INTERVJU - RICCARDO BELLOFIORE: „Bojište na kojem se danas odvija bitka cijeli je kontinent“

INTERVJU - RICCARDO BELLOFIORE: „Bojište na kojem se danas odvija bitka cijeli je kontinent“

"U situaciji smo u kojoj su se društvene i ekonomske realnosti u Europi duboko promijenile. Potrebno je što prije stvoriti transnacionalne sindikate i političke pokrete. Kapital je transnacionalan - naravno, postoje različite struje, neslaganja i tako dalje, ali je u stanju zauzeti jedinstvenu poziciju. Ljevica tu bitno kasni", kaže u razgovoru za Lupigu Riccardo Bellofiore, renomirani profesor političke ekonomije na Sveučilištu u Bergamu. Bellofiore je vrlo pesimističan oko budućnosti Europe. U bliskoj budućnosti predviđa joj stagnaciju ili veliku krizu, s time da smatra kako je kriza bolja opcija, jer, kako kaže, "Europa u ovom stanju polagano umire". "Europski sistem ovisan je o vanjskim faktorima. Rast u Europi postoji zato što izvozimo više nego što uvozimo, što istovremeno znači da će kriza negdje drugdje imati katastrofalne posljedice za nas", kaže Bellofiore.
INTERVJU – OTTO REITER: „Još uvijek čekam da se ovdje snimi ozbiljan film o ratu“

INTERVJU – OTTO REITER: „Još uvijek čekam da se ovdje snimi ozbiljan film o ratu“

"Ja još uvijek čekam na ozbiljan film koji pomjera granice shvatljivog i pojmljivog kada se govori o ratu u bivšoj Jugoslaviji. I Amerikancima je trebalo više od deset godina od rata u Vijetnamu da snime film koji je temeljno kritičan. Sada je prošlo već skoro 30 godina i još ga niste snimili", kaže u intervjuu za Lupigu Otto Reiter, austrijski filmski kritičar, jedan od najboljih poznavatelja istočnoeuropske kinematografije u Austriji. Nakon više od četvrt stoljeća nedavno je ponovno posjetio Zagreb, kao član žirija Subversive Festivala. Reiter se služi hrvatskim jezikom bolje nego mi njemačkim, pa razgovor teče na "neutralnom terenu", što će reći na engleskom. U razgovoru će se prisjetiti na kakve je probleme naišao u ratnoj Hrvatskoj, kako mu se izričito zabranilo da prikaže ijedan hrvatski film na poznatom filmskom festivalu Viennale te kako je u Vjesniku bio prozvan "neprijateljem hrvatskog naroda".
INTERVJU - DINKO KREHO: „Umalo mi je došlo glave to što sam bio odveć ozbiljno shvatio svoju ulogu“

INTERVJU - DINKO KREHO: „Umalo mi je došlo glave to što sam bio odveć ozbiljno shvatio svoju ulogu“

"Moje odrastanje na vrlo je neposredan način obilježeno famoznim „raspadom“ Jugoslavije: spomenut ću samo da sam prvih šest razreda škole završio u tri zemlje i pet gradova. Ipak, namjera mi nije bila da pokušam osvijetliti iskustvo Jugoslavije u nekom sociološkom, politološkom ili filozofskom smislu, niti mislim da takvo što i treba pokušavati učiniti jednom knjižicom pjesama. Pokušao sam uprizoriti jedno moguće iskustvo svijeta i jezika u današnjem kapitalističkom svijetu, dakle usidriti taj pogled pjesničkog subjekta u sada i ovdje", govori o svojoj zbirci poezije Dinko Kreho koju je ovoga tjedna predstavio u Zagrebu na festivalu Prvi prozak na vrh jezika. Bila je to prilika da s ovim književnikom, rođenim u Sarajevu 1986. godine povedemo kratki razgovor i čujemo kako ga je preozbiljno shvaćanje uloge pjesnika dovelo do gotovo decenijske pauze od pjesničkih aktivnosti.
RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - FILIP DAVID: „Danila Kiša prisvojili su nakon smrti, a za života ga proganjali“

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - FILIP DAVID: „Danila Kiša prisvojili su nakon smrti, a za života ga proganjali“

„Nikada nisam govorio i pisao iz mržnje nego samo da bi taj moj svet bio bolji, bolji od onoga kakav je bio i kakav danas jeste“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Filip David, književnik koji je primer angažovanog intelektualca koji je interes zajednice uvek stavljao ispred pojedinačnog, i bio spreman da oštro kritikuje političke i društvene pojave i procese i onda kada je to (bilo) veoma opasno. Filip David je deo kvarteta beogradskih književnika (Danilo Kiš – Borislav Pekić – Miko Kovač – Filip David) kojim bi se ponosile i mnogo moćnije i veće kulture od srpske ili čak jugoslovenske. Sva četvorica su bili kritičari primitivizma i nacionalizma, iako neke od njih vladajuća kulturna i politička elita u Srbiji danas pokušava prisvojiti, osim Mirka Kovača. „On je oteran iz Srbije pod pretnjom fizičke likvidacije, isteran istovremeno iz lektire i sećanja“, kaže David.
INTERVJU – MIĆA VUJIČIĆ: „Kad su me upitali - 'Ti baš odbijaš da odrasteš?'- nisam znao šta da odgovorim“

INTERVJU – MIĆA VUJIČIĆ: „Kad su me upitali - 'Ti baš odbijaš da odrasteš?'- nisam znao šta da odgovorim“

"Radnja je koncipirana kao rekonstrukcija televizijske emisije „Znanje, imanje“ iz sredine osamdesetih. Zaista je snimljena u Mokrinu, u saradnji sa stanovnicima dalmatinske Lumbarde. Bilo je to prijateljstvo za sva vremena ... Veselje, privreda koja cveta, radnici u plavim mantilima, a onda odjednom rat, propast. Posle tri decenije, ljudi iz Lumbarde nedavno su došli u Mokrin. Bilo je lepo! Ipak, mnogi su se tom prilikom osvrtali. Pitali su se gde su ljudi, gde su nestali", kaže u intervjuu za Lupigu, Mića Vujičić, novinar i pisac kojem je prošle godine objavljen njegov drugi roman „Unutrašnjost“. Roman je to koji u naznakama, i kroz svoju formalnu rascjepkanost, ocrtava jedno stanje – stanje jednog konkretnog geografskog prostora, skrivenog osjećanja života koji se nalazi negdje duboko u ljudima koji na tom prostoru žive u ovom, našem, aktualnom vremenu.
RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA – LASLO VEGEL: “U titoizmu je bilo najgore ono što je posle njega došlo”

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA – LASLO VEGEL: “U titoizmu je bilo najgore ono što je posle njega došlo”

"Mislim da je batinjanje studenata 1968- godine bio prvi veliki poraz levice na ovim prostorima. Socijalistička milicija je udarala mlade ljude koji su takođe želeli socijalizam, samo malo bolji. Već tada se videlo da je partija sklerotična i da ne uspeva da razume novu generaciju levičara, koji su bili otvoreniji i kritičniji", reći će veliki književnik i intelektualac Laslo Vegel (László Végel) u velikom intervjuu za Lupigu. U javnim istupima, kao i u dnevnicima koje godinama predano piše, i u kojima razmatra kulturna, društvena i politička događanja u Vojvodini, Srbiji i Mađarskoj, ali i celom regionu istočne Evrope – angažovan je i oštar onoliko koliko to svaki intelektualac koji drži do sebe mora biti. Čak i za nijansu više. Vegel međutim nikada ne dozvoljava da ga dnevno-političke efemerije zavedu tako da izgubi posmatračku i literarnu distancu koja njegove uvide čini zavodljivima i neostrašćenima.
RAZGOVOR S POVODOM - IVO GOLDSTEIN: „Relativiziranjem ustaških zločina kriminalizira se čitav jedan narod“

RAZGOVOR S POVODOM - IVO GOLDSTEIN: „Relativiziranjem ustaških zločina kriminalizira se čitav jedan narod“

Svakog travnja započinje sezona hrvatskih povijesnih obljetnica, od kojih gotovo niti jedna – od obilježavanja proboja iz Jasenovca do Oluje – nije nekontroverzna ili u službenoj javnosti ispravno interpretirana. Po četvrti su put ove godine u Jasenovcu održane odvojene komemoracije udruga žrtava tog logora – antifašista, Srba, Židova i Roma – te hrvatskih vlasti, a uskoro se bliži i komemoracija na Bleiburgu. Tim povodom razgovaramo s Ivom Goldsteinom, profesorom povijesti na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu i autorom niza knjiga. "Ustaše nisu bili nikakvi Hrvati, koji bi, kao, njegovali hrvatsku kulturu, bili zaslužni za razvoj društva. To je bila zločinačka banda, i ništa više", reći će Goldstein u velikom razgovoru za Lupigu, gdje, među ostalim postavlja i pitanje kako je moguće da je Alojzije Stepinac molio za državu koja je četiri godine ratovala na strani povijesnog Zla.
TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: "Borba je teška i nesrazmjerna, ali mi ćemo je dobiti"

TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: "Borba je teška i nesrazmjerna, ali mi ćemo je dobiti"

"Na hrvatskoj političkoj sceni dugo nismo imali političke aktere ljevije od SDP-a koji su imali neki izborni uspjeh kroz više izbornih ciklusa. Kada smo pokretali platformu 'Možemo!' odlučili smo se da pokrijemo taj lijevi spektar od birača krajnje ljevice preko zelenih birača do socijaldemokratskih birača", kaže u intervjuu za Lupigu Tomislav Tomašević nositelj kandidacijske liste platforme "Možemo" za europske izbore te zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Tomaševića, među ostalim, pitamo znači li ovakav iskorak platforme „Možemo!“ i to da se gradska platforma „Zagreb je naš!“, kao njezino ishodište, ipak donekle brojčano povećala na širem, državnom planu. "Naša je zadaća razbijati ljušturu cinizma među razočaranim biračima ljevice i ukazivati da je za lijevu stranku neprihvatljivo pristati na ekonomski liberalizam kao neupitni imperativ koji određuje domete svih ostalih politika", poručuje Tomašević.
FRONTMEN GOBLINA: „Najsretnija zemlja na svetu je zemlja u kojoj nema punka“

FRONTMEN GOBLINA: „Najsretnija zemlja na svetu je zemlja u kojoj nema punka“

"Uvek sam govorio da je najsretnija zemlja na svetu zemlja u kojoj nema punk-rocka, u kojoj nema bunta, ali trenutno takva zemlja ne postoji. Ne postoji savršeni svet, savršeno uređenje i uvek će neko da bude potlačen – manje ili više. Mi trenutno živimo u nekom svetu gde je većina ljudi potlačena", reći će u razgovoru za Lupigu Branko Golubović - Golub, frontmen benda Goblin, kojem je nedavno objavljena knjiga "Izgužvane misli". Golub se već godinama nalazi u raznim humanitarnim misijama po dalekom istoku, a dolasci u Srbiju su retki. Ovog puta stigao je upravo u vreme kad Beogradom ponovno kolaju ulični protesti kontra aktuelne vlasti, a jedna od nosećih pjesama na tim protestima je upravo himna protestnih devedesetih u izvođenju Goblina - "Ima nas". Bilo je tako i onog 5. oktobra, a razvoj situacije nakon tog događaja kod Goluba je ostavila gorak okus.
HRVOJE POLAN: „Nije strašna fotografija. Stvarnost je strašna!“

HRVOJE POLAN: „Nije strašna fotografija. Stvarnost je strašna!“

"Zašto je potrebna baš slika mrtvog djeteta da se svi sablaznimo? Jesmo svi postali neosjetljivi na tuđu patnju da je tek mrtvo dijete nešto što će nas potaknuti na razmišljanje o tuđoj patnji? Pa, zar nije dovoljno vidjet nekoga u suzama da razmišljamo o tome koliko je teško. Tek mrtvo dijete je ono što nas potakne da razmišljamo o patnji što govori koliko smo mi kao društvo otupili. A inače, priča s tom slikom je da svaki društveni sukob rađa nekakvu sliku – ikonu koja postane obilježje tog razdoblja. Oko te slike se digla ogromna prašina do te mjere da je njemačke novine nisu štampale. Skinuta je s interneta. Koga ti štitiš time što nisi pokazao mrtvo dijete? Nije fotografija strašna. Stvarnost je strašna", riječi su jučer preminulog Hrvoja Polana koje je iz zaborava izvukao Lupigin novinar Dejan Kožul.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAKAŠNJELA UZBUNA: Kako je država pucala u sustav socijalnog rada?

    12.07.2019.

    Nataša Škaričić

    ZAKAŠNJELA UZBUNA: Kako je država pucala u sustav socijalnog rada?

  2. U POSJETI KARLU MARXU: Živo je čak i na njegovom grobu

    08.07.2019.

    Predrag Finci

    U POSJETI KARLU MARXU: Živo je čak i na njegovom grobu

  3. PRŽENJE MOZGA: Ratko Mladić - pop ikona tinejdžera u Srbiji

    28.06.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Ratko Mladić - pop ikona tinejdžera u Srbiji

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije