U STRAHU ZA EGZISTENCIJU: „Ni ne prepoznaju mobing, misle da je to normalna radna atmosfera“

U STRAHU ZA EGZISTENCIJU: „Ni ne prepoznaju mobing, misle da je to normalna radna atmosfera“

"Radnice i radnici najčešće upozoravaju na loše sanitarne uvjete, stalni prekovremeni rad, nepostojanje menzi, činjenicu da im je gotovo svaki praznik radni dan, a nije odgovarajuće plaćen ili uopće nije plaćen. Također, prisutan je i mobing, a žalosna je činjenica da većina radnica i radnika ni ne prepoznaje mobing, jer misle da je to normalna radna atmosfera. Pokušavamo im objasniti da to nije normalno i da se tome trebaju suprotstaviti. Nadalje, plaće se isplaćuju na ruku, vraćanje K-15 (dodatak na plaću za godišnji odmor) poslodavcu je obavezno, zabranjeno je sindikalno organiziranje", objašnjava za Lupigu Kristina Ampeva iz udruge Glasan tekstilac iz Štipa, nekadašnja radnica u tekstilnoj industriji. Radi se o zaposlenima u tekstilnoj, obućarskoj i kožarskoj industriji u Makedoniji, čiji je položaj na najnižem nivou ispod svih međunarodnih standarda, a taj je industrija u Makedoniji još uvijek vrlo jaka i zapošljava oko 40.000 ljudi.
POSLJEDNJI INTERVJU JASNE BABIĆ: "Vodila me beskrajna radoznalost prema ljudima. Ja ljude obožavam"

POSLJEDNJI INTERVJU JASNE BABIĆ: "Vodila me beskrajna radoznalost prema ljudima. Ja ljude obožavam"

Razgovor s Jasnom Babić vodili smo 3. svibnja ove godine, na dan kad je najveća istraživačka novinarka Hrvatske od strukovnog udruženja primila nagradu za životno djelo. Pojeli smo najprije slavljenički grah, a potom upalili diktafon. Iz stana u Sigetu, gdje smo se smjestili, pogled je pucao na nebo iznad Trnskog te na neboder Branimira Štulića, jedne od ikona Jasninog vremena. Razgovor, evo, objavljujemo sedam dana nakon njezine smrti, iako tako nije bilo planirano. Jasna nam je govorila o svom životnom putu, o novinarstvu osamdesetih i devedesetih, odnosno o novinarstvu kakvo imamo danas. Pričala nam je o društvenoj sceni svoje mladosti, o svijetu kriminalnog podzemlja s kojim je upoznavala svoje čitateljstvo, o kolegama i izdavačima s kojima je radila. Govorila nam je o sebi i svojoj posljednjoj velikoj temi - vješticama. Ispalo je da je ovo njezin oproštajni intervju. Znamo da ne bi imala ništa protiv. Imali smo bjanko potpis.
POVODOM PETICIJE "NE U MOJE IME": "Pokazujemo da postoje i drukčiji katolici od onih koji su okupirali javni prostor"

POVODOM PETICIJE "NE U MOJE IME": "Pokazujemo da postoje i drukčiji katolici od onih koji su okupirali javni prostor"

"Vjernici su uglavnom naučili biti pasivnima. Takvim katolicima dovoljno je da budu podložni uputama svojih pastira: da kimaju glavom i šute radeći po svome i ne misleći o tom. Da budu naprosto „ofce“. Glasovi „direktora savjesti“, kako se govorilo u 18. stoljeću, upozoravaju ih da su Hrvati katolici i katolici u Hrvatskoj „dobri Hrvati“, a svi drugi njihovi neprijatelji. Vjernici koji ne žele biti „ofce“, osjećaju se kao izgnani iz vlastite Crkve", rezimira u razgovoru za Lupigu Jadranka Brnčić, znanstvenica zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje hermeneutiku primijenjenu na Bibliju, dok na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ u Zagrebu drži izborne kolegije vezane uz spregu Biblije i kulture. Autorica je više studija, eseja i knjiga na temu kršćanstva, a prva je potpisnica jučer pokrenute peticije „Ne u moje ime“ kojom se iskazuje jasno nezadovoljstvo vjernika prema nekim anomalijama u hrvatskom društvu.
IVO JOSIPOVIĆ O NAPADIMA VIGILAREA: „Na sudu ćemo vidjeti jesmo li sekularna država ili katolička džamahirija“

IVO JOSIPOVIĆ O NAPADIMA VIGILAREA: „Na sudu ćemo vidjeti jesmo li sekularna država ili katolička džamahirija“

"Nije me strah njihove tužbe, ali me strah toga u što se pretvara hrvatsko društvo. Vigilare je jedna od perjanica radikalno desne revolucije koja je očita. Negdje se ona pokazuje kao ustašofilija, negdje kao prema sirotinji bešćutna vlast, a negdje, kao kod Vigilarea, kao ultrakonzervativni klerikalizam", govori bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za Lupigu, nakon što je konzervativna udruga Vigilare počela zatrpavati poštanske sandučiće građana tražeći ih da udruzi doniraju novce kako bi tužili Josipovića te da ispune odvjetničke punomoći kako bi i sami sudjelovali u tužbi. Josipović smatra kako prikupljanje novca nije motiv ove njihove akcije, jer se, "s obzirom na opseg aktivnosti, vidi da grcaju u novcu", već sumnja da time skupljaju sredstva za neke druge akcije. U razgovoru objašnjava da se Vigilare na njega razljutio samo zato što zagovara sekularnu državu.
NIKOLA BAJTO, GLAVNI UREDNIK NOVOSTI: U Bakićevom slučaju hrvatske medije spopada sinkopa

NIKOLA BAJTO, GLAVNI UREDNIK NOVOSTI: U Bakićevom slučaju hrvatske medije spopada sinkopa

"Reakcije Bakićevih istomišljenika na društvenim mrežama bile su na nivou zadnjih ustašoida koji nas napadaju iz nacionalističkih pobuda. A objavili smo samo gole činjenice. Bavili smo se natječajem za nabavu mikroračunala koji su Ministarstvo obrazovanja i Carnet skrojili po mjeri proizvođača partnerski povezanog s Bakićevom fondacijom i na koji se odazvao jedino taj proizvođač. Mjesecima smo tražili od države odgovore o projektu u koji je ušla s Nenadom Bakićem, ne samo mi, nego i neki drugi manji mediji, ali je Ministarstvo uporno šutjelo", kaže u razgovoru za Lupigu Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, tjednika koji se, osim na meti nacionalista, redovito nalaze i na meti klerikalnih udruga predvođenih Željkom Markić i njezinim suradnicima, kao i na meti libertarijanaca. Bajto će reći kako napade na Novosti generiraju oni koji mrze Srbe i oni kojima su se svojim pisanjem naročito zamjerili.
INTERVJU – REDATELJ „GAZDE“: „Godinu dana su nas ignorirali, a onda su se jučer sjetili da bi prikazali film“

INTERVJU – REDATELJ „GAZDE“: „Godinu dana su nas ignorirali, a onda su se jučer sjetili da bi prikazali film“

"Cijelo ovo vrijeme, otkako je snimljen film, mi smo „Gazdu“ nudili svim televizijskim kućama, apsolutno svim, i regionalnim i nacionalnim. Svima smo slali pisma ponude, ali bezuspješno. Svi su nas ignorirali. Iako, prvi nam je izbor bila Hrvatska radiotelevizija, kao javna televizija, jer smo smatrali da je ispravno da ga emitira baš javna televizija. Jučer su se svi sjetili", kaže u razgovoru za Lupigu Dario Juričan, redatelj filma „Gazda“. Tek kada je i zadnjem naivcu postalo jasno da se privođenje Ivice Todorića, zvijezde njegovog filma, opasno približilo, hrvatske su televizijske kuće reagirale i napokon je "gazdu" sinoć emitirao RTL. "Ne smatramo da smo pobijedili, samo smo došli na svoje. A sada slijedi pravosudna trakavica koja neće ništa riješiti. Nije to nikakva skepsa, sasvim sam racionalan. Zar ne vidite kakve su pravosudne epiloge u posljednjih 20 godina imale neke velike afere?", objašnjava Juričan.
RAZGOVOR S AHMEDOM BURIĆEM: "Mladima nije lako, odrastaju u vremenu bez ideala"

RAZGOVOR S AHMEDOM BURIĆEM: "Mladima nije lako, odrastaju u vremenu bez ideala"

"Kao neko formiran u kulturnom kodu koji počinje oko Prokletija i Egejske Makedonije, a završava oko Trsta i Villacha, naravno da sam imao dilemu da odem negdje gdje, kako kažete, ima ozbiljan servis pa ljudi rade. Svijet isprva biva veliki, trajanjem to ostane, ali čovjek treba sve manji prostor da bi u njemu živio, i realizirao ono što radi", kaže Ahmed Burić u intervjuu povodom gostovanja na Spikiginu, koji će se u četvrtak održati u zagrebačkom caffe baru No Sikiriki. Već je provjeren na Pričiginu i to s ocjenom: odličan. S Burićem razgovaramo o publici koja je dočekala njegov nedavno objavljeni roman „Tebi šega što se zovem Donald?“, ali i o današnjem Sarajevu, o generaciji koja je mladost ispratila u ratnim devedesetima, a govoreći o mladima primijetit će kako danas mladima nije lako jer "odrastaju u vremenu bez ideala, kad je mojoj generaciji bilo dvadeset i jedna, barem je postojala neka nada".
INTERVJU - ĐORĐE MATIĆ: „Pravo na sjećanje zatiralo se sistemski, sistematično i trajno“

INTERVJU - ĐORĐE MATIĆ: „Pravo na sjećanje zatiralo se sistemski, sistematično i trajno“

„Punih je deset godina čak i privatna nostalgija bila opasna kontrabanda. Ni privatnost ti nisu dali više, ni osobne ni kulturne uspomene - što je tema o kojoj sam naširoko pisao u svojoj prošloj knjizi, upravo u kontekstu popularne glazbe, odnosno strategija kojima se kulturna (pod)svijest u pojedincu branila od cenzure prošlosti, brisanja i manipulacije sjećanja – što je jedan od glavnih motiva uostalom pod svakom represivnom vlašću“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Đorđe Matić. Ovaj pjesnik, esejist, publicist, urednik i koautor „Leksikona YU mitologije“ već oko dva i pol desetljeća živi u Nizozemskoj. Kaže kako bi svaki pisac, bio u egzilu ili ne, trebao naučiti barem još jedan jezik, s obzirom da je kod nas autorska monolingvalnost akutna, pogotovo u zadnjih četvrt stoljeća, te da postoji čitava generacija pisaca koji nikad nisu pročitali knjigu na drugom jeziku.
RAZGOVOR – SINIŠA ŠKARICA: „Publika izabire ono što joj najviše odgovara – što je tražila, to je dobila“

RAZGOVOR – SINIŠA ŠKARICA: „Publika izabire ono što joj najviše odgovara – što je tražila, to je dobila“

Većina ga pamti po ikoničkim bendovima - Idolima, Filmu, Zabranjenom pušenju, Električnom Orgazmu, Azri i Šarlu akrobati. Prvo izdanje koje kao urednik potpisuje u gigantu Jugotonu, bio je YU Grupa - Među Zvezdama, a potom i Azra sa singlicama, odnosno Bijelo Dugme. On je legendarni Siniša Škarica i danas će mu u 72. godini života biti uručena nagrada za životno djelo, što je povod da porazgovara s Lupigom o svojem dugovječnom uredničkom stažu u diskografiji. „Praksa je bila da se ne uzimaju bendovi sličnog usmjerenja, to je bio slučaj sa sarajevskom scenom. Javili su se Zabranjeno pušenje s Das ist Walter, a za njim i Elvis J. Kurtović. Morali smo birati između njih dvoje i izabrali Pušenje. Poslije sam razgovarao s 'Elvisom' i gotovo mu se ispričao za to“, prisjeća se Škarica koji kaže kako današnjoj glazbenoj industriji urednici više ni nisu potrebni, dok će za EKV reći da su mu uvijek bili "malo artificijelni".
IVICA JAKŠIĆ ČOKRIĆ PUKO: Turizam, demokracija, koncesionari..., ne znaš šta je gore!

IVICA JAKŠIĆ ČOKRIĆ PUKO: Turizam, demokracija, koncesionari..., ne znaš šta je gore!

„U nas, mislim na Bol, postoje samo dva godišnja doba: ljeto i zima – prođe ljeto dođe zima, prođe zima dođe ljeto. Lijepo bi bilo da imamo zimu s gostima i ljeto bez turizma. Ali tko će onda napuniti apartmane, a oni su prilagođeni upravo ljetnom vremenu odnosno, molit ću lijepo, turizmu?“, govori nam Ivica Jakšić Čokrić Puko. Od imena ovog bolskog multipraktik umjetnika, dobrog duha te zajednice, duža je samo njegova nemirna biografija. Na pitanje koji mu je od ta dva godišnja doba draži odgovorit će izravno. „Onaj između, recimo jesenski. Nema jesenskih ručnika, ležaljki, suncobrana, štekata, štandova, decibela, kaveza, restorana, cocktail barova, brodova, brodara, dragih putnika… i jesenskog karnevala – Živila jesen!“, kaže Ivica Jakšić Čokrić Puko, koji će intervju završiti vrlo neobičnom vremenskom prognozom.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  2. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

  3. UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

    02.10.2018.

    Nataša Škaričić

    UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije