NEK BUDE SVJETLOST: Prvi uradak iz istočne Europe koji se bavi fenomenom militanata i otrova koji oni prosipaju

NEK BUDE SVJETLOST: Prvi uradak iz istočne Europe koji se bavi fenomenom militanata i otrova koji oni prosipaju

Naslov izvučen iz crkvene propovjedi, odnosno iz samog početka Biblije, glasi "Nek bude svjetlost", i vrijeme je nekako svečarsko, božićno i praznično u brdskom selu na sjeveru Slovačke prekrivenom snijegom, ali u filmu slovačkog redatelja sa zagrebačkom adresom Marka Škopa vlada potpuni mrak u kojem se svjetlost na kraju tunela ni ne nazire. S dobrim razlogom, naravno: životom u selu vladaju Crkva, policija i paravojna formacija koja agresivno regrutira i obučava pomladak za borbu protiv neprijatelja unutarnjih i vanjskih, dakle u praksi - muslimanskih izbjeglica, homoseksualnih osoba, dekadentnog liberalizma i svega onoga što ruši tradicionalni slovački i katolički moral oličen u marionetskom režimu Jozefa Tise koji se, kako izgleda, vraća u modu. Istini za volju, nije situacija bolja ni na nekim drugim mjestima, ali to nije tema ni ovog filma ni ovog teksta.
POLUSESTRA: Rubikova kocka sudbinskih šamara

POLUSESTRA: Rubikova kocka sudbinskih šamara

Vešt u odabiru tema i pristupu filmskih izvedbi, slovenački redatelj Damjan Kozole u svome jedanaestom igranom dugom metru u fokus stavlja komplikovane porodične odnose koji se ne kreću jednolinijski, no sadrže čitav kosmos mikroagresija. Bilo bi previše lako očekivati od nekoga ko je već uspeo da se približi temama političkih mahinacija, uvozne prostitucije ili one domaće, amaterske, izbeglištva i porno industrije, da prezentuje jednostavne filmske formule, i tu njegov novi film „Polusestra“ ne razočarava originalnim narativnim jezikom koji gledaoca konfrontira sa svakodnevnicom na prijemčiv način. Možda bi radnja mogla da se zabiberi mesnatijim sadržajem u kome padaju pesnice i u kome narativ kulminira dramom, suzama i težom tragedijom, ali se to ovde ne čini potrebnim. Svih 105 minuta ovoga filma prati se sa lakoćom.
OTAC: Potpuno zasluženi pobednik Karlovyh Vary

OTAC: Potpuno zasluženi pobednik Karlovyh Vary

Iako se čini da se rumunska kinematografija pomalo umorila od onoga što nazivamo „rumunskim novim valom“ koji stil kamere iz ruke i snimanja izbliza kombinira sa zahtevnim socijalnim temama i momentima humora apsurda koji često targetiraju birokratiju i javne službe, taj je pokret ipak još uvek živ, i to u susednoj Bugarskoj. Naravno, cela odrednica "rumunski stil" prilično je nezgodna jer rumunski filmaši nisu tu otkrili nikakvu "toplu vodu", tematski i stilski to nije daleko od braće Dardenne u Belgiji i u nekoliko se logičkih koraka može trasirati do novog vala u Francuskoj i neorealizma u Italiji, ali se etiketa još uvek drži. Doduše, nije to ni neka tema, susedske kinematografije i inače pozajmljuju što jedna od druge, što iz globalne baštine i u tome nema ničeg lošeg.
POŠTOVANA PREDSJEDNICE: „Radilo se i živjelo se, a sad se više nit' radi nit' živi. Preživljava se i pomalo svi umiremo“

POŠTOVANA PREDSJEDNICE: „Radilo se i živjelo se, a sad se više nit' radi nit' živi. Preživljava se i pomalo svi umiremo“

„Zadnji neka ugasi svjetlo“, doslovna je to poruka neobičnog dokumentarnog filma „Poštovana predsjednice“ koji na iskren i dojmljiv način progovara o mjestu zaboravljenom od svih, mjestu kojem prijeti nestanak. Znate o čemu govorimo? Jedno od onih mjesta kakvih ima na desetine diljem Hrvatske. A film počinje panoramom Hrvatske Kostajnice kojom dominira Una, dok je zvučna kulisa prvi u nizu besmislenih govora hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, onaj u predizbornoj noći nakon trijumfa na predsjedničkim izborima, govor koji će najaviti obilje ispraznosti što će obilježiti njen predsjednički mandat. Autor, Daniel Pavlić, naglasak stavlja na njeno obećanje kako će Hrvatsku odvesti u blagostanje. I tu kreće Pavlićeva priča, ispričana kroz pismo koje piše hrvatskoj predsjednici i razgovore s članovima njegove obitelji, uz snimke koje zorno pokazuju kako izgleda obećano „blagostanje“.
ZBOGOM NOĆI: Po svakoj "tački optužnice" Techinéov film je vrlo problematičan

ZBOGOM NOĆI: Po svakoj "tački optužnice" Techinéov film je vrlo problematičan

„Zbogom noći“ je po svakoj tački optužnice vrlo problematičan film. Prvo, scenario zahvata samo površinski i društveni fenomen i dinamiku odnosa među likovima, jednostran je (što je i razumljivo pre svega zbog Techinéovih godina što ga čini limitirano sposobnim da sagleda perspektivu mladalačke anksioznosti) i jednodimenzionalan, fokusiran više na to da primerom objasni koliko je Islamska Država jedan pogrešan put i u logičkom raskoraku sa Islamom kao takvim. Scenario sa tako kartonskim likovima glumcima onemogućava uverljivu interakciju, pa čak ni trud Catherine Deneuve sa ulogom koja joj ne stoji najbolje tu ne pomaže mnogo. Umesto toga je prepun prvoloptaških metafora dodatno pocrtanih tromom režijom. Stvari se tek donekle popravljaju u drugoj polovini filma.
VELVET BUZZSAW: Hrabar, ali ne baš uspešan uradak

VELVET BUZZSAW: Hrabar, ali ne baš uspešan uradak

Nakon ne baš potpuno uspelog izleta u vode sudske drame sa filmom „Roman J. Israel, Esq“, čini se da se Dan Gilroy vratio više na svoju teritoriju sa svojim najnovijim filmom intrigantnog naziva „Velvet Buzzsaw“ koji se na satiričan način hvata ukoštac sa blaziranim svetom visoke umetnosti. Teritoriju satire je Gilroy, podsetimo, osvojio sa svojim prvencem “Noćne kronike“ o "pravom čoveku za (moderni) kapitalizam", reporteru-slobodnjaku imena Lou Bloom u maestralnoj interpretaciji Jakea Gyllenhaala, koji se nezadrživo probija u svetu senzacionalističkog novinarstva svojim prilozima o prometnim nesrećama i zločinima za lokalnu TV stanicu koju vodi Nina (Rene Russo).
ŠAVOVI: Film nagrađen na Berlinaleu verna je preslika života, bez happy enda

ŠAVOVI: Film nagrađen na Berlinaleu verna je preslika života, bez happy enda

Navikli smo se na ogavne kriminalne činove u regionu koji je potonuo u moralnu kloaku tokom devedesetih i u kojem je empatija postala nešto skoro sramno, tako da nije čudno što se kroz filmove nastajale poslednjih tridesetak godina jedva provuče koji tračak svetlosti. Takav je slučaj (tematski) i sa drugim autorskim filmom Miroslava Terzića „Šavovi“ koji se našao u programu Panorame velikog filmskog festivala, ovogodišnjeg Berlinalea. Ne samo da se našao u tom programu nego mu je i dodeljena "Europa Cinemas Label", nagrada za najbolji evropski film u sekciji Panorama. Radnja je smeštena u novobeogradsko sivilo koje fotografija Damjana Radovanovića pretvara u klaustrofobični betonski sanduk čiji teški poklopac samo što se ne svali na glave glavnih junaka. Ovih dana Lupiga će objaviti i razgovor koji smo ovim povodom napravili s Terzićem i glavnom glumicom Snežanom Bogdanović.
22 JULY: Kontekst i posledice suludog pohoda Andersa Behringa Breivika

22 JULY: Kontekst i posledice suludog pohoda Andersa Behringa Breivika

Ponekad se pojavi neobjašnjivi sinhronicitet trendova u filmskoj industriji, kao što je to bio slučaj u prošloj godini kada smo u vrlo kratkom periodu dobili dva potpuno različita filma, vrlo sličnih imena. Radi se o filmovima snimljenim na temu krvavog pokolja koji se dogodio 2011. godine na norveškom otoku Utoya, kada je klerikalno-fašistički ekstremista Anders Behring Breivik iz vatrenog oružja usmrtio 69 osoba. Od tih 69 žrtava velika su većina bili mladi ljudi koji su na Utoyu stigli u sklopu letnjeg kampu tada vladajuće norveške Radničke Partije. Pre dolaska na otok Anders Behring Breivik je, u svrhu diverzije, aktivirao eksplozivnu napravu u blizini zgrade norveške Vlade u samom središtu Oslu, pritom ubivši još osmero ljudi. Uz ukupno 77 mrtvih, strašna bilanca ovog pohoda je i preko dve stotine ranjenih, povređenih i traumatiziranih ljudi.
PRIJE MRAKA: Uznemirujuća karnevalska vožnja u tematskom parku sumraka Habsburške Monarhije

PRIJE MRAKA: Uznemirujuća karnevalska vožnja u tematskom parku sumraka Habsburške Monarhije

Kritičarska praksa nas uči da je drugo delo presudno za autora, da se na njemu najbolje vidi raspon njegovog talenta, te da se gledajući u odnosu na prvo može predvideti njegova budućnost. Jer svako može imati ideju za jedan film ili jedan roman, bilo da je realizacija istog napravljena u jednom dahu ili kao posledica dugotrajnog i mukotrpnog istraživačkog i filigranskog rada, a stvari postaju daleko kompleksnije kada sve to treba ponoviti, a pritom se ne ponavljati. Tu breme uspešnog prvenca može biti jako teško, možda čak i preteško, a smernice koje on nudi izuzetno varljive. U slučaju Lászla Nemesa i njegovog ovogodišnjeg filma “Prije mraka” nepisana mudrost se pokazala tačnom i to u za autora nepovoljnom kontekstu. Istini za volju, ponoviti uspeh nečeg tako impresivnog, snažnog, neviđenog i za filmski postupak, kao i diskurs o Drugom svetskom ratu revolucionarnog poput “Saulovog sina” činilo se nemogućim od samog početka.
TI IMAŠ NOĆ: Postoji tu nešto nepotrebno teskobno, teško i mučno

TI IMAŠ NOĆ: Postoji tu nešto nepotrebno teskobno, teško i mučno

Nakon svega ostaje nam da se pitamo je li viđeno samo endemska bolest nas na Balkanu ili je igra tako nameštena u celom svetu. „Ti imaš noć“, rediteljski debi rođenog Dubrovčanina, celoživotnog Novljanina i, od pre izvesnog vremena, Beograđanina Ivana Salatića, o tom fenomenu koji nazivamo tranzicijom govori na jedan ideološki čvrst, filmski discipliniran i zapravo lakonski način, uvažavajući i specifikum mesta i generacijske, pa i klasne razlike, iako su dobrostojeći “glasno” odsutni. Radnja filma je toliko usporena da se čini skoro kao da je nema, što „Ti imaš noć“ ponajpre čini filmom stanja. Dijalozi su retki i eliptični, kao da su likovi sve rekli i da im svaka dalja nepotrebna priča predstavlja samo još dodatnu muku. Vreme je zimsko ili rano-prolećno, tonovi boje uhvaćeni kamerom Ivana Markovića sivi su i neveseli, a montaža Jelene Maksimović ima meditativnu konotaciju, dok je u dizajnu zvuka stalno prisutan huk mora i vetra.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

  2. SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

    11.08.2019.

    Nataša Škaričić

    SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

    06.08.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije