INTERVJU - ALMIN KAPLAN: „Sprega politike i religije je ubojita, moralni je imperativ pisati o tome“

INTERVJU - ALMIN KAPLAN: „Sprega politike i religije je ubojita, moralni je imperativ pisati o tome“

"Ja živim u državi koja funkcioniše na isti način na koji funkcioniše selo u mojem romanu. Sve je tu isto – ista je hijerarhija i isti su akteri ... Ja stradam zajedno s ljudima koji tu žive i o kojima pišem. Njihovo iskustvo je – htio ja to ili ne – i moje iskustvo. Sprega politike i religije je ubojita i anticivilizacijska ... I to je goruća tema o kojoj je moralni imperativ pisati i koja nas se – i onda kad to ne mislimo – itekako tiče ...", kaže u razgovoru za Lupigu Almin Kaplan, kojeg mnogi nazivaju najnadarenijim piscem mlađe generacije u Bosni i Hercegovini. Prošle godine objavljen mu je roman "Meho". O njemu će reći ovako: "Moj Meho i Dudek iz 'Gruntovčana' su daljnji rođaci, dobri ljudi koji nemaju talenat da se pobune, iako se njih dvojica u mnogo čemu razlikuju. Draš Katalenić je skoro pjesnik ... I za Mehu bi se to moglo reći. Draš i Meho se razlikuju po tome što je Meho bio prognanik, pa povratnik, dok je Draš prognanik po rođenju".
VELIKI INTERVJU - VLASTA DELIMAR: „Gola žena na konju u centru grada, to je bila prava crvena krpa“

VELIKI INTERVJU - VLASTA DELIMAR: „Gola žena na konju u centru grada, to je bila prava crvena krpa“

"Ja sam, za neke, još uvijek umjetnica margine što je možda čak i dobro pa si mogu umišljati da sam još uvijek avangarda. No, to je neko provincijalno mišljenje pa nisam previše zabrinuta", kaže Vlasta Delimar u velikom razgovoru za Lupigu. Danas je ona umjetnica čiji je rad prepoznat u daleko širem kontekstu od onog domicilnoga. U upravo nastupajućoj, 2020. godini, proslaviti će mnogim umjetničkim akcijama, izložbama, i u mnogim sredinama, 40 godina rada. Prisjetit će se svojih najzapaženijih performansa, ali i nekih odnosa s kolegama umjetnicima, poput Vladimira Dodiga Trokuta. "On mi nikada nije mogao oprostiti ciklus prvih radova iz početka osamdesetih kao na primjer 'Kurac volim'. Njegov intelektualni um nikako nije mogao prihvatiti takvu vrstu ženske energije koja se iskreno usuđuje pokazati svoju poetiku", reći će Delimar.
ČOVEK KOJI JE POKRENUO 'AFERU KRUŠIK' GOVORI ZA LUPIGU: „Nisam heroj, samo nisam hteo da ćutim“

ČOVEK KOJI JE POKRENUO 'AFERU KRUŠIK' GOVORI ZA LUPIGU: „Nisam heroj, samo nisam hteo da ćutim“

"Najviši predstavnici vlasti i režimski tabloidi nazivaju me plaćenikom, stranim špijunom, čak me i predsednik naziva mučenikom, ali postoje ljudi koji smatraju da sve što sam uradio, da je to neko herojsko delo i nazivaju me herojem. Ja sebe ne smatram herojem", govori nam Aleksandar Obradović, čovek koji je pokrenuo "aferu Krušik" koja je u Srbiji jedna od top tema godine. Obradovića, uposlenika državne fabrike oružja Krušik koji je upozorio na malverzacije u poslovanju fabrike Lupiga je posetila u njegovom stanu gde je "gulio" kućni pritvor, nakon što je "odgulio" i solidan pravi pritvor jer su vlasti na dokaze o malverzacijama reagovale tek hapšenjem onoga koji je na njih ukazao. Dva dana nakon naše posete, Obradoviću je ukinut pritvor i skinuta nanogica koju je morao da nosi, ali istraga protiv njega ostaje na snazi. Druga istraga, ona u Krušiku, daleko važnija, još uvek zvanično nije počela.
NEKAD NOVINAR, DANAS VELEPOSLANIK - BEQË CUFAJ: "Zašto se stopira jedna nacija od 1,8 milijuna ljudi?"

NEKAD NOVINAR, DANAS VELEPOSLANIK - BEQË CUFAJ: "Zašto se stopira jedna nacija od 1,8 milijuna ljudi?"

U Hrvatskoj javnost danas o Kosovu zna vrlo malo, što nekada nije bio slučaj. Do medija se poslovično probije tek pokoja vijest povodom parlamentarnih i predsjedničkih izbora, a nešto češće do nas dopre glas kada se na sjeveru Kosova dogode međuetničke tenzije. I to je otprilike sve. O sadašnjosti i budućnosti Kosova imali smo priliku porazgovarati s kosovskim veleposlanikom u Njemačkoj, pa smo to i učinili. "Danas se na Kosovu živi bolje nego prije deset godina. Postoji percepcija da je Kosovo jako siromašno, ali ništa više nego ostale zemlje u regiji, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, BiH posebno. Kosovo ima ekonomski rast od 4,5 posto godišnje. Istina je da je nezaposlenost jako velika, a korupcija prisutna. To je točno.", kaže nam Beqë Cufaj koji je prije ulaska u diplomaciju bio poznati kosovski novinar.
RAZGOVOR O FAMOZNOM „FACEBOOK ZAKONU“: „Hrvatska ne smije slijediti njemački primjer“

RAZGOVOR O FAMOZNOM „FACEBOOK ZAKONU“: „Hrvatska ne smije slijediti njemački primjer“

Kakve su naše šanse protiv ogromnih tvrtki poput Twittera, Facebooka, Googlea ili YouTubea u borbi za reguliranje govora mržnje na društvenim mrežama, za Lupigu govori Christian Mihr, izvršni direktor njemačke podružnice Reportera bez granica (RSF), kojeg kao vrhunskog stručnjaka često pozivaju u njemački parlament da daje svoje mišljenje o ovim i sličnim pitanjima. Mihr je kritičar poznatog „Zakona o Facebooku“ ili NetzDG-a, kojim je Njemačka prva na svijetu uvela regulaciju društvenih mreža. „Hrvatska ne bi trebala upasti u zamku da donosi nacionalnu regulaciju koja vjerojatno neće imati nikakvog efekta i bit će beskorisna. Donesete li sličan zakon, on će biti potpuno uzaludan i promašen“, objašnjava Mihr u razgovoru za Lupigu, u kojem objašnjava i kakve se sve zamke skrivaju u ovome zakonu.
FINSKI POUČAK: „Sloboda medija izravno utječe na zdravo funkcioniranje društva“

FINSKI POUČAK: „Sloboda medija izravno utječe na zdravo funkcioniranje društva“

Finska je trenutno druga zemlja po slobodi medija na svijetu, barem po listi nevladine organizacije „Reporteri bez granica“. Ispred Finske je, s malom razlikom, samo Norveška, dok je Hrvatska, ne sumnjate, na zavidnom 64 mjestu te liste. Finski „score“ je „samo“ četiri puta bolji nego hrvatski. Sloboda medija izravno utječe na zdravo funkcioniranje društva, objasnit će nam predsjednica finskog Vijeća za masovne medije, Elina Grundström. "To je vrlo važno za Hrvatsku. Sloboda medija – što znači da se novinare ne izvodi pred sudove i da nema razloga za autocenzuru – nije samo u službi novinara. Sloboda medija u suštini služi javnosti i društvu. Kada govorimo o slobodi medija, ne govorimo samo o slobodi pisanja i izražavanja za novinare. Govorimo zapravo o onom drugom dijelu te priče o slobodi govora – a to je pravo javnosti da bude točno i pošteno informirana", kaže Grundström.
RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - PREDRAG ČUDIĆ: „Narod voli laži kao što deca vole šarene balone“

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - PREDRAG ČUDIĆ: „Narod voli laži kao što deca vole šarene balone“

"Ovde svaka vlast to radi, Andrića su terali da prizna da je Srbin, privilegijama, počastili su ga prijemom u Akademiju još između dva rata i on je napisao pristupnu besedu, bajku o kosovskom mitu, a potom, nova narodna vlast, u poodmaklim godinama, njega, karijernog kraljevskog diplomatu, nagradila je petokrakom na partijskoj knjižici. Mešu Selimovića su dovukli u SANU, obasipajući ga počastima, poklonili mu, slučajno ili namerno, stan baš kod 'Čukur česme'. Najuže BIH rukovodstvo (Mikulić, Pozderac) doletelo je u Beograd na dan Ćopićevog samoubistva da ga nosi u rodnu Bosnu, u njegove Hašane. Ali, to naši nisu nikako dali. Krađa i prekrađa pisaca posle smrti je osnovna tema naše brige o kulturi", govori u velikom intervjuu za Lupigu Predrag Čudić, u socijalizmu zabranjivani, a danas marginalizovani književnik.
ENKEL: „Prijateljstvo unuka zapovjednika Auschwitza i preživjele logorašice priča je koju sam morao snimiti“

ENKEL: „Prijateljstvo unuka zapovjednika Auschwitza i preživjele logorašice priča je koju sam morao snimiti“

Na nevjerojatnu priču, jednu od onih koje ostavljaju bez daha, „naletio“ je novinar Aleksandar Reljić i pretočio je u sjajan film koji malo koga može ostaviti ravnodušnim. Reljić je, naime, autor filma „Enkel“, u prijevodu s njemačkog „Unuk“, o odnosu Eve Mozes Kor, logorašice zloglasnog Auschwitza, i Rainera Hößa, unuka zapovjednika tog logora, Rudolfa Hößa. Eva je simbolično usvojila Rainera, a zajedno su potpisali zavjet o zajedničkoj borbi protiv rasizma, antisemitizma i ksenofobije. "Čim sam čuo za tu priču odmah sam krenuo u potragu za tim čovjekom i pronašao ga na Facebooku. I on i Eva odmah su pristali da snimamo film", objašnjava nam Reljić, s kojim razgovaramo ne samo o ovom filmu, nego i o njegovim prijašnjim i budućim projektima, ali i o tome zašto na prostoru bivše Jugoslavije nemamo nekog Rainera iz našeg sokaka.
PREDSJEDNIK EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA ZA LUPIGU: „Urednici moraju brinuti o novinarstvu, a ne o profitu“

PREDSJEDNIK EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA ZA LUPIGU: „Urednici moraju brinuti o novinarstvu, a ne o profitu“

"Ne bi trebalo miješati informiranje građana sa stjecanjem profita – ta bi dva odjela i u privatnim medijima uvijek trebala biti odvojena. Dakle, glavni urednik brine o novinarstvu, a ne o profitu", kaže u razgovoru za Lupigu predsjednik Europske federacije novinara (EFJ), Mogens Blicher Bjerregård, koji je nedavno posjetio Hrvatsku. Bjerregård već šest godina obnaša dužnost predsjednika EFJ, najveće europske novinarske organizacije sa sjedištem u Bruxellesu, koja okuplja preko 320.000 europskih novinarki i novinara. Prije toga Bjerregård je šest godina predsjedavao Danskim udruženjem novinara. U nekoliko navrata tijekom razgovora poručio je hrvatskim kolegama da je novinarstvo javno dobro i da je bitno što bolje se organizirati. Posebno oštar je bio prema političarima, napominjući - "Ne trebaju nam političari govoriti kako da radimo!"
RAZGOVOR S IVANOM ŠARAROM: "Kod obnove Galeba problem je samo ideologija i interpretacija prošlosti"

RAZGOVOR S IVANOM ŠARAROM: "Kod obnove Galeba problem je samo ideologija i interpretacija prošlosti"

„To odricanje tematiziranja vlastite povijesti sve češće postaje opća tema u riječkom Gradskom vijeću: imamo problem sa dvoglavim orlom na Gradskom tornju, višejezičnim pločama, problem s Trgom Ricarda Zanelle, problem sa bavljenjem D’Annunzijom i kronični problem Galeba. Osobno mi se taj trend ne sviđa, on u gradu koji ima kompleksnu i tešku povijest kakvu ima Rijeka znači samo jedno: gurnimo sve pod tepih i prihvatimo pitki srednjestrujaški nacionalni narativ koji je lagan i za identifikaciju i promociju. Ne talasajmo, pravimo se da je svijet nastao 1995-e. Jer sva ranija baština, materijalna ili nematerijalna, ili je habsburška ili fašistička ili madžarska ili karađorđevićevska ili komunistička, ergo: nije naša!“, kaže u razgovoru za Lupigu pročelnik odjela za kulturu riječke gradske uprave, Ivan Šarar. S njim razgovaramo o tome zašto je obnova školskog broda Galeb danas pod znakom pitanja.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PLENKOVIĆ O POKOLJU U SPLITU: Nepodnošljiva lakoća poricanja

    14.01.2020.

    Nataša Škaričić

    PLENKOVIĆ O POKOLJU U SPLITU: Nepodnošljiva lakoća poricanja

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Opet smo pobijedili

    10.01.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Opet smo pobijedili

  3. IVAN ERGIĆ: Ne daj se Anja

    08.01.2020.

    Ivan Ergić

    IVAN ERGIĆ: Ne daj se Anja

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije