ŠTO SU POKAZALI SILOVITI PROTESTI U SAD-U: Kakve to prosvjede desničari vole, a kakve ne?

ŠTO SU POKAZALI SILOVITI PROTESTI U SAD-U: Kakve to prosvjede desničari vole, a kakve ne?

Sjedinjene Američke Države potresa još jedna kriza započeta policijskim nasiljem nad pripadnikom afroameričke zajednice. U ponedjeljak 25. svibnja, policija u Minneapolisu u saveznoj državi Minnesoti ubila je Georgea Floyda, 46-godišnjeg Afroamerikanca, i nikome još uvijek nije jasno zašto. Reakcija na njegovo ubojstvo eskalirala je silovitim prosvjedima, a kulminacija se dogodila paljenjem policijske postaje u Minneapolisu u kojoj su radili policajci odgovorni za Floydovu smrt. Američki konzervativci navalili su na Twitter sa standardnim diskursom, a poanta njihovih opaski nije kritika legitimnosti prosvjeda već pokušaj skretanja pozornosti s pitanja i problema kojima se prosvjed bavi. Čini se kao da američka desnica naprosto ne voli nasilne prosvjede. No, kakve su bile reakcije kada su prosvjedi protiv policijske brutalnosti zaista bili mirni, a zatim i kada su nasilne prosvjede organizirale desničarske skupine?
O BESMISLU IDEJE DOMOLJUBLJA: Koga i što "volimo" kad "volimo Hrvatsku"?

O BESMISLU IDEJE DOMOLJUBLJA: Koga i što "volimo" kad "volimo Hrvatsku"?

Obrnuti šovinizam – definiran kao ne mržnja, nego ljubav, favoriziranje nekoga zbog pripadnosti kolektivnom identitetu kojem i sam pripadaš – primitivna je misao, jer u svojoj jezgri također šovinističko posvećivanje fiktivnog partikularizma. Što ćemo misliti o gradonačelniku grada kojemu nisu svi građani jednaki, nego su mu oni njegovog etniciteta jednakiji od drugih? O ocu koji zahtijeva od kćeri da se uda isključivo za pravovjernog zeta – njihove rase i vjere? Taj je primitivizam moguć samo zahvaljujući potiskivanju inherentnog unutarnjeg konflikta i heterogenosti apstraktnih zajednica, s presvlakom navučenom kao pojam homogenosti. Ako ću se kao muškarac pozitivnom predilekcijom identificirati s muškim spolom ili rodom, upadam u problem samim time što se favorizacijski poistovjećujem s milijardama jedinki, od kojih malo kojoj znam lice. Ali to će biti i jezgra mizoginije. Odnosno, mizandrije.
STRANPUTICA U DOBA EPIDEMIJE: Hrvatska demografska slika i prilika

STRANPUTICA U DOBA EPIDEMIJE: Hrvatska demografska slika i prilika

Naravno da će posljedice koronakrize s obzirom na strukturu hrvatskog gospodarstva biti vidljive i u kretanju stanovništva. Krava muzara zvana turizam, čiji se udio u BDP-u penje na frapantnih 20 posto, u ovoj će godini ostvariti malu ili sasvim skromnu dobit, a izvjesno je da će kao posljedica toga nastupiti teška i neizvjesna jesen, u stvarnom i prenesenom značenju. Nažalost, Hrvatska će vjerojatnije iz koronakrize izaći po onoj ekstremno ciničnoj C19 fori - „sva sreća da smo na vrijeme uništili gospodarstvo, jer bismo sada imali velike gubitke“. No, za podatke o učinku koronakrize na demografiju Hrvatske trebat ćemo još pričekati, jer će se oni moći jasno iščitati tek u 2021. godini. Tada Hrvatsku čeka i sravnjivanje računa sa samom sobom – popis stanovništva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2018. godinu zemlja je dočekala s 200.000 ljudi manje nego na popisu 2011. godine.
OPROŠTAJ OD VELIKOG PISCA: Komemoraciju za Bekima Sejranovića možete pratiti uživo putem Facebooka

OPROŠTAJ OD VELIKOG PISCA: Komemoraciju za Bekima Sejranovića možete pratiti uživo putem Facebooka

Prošlo je teških i dugih pet dana otkako nas je napustio naš drug i jedan od, na ovim prostorima, najboljih pisaca generacije, Bekim Sejranović. Danas će, točno u podne u Zagrebu biti održana komemoracija za Bekima. Nažalost, zbog epidemiološke situacije broj prisutnih ograničen je na samo 40 osoba, ali su se iz Hrvatskog društva pisaca pobrinuli da se komemoracija izravno prenosi na Facebooku. Dan kasnije s početkom u 19 sati, komemoracija za Bekima održat će se i u njegovoj Rijeci, gdje će se s njim oprostiti i Zlatko Gostić Vojo s kojim je svirao u bendu Paranoya, dok će Zoran Prodanović Prlja iz Leta 3 prirediti odabir muzike iz onog vremena kada je Bekim bio dio riječke scene.Večer komemoriranja, osim kao oproštaj, zamišljena je i kao druženje svih onih koji su Bekima poznavali i bili dotaknuti njegovim životom i njegovim djelima.
BUDITE DIO PROMJENE: „Pomozimo im da ponovno stanu na svoje noge“

BUDITE DIO PROMJENE: „Pomozimo im da ponovno stanu na svoje noge“

„Želimo im pomoći da ponovno, čim prije, stanu na svoje noge. Da imaju sigurno utočište i budućnost u kojoj se nalazi nešto više od pitanja – što je sljedeće? Zato trebamo i vašu pomoć: zovemo vas da podržite kampanju za hitnu financijsku podršku izbjeglicama u Hrvatskoj u tijeku pandemije. Budite dio promjene i dajte ma koliki doprinos kako bismo im pomogli te da kao zajednica budemo i ostanemo solidarni! Želimo im pomoći da i u ovim neobičnim trenutcima imaju ono što zaslužuje svatko od nas: sigurnost dok si sami grade bolju budućnost“, apeliraju inicijatori akcije, udruga Are You Syrious i Zaklada Solidarna, a kojom se nastoji osigurati 120.000 kuna kako bi se pokrili jednomjesečni troškovi stanarine te neophodne prehrambene i higijenske potrepštine za 40 izbjegličkih kućanstava u kojima živi 65 odraslih i 45 djece.
APEL: „Vojni izdaci od 1.900 milijardi dolara godišnje ne mogu riješiti pandemiju, zato preusmjerite te izdatke“

APEL: „Vojni izdaci od 1.900 milijardi dolara godišnje ne mogu riješiti pandemiju, zato preusmjerite te izdatke“

"Pandemija koronavirusa nedvojbeno je pokazala da ključna pitanja ljudske sigurnosti ne mogu biti riješena vojnim putem ili neovisno od strane pojedinih država, već zahtijevaju globalnu suradnju i nenasilno rješavanje sukoba", stoji u apelu objavljenom povodom Međunarodnog ženskog dana za mir i razoružanje, 24. svibnja 2020. godine i 75. godišnjice Ujedinjenih naroda. U apelu se iznosi i uistinu porazni podatak za današnje čovječanstvo. Naime, procjenjuje se da su se godišnji vojni proračuni na našoj planeti približili ukupnoj brojci od gotovo 2.000 milijardi dolara. Točnije, 1.900 milijardi, od čega se sto milijardi odnosi samo na razorno nuklearno oružje. Istovremeno je trenutni godišnji proračun Ujedinjenih naroda prema ovoj brojci sasvim neznatnih šest milijardi dolara.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Kratka priča Ane Miloš

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Kratka priča Ane Miloš

Za svoju neobjavljenu, ujedno i prvu, zbirku priča mlada književnica Ana Miloš početkom ove godine dobila je nagradu „Đura Đukanov“, koja se dodjeljuje autori(ca)ma mlađima od trideset i pet godina. Ana je zbirku nazvala „Kraj raspusta“ i u njoj se nalazi osam kratkih priča. Žiri je u obrazloženju naveo kako se ovaj rukopis kvalitetom i kompozicijom izdvojio od ostalih rukopisa pristiglih na natječaj. Ana Miloš rođena je 1992. godine u Beogradu, gdje i živi, a sama će dodati „tu i radi, kad mora“. Prije nagrade „Đura Đukanov“, dobila je i nagradu „Miodrag Borisavljević“ za najbolju kratku priču 2016. godine. Priče je objavljivala i u „Rukopisima 39“ te na internetskim portalima strane.ba, eckermann.org.rs, blacksheep.rs i mnogim drugim. Na Lupigi se predstavlja s pričom "Zvezda dana" koja je jedna od osam priča iz njenog "Kraja raspusta".
SIMBOL OTPORA BRUTALNOJ REPRESIJI: Priča o progonjenom bendu koji nije pristao na šutnju

SIMBOL OTPORA BRUTALNOJ REPRESIJI: Priča o progonjenom bendu koji nije pristao na šutnju

Ibrahim Gökçek, basist turskog benda Grup Yorum, preminuo je u početkom mjeseca. Njegova smrt nije bila rezultat ovisnosti o drogama, kako to kod glazbenika počesto zna biti. Ne, Gökçek je umro nakon godinu dana dugog štrajka glađu. Bio je druga osoba iz Grup Yorum koja je preminula na takav način: mjesec ranije umrla je i vokalistica Helin Bölek. Imala je 28 godina. Vlasti ih nisu pustile na miru čak ni nakon smrti. Policija je suzavcem i gumenim metcima napala ljude okupljene na Gökçekovom sprovodu te je ukrala njegovo tijelo. Težilo je svega 28 kilograma. Kroz tri desetljeća članovi i članice Grup Yoruma bili su konstantno na nišanu vlasti - uhićivani i izvođeni na sudove nekoliko stotina puta. Koncerti su im bili otkazivani i zabranjivani, a prostorije benda meta policijskih racija u kojima bi im namjerno uništavali instrumente.
IVICA PRTENJAČA: Bekim, Riječanin

IVICA PRTENJAČA: Bekim, Riječanin

Davno sam upoznao Beksa. Mesokombinat je upravo završavao smjenu, nekoliko stotina metara sjevernije od Rječine, mesari su otvorili ventil da se isprana krv izlije u mutnu zelenkastu rijeku, pa onda i prelije u Mrtvi kanal. Tu, na jednoj klupici, na putu prema Kontu, sreo sam jednog prijatelja iz Pomorske škole, s njim je bio Bekim. Pružili smo si ruke, bila je ‘87., ili ‘88., ne znam sad, ali taj momak sa širokom, toplom šakom govorio je riječki, izgledao riječki, pozvali su me u Kont. I tako smo se sretali, na koncertima, na Kontu, u Palachu. Često je nekud odlazio, netko ga je čekao, nekome je išao. Tek sam kasnije saznao da je on ustvari iz Brčkog. Kasnije ću ja otići u vojsku, a kad se vratim dočekat ću Beksa u klupama tadašnjeg Pedagoškog fakulteta. Neko smo vrijeme i sjedili zajedno. Sve ga je zanimalo. Mene malo što.
OD TOKIJA DO MORAVE: Pogledajte neobični film koji su snimili Bekim Sejranović i Moku Teraoka

OD TOKIJA DO MORAVE: Pogledajte neobični film koji su snimili Bekim Sejranović i Moku Teraoka

Veliki književnik Bekim Sejranović napustio nas je jučer u četrdeset i osmoj godini života. Iza sebe je naš drug Beki ostavio niz sjajnih romana i kratkih priča, zbog kojih su ga mnogi nazivali najtalentiranijim književnikom generacije u regiji. Uz to je iza sebe ostavio i jedan sasvim neobičan film. Radi se o dokumentarcu koji je planiran sasvim drugačije od onoga u što se na koncu pretvorio. „Od Tokija do Morave“ zapravo je prvenstveno priča o Bekimu, koju je režirao Japanac Moku Teraoka. Sama slučajnost spojila je Mokua i Bekima. Naime, Moku je htio putovati i snimati, a Bekim se nakon više od desetljeća života u Norveškoj često želio vratiti na Balkan. Sam će reći kako je u Norveškoj osjećao da je nešto izgubio, iako je bio svjestan da toga nečega više jednostavno nema.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

    28.05.2020.

    Predrag Finci

    KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

  2. BURE BARUTA: Kad nisu cvjetale maline

    14.05.2020.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kad nisu cvjetale maline

  3. GRAĐANIN U SAMOIZOLACIJI: Od terorista do ovce

    13.05.2020.

    Nataša Škaričić

    GRAĐANIN U SAMOIZOLACIJI: Od terorista do ovce

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije