Jednom od rijetkih preostalih poštenih medija, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u cijeloj regiji, Žurnalu, prvo su dugo prijetili. Na razne načine. Silovanjem njihovih novinarki, slanjem dijelova bombe, fotografijama onih koji prijete na kojima oni poziraju sa snajperima, uzimali su im kamere na terenu, plaćali hackere da im ruše portal, zasipali ih desetinama tužbi, stranački botovi ih orkestrirano napadaju, kleveću i vrijeđaju na društvenim mrežama … Uglavnom, teror onih koji su ugroženi Žurnalovim pisanjem ne prestaje. Resorni „organi“ nisu nikada sankcionirali takvo ponašanje, ali će se zato sada rado upustiti u maltretiranje ove ionako ugrožene redakcije. Tim povodom smo razgovarali sa Selvedinom Avdićem, glavnim urednikom Žurnala. "Cilj im je da nas ugase, ali izdržaćemo mi ovo", kaže Avdić

"Ne bi bilo dovoljno novaca za novine kakve bi htjeli, pa se skupila ekipa koja je radila list, otišli bi u brodogradilište, preko student servisa bi radili grdne poslove, tukli ruzinu i tu lovu bi investirali u list koji se nije prodavao, on se dijelio na faksu. Tako da je taj neki fanatizam, koji je Viktor prvenstveno donio bio određujući za Feral u njegovim raznim fazama. Bilo u Nedjeljnoj na jednoj stranici, poslije u Slobodnoj, a poslije i kao samostalan list koji je krenuo u potpuno sumanutim uvjetima, usred rata. Mislim da je to samo mogla ta vrsta ljudi koja je spremna i tuć ruzinu da bi izašle novine", govorio je Predrag Lucić u razgovoru za emisiju KUPEK otprije deset godina. Vrijeme je da ta Dujina riječ oživi i na ovaj način, u tekstualnoj formi. "Nas je samo zanimao prostor slobode", reći će Lucić.

"Pogledajte primjerice borbu klimatskih aktivista koji bacaju juhe po umjetničkim djelima, lijepe se za zidove ... Isto tako pogledajte malograđansko zgražanje tim aktivizmom koje se svodi na denunciranje njihove dobi, proglašavajući ih elitistima koje treba poslati u radni kamp kako bi se naučili, pazite sad paradoksa, pravim vrijednostima. Jer je Van Gogh valjda važniji od budućnosti svijeta", kaže u intervjuu za Lupigu Marko Kovačić, jedan od vodećih stručnjaka za politike mladih, ujedno i nacionalni korespondent za mlade za Europsku komisiju i Vijeće Europe. Između ostalog, s Kovačićem razgovaramo o građanskom odgoju, kao i o tome kako se Hrvatska odnosi prema svojim mladima koji u sve većem broju odlučuju nastaviti sa svojim životom u nekoj od europskih zemalja.

„Zbornik 'Uokvirivanje nacije' analizira glavne i suprotstavljene narativne okvire kroz studiju sedam komemoracija (pet vezanih uz Drugi svjetski rat, a dvije uz Domovinski rat) koje su relevantne zato što ili privlače političko vodstvo zemlje te su od nacionalnog značaja, ili su naročito kontroverzne i samim time potiču rasprave koje otkrivaju kako različiti akteri uokviruju naciju kroz suprotstavljene 'istine' o prošlosti. Ti su narativni okviri analizirani iz više perspektiva“, kaže u razgovoru za Lupigu, Nikolina Židek, hrvatska znanstvenica koja živi i radi u Buenos Airesu, gdje se, među ostalim, bavi istraživanjem hrvatskog političkog iseljeništva u Argentini. Tema zbornika su, reći će Židek, traume događaja 20. stoljeća u Hrvatskoj i kako su one oblikovale kolektivno sjećanje u svrhu izgradnje “imaginarne zajednice” (Anderson) kao što je nacija.