INTERVJU – ALEKSANDAR RELJIĆ: „Ova generacija je pametnija i brža od nas – i zna šta radi“

INTERVJU – ALEKSANDAR RELJIĆ: „Ova generacija je pametnija i brža od nas – i zna šta radi“

„Shvatio sam da ovu generaciju, sve i da hoću, ne mogu ispratiti. Mnogo su brzi i definitivno ne vide stvari isto kao i mi. Mislim da gledaju mnogo više u budućnost, nego što možemo i da pojmimo“, kaže u razgovoru za Lupigu novosadski režiser Aleksandar Reljić. Njegov film „Najglasnija tišina“, večeras će, skupa s novim dokumentarcem „Crveni tobogan“ Nebojše Slijepčevića, otvoriti 21. izdanje ZagrebDoxa. U 28 minuta filma, Reljić je sav mogući prostor ustupio isključivo studentima. „Od starta sam hteo da pokušam da snimim film u jednoj noći, toj novogodišnjoj, jer mi se učinilo da bi taj zabeleženi trenutak nosio u sebi svu univerzalnost i unikatnost studentskog bunta“, objašnjava Reljić u čijem filmu nema naracije. U „Najglasnijoj tišini“ su samo studenti i njihova iskrena želja za boljim, pravednijim društvom i nepokolebljivi žar s kojim organiziraju proteste.
INTERVJU - ARHITEKTICA ZRINKA BABIĆ: „Prihvaćanje održivih materijala nikad nije bilo hitnije“

INTERVJU - ARHITEKTICA ZRINKA BABIĆ: „Prihvaćanje održivih materijala nikad nije bilo hitnije“

"Lakše je kročiti utabanim stazama konvencionalne izgradnje - kratkoročno, a je li lakše dugoročno i je li ispravno – to je drugo pitanje. Odgovaram li vas od ekološke gradnje? Apsolutno ne. Iz moje perspektive to je ulog za budućnost, bez obzira na cijenu. Naravno, postoji cijena koju možemo ili ne možemo financijski pokriti, a ona je i jedan od elemenata održivosti, odnosno postoje granice. Uz napomenu da ekološka gradnja može biti povoljnija od konvencionalne, ako je tako planirana od samog početka ili u usporedbi s rješenjima iste učinkovitosti", kaže u razgovoru za Lupigu arhitektica Zrinka Babić koja se zadnjih desetak godina bavi tematikom održive stanogradnje. S njom razgovaramo o trendovima, ali i o nekim praktičnim rješenjima. Na primjer, kako preurediti stariju kuću prema pravilima ekološke stanogradnje ili kako izgraditi novu održivu kuću.
INTERVJU - BOŽO KOVAČEVIĆ: „Europa je prokockala svoje prilike i zato se sada Trump može ovako ponašati“

INTERVJU - BOŽO KOVAČEVIĆ: „Europa je prokockala svoje prilike i zato se sada Trump može ovako ponašati“

"Europa treba odlučiti hoće li se uspostaviti kao europska konfederacija ili će se raspustiti na niz malih država. Jasno je da Europa kakva jest nije uvjerljiv subjekt međunarodnih odnosa. Osnovna prepreka na putu daljnje integracije EU-a je Lisabonski sporazum koji EU definirao kao nešto između međuvladine organizacije i konfederacije. U doba ekonomske konjukture, EU funkcionira kao labava konfederacija, a u doba opasnosti, EU umjesto da se homogenizira ona se polako rastače. Unutar Unije postoje države koje jedino u Americi vide jamstvo svoje sigurnosti", kaže u razgovoru za Lupigu vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, Božo Kovaćević. S njim razgovaramo o prvim tjednima predsjednikovanja Donalda Trumpa u SAD-u te o mogućim pregovorima o završetku rata u Ukrajini. "Dovoljno je da Amerika vidi nešto kao svoj interes, i ona će to ostvariti milom ili silom", smatra Kovačević.
INTERVJU - STANLEY GAZEMBA: „Radije bih da moji susjedi ne znaju da sam pisac“

INTERVJU - STANLEY GAZEMBA: „Radije bih da moji susjedi ne znaju da sam pisac“

"Afrikanac uglavnom živi za trenutak, a to ima veze s klimom. Osim na južnom kraju Afrike, nijedno drugo mjesto ne poznaje zimu ili ljeto - to su vrlo strani pojmovi koji su nas često zbunjivali kad smo ih čitali u udžbenicima geografije u osnovnoj školi. Tradicionalno su Afrikanci imali vrlo opušteni pristup konceptu vremena. Mjerili su svoju godinu prema sezonama, a ne prema zapadnom kalendaru. Bijeli misionari su uveli te stvari. Prije toga Afrikanac je mjerio svoje bogatstvo u stoci koju je posjedovao, ženama, djeci i tako dalje. Pojmovi poput mjerenja bogatstva u dionicama koje posjedujete u nekoj tvrtki ili koliko novca imate na banci pojavili su se tek nedavno. U suštini, koncept modernog bankarstva uveo je kolonizator. Postoje ljudi u unutrašnjim selima koji još uvijek mjere svoje bogatstvo u stoci i prakticiraju robnu razmjenu", kaže u razgovoru za Lupigu nagrađivani kenijski pisac Stanley Gazemba.
HENI ERCEG: „Iz razgovora s Tuđmanom razaznala sam svu skučenost toga uma i nije mi bio inspiracija za intervju“

HENI ERCEG: „Iz razgovora s Tuđmanom razaznala sam svu skučenost toga uma i nije mi bio inspiracija za intervju“

"Moram priznati da mi je stran pojam patriotizma, osim ukoliko pod tim podrazumijevate suprotstavljanje pogubnoj autokraciji jednog režima – u to doba Tuđmanovog koji je svim sredstvima i silama suzbijao svaki demokratski proces – ili nepristajanje na ratnu agresiju njegova brata blizanca Slobodana Miloševića. Pod tom se krinkom naime i dalje i sve luđe krvavo ratuje i ubija - izraelski predsjednik sigurno sebe smatra neupitnim patriotom dok nemilosrdno ubija civile u Palestini, a međunarodna mu zajednica uredno asistira. Tako da, sasvim mi je svejedno gdje živim, jednako volim Beograd, bez Aleksandra Vučića, podrazumijeva se, tamo su mi prijatelji, ili Sarajevo gdje su mi prijatelji, kao i Split ili Ljubljanu. Patriotizam je meni stoga istoznačnica za slobodu i antifašizam, a ne za neki, pukim slučajem nam dodijeljeni, državni teritorij", govori u intervjuu za Lupigu novinarka i glavna urednica Feral Tribunea Heni Erceg.
INTERVJU RUMENA BUŽAROVSKA: „Mi čitamo cijeli svijet, a Amerikanci uglavnom čitaju samo sebe“

INTERVJU RUMENA BUŽAROVSKA: „Mi čitamo cijeli svijet, a Amerikanci uglavnom čitaju samo sebe“

"Kao i ostatak svijeta, Amerika je postala još skučenija, zagađenija, užurbanija, konzumerističkija i, naravno, skuplja. Jaz između bogatih i siromašnih je još vidljivi. Takođe su vidljivije udaljenosti i nesuglasice među ljudima. Amerika je imperija koja utiče na sve nas. Ono što vidimo u svojoj okolini vidljivo je i tamo. Na primjer, Arizona je toplija i siromašnija. Saobraćaj je gori. Ljudi imaju više oružja. Ima više nasilja. Manje humanosti. Kontakt sa prirodom je organizovan, unaprijed planiran i strukturiran. Priroda se smanjuje, dok se grade velike, sive, bezlične strukture. U knjizi se mnogo govori o ogradama i privatnoj svojini - nešto što sve više viđam i na Balkanu", kaže u razgovoru za Lupigu Rumena Bužarovska, koja je nedavno objavila svoju novu knjigu "Nakon Boga, Amerika" nastao tragom želje da se vrati na mjesta za koja je vežu godine koje je devedesetih, kao tinejdžerka, sa roditeljima provela u ovoj zemlji.
INTERVJU-CLEMENTINE CHOUBRAC: „Tabu u društvu nije silovati, već govoriti o silovanju“

INTERVJU-CLEMENTINE CHOUBRAC: „Tabu u društvu nije silovati, već govoriti o silovanju“

Slučaj Francuskinje Gisele Pelicot jedna je od najmučnijih priča koje su obilježile 2024. godinu. Nedavno je završeno suđenje njenom bivšem suprugu Dominiqueu Pelicotu i još pedesetorici muškaraca, koji su osuđeni za silovanje Gisele Pelicot u periodu od skoro deset godina. Naime, Dominique Pelicot je godinama drogirao svoju suprugu, s kojom je bio pola stoljeća u braku, te preko interneta pozivao nepoznate muškarce da je siluju, dok je bila u nesvjesnom stanju. O slučaju Gisele Pelicot, suđenju koje je potreslo Francusku i kulturi silovanja razgovarali smo s francuskom prevoditeljicom i aktivistkinjom Clementine Choubrac, članicom feminističkog kolektiva #NousToutes (#SveMi). „Gisele Pelicot je postala ikona protiv svoje volje, pokazavši veliku hrabrost odlukom da ne ostane anonimna kao žrtva silovanja, a taj sudski proces je razbio uobičajenu priču o silovanju u francuskom društvu“, kaže u intervjuu Clementine Choubrac.
PREDSJEDNICA FERTILITY EUROPE: „Ne odustajemo! I ženama bez partnera i lezbijkama treba omogućiti medicinsku potpomognutu oplodnju“

PREDSJEDNICA FERTILITY EUROPE: „Ne odustajemo! I ženama bez partnera i lezbijkama treba omogućiti medicinsku potpomognutu oplodnju“

"Nažalost, žene bez partnera, osim onih koji imaju dijagnozu neplodnosti i žene u istospolnim vezama u Hrvatskoj nemaju pravo na MPO postupke, što ih potpuno isključuje iz sustava reproduktivne skrbi kod nas. Zbog toga su i one prisiljene tražiti usluge medicinski potpomognute oplodnje u inozemstvu ili potpuno odustati od te mogućnosti da se pokušaju ostvariti kao roditelji. Takva odluka Slovenije zasigurno predstavlja primjer koji bi Hrvatska trebala slijediti kako bi osigurala jednake mogućnosti ostvarivanja roditeljstva svim ženama, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju ili bračni civilni status. U Rodi se već godinama zalažemo za takav pristup, no, nažalost, do sada bez uspjeha", kaže u razgovoru za Lupigu Klaudija Kordić, predsjednica organizacije Fertility Europe, krovne organizacije koja zastupa prava pacijenata na europskoj i nacionalnoj razini okupljajući 32 udruge s područja neplodnosti.
ČELNICA YIHR-A KOJI JE KIĆENJEM BORA „POTRESAO“ HRVATSKU: „Logika kojom se vodimo je čišćenje vlastitog dvorišta“

ČELNICA YIHR-A KOJI JE KIĆENJEM BORA „POTRESAO“ HRVATSKU: „Logika kojom se vodimo je čišćenje vlastitog dvorišta“

"Nije nas iznenadila vrsta reakcija - one su samo iznova potvrdile da je politički mit o ratu u Hrvatskoj itekako prisutan, živ i spreman braniti se. Puno je problematičnije to što se naše stavljanje ukrasa od početka predstavljalo kao potencijalno kazneno djelo koje treba istražiti i procesuirati - sve dok nije poslužilo kao inspiracija drugima diljem zemlje. Takvo uokvirivanje legitimnog građanskog aktivizma kao nečeg ilegalnog štetno je za Hrvatsku", kaže u intervjuu za Lupigu Senna Šimek izvršnom direktoricom Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) koja je prije mjesec dana u Zagrebu izvela zapažen aktivistički performans, izvjesivši na božićnu jelku u središtu Zagreba kartonske kuglice s pitanjima o odnosu društva prema Domovinskom ratu i odgovornosti za hrvatske ratne zločine. Među ostalim, Šimek ističe kako dolaze "nove generacije s novim idejama i novim metodama, odgojene u drugačijim društvima".
INTERVJU - ORIANA IVKOVIĆ NOVOKMET: „Izborna kampanja pokazala je dosad nezabilježene prakse“

INTERVJU - ORIANA IVKOVIĆ NOVOKMET: „Izborna kampanja pokazala je dosad nezabilježene prakse“

"Porazno je za demokraciju da premijer daje naslutiti da ima utjecaja na dodjelu natječaja koje bi trebali evaluirati nezavisni evaluatori, a osvajati bi ih trebale udruge koje zadovolje najviše kriterije i napišu najbolje projektne prijedloge. Plenković je u svom istupu dao naslutiti kako bi on bio sklon kazniti organizacije koje odgovorno i kvalitetno rade svoj posao, a produkt tog našeg rada jest i propitivanje vlasti, ukazivanje na neregularnosti i ugroze demokracije s državnog vrha. Stupanj demokracije u nekoj zemlji mjeri se i po tome koliko sama država prepoznaje i podupire rad organizacija civilnog društva koje su vrlo često i korektiv same vlasti", kaže u razgovoru za Lupigu Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga. S Ivković Novokmet, među ostalim, razgovaramo i o upravo završenom izbornom procesu, ali i o raspravama o ukidanju izborne šutnje.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

  2. PISMO BUDUĆEM KOLEGI IZ NGO SEKTORA: Dragi Mile, dobro nam došao

    27.02.2025.

    Srđan Puhalo

    PISMO BUDUĆEM KOLEGI IZ NGO SEKTORA: Dragi Mile, dobro nam došao

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Revolucije nema – ali kamen čvrsto držimo u ruci

    20.02.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Revolucije nema – ali kamen čvrsto držimo u ruci

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije