DIHOTOMIJA VINILU (1975.-1985.): Izloženi omoti Jugotonovih ploča

DIHOTOMIJA VINILU (1975.-1985.): Izloženi omoti Jugotonovih ploča

Arsen Dedić, Gabi Novak, Oliver Dragojević, Tereza Kesovija, Mišo Kovač, samo su neka od velikih glazbenih imena koje je Ivica Jakić fotografirao za omotnice njihovih visokotiražnih ploča u izdanju Jugotona u vremena kada je ta diskografska kuća bila najveći izdavač ploča u Jugoslaviji. Dio Jakićevog rada izložen je ovoga tjedna na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) na izložbi nazvanoj „Dihotomija vinilu (1975.-1985.)“. Upravo je taj fakultet završio Jakić, inženjer strojarstva, a njegovi su radovi izloženi povodom obilježavanja stote obljetnice FSB-a. Za tu je priliku Jakić i odabrao fotografije koje su nastale u vrijeme njegova studiranja. Uz omote ploča na izložbi su postavljene i neke njegove umjetničke i nekomercijalne fotografije, među kojima i one na kojima se Jakić nalazi s fotoaparatom u vremena kada je snimao spomenuta izdanja te s fotoaparatom danas.
ČOVJEK: Kako smo uništili Svijet

ČOVJEK: Kako smo uništili Svijet

Video, koji je autor nazvao jednostavno - „Čovjek“ - prvi je puta na You Tubeu objavljen krajem 2012. godine, te je ubrzo postao viralan. Dosada, samo na YouTubeu, ima nešto manje od 33 milijuna pregleda i još uvijek intenzivno cirkulira društvenim mrežama. U uvodu animiranog filma prikazan je idiličan prizor naše planete prije 500.000 godina. U netaknutoj šumi, u kojoj bezbrižno skakuću vjeverice, odjednom se pojavljuje čovjek odjeven u majicu s natpisom „dobrodošli“. Iako se na prvu čini kako je čovjek dobroćudno i nasmijano stvorenje, optimizam nestaje već pri prvom susretu s majušnim pripadnikom životinjske vrste, pužem kojeg čovjek, tek tako, iz razonode, brutalno zgazi. Okrutni se niz nastavlja zagađenjem mora smećem i opasnim otpadom. Čovjek potom nastavlja svoj ubilački pohod od kojeg niti jedna životinjska vrsta nije izuzeta.
URBAN IMA NOVI SINGL: "Treba nam tako malo - jedan kremen i jedna iskra"

URBAN IMA NOVI SINGL: "Treba nam tako malo - jedan kremen i jedna iskra"

Urban&4 imaju novi singl, nazvan vrlo jednostavno „Iskra“. Idejno je nastao u osami doma Damira Urbana, laganijeg tempa, uz akustičnu gitaru. „Odlučili smo da je najbolje pokušati zadržati taj topao, kućni duh te glazbenu priču benda samo, naprosto, nasloniti na njezine temelje. Za mene je 'Iskra', u nekom prenesenom smislu, simbol našeg zaloga za budućnost“, reći će Urban koji je sam na akustičnoj gitari odsvirao dio pjesme. Luka Toman snimio je i akustičnu i električnu gitaru, na basu je bio Sandi Bratonja, na klaviru Saša Markovski, a za bubnjevima Marco Bradaschia. Urban se zajedno sa suprugom Milicom Czerny Urban prihvatio i režije spota za „Iskru“. Odlučili su se za vrlo jednostavno, ali upečatljivu formu iza koje stoji jedna zanimljiva, rekli bismo i pomalo nostalgična priča. O čemu se radi objasnit će sama Milica Czerny Urban.
ZAVRŠEN PRVI DIO SUBVERSIVEA: Duboko sjetni, sućutni i humani „Ray&Liz“ odnio nagradu

ZAVRŠEN PRVI DIO SUBVERSIVEA: Duboko sjetni, sućutni i humani „Ray&Liz“ odnio nagradu

Na Subversiveu je ove godine prikazano više od 50 naslova, od igranih filmova, do kratkometražnih i dokumentaraca, a organizatori ističu kako je među njima bio velik broj recentnih i provokativnih filmova čiji autori kritički promišljaju svijet u kojem živimo. Čast da odaberu najbolje od prikazanog imao je tročlani žiri – Nikolina Hrga (producentica), Zvonimir Jurić (redatelj i profesor na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti) i Otto Reiter (austrijski filmski kritičar). Dodjelom nagrada završen je izuzetno bogati filmski dio programa ovogodišnjeg Subversive Festivala, a pred nama je drugi dio festivala, tijekom kojeg će se održati niz zanimljivih predavanja, okruglih stolova i predstavljanja knjiga. Već sutra, u ponedjeljak, započinje 3. AlterEkonomski forum, i to okruglim stolom „Europa na rubu – od političkog do politike", a nešto kasnije predavanje će održati berlinski profesor Michael Heinrich.
SLUČAJ KUSTURICA: Mozak na službenom putu

SLUČAJ KUSTURICA: Mozak na službenom putu

Priznajem da su mi od bubnjanja i intenziteta senzacija zamalo iskočile oči, mada nisu srpske, i da sam na jedvite jade uspio zadržati staloženost: u redu, autor se drži principa „što na umu, to na drumu“, što znači da mu je mozak na službenom putu, nitko iole normalan ne može ga slijediti na tom putovanju, na takav se tip ekspedicija uputno osvrnuti samo sa sigurnoga odstojanja, a u cijeloj stvari ipak ima i zrnce humora, naime, komično je to što pisac svoje štivo smatra satiričnim, iako sve upućuje na to da je riječ o žanru dijagnoze. Osim toga, imajući u vidu trenutno stanje mojih dionica u tzv. hrvatskom društvu – gdje u službenoj percepciji osciliram između jugokomunista i četnika, ovisno o afinitetu lovaca na nacionalne izdajnike – ne mogu reći kako mi naročito škodi da me neka prosrpska budala okarakterizira kao ustašu.
NEISPRIČANA PRIČA KUD IDIJOTA: „Imali smo dovoljno hrabrosti biti dosljedni“

NEISPRIČANA PRIČA KUD IDIJOTA: „Imali smo dovoljno hrabrosti biti dosljedni“

KUD Idijoti, pulski punk bend, poznat i prepoznat diljem bivše Jugoslavije, čiji su rast i razvoj usporili ratna i poratna zbivanja, te hrvatski inovativni proizvod zvan „pretvorba i privatizacija“ službeno su proteklog vikenda dobili svoju prvu biografiju. Vrlo detaljno ispisane o stranice o „bendu naše mladosti“ sročio je Nenad Marjanović, ljubiteljima Idijota poznatiji kao dr. Fric, basista benda, a objavio ju je Diego Bosusco - Ptica, još jedan član benda. U razgovoru za Lupigu Fric objašnjava kako se nije pretjerano bavio faktografijom benda, datumima i diskografijom, a da je neke stvari odlučio baciti pod tepih, jer su previše osobne.„No, suština je tu, sve što sam htio napisati - napisao sam“, kaže. S obzirom da je gorepotpisani autor ovog teksta i službeno prvi kupac knjige, uskoro ćemo na Lupigi objaviti i prikaz „Života s Idi(j)otima“. Do tada vam donosimo do sad neobjavljen kratki odlomak iz knjige u kojem je Fric sažeo mnoge stvari.
GRAĐANSKI DEBAKL: Hrvati nisu spremni preuzeti odgovornost za ono što se događa u ovoj zemlji

GRAĐANSKI DEBAKL: Hrvati nisu spremni preuzeti odgovornost za ono što se događa u ovoj zemlji

Dok vas uvjeravaju da vi trebate raditi duže, iz naših se poreza članovima Vlade i Sabora na 16.000 do 20.000 kuna plaće isplaćuju naknade za odvojeni život, stanarina, dnevnice i tko zna što sve ne, valjda zato što s tolikom plaćom ne mogu platiti stan. Na koncu, arče novac da bi vam spotićima s televizije poručivali zašto trebate raditi do 67. godine, kao da vam to i nije jasno. I sve to prolazi, ne u jednom, ili dva mandata, zato što smo se uspavali, nego od dana kad smo doživjeli Hrvatsku. To i puno gore stvari. Kad biste potpisali, to bi značilo da ste svega toga duboko svjesni. Da ste spremni na promjenu mirovinskog zakona, ali i puno više. Da želite preuzeti odgovornost za to što se događa u ovoj zemlji. Zato je pošteno reći: Još su samo dva-tri dana za prikupljanje potpisa za sindikalnu referendumsku inicijativu, ali svejedno je hoćete li potpisati.
DUŠA SARAJEVA: U čast Davorinu Popoviću "osvanuo" golemi mural

DUŠA SARAJEVA: U čast Davorinu Popoviću "osvanuo" golemi mural

Fenomenalan mural u čast Davorinu Popoviću, pjevaču legendarnih Indexa, benda koji je, kako kažu, u Sarajevu bio popularniji od Beatlesa, dovršen je danas u sarajevskoj Radićevoj ulici, nedaleko od poznate knjižare Buybook. Iza oslikavanja sarajevske i jugoslavenske legende stoji udruga Obojena klapa, a mural visok 15 i širok pet metara izvela su dvojica uličnih umjetnika iz ove udruge, Benjamin Čengić Zian i Alen Ramčević, dok idejno rješenje potpisuje Armin Numanović, inače student Akademije likovnih umjetnosti. Jednom prilikom legendarni Pjevač je uz smijeh ispričao kako čovjek izvan Sarajeva može biti nevjerojatno popularan, ali čim se vrati u grad na Miljacki prvi znanac dobacit će mu „đesi šupak, šta ima?“. Danas ga Sarajevo, u kojem je i preminuo 18. lipnja 2001. godine, iznimno cijeni pa ne treba čuditi što mu je posvećen ovakav mural.
ŠEŠELJ U HRTKOVCIMA: Klovno do klovneta

ŠEŠELJ U HRTKOVCIMA: Klovno do klovneta

“Dok je meni u Srbiji milion i po nepismenih, ja se ne sekiram za svoju političku budućnost”, rekao je, navodno, jednom prilikom ćosavi vojvoda Vojislav Šešelj, koji je sada ponovo izabran za lidera radikala. Novi izbor se desio u avliji ispred Šešeljeve jezivo kičerajske kuće u sremskom selu Hrtkovci, u opštini Ruma. Tamo je, naime, održan jubilarni 10. otadžbinski kongres Srpske radikalne stranke. Organizacija Mlada Vojvodina izlepila je nalepnice po Hrtkovcima na kojima je Šešelj prikazan kao klovn velikog crvenog nosa i nazvala ga “Klovno”. Postoje oni filmovi strave i užasa u kojima neki klovn igra jezivog negativca i zbog kojih su i pravi klovnovi postali nekako sumnjivi i antipatični. Klovno Šešelj je utelovljenje tog filmskog horora. Gde god se zavijorio Šešeljev radikalski barjak u ratovima iz devedesetih godina prošlog veka – tu Srba danas više nema. Danas se Šešeljev barjak vijori isključivo u Srbiji.
NEPONOVLJIVI KRITIČAR UŽASA: Avdić nam daje dijagnozu bolesnog stanja u kojem se svet nalazi

NEPONOVLJIVI KRITIČAR UŽASA: Avdić nam daje dijagnozu bolesnog stanja u kojem se svet nalazi

Srećom, Damir Avdić nije pesnik u klasičnom smislu te reči, već rok muzičar, pevač, kantautor – ako hoćete, dakle stvaralac u jednoj oblasti koja se obično smatra nižom i manje vrednom od književnosti, što samo otvara mnogo veći prostor slobode za onog ko tu slobodu ume da iskoristi. A Avdić se tom slobodom koristi drsko i bezobrazno, stvarajući mala remek-dela i pevajući ih diljem bivše Jugoslavije. Njegova poezija na prvi pogled ili posluh deluje sasvim jednostavno, nema tu nikakvog hermetizma, nema komplikovanih zapretenih metafora, nema šifrovanog jezika, nema mnogo posla za tumače i ostale književne kritičare. Već na drugi pogled stvari deluju nešto komplikovanije, pokazuje se da je narečena jednostavnost tek puki privid oka naviklog da složenost traži tamo gde je najčešće nema. Tome u prilog govore i nesporazumi i polemike koje izazivaju Avdićeve pesme.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

  2. TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

    30.04.2019.

    Nataša Škaričić

    TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

  3. DAN SPASENJA: Suze Sheryl Crow i glas Johnnyja Casha

    30.04.2019.

    Ahmed Burić

    DAN SPASENJA: Suze Sheryl Crow i glas Johnnyja Casha

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije