INTERVJU O ANTICIGANIZMU: „Romi su diskriminirani već tisuću godina. Kako ćemo to riješiti jednim dokumentom?“

INTERVJU O ANTICIGANIZMU: „Romi su diskriminirani već tisuću godina. Kako ćemo to riješiti jednim dokumentom?“

„Uz svo poštovanje prema ljudima koji su radili na dokumentu o borbi protiv anticiganizma moramo znati da svih tih 57 zaključaka ostaje samo 57 želja“, oštro komentira prošle godine usvojenu Rezoluciju o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma, naš sugovornik, Atanas Stoyanov, magistar javnih politika podrijetlom iz Bugarske, zaposlen u nevladinoj organizaciji Roma Entrepreunership Development Initiative u Bruxellesu. Ipak, dodaje, Rezolucija je puna ideja o načinima borbe protiv anticiganizma te se nada da će države članice EU taj dokument ozbiljno shvatiti. Pojam anticiganizam Stoyanov definira kao nejednak tretman nekoga tko je percipiran kao „cigan“, a manifestira se kroz segregirane razrede, nepristupačnost zdravstvenih usluga za Rome, nepristojno ponašanje javnih službenika prema Romima ...
INTERVJU - OLGA SLAVNIKOVA:„U Rusiji danas imamo novu podjelu - na bogate i na jako siromašne“

INTERVJU - OLGA SLAVNIKOVA:„U Rusiji danas imamo novu podjelu - na bogate i na jako siromašne“

„Ono što je novo u Rusiji jest to da ne postoji samo podjela na bogate i siromašne, nego na bogate i na jako siromašne. Tko su ti ljudi, još siromašniji? To su ljudi koji jako puno gledaju TV program, zato jer je svaka druga zabava za njih preskupa. I upravo oni upijaju tu prljavu politiku i TV reklame. Njima serviraju nekakav ideološki talk show i reklame. Dok siromašni ne moraju gledati TV, zato jer imaju laptop, iPhone, i oni danas gotovo i da ne gledaju televizor“, govori nam Olga Slavnikova, ruska spisateljica koja je nedavno gostovala na pulskome Sajmu knjiga i promovirala hrvatski prijevod svog, svojevrsnim „ruskim Bookerom“ nagrađenog romana „2017.“. S Olgom Slavnikovom razgovarali smo o romanu „2017.“, ali i o današnjoj književnosti, humanizmu, životu u današnjoj Rusiji...
ZAGREBAČKI POBJEDNIK – ALEN DRLJEVIĆ: „I ratni veterani zaplaču na ovaj film“

ZAGREBAČKI POBJEDNIK – ALEN DRLJEVIĆ: „I ratni veterani zaplaču na ovaj film“

"Susret s bivšim neprijateljem najbolji je način da se suočimo s vlastitom traumom, najbolji način da se suočimo s PTSP-jem", kaže u intervjuu za Lupigu Alen Drljević. Upravo to je Drljević i napravio u svom filmu - suočio je neprijatelje iz prošlog rata - Hrvate, Srbe i Bošnjake - i pokazao kako jedan takav susret može izgledati. Šest je godina čekao kako bi snimio svoj prvi dugometražni igrani film. I isplatilo se čekati. Njegov film „Muškarci ne plaču“, kojeg potpisuje i kao redatelj i kao scenarist, pun je pogodak. Film vrlo skromnog budžeta, snimljen u manje od mjesec dana, uglavnom samo na jednoj lokaciji, u hotelu na Jahorini, s minijaturnom, ali uistinu briljantnom glumačkom ekipom, od samo 13 likova, u kratkom je roku osvojio vrijedne nagrade na čak 12 festivala, posljednju ovih dana na Zagreb Film Festivalu. U razgovoru za Lupigu, među ostalim, govori i kako to izgleda kada ratni veterani pogledaju njegov film.
VELIKA VANESSA REDGRAVE ZA LUPIGU: „Trebamo se boriti protiv normalizacije stvari koje nisu normalne“

VELIKA VANESSA REDGRAVE ZA LUPIGU: „Trebamo se boriti protiv normalizacije stvari koje nisu normalne“

"Potresno je to što su grozote tog tipa postale normalne. To je najveća opasnost. Najveći izazov čovečanstvu je boriti se protiv normalizacije stvari koje nisu normalne", kaže Vanessa Redgrave u intervjuu za Lupigu. Vanessa Redgrave je ime koje ne moramo posebno predstavljati. Iza nje stoji 139 filmskih i televizijskih uloga, brojni nastupi na kazališnim binama i nekoliko projekata koje potpisuje kao producentkinja, a već 22 godine je angažovana i kao ambasadorka dobre volje UNICEF-a. Za svoju ulogu u „Juliji“ 1978. godine nagrađena je Oscarom, a imala je i drugih pet nominacija za tu nagradu u vremenskom rasponu od 1965. do 1993. godine. Sada već osamdesetogodišnja Redgrave je prvi put stala iza kamere kao redateljka tek prošle godine kako bi snimila film čija joj tema leži na srcu – obespravljenost dece usled rata i izbeglištva. S njom smo razgovarali u Beču povodom austrijske premijere filma na Viennalu.
BORIS T. MATIĆ: „Hajka na HAVC nam je svima uzela najmanje jednu godinu radnog i privatnog života“

BORIS T. MATIĆ: „Hajka na HAVC nam je svima uzela najmanje jednu godinu radnog i privatnog života“

„Svi mi koji se bavimo filmom možemo kazati da smo izgubili najmanje jednu godinu radnog i privatnog života zbog navedenih tektonskih poremećaja. Jako me sve pogodilo. Kao i 98 posto kolega koji se bave istim poslom. U trenucima najvećeg uspjeha hrvatske kinematografije pojedinci i male skupine ljudi su nas proglašavali uhljebima, kriminalcima, komunjarama i antihrvatskim elementima“, o hajci na HAVC govori u intervjuu za Lupigu, Boris T. Matić. Kao klinac je pisao priče, potom se bavio glazbom, pa likovnom umjetnošću, a onda se zaljubio u film. Velika je to ljubav koja traje već dugi niz godina, a iza sebe je ostavila itekakav trag. Da budemo iskreni, nema puno onih koji su ostavili tako dubok trag u hrvatskoj kinematografiji zadnjih dvadesetak godina, kao što ga je ostavio Boris T. Matić. Ovih dana otvora se 15. Zagreb Film Festival, čiji je Matić direktor, što je povod da s njim povedemo razgovor.
U STRAHU ZA EGZISTENCIJU: „Ni ne prepoznaju mobing, misle da je to normalna radna atmosfera“

U STRAHU ZA EGZISTENCIJU: „Ni ne prepoznaju mobing, misle da je to normalna radna atmosfera“

"Radnice i radnici najčešće upozoravaju na loše sanitarne uvjete, stalni prekovremeni rad, nepostojanje menzi, činjenicu da im je gotovo svaki praznik radni dan, a nije odgovarajuće plaćen ili uopće nije plaćen. Također, prisutan je i mobing, a žalosna je činjenica da većina radnica i radnika ni ne prepoznaje mobing, jer misle da je to normalna radna atmosfera. Pokušavamo im objasniti da to nije normalno i da se tome trebaju suprotstaviti. Nadalje, plaće se isplaćuju na ruku, vraćanje K-15 (dodatak na plaću za godišnji odmor) poslodavcu je obavezno, zabranjeno je sindikalno organiziranje", objašnjava za Lupigu Kristina Ampeva iz udruge Glasan tekstilac iz Štipa, nekadašnja radnica u tekstilnoj industriji. Radi se o zaposlenima u tekstilnoj, obućarskoj i kožarskoj industriji u Makedoniji, čiji je položaj na najnižem nivou ispod svih međunarodnih standarda, a taj je industrija u Makedoniji još uvijek vrlo jaka i zapošljava oko 40.000 ljudi.
POSLJEDNJI INTERVJU JASNE BABIĆ: "Vodila me beskrajna radoznalost prema ljudima. Ja ljude obožavam"

POSLJEDNJI INTERVJU JASNE BABIĆ: "Vodila me beskrajna radoznalost prema ljudima. Ja ljude obožavam"

Razgovor s Jasnom Babić vodili smo 3. svibnja ove godine, na dan kad je najveća istraživačka novinarka Hrvatske od strukovnog udruženja primila nagradu za životno djelo. Pojeli smo najprije slavljenički grah, a potom upalili diktafon. Iz stana u Sigetu, gdje smo se smjestili, pogled je pucao na nebo iznad Trnskog te na neboder Branimira Štulića, jedne od ikona Jasninog vremena. Razgovor, evo, objavljujemo sedam dana nakon njezine smrti, iako tako nije bilo planirano. Jasna nam je govorila o svom životnom putu, o novinarstvu osamdesetih i devedesetih, odnosno o novinarstvu kakvo imamo danas. Pričala nam je o društvenoj sceni svoje mladosti, o svijetu kriminalnog podzemlja s kojim je upoznavala svoje čitateljstvo, o kolegama i izdavačima s kojima je radila. Govorila nam je o sebi i svojoj posljednjoj velikoj temi - vješticama. Ispalo je da je ovo njezin oproštajni intervju. Znamo da ne bi imala ništa protiv. Imali smo bjanko potpis.
POVODOM PETICIJE "NE U MOJE IME": "Pokazujemo da postoje i drukčiji katolici od onih koji su okupirali javni prostor"

POVODOM PETICIJE "NE U MOJE IME": "Pokazujemo da postoje i drukčiji katolici od onih koji su okupirali javni prostor"

"Vjernici su uglavnom naučili biti pasivnima. Takvim katolicima dovoljno je da budu podložni uputama svojih pastira: da kimaju glavom i šute radeći po svome i ne misleći o tom. Da budu naprosto „ofce“. Glasovi „direktora savjesti“, kako se govorilo u 18. stoljeću, upozoravaju ih da su Hrvati katolici i katolici u Hrvatskoj „dobri Hrvati“, a svi drugi njihovi neprijatelji. Vjernici koji ne žele biti „ofce“, osjećaju se kao izgnani iz vlastite Crkve", rezimira u razgovoru za Lupigu Jadranka Brnčić, znanstvenica zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje hermeneutiku primijenjenu na Bibliju, dok na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ u Zagrebu drži izborne kolegije vezane uz spregu Biblije i kulture. Autorica je više studija, eseja i knjiga na temu kršćanstva, a prva je potpisnica jučer pokrenute peticije „Ne u moje ime“ kojom se iskazuje jasno nezadovoljstvo vjernika prema nekim anomalijama u hrvatskom društvu.
IVO JOSIPOVIĆ O NAPADIMA VIGILAREA: „Na sudu ćemo vidjeti jesmo li sekularna država ili katolička džamahirija“

IVO JOSIPOVIĆ O NAPADIMA VIGILAREA: „Na sudu ćemo vidjeti jesmo li sekularna država ili katolička džamahirija“

"Nije me strah njihove tužbe, ali me strah toga u što se pretvara hrvatsko društvo. Vigilare je jedna od perjanica radikalno desne revolucije koja je očita. Negdje se ona pokazuje kao ustašofilija, negdje kao prema sirotinji bešćutna vlast, a negdje, kao kod Vigilarea, kao ultrakonzervativni klerikalizam", govori bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za Lupigu, nakon što je konzervativna udruga Vigilare počela zatrpavati poštanske sandučiće građana tražeći ih da udruzi doniraju novce kako bi tužili Josipovića te da ispune odvjetničke punomoći kako bi i sami sudjelovali u tužbi. Josipović smatra kako prikupljanje novca nije motiv ove njihove akcije, jer se, "s obzirom na opseg aktivnosti, vidi da grcaju u novcu", već sumnja da time skupljaju sredstva za neke druge akcije. U razgovoru objašnjava da se Vigilare na njega razljutio samo zato što zagovara sekularnu državu.
NIKOLA BAJTO, GLAVNI UREDNIK NOVOSTI: U Bakićevom slučaju hrvatske medije spopada sinkopa

NIKOLA BAJTO, GLAVNI UREDNIK NOVOSTI: U Bakićevom slučaju hrvatske medije spopada sinkopa

"Reakcije Bakićevih istomišljenika na društvenim mrežama bile su na nivou zadnjih ustašoida koji nas napadaju iz nacionalističkih pobuda. A objavili smo samo gole činjenice. Bavili smo se natječajem za nabavu mikroračunala koji su Ministarstvo obrazovanja i Carnet skrojili po mjeri proizvođača partnerski povezanog s Bakićevom fondacijom i na koji se odazvao jedino taj proizvođač. Mjesecima smo tražili od države odgovore o projektu u koji je ušla s Nenadom Bakićem, ne samo mi, nego i neki drugi manji mediji, ali je Ministarstvo uporno šutjelo", kaže u razgovoru za Lupigu Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, tjednika koji se, osim na meti nacionalista, redovito nalaze i na meti klerikalnih udruga predvođenih Željkom Markić i njezinim suradnicima, kao i na meti libertarijanaca. Bajto će reći kako napade na Novosti generiraju oni koji mrze Srbe i oni kojima su se svojim pisanjem naročito zamjerili.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

  2. PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

    27.11.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije