KAO ODGOVOR NA „HOD ZA ŽIVOT“ KREĆE „HOD ZA SLOBODU“: „Rijeka ne pada na laži i manipulacije“

KAO ODGOVOR NA „HOD ZA ŽIVOT“ KREĆE „HOD ZA SLOBODU“: „Rijeka ne pada na laži i manipulacije“

Rijeka je odlučila „pokazati zube“. Nakon što je najavljeno da se ove godine „antichoice“ povorka „Hod za život“ održava i u Rijeci, stvorila se kritična masa i organizirala „kontra“ povorku. Pod nazivom „Hod za slobodu“ Riječanke i Riječani će se danas od 10 sati okupljati pred Riječkom bankom i pokazati da im je stalo do ljudskih prava, posebice do ženskih reproduktivnih prava koja se unazad tri godine pokušavaju ograničiti pod svaku cijenu. „Rijeka se do sad u par navrata pokazala kao grad koji ne pada tako lako na laži i manipulacije, koji je svjestan cjelokupne situacije u zemlji, pogotovo po pitanju ljudskih prava i koji je spreman reagirati. Nosimo taj identitet grada koji cijeni svoju različitost i stoga nas ne čudi da se ovakvo nešto dešava upravo u Rijeci. Iako nije ni tu sve bajno“, objašnjava uoči „Hoda za slobodu“, Iva Davorija, jedna od organizatorica okupljanja.
RAZGOVOR – KATALIN LADIK: „Pjesnici sami odlaze kad izbije rat – kad oružje zavlada, Muze zaćute“

RAZGOVOR – KATALIN LADIK: „Pjesnici sami odlaze kad izbije rat – kad oružje zavlada, Muze zaćute“

"Pjesnici sami odlaze kad izbije rat – kad oružje zavlada, Muze zaćute – to je bila istina i s mojom kreativnošću. Umjetnicima koji se bave dokumentarnim ili igranim filmom, možda odgovara ratna atmosfera, kao i nekim proznim piscima, iako znam da su i mnogi prozni pisci emigrirali", kaže u razgovoru za Lupigu glumica i pjesnikinja Katalin Ladik jedna je od ključnih predstavnica feminističkog i avangardnog performansa u svijetu. Rođena u Novom Sadu 1942. početkom rata seli se u Budimpeštu gdje je i danas, sa svojih 76 godina i dalje vrlo aktivna. Recepcija njenog rada na zapadu išla je kroz vrednovanje nekoga tko baštini multiple identitete – i srpski i hrvatski i mađarski. Dobitnica je nagrade LennonOno za 2016. godine, a nagradu od 25.000 američkih dolara darovala je sigurnoj kući za žrtve obiteljskog nasilja.
RAZGOVOR S NOVINARKOM GODINE: „Novinarstvo više nikome nije bitno“

RAZGOVOR S NOVINARKOM GODINE: „Novinarstvo više nikome nije bitno“

"Kada uredniku ili vlasniku ili oglašivaču ili političaru ne odgovara kako pišeš ili kako misliš uvijek se pronađe način za otkaz suradnje. Novinarstvo više nikome nije bitno. Sad je već uobičajeno da se od novinara traži da pišu promotivne tekstove. Vremena i love za prave istraživačke tekstove više nitko nema", kaže u razgovoru za Lupigu Maja Sever, novinarka Hrvatske radiotelevizije koja je jučer dobila nagradu za novinarku godine Hrvatskog novinarskog društva, osvojivši gotovo polovicu glasova. Nakon dodjele nagrada odlučili smo nagrađenoj novinarki HRT-a postaviti nekoliko pitanja o stanju u hrvatskom novinarstvu i njenom zapaženom govoru na dodjeli u kojem je glasno ustala za prava svojih kolega, a koji su Dan slobode medija „proslavili“ otkazima. Sever će nam reći i kako trenutno traje bitka svih bitaka – "za opstanak i jačanje profesionalne neovisne javne televizije".
ŽIVOTNI I SPISATELJSKI PAR: „Svijet od nas želi priče o tome kako smo primitivni, svadljivi i ratoborni“

ŽIVOTNI I SPISATELJSKI PAR: „Svijet od nas želi priče o tome kako smo primitivni, svadljivi i ratoborni“

"Bez obzira u koliko smo dobrim ili manje dobrim odnosima s BiH, Srbijom, Slovenijom, Crnom Gorom ili Makedonijom, nikada ni s jednom drugom europskom zemljom nećemo biti u boljim odnosima jer nikome drugome jednostavno nismo dovoljno relevantni", kažu u razgovoru za Lupigu Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen, životni i spisateljski par, koji se skrasio u istarskom Ližnjanu gdje vode knjižnicu i književno svratište „Zvona i Nari“ u kojem je do sad gostovalo više od 150 autorica i autora. Uređuju i časopis ZiN Daily te su pokrenuli književnu nagradu koja se dodjeljuje u više kategorija. "Možemo samo skrenuti pažnju na činjenicu da projekt svratišta i knjižnice nose ukupno tri osobe, od kojih je jedna, naš sin Ljubomir, mahom zaokupljena završavanjem četvrtog razreda osnovne škole", kažu nam naši sugovornici.
SLAVNA EMILY BEECHAM ZA LUPIGU: „Nije normalno da te pitaju da se u filmu pojaviš gola s izlažiranim grudima“

SLAVNA EMILY BEECHAM ZA LUPIGU: „Nije normalno da te pitaju da se u filmu pojaviš gola s izlažiranim grudima“

„Mislim li da je normalno da te pitaju da se pojaviš polu-gola ili gola u filmovima, sa izlažiranim većim grudima, slojevima šminke koje moraš skidati špahtlom? – Nе! Da li bi moralo postojati više interesantnih uloga za žene? – Dа! Mislim li da bi konačno trebalo biti normalno da sve izgledamo drugačije, a ne kao stalno ponavljajuća muška fantazija? – Dа! Mislim da žena ne mora biti uvek seksi da bi zaslužila da bude na filmskom platnu i da se seksepilnost javlja u mnogim oblicima. Lepota je zaista u oku posmatrača“, govori u intervjuu za Lupigu slavna glumica Emily Beecham. Odavno je prerasla mini uloge i danas uživa slavu, pre svega zahvaljujući uspehu serije „Into the Badlands“. No, karijeru je započela ulogom u britansko-kanadskoj televizijskoj mini seriji „Bon Voyage“, a u svojoj prvoj filmskoj ulozi izgovara svega nekoliko replika pre nego što se pretvori u kanibalsku beštiju.
RAZGOVOR - ALI SOOZANDEH „Nakon ovog filma moj povratak kući je nemoguć“

RAZGOVOR - ALI SOOZANDEH „Nakon ovog filma moj povratak kući je nemoguć“

„O takvim temama se ne govori. One su prosto nezamislive. Moji roditelji su i dalje u Iranu i još nisu videli film. Pre ili kasnije će ga čitav uži i širi krug rodbine u Iranu videti i stvarno sam znatiželjan kako će odreagirati. Oni su opušteni po prirodi, ali ipak...“, kaže u razgovoru za Lupigu Ali Soozandeh, režiser čije je ime odjeknulo posle prošlogodišnje premijere njegovog prvog dugometražnog filma „Tehran Taboo“ u sekciji „Internacionalni tjedan kritičara“ u Cannesu. Hrabar i beskompromisan, film gledatelju razbija predrasude o onome što je do tada mislio da zna o Iranu i pred njegovim očima se razvija priča o svetu ilegalnih abortusa i krpljenja himena, tajnih klubova u kojima se konzumiraju alkohol i droge, sudija koji seksom ucenjuju žene da bi presudili u njihovu korist i manje-više otvorene prostitucije. „U gradu s osam milijuna stanovnika uvek se pronađe način da se prekrše zakoni“, primjećuje Ali Soozandeh.
INTERVJU – BORIS BUDEN: „Što je manje komunizma, to je više antikomunizma“

INTERVJU – BORIS BUDEN: „Što je manje komunizma, to je više antikomunizma“

„Historijski revizionizam nije nikakvo jednostavno retuširanje historijskih činjenica, nikakva kontrafaktička izmišljotina koja se može osporiti činjeničnom argumentacijom, nego mehanizam vladanja koji svoje efekte najuspješnije postiže općom dehistorizacijom i depolitizacijom društvenih odnosa, koji nam se pojavljuju samo još u formi neprekidnog sukoba različitih kulturnih identiteta“, kaže Boris Buden, filozof, kritičar kulture, publicista i prevodilac. Sa Budenom razgovaramo na temu fašizma, revolucije, istorijskog sećanja, postkomunističkog odnosa prema prošlosti, razgovara pri čemu su dotaknuti neki od ključnih problema koji rekapituliraju celokupnu teorijsku aktivnost Borisa Budena, a to su pre svega ideologija tranzicije, jezičke politike, prevođenje, tj. odnos jezika, politike i kulture. Razgovor je vodio Saša Hrnjez, filozof i prevodilac, trenutno istraživač na Italijanskom institutu za filozofske studije u Napulju.
IN MEMORIAM PETAR STIPETIĆ: Činjenica je da smo ratovali u Bosni

IN MEMORIAM PETAR STIPETIĆ: Činjenica je da smo ratovali u Bosni

"Nikom normalnom ne može biti drago kad počne rat. No, kad rat počne, onda ga treba znati voditi, treba u rukama držati situaciju i planirati ona borbena djelovanja koja daju najveće efekte. Nažalost, u ovom našem ratu često nije bilo tako: uzimali su pravo da naređuju i oni koji to nisu trebali raditi. Glavni stožer jest bio nekakav centralni organ koji je planirao i rukovodio, ali se radilo i mimo njega. Bilo je dosta paravojnih institucija koje su češće ometale, nego što su pomagale pametnom izvođenju borbenih aktivnosti", kazao je Petar Stipetić Ivici Đikiću u intervjuu objavljenom 10. ožujka 2001. u Feral Tribuneu. Ponovo ga objavljujemo povodom smrti generala, koji kao mladić nije sanjao da će biti vojnik, već - graditelj. "Htio sam upisati građevinu, ali trebalo je osigurati stipendiju što ja nisam mogao, a roditelji nisu imali sredstava da me financiraju. Tako sam se, s grupom ogulinskih maturanata, odlučio javiti na natječaj za Vojnu akademiju."
ANTIFEMINISTIČKI INTERVJU: "Kakve su to žene zapravo žrtve, ako uopće i jesu žrtve?"

ANTIFEMINISTIČKI INTERVJU: "Kakve su to žene zapravo žrtve, ako uopće i jesu žrtve?"

Povodom Dana žena donosimo vam antifeministički intervju s domaćicom, majkom i radnicom Vanessom Vasić Janeković. Ona je, što je manje bitno, magistra londonskog sveučilišta Kingston i alumna njihovog Centra za istraživanje moderne europske filozofije (Centre for Research in Modern European Philosophy, CRMEP), ratna izvjestiteljica iz vremena krvavih sukoba koji su popratili raspad Jugoslavije, suosnivačica tuzlanskog Radničkog univerziteta, filozofkinja, teoretičarka, aktivistica, umjetnica... Budući da su u našem društvu žene jedva dvoznamenkastim postotkom zastupljene u najvišim predstavničkim tijelima; da se dobro zna da im je mjesto u kuhinji pa 80 posto muškaraca ni ne pomišlja da im pomogne u kućanskim poslovima, a s utjecajnih i institucionalnih adresa im se savjetuje da ne cinkaju muževe kad ih tuku, jer je to tako u braku, red je da i Lupiga pogleda istini u oči i stane u obranu patrijarhata pa napadne feminizam provjerenim tezama. A ako i nisu provjerene, mora da su točne, jer su toliko puta ponovljene.
VELIKI PAOLO MAGELLI: „Strah me je … predstoji nam borba za goli opstanak čovječnosti“

VELIKI PAOLO MAGELLI: „Strah me je … predstoji nam borba za goli opstanak čovječnosti“

„Što biste učinili da ste 'na pet minuta' ministar kulture u Hrvatskoj“, pitamo proslavljenog kazališnog redatelja, Paola Magellija i odmah dobijamo jasan odgovor. „Mislim da bih upravo toliko i bio, pet minuta i ni trena više. (Smijeh) Naime, na ovim prostorima se najbolje ideje brzo izvitopere, nigdje se ne kradu tako uspješno kao ovdje i plašim se da bi mi ubrzo postavili uvredljivo pitanje koje sam svojedobno čuo i u Beogradu: 'A zašto si ti došao ovdje?'“, odgovara Magelli. Na dogovoren termin intervjua stigao je kao da je upravo “sjahao s bengalskog tigra”. Istovremeno vodeći nekoliko razgovora, živo gestikulirajući i kršeći prste, ostavljao je dojam čovjeka u kojem se odvija neobuzdan sukob prirodnih sila. Govoreći o kazalištu predlaže da se vratimo na prapočetak teatra. „Igrajmo za sebe i one koje zanima kazalište, neka viđenje predstave plate komadom kruha i voćem“, kaže Magelli i zaključuje kako je teatar u Hrvatskoj kao ukleta kuća u kojoj duhovi prošlosti progone jedan drugog.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

    24.04.2018.

    Boba Đuderija

    NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

    20.04.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

  3. OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

    19.04.2018.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije