RAZGOVOR: „Naš rad je pokazao bitno nižu stopu smrtnosti od zadnje procjene SZO, ali treba biti oprezan“

RAZGOVOR: „Naš rad je pokazao bitno nižu stopu smrtnosti od zadnje procjene SZO, ali treba biti oprezan“

Švicarski znanstveni časopis Journal of Clinical Medicine objavio je rad hrvatskih znanstvenika o Covidu-19 koji, ukratko, ukazuje na mogućnost bitno niže stope smrtnosti od zadnje procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ali ipak dovoljno zabrinjavajuće da opravda mjere koje zapadne zemlje trenutno provode. Rezultati njihove analize govore o 0,3 posto smrtnosti od Covida-19, dok Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi kako je smrtnost 3,4 posto. Tim povodom smo razgovarali s dr. sc. Tinom Poklepović Peričić, suvoditeljicom hrvatskog Cochrane centra i jednom od koautorica izvještaja. "Mogu reći da je procjena smrtnosti mnogo složenija nego što se na prvi pogled čini. Naime, nije dovoljno podijeliti broj umrlih s brojem oboljelih u određenom času", objašnjava u razgovoru za Lupigu Poklepović Peričić te ovjašnjava da će se i tih 0,3 posto sigurno revidirati.
RAZGOVOR S ANOM LALIĆ: "Kad su me priveli, provalili su mi u mobitel i otkrili izvore"

RAZGOVOR S ANOM LALIĆ: "Kad su me priveli, provalili su mi u mobitel i otkrili izvore"

"Vučić se u svojim javnim obraćanjima ponaša kao potpuni autokrata čije rečenice počinju isključivo u prvom licu jednine: 'ja ću vam uvesti 24-časovni karantin', 'ja sam vam doneo respiratore', 'ja ću voziti ako treba avion sa opremom' … obezvređujući tako i napore struke, ali i drugih građana. Njegova retorika klizi od preteće ("ne tiče me se kako ćete ići u nabavku", "vojska će biti na ulicama"), pa do patetične ("moramo sačuvati naše bake i deke", "perite psima šapice"). Njegova sveprisutnost, uvođenje prekih sudova gde se ljudima preko skajpa izriču trogodišnje zatvorske kazne zbog kršenja karantina, kažnjavanje paora koji obrađuju njive tokom policijskog časa, hapšenje novinara … Sve su to flagrantni dokazi da vlast u Srbiji klizi u sada već otvorenu diktaturu, maskiranu u vanredno stanje", kaže u razgovoru za Lupigu Ana Lalić, novinarka koju je srbijanska policija prošlog tjedna uhitila zbog pisane riječi.
SAŠA ILIĆ: „Danas je sramota pozivati se na Jugoslaviju, ali nije sramota biti neobrazovan, krasti i ubijati“

SAŠA ILIĆ: „Danas je sramota pozivati se na Jugoslaviju, ali nije sramota biti neobrazovan, krasti i ubijati“

"U državama naslednicama SFRJ postoji nepisani sporazum da je Jugoslavija bila nešto loše i niže vredno, iako još uvek živimo u ostacima onoga što je u toj Jugoslaviji dosegnuto kao visoki standard, bilo da je reč o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, ili obrazovanju, koje je možda bilo najrevolucionarniji proces u nekadašnjoj državi, značajniji i od elektrifikacije. Tako je danas, recimo, sramota pozivati se na Jugoslaviju ili žaliti za njom, ali nije sramota biti neobrazovan, krasti i ubijati", kaže u razgovoru za Lupigu Saša Ilić, ovogodišnji dobitnik Ninove nagrade za roman „Pas i kontrabas“.U intervjuu, između ostalog, s Ilićem razgovaramo o temeljitom brisanju sećanja na bivšu Jugoslaviju, ratnim zločinima, posttraumatskom sindromu, tuzi, gubitništvu, slobodi ... O žrtvama rata u kojem “nismo učestvovali”, njihovom sukobu sa institucijama i “iskakanju iz šina”.
VELIKI PREDRAG KORAKSIĆ CORAX ZA LUPIGU: „Ova politička scena sama je po sebi – karikatura“

VELIKI PREDRAG KORAKSIĆ CORAX ZA LUPIGU: „Ova politička scena sama je po sebi – karikatura“

"Naša politička scena je, sama po sebi, karikatura. Veoma je teško od karikaturalnih ličnosti i događaja praviti karikature. Sve je toliko apsurdno, neverovatno, smešno, da vi ne možete od toga da napravite nešto još apsurdnije, neverovatnije i smešnije", kaže u razgovoru za Lupigu, 87-godišnji Predrag Koraksić Corax, verovatno najpoznatiji politički karikaturista na području bivše Jugoslavije. S njim smo razgovarali uz kafu na zemunskom keju, u vreme dok epidemija koronavirusa još nije bila proglašena. Govoriće nam o svome detinjstvu, sećanjima na rat, o tome kako je Milošević gledao na karikature kojima je on bio tema, cenzuri za vreme Jugoslavije, pri čemu će se prisetiti i svojih karikatura koje su se našle na udaru cenzora. "Dva puta sam dobio po prstima. Jednom je neki cenzor u štampariji, za kojeg nismo znali ni da postoji, naložio da se ceo tiraž od 50.000 primeraka baci i da se odštampa novi, bez moje karikature", priseća se Corax.
INTERVJU - IVAN RAČAN: "Bernardić je najbolje što SDP ima"

INTERVJU - IVAN RAČAN: "Bernardić je najbolje što SDP ima"

"Usudit ću se reći da pripadam najvećem broj građana koji nisu u obitelji imali ni partizane, ni ustaše. Bilo je domobrana. Mi nismo odgajani ni u strahu, ni u mržnji. Međutim, imate mnoge koji su u obitelji imali i ustaše i partizane. Oni su odgajani drugačije. Oni koji su imali ustaše u obitelji su odgajani da je napravljena velika nepravda i zločini prema njima i oni su učeni da mrze. Oni koji su imali partizane su učeni da se vječno moraju bojati ustaša, koji uvijek mogu ponovo ustati. To nije racionalno i to neće nestati preko noći. Ali, to ne treba biti prepreka teritorijalnom preustroju i broju gradova, općina i županija", tako je govorio Ivan Račan u intervju koji smo vodili prije nego što se zahuktala epidemija koronavirusa U Hrvatskoj. Ovaj bivši saborski zastupnik SDP-a, kao član najužeg tima novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, jedan je od najzaslužnijih za njegov veliki povratak na političku scenu. S njim smo razgovarali o SDP-u, Milanoviću, Bernardiću, ali i manjinskim zastupnicima u Saboru te njegovim pogledima na bližu i dalju povijest
INTERVJU-TOMISLAV TOMAŠEVIĆ NAKON „RUŠENJA“ GUP-A: „Uvjeren sam da je ovo politički kraj za Milana Bandića“

INTERVJU-TOMISLAV TOMAŠEVIĆ NAKON „RUŠENJA“ GUP-A: „Uvjeren sam da je ovo politički kraj za Milana Bandića“

"Amandmani su poslužili za međusobnu političku trgovinu i ucjene između HDZ-a i Bandića. Svega je bilo u amandmanima, ali najspornije su bile prenamjene zelenih površina u građevinske čime se vlasnicima tih parcela deset puta povećava vrijednost zemljišta. I gle čuda, pronašli smo amandmane kojima bi se okoristili visoki HDZ-ovi dužnosnici, kao i Bandićevi donatori, i to na način da bi svaki od njih zaradio nekoliko milijuna kuna kad bi ti amandmani prošli", govori za Lupigu zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, Tomislav Tomašević, koji je proteklih mjeseci uporno upozoravao na štetnost prijedlog izmjena i dopuna GUP-a zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. U razgovoru Tomašević detaljno opisuje kako je srušen GUP i pokušaj proguravanja poprilično sumnjivih interesa. Za sve varijante tijekom tih pokušaja, kakao kaže, bili su spremni i imali dovoljno ruku.
AUTORICA "YUGOSLAVA", MALE LIČNE YU ENCIKLOPEDIJE: „Ostaće nešto i kada mi poslednji rođeni u toj zemlji umremo“

AUTORICA "YUGOSLAVA", MALE LIČNE YU ENCIKLOPEDIJE: „Ostaće nešto i kada mi poslednji rođeni u toj zemlji umremo“

„Sama činjenica da je i moj tata vrlo često idealizovao i mitologizovao tu Jugoslaviju kao neko zlatno doba svog života, mi je bila značajna. Priča o njegovom propadanju išla je uz priču o propadanju zemlje kao jedne velike iluzije. Jer, ovde govorimo i o iluziji: o jednom realnom prostoru i mnogim stvarima koje su tu bile dobre, naravno bilo je i loših, ali post festum: mnogi ljudi su u toj zemlji zaista videli jednu iluziju koju će idealizovati i videti sve naravno mnogo boljim nego što jeste bilo“, kaže u razgovoru za Lupigu Ana Vučković - Denčić, novinarka i spisateljica, čija je knjiga“Yugoslav“ bila u najužem krugu za NIN-ovu nagradu. Reč je o knjizi koja je i više nego lična enciklopedija Jugoslavije, ali i života, erosa i tanatosa jer kad umre i poslednji čovek rođen u toj Jugoslaviji ona će i dalje postojati na jednom drugom nivou.
INTERVJU - ALMIN KAPLAN: „Sprega politike i religije je ubojita, moralni je imperativ pisati o tome“

INTERVJU - ALMIN KAPLAN: „Sprega politike i religije je ubojita, moralni je imperativ pisati o tome“

"Ja živim u državi koja funkcioniše na isti način na koji funkcioniše selo u mojem romanu. Sve je tu isto – ista je hijerarhija i isti su akteri ... Ja stradam zajedno s ljudima koji tu žive i o kojima pišem. Njihovo iskustvo je – htio ja to ili ne – i moje iskustvo. Sprega politike i religije je ubojita i anticivilizacijska ... I to je goruća tema o kojoj je moralni imperativ pisati i koja nas se – i onda kad to ne mislimo – itekako tiče ...", kaže u razgovoru za Lupigu Almin Kaplan, kojeg mnogi nazivaju najnadarenijim piscem mlađe generacije u Bosni i Hercegovini. Prošle godine objavljen mu je roman "Meho". O njemu će reći ovako: "Moj Meho i Dudek iz 'Gruntovčana' su daljnji rođaci, dobri ljudi koji nemaju talenat da se pobune, iako se njih dvojica u mnogo čemu razlikuju. Draš Katalenić je skoro pjesnik ... I za Mehu bi se to moglo reći. Draš i Meho se razlikuju po tome što je Meho bio prognanik, pa povratnik, dok je Draš prognanik po rođenju".
VELIKI INTERVJU - VLASTA DELIMAR: „Gola žena na konju u centru grada, to je bila prava crvena krpa“

VELIKI INTERVJU - VLASTA DELIMAR: „Gola žena na konju u centru grada, to je bila prava crvena krpa“

"Ja sam, za neke, još uvijek umjetnica margine što je možda čak i dobro pa si mogu umišljati da sam još uvijek avangarda. No, to je neko provincijalno mišljenje pa nisam previše zabrinuta", kaže Vlasta Delimar u velikom razgovoru za Lupigu. Danas je ona umjetnica čiji je rad prepoznat u daleko širem kontekstu od onog domicilnoga. U upravo nastupajućoj, 2020. godini, proslaviti će mnogim umjetničkim akcijama, izložbama, i u mnogim sredinama, 40 godina rada. Prisjetit će se svojih najzapaženijih performansa, ali i nekih odnosa s kolegama umjetnicima, poput Vladimira Dodiga Trokuta. "On mi nikada nije mogao oprostiti ciklus prvih radova iz početka osamdesetih kao na primjer 'Kurac volim'. Njegov intelektualni um nikako nije mogao prihvatiti takvu vrstu ženske energije koja se iskreno usuđuje pokazati svoju poetiku", reći će Delimar.
ČOVEK KOJI JE POKRENUO 'AFERU KRUŠIK' GOVORI ZA LUPIGU: „Nisam heroj, samo nisam hteo da ćutim“

ČOVEK KOJI JE POKRENUO 'AFERU KRUŠIK' GOVORI ZA LUPIGU: „Nisam heroj, samo nisam hteo da ćutim“

"Najviši predstavnici vlasti i režimski tabloidi nazivaju me plaćenikom, stranim špijunom, čak me i predsednik naziva mučenikom, ali postoje ljudi koji smatraju da sve što sam uradio, da je to neko herojsko delo i nazivaju me herojem. Ja sebe ne smatram herojem", govori nam Aleksandar Obradović, čovek koji je pokrenuo "aferu Krušik" koja je u Srbiji jedna od top tema godine. Obradovića, uposlenika državne fabrike oružja Krušik koji je upozorio na malverzacije u poslovanju fabrike Lupiga je posetila u njegovom stanu gde je "gulio" kućni pritvor, nakon što je "odgulio" i solidan pravi pritvor jer su vlasti na dokaze o malverzacijama reagovale tek hapšenjem onoga koji je na njih ukazao. Dva dana nakon naše posete, Obradoviću je ukinut pritvor i skinuta nanogica koju je morao da nosi, ali istraga protiv njega ostaje na snazi. Druga istraga, ona u Krušiku, daleko važnija, još uvek zvanično nije počela.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BEZ IKAKVOG "ALI": Neka nam solidarno ostane novo normalno

    31.12.2020.

    Lana Bobić

    BEZ IKAKVOG "ALI": Neka nam solidarno ostane novo normalno

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?

    26.12.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?

  3. GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

    30.11.2020.

    Lana Bobić

    GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije