KREĆE RI ROCK: 41 godina velikog festivala

KREĆE RI ROCK: 41 godina velikog festivala

Veliki muzički događaj sprema se ovog vikenda u Rijeci gdje počinje slavni Ri Rock festival. Prvi vikend kultnog muzičkog festivala koji se održava po 41. put započinje u petak u Omladinskom kulturnom centru Palach u kojem će se predstaviti mladi bendovi - Hand of Apollo, Dream Pocket, Pokle, Wuna, Rašpa, Grampa i Detmeć. Njima će podršku dati jedan od najdugovječnijih punk bendova na ovim prostorima, Goblini, te zadarski bend Alergije. Goblini po prvi put nastupaju u Rijeci, a prije otvorenja festivala održat će promociju svog novog albuma „Jednina“, od 17 sati u Dallas Music Shopu. Na istom će mjestu Branko Golubović Golub, frontmen benda, predstaviti i svoju autobiografsku knjigu „Izgužvane misli“ u kojoj bez zadrške progovara o 28 godina Goblina. Drugog dana, u subotu, dodjeljuju se nagrade, ali se i svira.
STRAH OD METKA: Bila jednom jedna naslovnica NIN-a

STRAH OD METKA: Bila jednom jedna naslovnica NIN-a

Jedna fotografija na kojoj je snajperska puška je ovoga puta okarakterizirana kao veća prijetnja za život nego stvarni rafali i vatra, ali valjda samo zato jer predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, zna kakva je moć tog snajpera. Koliko je ljudi “skinuto” tek onako jer su bili na meti tom snajperu. Gledao ih je, na primjer, uživo dok je boravio na Jevrejskom groblju iznad Sarajeva. Pa kad medijska mašinerija napada NIN zbog fotografije nije to samo kako bi se skrenula pažnja s teksta o Krušiku, a priča preusmjerila na Vučićevu ugroženost, već je to i zbog straha da se metak čije je ispaljivanje poticao tih devedesetih godina, ne odbija još uvijek i da ne nađe put, makar metaforički, i do njega. A dug je put zaista imao – od „sto Bošnjaka za jednog Srbina“, preko Slavka Ćuruvije, pa do NIN-a.
OTKUPNINA: Donosimo pobjedničku kratku priču "Bugojanske vaze"

OTKUPNINA: Donosimo pobjedničku kratku priču "Bugojanske vaze"

Bizarna priča smještena u neku bosanskohercegovačku pustopoljinu za vrijeme prošlog rata pobjednička je kratka priča natječaja „Bugojanska vaza“. Njen autor je Stanko Krnjić iz Stoca koji trenutno živi i radi u Dubrovniku. Njegovu priču „Otkupnina“ koja je na natječaj, kao i sve ostale, stigla pod šifrom, ovogodišnji je žiri, u sastavu Magdalena Blažević, Darko Cvijetić i Nedžad Ibrahimović, proglasio najboljom. Pobjedniku je pripala novčana nagrada od 1.000 konvertibilnih maraka te replika bugojanske vaze koju je izradila bugojanska kiparica Adina Kero. Nagrada „Bugojanska vaza“ nazvana je po najstarijem pronađenom pisanom spomeniku na području Bosne i Hercegovine. Datira iz šestog stoljeća prije nove ere, a danas se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Pobjedničku priču kojom mu je donijela „Bugojansku vazu“ Lupiga vam donosi na ovom mjestu.
ZEMLJA BEZ LJEVICE: „Tko 1989. nije bio desno orijentiran nije imao srce. Tko danas nije malo ulijevo nema razum“

ZEMLJA BEZ LJEVICE: „Tko 1989. nije bio desno orijentiran nije imao srce. Tko danas nije malo ulijevo nema razum“

"Nakon revolucije razočaranje je bilo neizbježno, kao nakon zabave na kojoj se puno pije i ljudi se neuobičajeno vesele. Drugi dan se probude depresivni i mamurni s glavoboljom. Od zabave je, međutim, prošlo 30 godina. Valjda će konačno nekome pasti na pamet da je vrijeme za brisanje prašine, usisavanje i pranje prozora“, kaže češki povjesničar Igor Lukeš sa sveučilišta u Bostonu u ove dane kada se u Češkoj povodom trideset godina od Baršunaste revolucije nameće tema što je ta revolucija donijela toj zemlji. Dan prije 30-godišnjice od Baršunaste revolucije, 16. studenog oko 250.000 prosvjednika okupilo se na Letenskoj ravni u blizini Praškog dvorca. Češki predsjednik Miloš Zeman je studente, organizatore demonstracija na čelu inicijative „Milijun trenutaka za demokraciju“ nazvao „duševno bolesnima“, dok je premijer Andrej Babiš rekao kako ne razumije zahtjeve prosvjednika.
TRIDESET GODINA BOLA: Pismo iz dubine starog kovčega koje sam morao objaviti

TRIDESET GODINA BOLA: Pismo iz dubine starog kovčega koje sam morao objaviti

Na ovaj tekst inspirisalo me je jedno slučajno otkriće. Radosav Durković, rođeni brat mog đeda po majci, Dragutina, kao devetnaestogodišnjak je učestvovao u Pljevaljskoj bici. Prvi decembar 1941. godine, oštar zimski dan u okupiranom gradu na krajnjem sjeveru Crne Gore. Loše isplaniran napad i nedovoljna obučenost odveli su u smrt više od dvjesta partizanskih boraca. Radosav je ranjen prilikom juriša. Odvojen od saboraca, bez mogućnosti da se priključi onima koji su se povlačili, bio je prinuđen da spas potraži unutar samog okupiranog grada. Imao je (nakratko) sreće da se domogne kuće uglednog pljevaljskog apotekara Vukotića, za kojeg je znao preko porodičnog poznanstva. Uspio je da pokuca na vrata, a potom se sručio na stepenište. Otvorila je djevojčica koja je odmah pozvala svog oca. „Uđi, ko god da si – četnik, partizan, fašista – moja je dužnost da ti pomognem“, kažu da je rekao apotekar.
UMJETNICA ODGOVORILA NA PORUKE ZLOSTAVLJAČA: Stavila ih je na crveni tepih

UMJETNICA ODGOVORILA NA PORUKE ZLOSTAVLJAČA: Stavila ih je na crveni tepih

Inspiracija za rad proizašla je iz osobnog iskustva umjetnice u kojem je bila izložena maltretiranju i verbalnom zlostavljanju. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama razgovarali smo s Nives Žarković, umjetnicom i kiparicom koja upravo na današnji dan želi, još jednom, radom poslati jasnu poruku. „Nisam se mogla pomiriti s činjenicom da je u našem društvu maltretiranje i zlostavljanje sasvim prihvaćeno te da se najčešće problemi nasilja stavljaju pod tepih gdje im, po mom mišljenju, nije mjesto. Prošle godine odlučila sam napraviti rad kojim ću naglasiti problem nedovoljne osviještenosti i društvene (ne)brige za žrtve nasilja u našoj sredini. Prijedlozi da nasiljem odgovorim na nasilje nisu dolazili u obzir. U potpunosti sam se oslonila na umjetnost kao jedino oružje koje imam i u koje vjerujem“, kaže Žarković.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Sanje Baković

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Sanje Baković

„Živimo u izuzetno nezahvalnom vremenu. Zemlja smo male čitateljske publike, da ne pojašnjavam probleme izdavača posebno kada je poezija u pitanju, ponekad se teško se izboriti da knjige uđu u knjižnice. Unatoč tome, pisac mora pisati i biti strpljiv“, kaže naša današnja gošća koju predstavljamo u Lupiginoj rubrici "Autori(ce) u gostima ponedjeljkom". Ona je Sanja Baković. Rođena je u Splitu 20. studenog 1976. godine, dodat će, po velikom nevremenu zbog čega je njenu majku u trudovima s Brača do kopna prevezao broj Jugoslavenske ratne mornarice. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Bolu na Braču, a potom je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se više ne bavi, već radi u odnosima s javnošću. U Zagrebu je ostala živjeti, raditi, pisati te podučavati jogu.
ZAVOD BOSNA I HERCEGOVINA: Zašto sam sastavio krivičnu prijavu u „slučaju Pazarić“

ZAVOD BOSNA I HERCEGOVINA: Zašto sam sastavio krivičnu prijavu u „slučaju Pazarić“

Djeca vezana za krevete, radijatore, ruku vezanih iza leđa – samo je dio repertoara koji više doliči prizorima poznatim iz vremena nacističkih mentalnih ustanova u kojima su se vršili eksperimenti u cilju „naučnih dostignuća“ i „razvoja medicinske nauke“. Sve to nije bilo dovoljno svim onim poslanicima koji su bili protiv prijedloga ili su pak ostali suzdržani. Njihova imena, u toku tog 20. novembra, na društvenim mrežama, jednako su dijeljena kao i sama stravična priča iz Pazarića. Ono što je mene najviše interesovalo je bilo pitanje reakcije nadležnih pravosudnih i policijskih tijela. Naime, objavljeni materijali neupitno ukazuju na teške oblike nehumanog postupanja, zlostavljanja i torture prema malodobnim žrtvama – DJECI. Bolesnoj, zdravoj, mentalno invalidnoj, djeci s poteškoćama u razvoju – potpuno je nebitno. Suštinski, „slučaj Pazarić“ s formalno-pravne strane vrlo je jednostavno postaviti.
KOMENTAR IGORA LASIĆA: Tamo gdje cvate govor mržnje

KOMENTAR IGORA LASIĆA: Tamo gdje cvate govor mržnje

Govor mržnje definitivno je bio glavni pojam prošlog tjedna u Hrvatskoj. Ali ne zbog toga što je takvog diskursa bilo više nego inače, to sigurno ne, pa niti zbog toga što su nam vijesti o klimatskim šokovima već postale dosadne. Nisu, jer svi znamo da im broj može samo rasti. Govor je mržnje dospio u žižu javne pažnje tako što je HDZ zbog njega isključio osmero svojih članova. Točnije, HDZ Grada Zagreba, dakle lokalna organizacija. Svejedno, izletjelo ih je čak osmero. Toliko ni Stipe Mesić nije generala prinudno umirovio, ono kad su 2000. godine hvatali zalet za državni udar, a on odigrao bez dileme najbolji potez u državničkoj mu karijeri. Sedmorica su tad upućena u penziju. Ovaj put je Andrej Plenković – a naravno da on stoji iza toga – riješio jedno ime više. Deveti je izgrednik netom prije toga sam istupio iz stranke, inače bi i on fasovao isto. Pri tom je Plenković sasvim ozbiljno izjavio da govor mržnje u HDZ-u ne može proći.
„HERKUL“ MILJENKA JERGOVIĆA: Veliki pisci trebaju male narode

„HERKUL“ MILJENKA JERGOVIĆA: Veliki pisci trebaju male narode

Taj lik Zorana, sarajevskog Srbina i novopečenog Bečanina, koji od djece uči njemački, po dubini zahvata u identitetske lomove onih što napuštaju zavičaje i nastanjuju se tamo gdje nikada srcem neće pripadati, zasigurno postaje dio galerije amblematskih likova iz naše gastabajterske abecede, ako ne rame uz rame, onda tek koji korak iza Raosovog Matana. Dok će u budućnosti puno djece po Irskoj, Njemačkoj ili, nebitno, Kanadi, poprimati Zoranov lik, sličiti mu više ili manje, dotle će oni što ostaju i danas slušati jezik koji se sporo mijenja, besidu uz komin koja još miriše na dubove badnjake. Likovi Miljenka Jergovića ne staju na brzopoteznoj ironiji, već odlaze u široku dubinu. Može vam se ne sviđati ovakav način pripovijedanja ili ovakav izbor tema ili pisac kao čovjek, ali Jergovića kao književnika treba poštovati jer svoje likove pa i samog sebe kao književnog lika gradi kao nitko drugi u našim književnostima.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

    20.11.2019.

    Nataša Škaričić

    O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

  2. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  3. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije