INTERVJU - BOŽO KOVAČEVIĆ: „Zoran Milanović se bavi populističkim poduzetništvom“

INTERVJU - BOŽO KOVAČEVIĆ: „Zoran Milanović se bavi populističkim poduzetništvom“

"Političari posežu za populističkim načinom djelovanja pokušavajući pribaviti političku podršku. Određeni vid populizma gajio je Živi zid, ali nisu uspjeli zadržati trajnu podršku, jer su se izgubili u labirintima institucionalne politike. Domovinski pokret je nedvojbeno populistički projekt koji ima sva obilježja desnog populizma. Pronađen je vođa koji je mogao biti inkarnacija interesa i očekivanja svoje izborne baze i definirani politički program se svodi na pravo etničke većine da bez ikakvih ustavnopravnih ograničenja donosi odluke u svom interesu i da ne poštuje načela ravnopravnosti svih građana i prava manjina", govori u intervjuu za Lupigu Božo Kovačević jedan je od najzanimljivijih pa i najsvestranijih hrvatskih intelektualaca, diplomirani filozof i sociolog suosnivač je časopisa Gordogan i jedan od osnivača prve oporbene stranke u Hrvatskoj, Hrvatske socijalno-liberalne stranke, 1989. godine.
RAZGOVOR S GLAZBENIKOM BORISOM KOVAČEM: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“

RAZGOVOR S GLAZBENIKOM BORISOM KOVAČEM: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“

"Projekat 'posljednji balkanski tango' samo je jedan od mojih muzičkih projekata. On se najeksplicitnije odnosio prema toj našoj istorijskoj sudbini i tragediji koju smo svi, manje ili više, preživeli devedesetih, i živimo je do dan-danas. Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija. U tom smislu, u svom radu želeo sam prije svega da afirmišem multikulturalnost", govori u velikom intervjuu za Lupigu vojvođanski multimedijalni umjetnik, skladatelj, multiinstrumentalist i vođa banda Boris Kovač. S njim smo razgovarali nakon što je prošlog mjeseca sa svojim New Ritual Quartetom u Močvari održao svoj drugi koncert u Zagrebu, zatvorivši njime ovogodišnji Human Rights Film Festival.
ZORAN ŽMIRIĆ: „U Hrvatskoj ima perspektive samo za članove i simpatizere vladajuće stranke“

ZORAN ŽMIRIĆ: „U Hrvatskoj ima perspektive samo za članove i simpatizere vladajuće stranke“

"Ne vidim u Hrvatskoj perspektivu niti kao njezin građanin, niti kao pisac, za nikoga osim za članove i simpatizere vladajuće stranke, ma koja stranka bila na vlasti. Ako sam to do odlaska iz Hrvatske tek slutio, nakon četiri godine na europskom tržištu rada, u to sam se do kraja i uvjerio. No tu sam gdje sam iz jednostavnog razloga što nigdje drugdje osim tu i ne pripadam, tako da ću svojim radom nastaviti kreirati kulturni identitet zemlje bez obzira na to koji lopov, psihopat ili neinteligentni, nepismeni, primitivni, agresivni debil sjedio u Vladi i u Saboru. Tu sam se rodio, tu ću i umrijeti. Pa ako treba i od gladi. Što sad? Mogao sam i gore proći. Mogao sam poginuti 1991. i ne doživjeti da imam djecu, gledati sina i kći kako odrastaju u ispravne ljude", kaže u intervjuu za Lupigu pisac Zoran Žmirić. Premda je prepoznat kao antiratni pisac i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, Žmirić vjerojatno neće – a trebao bi – dobiti nagradu za ljudskost
NOVI AMBASADOR KLIMATSKOG PAKTA: „Našoj djeci pred očima nestaje sve što imaju – njihova budućnost“

NOVI AMBASADOR KLIMATSKOG PAKTA: „Našoj djeci pred očima nestaje sve što imaju – njihova budućnost“

Novog hrvatskog ambasadora Klimatskog pakta Europske unije, inicijative koju je utemeljila Europska komisija, već ste imali prilike susretati na Lupigi. Naime, Nikola Biliškov, znanstvenik zaposlen na Zavodu za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković, već dugi niz godina u svom fokusu ima zaštitu okoliša. "Nastavljamo aktivno pratiti rad političara, nastojimo im pružati znanstvene temelje za donošenje klimatski relevantnih političkih odluka, a spremni smo ih i kritizirati, uvijek na temelju znanstvenih činjenica. Vjerojatno smo zanimljiva i neočekivana pojava, ali mislim da smo to uspjeli dobro iskoristiti, tako da se, kao znanstvenici, držimo u međuprostoru između civilnog društva i politike. Mrski virus SARS-CoV-2 je preusmjerio i omeo naše djelovanje, ali nije nas uspio suzbiti", kaže novi hrvatski ambasador Klimatskog pakta u podužem razgovoru za Lupigu.
INTERVJU – BRANKO KOLARIĆ: „A mogli smo već normalno živjeti“

INTERVJU – BRANKO KOLARIĆ: „A mogli smo već normalno živjeti“

"Gledajući od Drugog svjetskog rata na ovamo nijedne druge godine u Hrvatskoj nije umrlo toliko ljudi. Državni zavod za statistiku objavio je podatke za prošlu godinu - 22.000 je razlika između broja umrlih i broja rođenih, što je najveća razlika do sada. Imali smo 57.000 umrlih. Dakle, postoji porast smrtnosti koji je i više nego evidentan", kaže u razgovoru za Lupigu Branko Kolarić, epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske. Uvjeren je da su nadležni neke mjere donijela prekasno i da je to jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska među zemljama koje imaju najveću smrtnost od Civda-19. "Zbog Covida-19 izgubili smo jedan manji hrvatski grad, veličine Ogulina ili Gospića", primjećuje Kolarić, koji komentira i slučaj svog kolega iz Savjeta, Gordana Lauca. "Njegove su poruke pogrešne i sigurno nanose štetu", smatra Lupigin sugovornik kojeg neki protivnici cijepljenja često nazivaju "covid plaćenikom".
SEIZMOLOG MARZOCCHI ZA LUPIGU: „Umjetna inteligencija može nas dovesti do preciznijeg predviđanja potresa“

SEIZMOLOG MARZOCCHI ZA LUPIGU: „Umjetna inteligencija može nas dovesti do preciznijeg predviđanja potresa“

"Vjerojatno je trenutno najvažnije da se sad u istraživanjima koristi i umjetna inteligencija. Korištenjem umjetne inteligencije možemo kreirati kataloge potresa koji su enormno bolji nego ikad prije. I u tom slučaju možda će postati lakše naći neki uzorak seizmičnosti koji bi nas precizno upozoravao na razorni potres, a koji nam je dosad promicao", kaže u razgovoru za Lupigu jedan od najvećih svjetskih stručnjaka na temu potresa, Warner Marzocchi, profesor geofizike i prognoziranja prirodnih rizika na Sveučilištu Federico II u Napulju. Marzocchi je ujedno i jedan od autora sustava prognoziranja potresa, a bio je i član međunarodne komisije osnovane nakon razornog potresa u L'Aquili koji je 2009. godine ubio više od 300 ljudi i uništio ili oštetio na tisuće zgrada. Zadatak je bio sastaviti izvještaj o tome što je poznato o mogućnostima predviđanja i prognoziranja potresa te kako se ta znanja mogu iskoristiti u praksi.
ŽIVOTNI PROJEKT IVANKE MAZURKIJEVIĆ: „Ludost je ne odustajati“

ŽIVOTNI PROJEKT IVANKE MAZURKIJEVIĆ: „Ludost je ne odustajati“

Skoro 30 godina od svojeg nastanka, berlinski bend Ivanke Mazurkijević i njenih prijatelja La Folee – ugledao je svjetlo dana i imat će promociju u ponedjeljak. Tako je Ivanka Mazurkijević - IvaneSky nakon otkazanog vjenčanja s Damirom Martinovićem-Mrletom koje se trebalo desiti početkom rujna, prekinutog koncerta grupe Stampedo na Green Festivalu, ovime zapravo predstavila stilski raspon između utjecaja Nine Hagen i Shirley Bassey, dok je Fišterova produkcija pošla smjerom produkcije Princea Bustera, autora suvremenog jamajčanskog zvuka na čijim su zasadama stasali i na kojeg su se ugledali kasniji ska i reggae izvođači. No, Fišter nije stao na tome, već se podjednako ogledavao i prema new waveu, a album je poprimio obrise jednog kozmopolitskog džuboksa iz avanture koja počinje u starom berlinskom Tachelesu i nakon uličnog festivala u Notting Hillu, završava na bureku i jogurtu na putu za Hrelić.
STARENJE U COVID-19 DOBA: „Sustav iz svega nije izvukao nikakvu pouku“

STARENJE U COVID-19 DOBA: „Sustav iz svega nije izvukao nikakvu pouku“

"Mi smo po stanovništvu među deset najstarijih država u svijetu, a pandemija je definitivno još skratila očekivano trajanje životnog vijeka. U Hrvatskoj se očekivano trajanje života pri rođenju u 2020. smanjilo za muškarce otprilike za osam mjeseci, a za žene sedam mjeseci. Ako pogledate statistiku, Hrvatska je prošle godine imala deset posto veći mortalitet nego godinu prije. I onda neki kažu da korona ne postoji", govori nam demografkinja Sanja Klempić Bogadi s kojom smo razgovarali na temu starenja u doba koronavirusa. Naša sugovornica će primijetiti i nešto što se u društvu vidjelo kroz medije. "I ne samo kroz medije, nego i kroz istupe nekih političara, čak i znanstvenika, postojala je tendencija da je smrt starijih osoba tijekom pandemije neka prihvatljiva smrt, jer to bi se 'ionako, prije ili kasnije, dogodilo'. E, to je za društvo 21. stoljeća, koje se smatra demokratskim, po mom mišljenju, duboko neprihvatljivo", primjećuje Klempić Bogadi.
SANJA SARNAVKA: „Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati“

SANJA SARNAVKA: „Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati“

"Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati. Centri za socijalnu skrb trebaju biti adekvatno ekipirani da na miru i dubinski mogu ući u svaki slučaj. I to nakon ozbiljne i kvalitetne edukacije. Neka djeca podvrgnuta su mnogobrojnim vještačenjima, s vrlo različitim zaključcima stručnjaka/inja. Neka djeca žrtve su ovrha koje se provode, po meni, na osobito okrutan način, Ako desetina policajaca dolazi i uzima dijete a ono vrišti i vrlo često završava na hitnoj pomoći ili u psihijatrijskoj ustanovi kako bi se smirilo, nitko mi ne može reći da se to događa u interesu djeteta. Pravosuđe dolazi na kraju i njegova je odluka konačna, ali je često tek prihvaćanje mišljenja drugih institucija", kaže u intervjuu Sanja Sarnavka, dugogodišnja aktivistica za ljudska prava i predsjednica Zakladne uprave Solidarne, koja je ovih dana uputila apel da se 25. rujan proglasi Nacionalnom danom borbe protiv nasilja nad djecom.
INTERVJU: „Sve će čovjek podnijeti osim da mu Bog umjesto etnonacionalnih elemenata bude u centru vjerovanja“

INTERVJU: „Sve će čovjek podnijeti osim da mu Bog umjesto etnonacionalnih elemenata bude u centru vjerovanja“

"Možemo vrlo lako uočiti tko stoji iza, primjerice, referenduma i aktivnosti protiv ljubavi i pismenosti – da, mislim na referendum o braku i razbijanje ćiriličnih ploča – te onda iz toga možemo vrlo lako ocijeniti tko je tu žrtva, a tko agresor i koliko oni koji se pozivaju na Boga, a agitiraju za pribijanje nevinih i ugnjetavanih na križ, uopće imaju veze sa Bogom na kojeg se pozivaju, a koliko sa onima koji su ga ovacijama ispratili u smrt", govori teologom Branko Sekulić u intervjuu za Lupigu. S njim i Emirom Imamovićem Pirketom razgovarali smo nakon završetka ovogodišnjeg Festivala alternative i ljevice Šibenik - FALIŠ. Upravo na tom festivalu, a rijetka je to pojava, susreću se suvremena ljevica i teologija. "Ja samo znam da se ogroman broj ljudi u ovoj zemlji deklariraju kao vjernici i svi koje zanima istinska društvena promjena tu činjenicu ne mogu ignorirati", reći će Imamović.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O POŽELJNOJ POLITICI: Nema one koja je svima dobra

    05.01.2022.

    Predrag Finci

    O POŽELJNOJ POLITICI: Nema one koja je svima dobra

  2. BURE BARUTA: Toma, otpadnik zlatnog srca

    05.01.2022.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Toma, otpadnik zlatnog srca

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Svim na zemlji, vjere!

    25.12.2021.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Svim na zemlji, vjere!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije