ANA LALIĆ PUŠTENA NA SLOBODU: Srbijanska vlada prisiljena povući odluku koja joj omogućuje opću cenzuru

ANA LALIĆ PUŠTENA NA SLOBODU: Srbijanska vlada prisiljena povući odluku koja joj omogućuje opću cenzuru

Novinarka i članica Upravnog odbora Nezavisnog društva novinara Vojvodine Ana Lalić jutros je puštena na slobodu. Nju je sinoć privela novosadska policija, jer je na portalu nova.rs objavila tekst o lošem stanju s opremom i lošoj organizaciji u Kliničkom centru Vojvodina. O stanju na klinici novinarki su govorili izvori iz bolnice, koji su iz razumljivih razloga željeli ostati anonimni. Klinički centar Vojvodine izdao je stoga priopćenje u kojem su novinarku optužili da laže te su o njezinom tekstu izvijestili policiju i tužiteljstvo. U odgovoru Kliničkom centru novinarka Lalić je napisala: "U jednom se moram složiti sa Kliničkim centrom Vojvodine: ugled vam jeste narušen, ali ne mojim pisanjem, već vašim sramotnim tretmanom sopstvenih radnika. Ugled vam jeste narušen time što, umesto da zaštitite sopstvenu profesiju od politikantstva, podržavate i učestvujete u licemerju..."
CENZURA = DIKTATURA: Policija privela novinarku jer je pisala o lošem stanju opreme u novosadskoj bolnici

CENZURA = DIKTATURA: Policija privela novinarku jer je pisala o lošem stanju opreme u novosadskoj bolnici

Policija u Novom Sadu pretresla je stan novinarke Ane Lalić, privela je i uručila joj rješenje o policijskom zadržavanju, koje može trajati do dva dana. Zaplijenili su dva mobilna telefona i laptop. Na vrata su joj policajci zakucali iza 22 sata (srijeda, 1. travnja), zbog teksta koji je danas objavila na portalu nova.rs. Novinarka je izvijestila o lošim uvjetima u kojima se medicinski radnici bolnice u Novom Sadu bore s epidemijom koronavirusa. Svaki peti zaraženi u Vojvodini medicinski je radnik. U tekstu zbog kojeg je privedena, prenijela je izjave anonimnih zaposlenika bolnice. Njezini izvori upozorili su da je bolničko "osoblje izloženo najvećem riziku od zaraze COVID-19", da su se u "subotu uveče medicinske sestre koje rade u takozvanom Korona centru pobunile i nisu htele da uđu kod pacijenata jer nije bilo zaštitne opreme". Tekst je objavljen pod naslovom "KC Vojvodine pred pucanjem: Bez zaštite za medicinske sestre".
O ISTOSTI: Pandemija samoće

O ISTOSTI: Pandemija samoće

Potpuno pomodarski, ovaj tekst napisan je povodom trenutne pandemije. Pomalo paradoksalno, u momentu kad su svi upućeni na to da praktički ostanu u mjestu, misaono su krenuli u najveći bijeg od sebe samih. Međutim, to zapravo i ne treba čuditi. Ova pandemija je, uz sva svoja ostala prokazanja, pokazala koliko se ljudi boje samoće. Često se spominje kako je izolacija dosadna, a zapravo se radi o tome kako je ljudima, ostavljenima na milost i nemilost sebe sama, najčešće samo otežan bijeg upravo od sebe samih. A iza toga svega stoji, opetovano, ono što se desi kad lokalna influencerica, u razočaranju, obriše svoj giveaway make-upa ili kad se dežurni stvaratelji „humorističnog sadržaja“ suoče s tim da je njihova zabava samo predvidljiva rima s ponekom vulgarnom riječi. Ili kad svi dalmatinski wannabe Oliveri shvate da to ipak nisu. Dakle, praznina.
COVID-19: Dobrodošli u autoritarnost medicine

COVID-19: Dobrodošli u autoritarnost medicine

Je li u krivu onaj tko u ovakvom trenutku lamentira nad ljudskim pravima? Ne, samo je nedovoljno u pravu. Privremeno ukidanje građanskih sloboda u momentu zdravstvene krize je dopustivo, ali samo pod uvjetom da se kriza, odgovor na nju i ukidanje sloboda mogu racionalizirati i nadzirati. Ozbiljna prepreka tome je asimetrija znanja između onih koji vode igru i onih koji je promatraju, ista kao i odnosu između oboljelog i liječnika. Dodatni je problem što na ovu krizu sada gledamo samo iz jednog ugla, a zarazu samo u određenim okolnostima. Zbog svega toga je ogroman problem što pobuna protiv sadašnjeg stanja trenutno dolazi samo od političkih analitičara opće prakse; njihovi se komentari ljudima koji se boje za život mogu činiti zanovijetanjem iz zone komfora. Raspravi o ljudskim pravima nedostaju argumentirani zahtjevi društvenih i biomedicinskih znanosti da se zaustavljanje epidemije demilitarizira i pretvori u pametnu epidemiološku i političku analizu i strategiju zasnovanu na dokazima.
OCJENJIVANJE UČENIKA U DOBA KORONE: Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima

OCJENJIVANJE UČENIKA U DOBA KORONE: Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima

Ništa više nije isto, niti onakvo na kakvo smo naučili. No, tome se mora prilagoditi. Što prije - to bolje. Za sve, posebno za učenik(c)e, kojima ova školska godina, s koje god strane na nju pogledate, ne može biti normalna - od štrajka prosvjetara, do uvođenja digitalne nastave. Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima. Sigurno da ima poteškoća, propusta, u svakom smislu, od idejnog do tehničkog. Uči se, ispravlja i usavršava u hodu. Stoga sve kritike na tako uspostavljenu trebaju biti konstruktivne i dobronamjerne. Bitno i važno je da nijedno dijete (učenik) i niti jedan student ne izgube školsku godinu, zbog nepredviđenih nedaća koje su nas snašle. Ovih smo dana u dijelu medija mogli čitati o ocjenjivanju učenika u novonastalim okolnostima. Čini se, da je za ovu godinu to ipak najbolje preskočiti. Okolnosti, dakle, nisu normalne, pa se procjene, ocjene i kompletno vrednovanje ne mogu korektno napraviti, a improvizacije nam tu ne trebaju. Donijele bi više štete, nego koristi.
IN MEMORIAM KRZYSZTOFU PENDERECKOM: Glasnik jezovitosti „kapitalističkog realizma“

IN MEMORIAM KRZYSZTOFU PENDERECKOM: Glasnik jezovitosti „kapitalističkog realizma“

Zanimljivo je da je Krzysztof Penderecki filmsku glazbu s namjerom skladao relativno rijetko, a sjetimo se da je autorskom glazbom okrunio filmski jezik „Egzorcista” Williama Friedkina, „Divljih u srcu” Davida Lyncha, kao i Kubrickovo „Isijavanje” u kojem glazba dodaje dimenziju koja u filmu naprosto bez nje nije bila prisutna ... Ne zaboravimo na četiri nagrade Grammy, koje će dobiti, između ostalih, i za djela sakralne glazbe, kao što je „Credo“ iz 1998. godine. Nastupao je i na zagrebačkom Bijenalu, pokrenutom 1961. godine, čiji je središnji skladatelj u izdanju iz 2007. godine. Tadašnju je Jugoslaviju smatrao prostorom slobode, što je i izjavio gorepotpisanom novinaru povodom intervjua za newsmagazin Nacional u listopadu 2004. godine, kada kao dirigent uz Zagrebačku filharmoniju izvodi i skladbu Berislava Šipuša, „In the Morning You Always Come Back”.
DIEGO HAN: „Korona možda promjeni svijet, ali ljude – teško“

DIEGO HAN: „Korona možda promjeni svijet, ali ljude – teško“

Vidim ljude kako pjevaju na balkonima, plješću, ali vidim i ljude koji nakon tjedan dana to više ne rade jer prividna bliskost u čovjeka ne treba puno vremena kako bi prerasla u zasićenje i nervozu, ljutnju, dosadu, sumnju. Vidim ljude koji se tuku zbog wc papira, vidim želju da se javno iznesu imena svih onih u karanteni, vidim što strah budi u čovjeku. Kao vrsta, trenutno se razlikujemo po svemu od bilo koje druge životinje koja je ikada kročila ovom planetom, pa tako i činjenicom da smo jedina koja tu planetu svjesno uništava. Hvalimo se i tješimo konzervatorskim pothvatima samo kako bismo prikrili sramotnu činjenicu da smo sposobni napraviti nešto dobro gotovo isključivo nakon što smo prethodno sve pošteno zajebali. Neće to korona promijeniti. Mi, Kinezi, Talijani, Rusi, Britanci, Španjolci, što možemo iz ove situacije naučiti? Ma nećemo se zavaravati, ništa. Ništa nećemo naučiti, kao što nismo naučili do sada.
ZAGREB - TJEDAN DANA NAKON POTRESA: Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje

ZAGREB - TJEDAN DANA NAKON POTRESA: Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje

Tjedan dana prošlo je otkako je Zagreb pogodio snažan potres i, u jeku epidemije koronavirusa, mnogima svijet okrenuo naglavačke. Posljedice potresa u kombinaciji s epidemijom koje podsjećaju na kataklizmu snimio je ovog vikenda Lupigin fotoreporter Franjo Tot. Zatvoreni željeznički peroni, ulice ispresijecane policijskim trakama, srušeni krovovi i otvoreni zidovi koji otvaraju poglede u intimu tuđih stanova … samo je dio onoga što je zabilježilo Franjino iskusno fotoreportersko oko. „Napravio sam par fotografija kojima sam vam pokušavao dočarati kako trenutno izgleda život u gradu. Pust, razrušen i tih. Vani su samo rijetki, uglavnom oni koji vani moraju biti, dok svi drugi u svoja četiri zida čekaju da se probude iz košmara koji ih je snašao. Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje“, riječi su kojima je Franjo opisao svoje fotografije.
"ZDRAVO!": Taj divni "nepoćudni" pozdrav koji smo zaboravili

"ZDRAVO!": Taj divni "nepoćudni" pozdrav koji smo zaboravili

To jutro je bilo točno pet godina otkako sam došao na svijet, kada je moja majka, kao i majke cijele moje generacije provela u rodilištu tik do Hajdukovog igrališta, mitskog „Starog placa“ koji će kasnije postati centralnim mjestom mog djetinjstva. Na dan kada sam rođen epidemija je uzela maha i rodilište u kojem sam se nalazio u naručju majke bilo je u karanteni. Ibrahim Hoti, inače hodočasnik s Kosova koji je svake godine obavljao svoj hadž uputivši se u Meku, donio je virus koji je Jugoslaviju po prvi put suočio s riječju – epidemija. Virus nazvan „variola vera“, ili velike boginje, zarazio je preko 150 ljudi. Prvo u Beogradu, pa dramatično u Novom Pazaru, da bi se preko Crne Gore spustio i na Jadran. Tu su tadašnje vlasti napokon priznale da hara epidemija, baš na dan kada sam ja otvorio oči i po prvi put ugledao nebo iznad Hajdukovog igrališta. Mnogi gradovi SFRJ bili su okruženi vojskom i stavljeni u karantenu, ljudi su bili po kućama. Život je stao. Restorani, kafići i trgovine opustjeli su.
VELIKA „PREDSTAVA“ ZIJAHA SOKOLOVIĆA S BALKONA: „Dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu“

VELIKA „PREDSTAVA“ ZIJAHA SOKOLOVIĆA S BALKONA: „Dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu“

Svjetski dan kazališta ove je godine diljem Europe i svijeta kazališne trupe dočekao u do sada neviđenoj situaciji. Sve predstave zbog epidemije koronavirusa u velikoj su većini zemalja odavno otkazane i pitanje je kad će se život ponovno vratiti na daske koje život znače. Tim povodom na svoj sarajevski balkon izašao je poznati glumac, zapravo glumčina, Zijah Sokolović, izvikujući prigodnu poruku dok ga prati tek sablasni lavež pasa. „Glumci, pozorišni umjetnici, draga publiko, danas je Svjetski dan pozorišta, kazališta, gledališča i teatra. Danas kažem 'dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu'. Da bi bilo predstava ostanite kod kuće, ostanite doma, da bi bila umjetnost, da bi bilo pozorište, da bi bila predstava. Neka živi pozorište, neka živi umjetnost“, poručio je glasno i jasno legendarni Zike. Taman prije nego li će na balkon iznad njega izaći jedna od susjeda da vidi o čemu se radi, legendarni glumac i ambasador dobre volje Ujedinjenih naroda za toleranciju i nenasilje, će se povući uz riječi: „ja bih još, ali moram u izolaciju. Živjelo pozorište!“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

    01.04.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

  2. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

  3. BURE BARUTA: Posljednji krug reality showa "Znameniti Bošnjaci protiv Covida-19"

    17.03.2020.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Posljednji krug reality showa "Znameniti Bošnjaci protiv Covida-19"

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije