TADIJA ČALUKOVIĆ, BEOGRAĐANIN NA STUDIJU U ZAGREBU: „Duh pobune je i više nego važan“

TADIJA ČALUKOVIĆ, BEOGRAĐANIN NA STUDIJU U ZAGREBU: „Duh pobune je i više nego važan“

"Prija mi borba, iako ona uvek nosi cenu, ali je eliksir za dostojanstvo. A dostojanstva nema ako ne promišljate kritički događaje, pojave i anomalije koje vas okružuju i diktiraju kontekst u kojem se kao građanin ili kao umetnik izražavate. Duh pobune je i više nego važan, ali nažalost, moja generacija sazreva u jednoj društveno-političkoj fazi kada na nas pada balast velikih razočaranja iz prošlosti i sve to dok se pred našim očima odigrava teatralna smrt svih ideala", kaže u razgovoru za Lupigu Tadija Čaluković, mladi Beograđanin koji već treću godinu studira u Zagrebu na Odsjeku dramaturgije Akademije dramskih umjetnosti. Već kao šesnaestogodišnjak, 2018. godine, Tadija je objavio svoj prvi i odmah vrlo zapaženi roman, „Mutant u vozu“, a lani mu je u izdanju Nove poetike objavljena nova knjiga „bukvalno. otprilike.“. Radi se o vrlo poduzetnoj osobi s brojnim interesima, koja intenzivno, a vidjet ćete to uskoro i sami, promišlja stvari oko sebe.
INTERVJU – KATARINA PEOVIĆ: „Nema solidarnosti pa kapitalisti i dalje trljaju ruke i profitiraju“

INTERVJU – KATARINA PEOVIĆ: „Nema solidarnosti pa kapitalisti i dalje trljaju ruke i profitiraju“

"Nije problem taj da se manjina – jedan posto najbogatijih – bogati još više i da su njihovi profiti još veći, nego je problem 'uhljeb'– radnik u javnom sektoru koji ima ugovor na neodređeno, jer radnik u privatnom sektoru živi od mjeseca do mjeseca – u stalnoj nesigurnosti. Kada bi se solidarno borili radnici iz javnog s radnicima iz privatnog sektora, rame uz rame, što mislite koji bi princip usvojili kao standard – trajnu nesigurnost ili sigurnost radnog mjesta? No, kako radništvu u Hrvatskoj nedostaje solidarnosti, organiziranosti i jedinstva – kapitalisti trljaju ruke i profitiraju i dalje", kaže u razgovoru za Lupigu saborska zastupnica Radničke fronte, Katarina Peović. Reći će nam kako nijedna desna vlada i desna stranka u Hrvatskoj nemaju namjeru regulirati ništa vezano uz rad što bi išlo u korist radnicima te da se danas interesi kapitalista prikazuju kao interesi njihovih radnika, što je opasna manipulacija.
STAŠA ZAJOVIĆ: „Tužno je što Srbija i Hrvatska nastavljaju razvijati odvratnu militarističku kulturu“

STAŠA ZAJOVIĆ: „Tužno je što Srbija i Hrvatska nastavljaju razvijati odvratnu militarističku kulturu“

"Sad će da uvežbavaju patriotski kapacitet. Jako je zanimljivo da to u regiji rade samo Hrvatska i Srbija. Zašto je tako? One se smatraju večitim takmacima, pa i neprijateljima, pa jedni u odnosu na druge stalno napumpavaju mišice. Tužno je što razvijaju autoritarnu, mačističku, mizoginu, odvratnu militarističku kulturu, i što sve to ide na ruku globalnim tendencijama proizvodnje ratne psihoze", kaže u intervjuu za Lupigu Staša Zajović osnivačica i koordinatorica Žena u crnom, jedne od najuglednijih feminističkih i antiratnih nevladinih organizacija za ljudska prava u Srbiji i regiji. Žene u crnom, može se reći, oblikovale su praktičan i učinkovit model alternativnog svijeta bez mržnje, nasilja i rata koji zaslužuje mnogo veću pažnju od one koju, bivajući gurnut na marginu, uistinu i dobiva.
INTERVJU - KATEŘINA LESCH:„ChatGPT često 'halucinira', voljela bih da svi korisnici to imaju na umu“

INTERVJU - KATEŘINA LESCH:„ChatGPT često 'halucinira', voljela bih da svi korisnici to imaju na umu“

"Zaintrigira me, na primjer, kako bi umjetna inteligencija jednostavno odgovorila na pitanja trogodišnje djevojčice - zašto je nebo plavo ili zašto je netko plavuša. Tu nemam što izgubiti, jer nije teško provjeriti činjenice. Znamo, međutim, da ChatGPT često 'halucinira', pa se ne bih previše oslanjala na njega kad su složenije teme u pitanju. Voljela bih da svaki korisnik i svaka korisnica to imaju na umu", kaže u intervjuu za Lupigu Kateřina Lesch, koja je trenutno na poziciji više menadžerice AI&Data u Deloitteu. Lesch je, također, predavačica na praškom Karlovom sveučilištu na Fakultetu za fiziku i matematiku gdje je doktorirala računalnu lingvistiku. Magazin Computerworld proglasio ju je za jednu od TOP IT osoba u Češkoj prošle godine. S njom razgovaramo o razvoju umjetne inteligencije i izazovima koje ona nosi.
INTERVJU - DINO DEBELJUH: „Neki 'sposobni' pojedinci su dobrano napunili džepove, a narod u Istri nije dobio ništa“

INTERVJU - DINO DEBELJUH: „Neki 'sposobni' pojedinci su dobrano napunili džepove, a narod u Istri nije dobio ništa“

„BDP Istre bio je 1990. godine 30 posto veći od BDP-a Hrvatske i samo nešto manji od Slovenije. Danas su plaće u Istri manje od prosjeka u Hrvatskoj, ali to tako nije bilo prije 1990. godine. Samo ova dva podatka govore vam što se u Istri dogodilo u ovih tridesetak godina. Gotovo da je svaki komentar suvišan. Vjerujem da će doći dan kada će mnogi progledati i tada ustanoviti da smo mi, građani Istre, pa i cijele Hrvatske, doslovce opljačkani“, kaže u intervjuu za Lupigu Dino Debeljuh. Ovaj istarski političar i bivši diplomat jedinstvena je osoba u svijetu domaće politike. Miran i staložen, bira riječi i traži pozitivu i u temama gdje je nema, što ne znači da nije kritičan prema prilikama koje ga okružuju. U razgovoru o životu u Istri, regiji čiju demokratičnost, multikulturalnost i toleranciju mnogi često preuveličavaju, Debeljuh jasno govori o korupciji, nesposobnima u lokalnoj vlasti i zloupotrebama političke moći.
INTERVJU-BRANKA VIERDA: „Nacionalni mit je za neke u Hrvatskoj vrlo lukrativan, njime održavaju svoju moć“

INTERVJU-BRANKA VIERDA: „Nacionalni mit je za neke u Hrvatskoj vrlo lukrativan, njime održavaju svoju moć“

"Za određene pojedince i određene društvene grupe nacionalni mit je iznimno lukrativan, čak i nužan da bi održali svoju moć, političku i/ili ekonomsku. Dekonstrukcija tog mita znači, između ostalog, gubljenje određenih privilegija i preispitivanje vlastitog nacionalnog identiteta i vrijednosti koje su u nju upisane. Proces “razbucavanja” mitova je revolucionarni čin. Također, ne zaboravimo da živimo u društvu koje kroz postojeći kapitalistički sistem djeluje upravo kako bi sustavnu promjenu suzbilo i onemogućilo. Postojeći sistem ne potiče niti stvara prilike za organiziranje političkih kolektiva koji će ići za tim da se probleme suštinski i sustavno rješava za boljitak svima", kaže u razgovoru za Lupigu Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), dobitnica ovogodišnje mirovne nagrade "Krunoslav Sukić".
INTERVJU – ODVJETNICA VANJA JURIĆ: „Ciljevi su ušutkavanje i (auto)cenzura“

INTERVJU – ODVJETNICA VANJA JURIĆ: „Ciljevi su ušutkavanje i (auto)cenzura“

„Vlast nosi najveću odgovornost i upravo bi vlast, a mislim na svaku i bilo koju vlast, trebala biti inicijator i nositelj podizanja svijesti o tome što je sloboda izražavanja, zašto je apsolutno nužna u demokratskom društvu i koliku štetu nanose SLAPP tužbe. Nositelji vlasti su naši predstavnici i odgovorni su nama – građanima, a mi imamo temeljno pravo primati informacije od javnog interesa. Ograničenja slobode izražavanja i medijskih sloboda, a SLAPP postupci se pokreću upravo s tom svrhom, dovode u pitanje ostvarivanje svih naših prava, ako znamo da se time objektivno ograničava mogućnost građana da nadziru sva politički i društveno važna pitanja“, kaže u intervjuu za Lupigu Vanja Jurić, odvjetnica i članica stručne skupine Europske komisije za borbu protiv SLAPP tužbi.
INTERVJU-QUIZMASTER: „Važno je fokusirati se na samo jedan hobi“

INTERVJU-QUIZMASTER: „Važno je fokusirati se na samo jedan hobi“

Nema tome dugo, kratkih i beznačajnih mjesec ili dva, otkako je novosadski velemajstor mozgalica, Zoran Radisavljević, Zagrebu posvetio možda i najuspješniji enigmatski uradak na kojem bi glavnom gradu Hrvatske pozavidjele i mnogo veće svjetske metropole. U međuvremenu je anagramna mapa ZET-ovih tramvajskih stanica (ako već niste, možete je preuzeti ovdje) postala pravi hit među ljubiteljima glavolomki. "U Zagreb sam preselio prije četiri godine kada sam počeo raditi za Kviskoteku. Bio je to početak jedne lijepe avanture koja je potrajala sve do rujna ove godine kada sam suradnju nastavio radeći od kuće u Novom Sadu. Za svo vrijeme koje sam proveo u prijestolnici Hrvatske nikada nisam imao nikakvih neugodnosti, naprotiv – na svakom koraku sretao sam ljubaznost", kaže velemajstor mozgalica, Zoran Radisavljević koji je Zagrebu ostavio vrlo vrijedan poklon.
RAZGOVOR S AUTORICOM FILMA „SNAJKA: DNEVNIK OČEKIVANJA“: „Nove generacije mogu napraviti promjenu“

RAZGOVOR S AUTORICOM FILMA „SNAJKA: DNEVNIK OČEKIVANJA“: „Nove generacije mogu napraviti promjenu“

Ona je iz Hrvatske, a on s Kosova. Njihova ljubav se rodila u srcu Slovenije – Ljubljani. Prije nešto više od 11 godina, Tea Vidović u slovenskoj prijestolnici upoznaje Mirsada Dalipija. Dogodilo se to na radionici teatra potlačenih. I tu se iznjedrila ljubav koja će godinama kasnije biti ovjekovječena na filmskoj traci. "Mi smo se upoznali na temelju naših vrijednosti. Onda su se u naš život počele uplitati familije i društvo. To je bilo trnje koje nas je ometalo da se naša veza razvija. Ovdje je bilo normalno jedno, a tamo je bilo normalno nešto drugo. Kroz cijeli taj proces je bilo neko otkrivanje. Osim čina koji sam morala iznijeti njegov baki s rukama, na svadbi nisam znala što je kolo, kada se mora plesati, s kime, pa su se znali dogoditi i momenti ljutnje, jer mi na kraju nitko ništa nije govorio kako trebam nešto uraditi. U montaži sam vidjela da se za vrijeme plesanja smijem, a druge snajke nisu, što ni ja nisam trebala", govori nam Tea.
INTERVJU-VIKTOR SIMONČIČ: „Imamo neodrživ sistem, koji će doći na naplatu“

INTERVJU-VIKTOR SIMONČIČ: „Imamo neodrživ sistem, koji će doći na naplatu“

"Stanje je ozbiljnije nego se misli. Takvom stanju su doslovno doprinijele sve dosadašnje političke opcije u Zagrebu svojim nedjelovanjem i sve dosadašnje hrvatske vlade donošenjem više nego upitnih strategija i planova. Prije skoro 40 godine odlagalište Jakuševec je shvaćeno kao ozbiljan problem. Koncem osamdesetih je objavljen prvi poziv za sanaciju Jakuševca. Radio sam tada u Ingri koja je nudila rješenje privremenog prekrivanja odlagališta, iznalaženje nove lokacije i tek onda sanaciju", govori u intervjuu za Lupigu Viktor Simončič, samostalni savjetnik i ekspert za zaštitu okoliša. Simončič je rođen u Ljubljani, diplomirao na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na Univerzitetu u Karlsruheu u Njemačkoj još 1976. godine. Radio je u različitim institucijama i tvrtkama u nekoliko država te, kroz godine, publicirao više znanstvenih i stručnih radova.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

    19.02.2024.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

  2. PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

    13.02.2024.

    Bojan Tončić

    PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

  3. HIP HOP LELEK: Upotreba djeteta za patriotske psihoze

    01.02.2024.

    Brano Mandić

    HIP HOP LELEK: Upotreba djeteta za patriotske psihoze

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije