalni prigovor, ne samo protuustavan, nego i krši međunarodnopravne obaveze Republike Hrvatske.
INTERVJU - VIŠNJA LJUBIČIĆ: "Bolnice imaju pravo zapošljavati ginekologe koji se neće pozvati na savjest"

INTERVJU - VIŠNJA LJUBIČIĆ: "Bolnice imaju pravo zapošljavati ginekologe koji se neće pozvati na savjest"

"Teško je utvrditi točne razloge iz kojih je korištenje prava na priziv savjesti u Hrvatskoj toliko rašireno. O tome nažalost možemo samo spekulirati. Najvjerojatnije se radi o kombinaciji niza čimbenika. Hrvatska po tome u svakom slučaju jest specifična. Pomalo nestvarno djeluje podatak da u Hrvatskoj priziv savjesti na pružanje zdravstvene usluge prekida trudnoće koristi 59 posto liječnika/ca, a u Sloveniji samo tri posto", kaže u razgovoru za Lupigu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić. S pravobraniteljicom smo razgovarali u sklopu serije "Razgovori sa savješću", o prizivu savjesti u medicini i reperkusijama na reproduktivna prava žena u Hrvatskoj. Ljubičić kaže i kako bi poslodavci, odnosno bolnice trebale imati legitimno pravo izvršavanje svih ugovornih obveza uvrstiti u natječajne uvjete za zapošljavanje. Međutim, nisu joj poznati nikakvi primjeri takvog načina raspisivanja natječaja.
IMAMOVIĆ UOČI FALIŠA: „Od teologije do ekonomije, od hakiranja i teorija zavjere do povijesti, od Amerike do Knina“

IMAMOVIĆ UOČI FALIŠA: „Od teologije do ekonomije, od hakiranja i teorija zavjere do povijesti, od Amerike do Knina“

"Prve godine smo strahovali da su četiri programska dana na otvorenom, na Maloj loži, previše, pa smo imali tri na trgu i jedan u zatvorenom prostoru. Iste te godine smo se Kruno Lokotar, Srećko Horvat i ja natezali treba li nam trideset ili pedeset stolica. Ja sam mislio da je pedeset previše, da bi se ispostavilo da griješimo svi zajedno. Bez korone mi imamo dvjestotinjak sjedećih mjesta, a rekord po posjećenosti je 600 ljudi – toliko ih je bilo na predavanju Terese Forcades. Također, kada smo počinjali, nismo bili sigurni ni hoće li biti drugog FALIŠ-a, a evo nas sada pred osmim", kaže u razgovoru za Lupigu Emir Imamović Pirke, direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Uoči otvaranja s Imamovićem razgovaramo o onome što nudi ovogodišnje izdanje festivala te o njegovoj organizaciji u ova nezgodna vremena zbog čega je na koncu FALIŠ skraćen za jedan dan trajanja, a ni publike neće moći biti kao ranijih godina.
INTERVJU - PEĐA GRBIN: „SDP je zagazio u klijentelizam, a rad i rezultati su lijek protiv njega“

INTERVJU - PEĐA GRBIN: „SDP je zagazio u klijentelizam, a rad i rezultati su lijek protiv njega“

"U takvoj podjeli fotelja, samo da bih dobio viši koeficijent na plaću, ne želim sudjelovati", kaže u velikom razgovoru za Lupigu, Peđa Grbin, koji je u petak predao potpise za kandidaturu za predsjednika SDP-a, a prethodno je na društvenim mrežama objavio prvi dio svog programa #noviSDP, stranka na koju smo ponosni. Tom je rečenicom odgovorio aktualnom potpredsjedniku SDP-a, Zlatku Komadini. U intervjuu je pojasnio i svoju raniju izjavu kako bi podržao Tomislava Tomaševića iz Možemo! za kandidata na funkciju gradonačelnika Zagreba. "Rekao sam da je za građane Zagreba manje bitno iz koje će političke opcije doći novi gradonačelnik, koliko je bitno da ta osoba bude kvalitetna, ozbiljna i u stanju upravljati Zagrebom, da bude poštena i nekorumpirana te da može pobijediti korupcijsku hobotnicu koju je stvorio Milan Bandić, uz podršku HDZ-a u Gradskoj skupštini", pojašnjava Grbin.
INTERVJU - ROBERT TOMIĆ ZUBER: „Zainatili smo se da pokažemo kako nećemo nestati“

INTERVJU - ROBERT TOMIĆ ZUBER: „Zainatili smo se da pokažemo kako nećemo nestati“

"Istraživački film je žanr koji ima svoju specifičnost u usmjerenju prema temi i postupku stvaranja. Dug je proces njegova stvaranja i oni koji nas interesiraju jesu oni koji propitkuju, otkrivaju, donose neka nova saznanja. Uvjereni smo da za njih ima publike", kaže u razgovoru za Lupigu direktor Rab Film Festivala (RAFF) Robert Tomić Zuber. Za ovu subotu u 20 sati zakazano je drugo izdanje RAFF-a koje se uslijed epidemiološke situacije svelo na samo jedan festivalski dan. Direktor će nam reći kako je organiziranje festivala u ovakvim uvjetima suludo i da su dogovarajući konačni festivalski izgled prošli sedam raznih verzija. No, kaže na kraju se u svemu probudio i svojevrsni inat u ovogodišnjem izdanju. "Ipak, ove godine bitno je da opstanemo i da svoje programe donesemo publici u bilo kojem obliku", objašnjava Tomić Zuber dan prije početka drugog izdanja Rab Film Festivala.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

    23.10.2020.

    Predrag Finci

    FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Poruke podrške napadaču s Markovog trga trebaju nas ozbiljno zabrinuti

    13.10.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Poruke podrške napadaču s Markovog trga trebaju nas ozbiljno zabrinuti

  3. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Bivši dječaci koji nisu imali prigodu odrasti

    01.10.2020.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Bivši dječaci koji nisu imali prigodu odrasti

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije