RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA – DAŠKO I MLAĐA, FENOMENALNI RADIJSKI DVOJAC: „Mi smo jugoslovenski radio!“

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA – DAŠKO I MLAĐA, FENOMENALNI RADIJSKI DVOJAC: „Mi smo jugoslovenski radio!“

"Oni su razvili socijalizam za bogate. To možeš da vidiš na primeru Ane Brnabić. Građanska prava Ane Brnabić su u 22. veku, a građanska prava drugih ljudi u 19. veku", primećuje Daško, a Mlađa dodaje - "Kao Marija Antoaneta može da kaže: Ako nemaju ‘leba, nek jedu kolače!". Oni su Daško Milinović i Mladen Urdarević, fenomenalni radijski dvojac iz Novog Sada, organima gonjenja poznatiji kao Daško&Mlađa. Poginuli su đe god su bili. Manje-više, sa svih frekvencija su proterani zbog – predugačkog jezika. Intervjuisati Daška i Mlađu, samo da znate, uopšte nije lako. Reč je zapravo o dvoglavoj aždaji kojoj ne znaš ni početak ni kraj. Pa tako izgleda i razgovor s njima: neprestano se ubacuju jedan drugom - a i meni - u reč i neprestano smišljaju zajebancije u iznajmljenoj garsonijeri, koja služi kao studio u kojem je smešten on-line radio.
NAGRAĐENI NA BERLINALEU: „Nakon ovog filma biće mnogo teže da se ovakva zla dogođaju“

NAGRAĐENI NA BERLINALEU: „Nakon ovog filma biće mnogo teže da se ovakva zla dogođaju“

„Svaki put kada usmerite reflektor na tako nešto, vi smanjite mogućnost da se to ponovi jer to postane tema o kojoj će da se priča, iako ovaj film verovatno neće rešiti nijedan slučaj. Ali, eto dali smo glas jednoj ženi. Ona će imati neku vrstu satisfakcije od toga da se njena priča čula. Biće misli mnogo teže da se takve stvari dogode“, objašnjava nam Snežana Bogdanović nakon velikog uspeha na ovogodišnjem Berlinaleu. Film „Šavovi“ u kojem ona glumi ženu kojoj je u rodilištu ukradeno dete, nagrađen je nagradom za najbolji evropski film u sekciji Panorama. Lupiga se sa redateljem Miroslavom Terzićem i Snežanom Bogdanović našla u Berlinu, gde smo razgovarali o uslovima snimanja i o fascinantnoj ličnosti Drinke Radonjić, čija je ovo priča, a za koju su glavni akteri ovog filma imali samo reči pohvale te zaključili kako je ona bila njihov džoker.
KRATKI RAZGOVOR – SAŠA ANTIĆ: „Politika i Crkva manipuliraju društvom kako bi održali poziciju moći“

KRATKI RAZGOVOR – SAŠA ANTIĆ: „Politika i Crkva manipuliraju društvom kako bi održali poziciju moći“

"Formalno se govori o toleranciji, ali kad se malo bolje pogleda, uvijek postoje neki dežurni krivci prema kojima se kanalizira iracionalna mržnja mase. To su bili, i ostali Srbi, zatim homoseksualci, pa nepostojeći komunisti, pa mrzitelji svega hrvatskog, pa ateisti, niz se može nastaviti, uvijek je netko na tapetu", objašnjava u razgovoru Saša Antić iz TBF-a, uoči svog večerašnjeg gostovanja na šestoj tribini iz ciklusa "Zašto se mrzimo?", koji organizira Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, na temu „Glazba mržnje“. Antić će otkriti i kako bi umjetnici morali biti beskompromisni u stvaranju. "Mislim da to nije stvar društvenog nego osobnog zdravlja. Znači, odgovornost prema sebi kao individui i umjetniku, koja se tako reflektira i na zajednicu", smatra Antić.
KRATKI RAZGOVOR – MILE KEKIN: „Normalna većina je na mojoj strani, samo je problem što su tihi“

KRATKI RAZGOVOR – MILE KEKIN: „Normalna većina je na mojoj strani, samo je problem što su tihi“

"Tamo gdje se briše granica između fašizma i antifašizma, briše se razlika između dobra i zla, između poštenja i nepoštenja, originala i plagijata, idealista i oportunista, novinara i huškača, silovatelja i žrtve. Sve je to povezano", kaže Mile Kekin u razgovoru uoči svog večerašnjeg gostovanja na šestoj tribini iz ciklusa "Zašto se mrzimo?", u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, na temu „Glazba mržnje“. U kratkom razgovoru Mile je nekoliko puta poentirao, objasnivši, među ostalim, kako je angažiran iz vrlo sebičnih pobuda. "Zato što ne želim trpjeti i gutati ove antitotalitarističke bajke pod kojima se skrivaju revizionisti. A publika kojoj se ne sviđam neka traži druge zabavljače. Ima ih, hvala Bogu, dovoljno na estradi od kojih nećete čuti ništa kontroverzno. Većina glazbe danas je ultralight i bez kalorija", reći će frontmen Hladnog piva.
ZORAN PREDIN ZA LUPIGU: „Falsificiranjem povijesti se vraćamo u 19. stoljeće“

ZORAN PREDIN ZA LUPIGU: „Falsificiranjem povijesti se vraćamo u 19. stoljeće“

„Najveće razočaranje dolazi iz saznanja da demokracija može biti sama po sebi, u polupismenom društvu, otrovna za društvo samo“, reći će Zoran Predin u razgovoru za Lupigu uoči promocije svoje druge prozne knjige u Zagrebačkom kazalištu mladih. Predin zbirkom "Glavom kroz zid", u nakladi zagrebačke Frakture, na svoj predinovski način zalazi u naše susjedstvo i smionim će zapletima, koji ne zaziru od očuđenja, do kosti ogoliti današnje društvo. Kaže kako u kratkoj priči ima više prostora i riječi nego u pisanju tekstova za pjesme, u kojima je rob žanra, ritma i melodije. "Tako da sve što ne mogu ispričat u pjesmama, ispričam u kratkim pričama. A municija dolazi iz svakodnevne produkcije gluposti, koja je vrlo inspirativna", objašnjava Predin napominjući da je u svojoj karijeri u Lačnom Franzu bio najslobodniji.
PREDSJEDNIČKA KANDIDATKINJA: „Na NATO misije trošimo 108 milijuna kuna godišnje, a zdravstvo nam se raspada“

PREDSJEDNIČKA KANDIDATKINJA: „Na NATO misije trošimo 108 milijuna kuna godišnje, a zdravstvo nam se raspada“

"Nerazvijene i slabo razvijene zemlje na (polu)periferiji svjetskog ekonomskog sistema – kao što je to Hrvatska – se u okviru ovoga sistema ne mogu razviti. Ne dogode li se velike promjene, tavorit ćemo i dalje u nerazvijenosti, siromaštvu i nejednakosti. Bogate zemlje centra uz pomoć briselske administracije nameću pravila tržišne utakmice zemljama, a ta pravila uključuju zabranu državnog intervencionizma i subvencioniranje domaćih industrija. Iako bogate zemlje kapitalističkog centra same nisu do bogatstva došle u tim uvjetima, već uvjetima imperijalizma i dominacije, sada im ta pravila tobože "slobodnog tržišta" služe kako bi reproducirala odnose nejednakosti između zemalja bogatog kapitalističkog centra i periferije", kaže u intervjuu za Lupigu, Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte za predstojeće predsjedničke izbore. Našim čitateljima objasnit će kako izgleda njena vizija demokratskog socijalizma 21. stoljeća.
AUTOR „POSLEDICA“, FILMA KOJI POMIČE GRANICE: „Za mene to nije gay film, već film o izdaji“

AUTOR „POSLEDICA“, FILMA KOJI POMIČE GRANICE: „Za mene to nije gay film, već film o izdaji“

"Mržnja se u ekstremnim oblicima širi preko društvenih mreža. Tamo pojedinci prosipaju svoj gnev i šire govor mržnje zastupajući ekstremistička i isključiva stajališta. Zapravo, razloge za lično nezadovoljstvo traže izvan sebe. Najpogodnije mete su oni koji se ne uklapaju u njihovu sliku sveta. Onda te netolerantne ljude svojim objavama dodatno ohrabruju desničarski populistički mediji da budu još netolerantniji i u iskazivanju svojih stavova još otvoreniji", kaže u razgovoru za Lupigu Darko Štante, mladi slovenski reditelj čiji je prvenac "Posledice" izazvao veliku pozornost javnosti koja ga je prepoznala kao prvi "pravi" slovenski gay film. U filmu je korišten zanimljiv izbor muzike pa Štantea pitamo jesu li zaista turbofolk i srpski “trap” toliki hit među omladinom u Ljubljani kako se može zaključiti iz njegovog filma.
C. BAYERLEIN: „Osobama s invaliditetom na putu do ostvarenja seksualnosti stoje roditelji“

C. BAYERLEIN: „Osobama s invaliditetom na putu do ostvarenja seksualnosti stoje roditelji“

"Najvažnije što sam naučio jest da sam privlačan muškarac. Ne svima, ali dovoljnom broju ljudi. Moje tijelo nije normalno, moji udovi su drugačiji, kao i zubi, ali ne smijemo prihvatiti da moramo svi biti visoki i dugokosi - to je iluzija", poručio je Christian Bayerlein, zvijezda filma "Touch Me Not" dobitnika Zlatnog medvjeda na njemačkom Berlinaleu, koji po mnogočemu odskače od normi i to ne slučajno. Osmišljen kao duboko istraživanje intime, namijenjen je probijanju okvira poimanja seksualnosti i označen kao "radikalno humano" istraživačko putovanje kroz intimu. Bayerleina ni spinalna mišićna distrofija nije spriječila da proputuje svijet, bavi se aktivizmom i da radi, te da ostvari dugogodišnju ljubavnu vezu s umjetnicom Grit Uhlemann , koja je, ganuta snagom okupljenih i spremnih za razgovor o temi o kojoj se nikada ili gotovo nikada ne govori u Hrvatskoj, zaplakala u Kinu Europa.
INTERVJU RADE JARAK: „Danas živimo kao društvo spektakla“

INTERVJU RADE JARAK: „Danas živimo kao društvo spektakla“

„Nisam želio gurati glavu u pijesak, nego sam istraživao našu blisku povijest, odlazio u arhive, čitao knjige. Tražio njezine dobre i loše strane, njezine skrivene strane. Jugoslaviju nikad nisam idealizirao, ali ni blatio“, govori Rade Jarak u velikom intervju za Lupigu. Ovaj put povod razgovoru s Jarkom je nedavni izlazak njegove već 21. knjige po redu. Naslov mu je „Suha palma“, objavljen je u izdanju zagrebačkog V.B.Z.-a, a radi se o ljubavnoj priči koja obuhvaća vremenski raspon od 1964. pa sve do pred početak rata gdje su likovi razbacani od Dubrovnika preko Bukurešta, Rijeke i Pariza, do Buenos Airesa i Madrasa. „Danas živimo kao društvo spektakla, a da dobrim dijelom uopće nismo svjesni što nam se događa. Ovo je situacija u kojoj je ozbiljna, jaka kritika i svijest o onome što se radi, dragocjena“, objašnjava Jarak.
POBJEDNIK ZAGREBA: „Udarili smo na iluzije i laži da smo mi uvek žrtve“

POBJEDNIK ZAGREBA: „Udarili smo na iluzije i laži da smo mi uvek žrtve“

"Sve te priče služe samo tome da se učvrsti iluzija kako smo mi uvek bili žrtve, a da je drugi uvek bio kriv. I zato je ovaj film udar na tu vrstu logike. To je oružje tog licemerja, te iluzije i laži, oružje za uspostavljanje i odbranu mitova, i večno očuvanje prostora za manipulaciju i sluđivanje. Da bi mogli da održe iluziju da si ti najveća žrtva? Da bi se opravdalo to što se činilo tada na Kosovu, a pre toga u Bosni i Hrvatskoj?", govori nam Ognjen Glavonić, režiser "Tereta", filma koji je svjetsku premijeru imao u Cannesu uz vrlo dobre kritike, a regionalnu u Sarajevu uz vrlo topao prijem kod publike. To, međutim, nije utišalo “kritičare”, od kojih oni najglasniji film nisu ni vidjeli. Na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu odnio je glavnu nagradu, a mi smo sjeli smo s Glavonićem i glavnim glumcem u filmu, Leonom Lučevom te poveli opširan razgovor.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

    12.03.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

  2. OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

    26.02.2019.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

  3. EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

    30.01.2019.

    Viktor Ivančić

    EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije