TVORAC „ALANA FORDA“, MAX BUNKER, ZA LUPIGU: „Tek treba reći - kraj“

TVORAC „ALANA FORDA“, MAX BUNKER, ZA LUPIGU: „Tek treba reći - kraj“

"Brixy je svakako bio fantastičan, kako u prijevodu, tako i u prilagodbi teksta. Jednom smo se čuli telefonom. Htio je doći do mene na nekom svom proputovanju, ali se na taj korak na kraju nikada nije odlučio", kaže u razgovoru za Lupigu Max Bunker, tvorac "Alana Forda", stripa koji je ostavio neizbrisiv trag na brojne generacije odrasle u Jugoslaviji. Kod Bunkera smo pokušali doći do odgovora zašto "Alan Ford" odlazi u ropotarnicu povijesti i što nakon "Alana Forda" Razgovor je, nimalo nas ne čudi, povremeno izgledao kao da nam odgovara neki od likova iz „Alana Forda“. Na pitanje kako objašnjava da je njegovo životno djelo bilo daleko popularnije u Jugoslaviji, nego u "rodnoj" mu Italiji, odgovorit će nam ovako: "Znate, Talijani su vam mutava sorta ..."; dok će nam o svojoj novoj junakinji Petri otkriti tek nekoliko detalja. Bunker, koji je nedavno proslavio 84. rođendan reći će nam čini kako mu se čini da je sazdan od željeza.
INTERVJU – VUK PERIŠIĆ: „Čovjek koji mora paziti hoće li izgovoriti 'da li' ili 'je li' nije slobodan čovjek“

INTERVJU – VUK PERIŠIĆ: „Čovjek koji mora paziti hoće li izgovoriti 'da li' ili 'je li' nije slobodan čovjek“

"Jezik nije nacionalna nego individualna kategorija. Svaki čovjek i građanin mora imati pravo slobodno koristiti riječi i oblike kakve god poželi. Ako mu se to pravo uskraćuje i njegova misao prestaje biti slobodna. Postavili ste pitanje o budućnosti. Društvo koje vjeruje u tako očitu laž da jezici koji se nazivaju hrvatskim i srpskim nisu jedan jezik budućnosti nema", kaže u razgovoru Vuk Perišić, riječki književnik, publicist, prevoditelj i žestoki kritičar hrvatske svakodnevnice, koji upozorava na devijacije i pogrešne vrijednosti koje se svesrdno gaje u društvu, što je tema koja će i dominirati u ovom intervjuu. Razgovor smo započeli aktualnim prijedlogom Zakona o hrvatskom jeziku kojeg je predložila Matica hrvatska, a prigrlila HDZ-ova vlada, a Perišić će intervju zaključiti tvrdnjom da u Hrvatskoj tranzicija još nije započela.
INTERVJU - LENKA UDOVIČKI: „Još nismo doživjeli katarzu da bismo mogli naprijed“

INTERVJU - LENKA UDOVIČKI: „Još nismo doživjeli katarzu da bismo mogli naprijed“

"Mislim da neki umjetnici pokušavaju da preispitaju razne aspekte svega što nam se dogodilo, a neki opet koriste situaciju. Zato smo toliko u toj tematici. Mislim da nismo još doživjeli nekakvu katarzu, osvješćenje, suočenje, da bismo zaista mogli naprijed. I dalje je većini mrena na očima i vrte se u starim krugovima", kaže u razgovoru za Lupigu Lenka Udovički, jedna od utemeljiteljā i redateljica kazališta Ulysses. Ni 23 godine od utemeljenja Ulysses ne ostavlja gledatelje ravnodušnima. Mirisi, boje i zvukovi na Brijunima i unutar utvrde Minor dobivaju nove dimenzije kada se održavaju predstave u sklopu Ulyssesa. Tako barem, kažu i posjetitelji i glumci. Na pitanje o budućnosti ovog teatra reći će: "To je nešto što i mene već duže vrijeme muči, jer nismo uspjeli obezbijediti neku sigurnu infrastrukturu i financiranje, pa je teško graditi neku budućnost."
INTERVJU – IVANA BUTIGAN: „Važno je smijati se vlastitim likovima“

INTERVJU – IVANA BUTIGAN: „Važno je smijati se vlastitim likovima“

"Volim razmišljati i pisati o likovima rubnih psiholoških profila jer to je ono što me zabavlja u dekonstrukciji svakodnevnih situacija i smišljanju alternativnih scenarija. Pogledala sam previše serija i filmova o psihopatima, da ne kažem kriminalnim umovima, pa mi se odvođenje lika u tom smjeru čini istrošeno i nezanimljivo da se i sama u tome okušam", kaže u razgovoru Ivana Butigan, ovogodišnja dobitnica nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ice mlađeg od 35 godina. Ona je povratnica je u književnost. Nakon duljeg izbivanja, nekadašnja studentica komparativne književnosti i portugalskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu vratila se prvo čitanju, a potom krenula pisati. Povod razgovoru dodjela je nagrade koja će joj biti uručena na Festivalu Prvi Prozak na vrh jezika u srijedu
INTERVJU – NEKI NOVI FRENKIE: „Skontao sam da ide 'meteor' i okrenuo se duhovnom“

INTERVJU – NEKI NOVI FRENKIE: „Skontao sam da ide 'meteor' i okrenuo se duhovnom“

Kad je izbacio prvi singl ništa nije bilo sumnjivo. Poslije objave drugog već su se pojavile prve natruhe sumnje, a nakon izlaska trećeg singla sumnja se pokazala sasvim opravdanom. Kada smo „u ruke“ dobili album nazvan „Dunya“ nikakvoj sumnji tu više nije bilo mjesta – Frenkie je napustio hip hop i napravio reggae album. Takav razvoj situacije bio nam je okidač da ispitamo našeg starog znalca kako je došlo do ovog preokreta, otkud reggae najednom, je li rekao zbogom hip hopu, kako je završio na hodočašću u Meku i što se to dogodilo da se okrenuo vjeri te je li to razlog što album odiše nekim spojem sreće i spokoja. Nema potrebe da više duljimo, pređimo na stvar … "Dese se turbulencije pa počneš sebi da postavljaš pitanja, istražuješ i onda skontaš", objašnjava Frenkie.
INTERVJU – REFIK HODŽIĆ: „Napisao sam priču o životima jedne zajednice koja više ne postoji“

INTERVJU – REFIK HODŽIĆ: „Napisao sam priču o životima jedne zajednice koja više ne postoji“

„Iz ove stvarnosti neprestano preispitujemo svoja sjećanja i pitamo se da li je sve bila laž, da li smo zaista u intimi svojih kuća oštrili noževe dok smo se na ulici licemjerno pozdravljali 'kako pripada'. A nismo“, kaže u intervjuu za Lupigu Refik Hodžić. Ovaj bivši novinar, aktivist, vrlo talentirani autor, svojevremeni glasnogovornik Haškog suda, a sadašnji strateški komunikator, danas će u Zagrebu predstaviti svoj roman „Polaroid kauboj“. Radi se o vrlo pitkom štivu, kratkim, melankolijom nabijenim pričama o autorovom odrastanju u vrijeme prijedorskog zlatnog doba, koncem sedamdesetih i osamdesetih. Iako je ono što će u gradu na Sani uslijediti 1992. godine ovdje ostalo u drugom planu, nadolazeća mračna vremena itekako se daju naslutiti, što romanu daje jednu dodatnu dimenziju.
35 GODINA OD „JOGURT REVOLUCIJE“: „Od tada do danas se Vojvodinu tretira kao ratni plen i okupirani deo Srbije“

35 GODINA OD „JOGURT REVOLUCIJE“: „Od tada do danas se Vojvodinu tretira kao ratni plen i okupirani deo Srbije“

„Vrh smenjenog rukovodstva, kojem sam i ja pripadao, bio je satanizovan godinama pre 'Jogurt revolucije'. Oni koji su famozni proces „diferencijacije“ pažljivije proučavali tvrde da je broj tako diferenciranih pojedinaca, uglavnom iz redova Vojvođana-starosedelaca, samo prve godine prelazio 30.000. Znam i iz najneposrednijeg uvida da su neki od mojih istaknutijih mlađih saboraca bili tako svirepo šikanirani da su, ne samo zadugo traumatizovani, nego su trajno nervno oboleli, a nekoliko njih se ubrzo nakon neviđenog šikaniranja i poniženja kojima su bili izvrgnuti teško razbolelo, pa i prerano umrlo“, govori u razgovoru za Lupigu Živan Berisavljević koji je imao čitav niz važnih funkcija u Titovoj Jugoslaviji. Na početku razgovora Berisavljević ističe da je Milošević u Srbiji postojao mnogo pre Miloševića.
LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“

LIDIJA DOKUZOVIĆ UZ RAZLAZ AFIONA: „Bilo je to lijepih 20 godina“

"Možda je ovo i pravo vrijeme da najavim da će nam ovo biti jedan u nizu oproštajnih koncerata koje ćemo odsvirati ove godine. Oproštajni jer to dugujemo i publici, ali i nama, da se izguštamo. Kad pogledam unatrag, bilo je to lijepih 20 godina. Netko ne izdrži ni u braku toliko. A mi smo u našem „braku“, našoj vezi u kojoj je pet osoba izdržali dva desetljeća. Bilo je tu puno pregovaranja i kompromisa, ali i puno predanosti, entuzijazma, ljubavi i rada. Iznjedrili smo ta tri sjajna albuma na koja smo ponosni i iza kojih čvrsto stojimo", kaže nam uoči večerašnjeg koncerta Afiona u zagrebačkoj Močvari, vokalistica benda Lidija Dokuzović. Nastup benda kojeg nemamo priliku često vidjeti održava se povodom dvadesetog rođendana benda, a serija rođendanskih koncerata ujedno će, na žalost vjerne Afionove publike, biti i konačni oproštaj benda koji iza sebe ima više od pet stotina koncerata.
INTERVJU – KRALJ ČAČKA: „Današnja muzika uglavnom je soundtrack za narcisoidne“

INTERVJU – KRALJ ČAČKA: „Današnja muzika uglavnom je soundtrack za narcisoidne“

"Fašizam više nije u Nemačkoj, kod Hitlera, nego na drugim mestima. Nije mrtav, živ je. Pokušao sam tom pesmom da iznesem da otpor postoji i danas, i da ga treba buditi. Ali, gde je? Moj prepev „Partisana“ pokušaj je da se pesma ubaci u ovo naše današnje vreme", govori u intervjuu za Lupigu Nenad Marić, daleko poznatiji pod imenom Kralj Čačka. U 15-ak godina karijere, Kralj Čačka - inače akademski slikar - osvojio je sljedbeništvo na području cijele bivše Jugoslavije, a njegova djela dokazuju da je riječ o glazbeniku i stihotvorcu koji stoji rame uz rame s najboljima od onih što su ovaj jezik umjetnički kvalitetno upregli u vlastiti kantautorski izričaj. Lupiga je ugodno druženje poslije koncerta iskoristila da razgovara s glazbenikom koji svim svojim snagama, i mnogim nenaklonjenim okolnostima usprkos, čuva dostojanstvo onih koji ne žive da bi pjevali, nego pjevaju da bi živjeli.
INTERVJU – LUKA TOMAC: „Ljubljana je dva desetljeća ispred nas“

INTERVJU – LUKA TOMAC: „Ljubljana je dva desetljeća ispred nas“

„Ljubljana je i po pitanju otpada i po pitanju transporta cijela dva desetljeća ispred nas“, kaže Luka Tomac u opsežnom razgovoru za Lupigu. A Tomac itekako dobro zna što govori. Već više od dvije godine on je predsjednik Zelene akcije, a njezin je potpredsjednik bio punih deset godina. Radi se o okolišnoj organizaciji koja je početkom godine proslavila 33 godine postojanja, što je stavlja u red najstarijih udruga ovog tipa na ovim prostorima. S Lukom Tomcem razgovaramo na kraju radnog tjedna, pa iako je petak predvečer, pozivi i poruke poslovne prirode ne prestaju mu dolaziti. Aktualna je borba protiv spalionice medicinskog otpada na zagrebačkom Rebru, pa nema ništa logičnije da razgovor otpočnemo upravo tom temom. "Definitivno se radi o jednom projektu i tehnologiji kojoj nije mjesto na toj lokaciji", rezolutno će Toma koji je uvjeren da građanska inicijativa koja se formirala protiv gradnje spalionice može polučiti uspjeh.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

  3. PISMO BUDUĆEM KOLEGI IZ NGO SEKTORA: Dragi Mile, dobro nam došao

    27.02.2025.

    Srđan Puhalo

    PISMO BUDUĆEM KOLEGI IZ NGO SEKTORA: Dragi Mile, dobro nam došao

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije