"Formalno se govori o toleranciji, ali kad se malo bolje pogleda, uvijek postoje neki dežurni krivci prema kojima se kanalizira iracionalna mržnja mase. To su bili, i ostali Srbi, zatim homoseksualci, pa nepostojeći komunisti, pa mrzitelji svega hrvatskog, pa ateisti, niz se može nastaviti, uvijek je netko na tapetu", objašnjava u razgovoru Saša Antić iz TBF-a, uoči svog večerašnjeg gostovanja na šestoj tribini iz ciklusa "Zašto se mrzimo?", koji organizira Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, na temu „Glazba mržnje“. Antić će otkriti i kako bi umjetnici morali biti beskompromisni u stvaranju. "Mislim da to nije stvar društvenog nego osobnog zdravlja. Znači, odgovornost prema sebi kao individui i umjetniku, koja se tako reflektira i na zajednicu", smatra Antić.

"Tamo gdje se briše granica između fašizma i antifašizma, briše se razlika između dobra i zla, između poštenja i nepoštenja, originala i plagijata, idealista i oportunista, novinara i huškača, silovatelja i žrtve. Sve je to povezano", kaže Mile Kekin u razgovoru uoči svog večerašnjeg gostovanja na šestoj tribini iz ciklusa "Zašto se mrzimo?", u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, na temu „Glazba mržnje“. U kratkom razgovoru Mile je nekoliko puta poentirao, objasnivši, među ostalim, kako je angažiran iz vrlo sebičnih pobuda. "Zato što ne želim trpjeti i gutati ove antitotalitarističke bajke pod kojima se skrivaju revizionisti. A publika kojoj se ne sviđam neka traži druge zabavljače. Ima ih, hvala Bogu, dovoljno na estradi od kojih nećete čuti ništa kontroverzno. Većina glazbe danas je ultralight i bez kalorija", reći će frontmen Hladnog piva.

„Najveće razočaranje dolazi iz saznanja da demokracija može biti sama po sebi, u polupismenom društvu, otrovna za društvo samo“, reći će Zoran Predin u razgovoru za Lupigu uoči promocije svoje druge prozne knjige u Zagrebačkom kazalištu mladih. Predin zbirkom "Glavom kroz zid", u nakladi zagrebačke Frakture, na svoj predinovski način zalazi u naše susjedstvo i smionim će zapletima, koji ne zaziru od očuđenja, do kosti ogoliti današnje društvo. Kaže kako u kratkoj priči ima više prostora i riječi nego u pisanju tekstova za pjesme, u kojima je rob žanra, ritma i melodije. "Tako da sve što ne mogu ispričat u pjesmama, ispričam u kratkim pričama. A municija dolazi iz svakodnevne produkcije gluposti, koja je vrlo inspirativna", objašnjava Predin napominjući da je u svojoj karijeri u Lačnom Franzu bio najslobodniji.

"Nerazvijene i slabo razvijene zemlje na (polu)periferiji svjetskog ekonomskog sistema – kao što je to Hrvatska – se u okviru ovoga sistema ne mogu razviti. Ne dogode li se velike promjene, tavorit ćemo i dalje u nerazvijenosti, siromaštvu i nejednakosti. Bogate zemlje centra uz pomoć briselske administracije nameću pravila tržišne utakmice zemljama, a ta pravila uključuju zabranu državnog intervencionizma i subvencioniranje domaćih industrija. Iako bogate zemlje kapitalističkog centra same nisu do bogatstva došle u tim uvjetima, već uvjetima imperijalizma i dominacije, sada im ta pravila tobože "slobodnog tržišta" služe kako bi reproducirala odnose nejednakosti između zemalja bogatog kapitalističkog centra i periferije", kaže u intervjuu za Lupigu, Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte za predstojeće predsjedničke izbore. Našim čitateljima objasnit će kako izgleda njena vizija demokratskog socijalizma 21. stoljeća.