IZLOŽBA VRIJEDNA PAŽNJE: Unutarnja sloboda (umjetnika). Suvremena umjetnost iz Zbirke Smiljanić

IZLOŽBA VRIJEDNA PAŽNJE: Unutarnja sloboda (umjetnika). Suvremena umjetnost iz Zbirke Smiljanić

Davne 1977. godine, gdje god je bilo moguće, dano je na znanje da je drug Tito 40 godina na čelu Partije, pa je i Mjesec knjige u Hrvatskoj te godine nosio taj moto. Svečano otvorenje manifestacije održano je u Glini, a ja sam tada u poduzeću Mladost bio zadužen za osmislim izložbu na tu temu i za tu prigodu. Uz pomoć kustosa Muzeja revolucije Hrvatske, jer s materijalom nisam bio na ti, odabrali smo fotografije koje smo uz tehničku pomoć, presnimili, uvećali i kaširali te zajedno postavili na mrežaste panoe. Nakon izložbe javljale su se knjižnice s kojima je naša knjižara surađivala, želeći da isto događanje održimo i u njihovim gradovima. Među prvima se javila gradska knjižnica iz Bjelovara. Prostor za izložbu bilo je prizemlje bjelovarskog Gradskog muzeja, a recital je održan u dvorištu Muzeja. I evo, poslije 45 godina nalazim se u istom prostoru.
ISKUSTVO BICIKLIRANJA U ZAGREBU: Vožnja po pločnicima kao metoda preživljavanja

ISKUSTVO BICIKLIRANJA U ZAGREBU: Vožnja po pločnicima kao metoda preživljavanja

O iskustvima bicikliranja u Zagrebu razgovarali smo sa 14 biciklista i biciklistica, a u razgovoru ih je nekoliko govorilo o razlozima zašto NE voze bicikl po gradu, pri čemu je indikativna je izjava “volim bicikle, stvarno, ali …” U gradu se ne osjećaju sigurno, zbog preuskih staza, loših vozača, kao i količine automobila, divljanja taksista, vozača koji ne staju na pješačkim, odnosno biciklističkim prijelazima, općenite podređenosti cijelog grada automobilima …Kao najveće probleme u gradu oni koji voze bicikle spominju osjećaj izloženosti i ranjivosti kao posljedicu manjka prostora: nema dovoljno mjesta ni na pločniku ni na cesti. Vožnja biciklom po pločnicima u Zagrebu je normalizirana kao metoda preživljavanja, jer se ceste percipiraju, a slobodno možemo reći da to uistinu i jesu - kao neugodne i opasne. Svi naši sugovornici referiraju se na svojevrstan nepisani biciklistički bonton - nitko od njih ne zvoni pješacima na pločniku.
BRISANJE POVIJESTI: Kako je miniranog Augustinčićevog „Ranjenika“ zamijenila časna sestra Bogoljuba Jazvo

BRISANJE POVIJESTI: Kako je miniranog Augustinčićevog „Ranjenika“ zamijenila časna sestra Bogoljuba Jazvo

U livanjskom gradskom parku, točno na mjestu na kojemu je 1992. godine miniran spomenik “Ranjenik” velikog hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, potkraj lipnja otkriveno je spomen obilježje “Zdenac milosrđa” s kipom časne sestre Bogoljube Jazvo. Ta je Livanjka, kako stoji na službenim mrežnim stranicama grada Livna, “u Drugom svjetskom ratu hrabrošću i požrtvovnošću, dok je djelovala kao upraviteljica i medicinska sestra u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica, spasila tristo devet zagrebačkih Židova”, a “učinila je to uz pomoć zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca”. Odmah se nameće važno pitanje: zašto je podignut spomenik časnoj sestri koja je, navodno, spasila 309 Židova, prije nego je obnovljen spomen na ranjene partizane koji su tisuće Židova Bosne i Hercegovine i Hrvatske spasili od nacističkog Holokausta i ustaškog genocida.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Roberte Nikšić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Roberte Nikšić

Nedavno smo na ovom mjestu u formi intervjua ugostili Robertu Nikšić, ovogodišnju dobitnicu Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama koju organizira zagrebački Kultipraktik, udruga za kreakciju, a danas ćemo u našoj rubrici „Autori/ce u gostima ponedjeljkom“ predstaviti i njenu poeziju. Roberta Nikšić rođena je u Mrkonjić Gradu 1982. godine, a odrasla u Velikoj Kladuši. Studirala je i diplomirala na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, a potom završila i Ženske studije u Zagrebu. Dobitnica Nagrade Post scriptum već dvije godine bavi se humanitarnim radom, a danas u Bihaću radi s migrantima. O svojoj potrebi za pisanje na istom će nam mjestu objasniti odakle ona dolazi. „Pišem da bih bolje vidjela, pišem i da ne zaboravim. Bez uvida u stvarnost, bez dokumentiranja, ne bi bilo ni mog pisanja", reći će Roberta Nikšić koju danas predstavljamo s pet do sad neobjavljenih pjesama.
ZA KVALITETNO I ODGOVORNO NOVINARSTVO: Otvorili smo prijave za regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“

ZA KVALITETNO I ODGOVORNO NOVINARSTVO: Otvorili smo prijave za regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“

Ime Srđana Aleksića u godinama iza rata, kada se regijom počela širiti priča o njegovom humanom činu u zlom vremenu ludila i mržnje, postalo je simbol ljudskosti i hrabrosti. Stoga smo iznimno ponosni da Lupiga treću godinu za redom sudjeluje u organizaciji regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“. Nagrade se dodjeljuju novinarkama, novinarima i medijima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore u tri kategorije - Za novinarsku hrabrost i izuzetnost, Za doprinos zajednici i Za medije. Dodjelu, uz našu Udrugu za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, organiziraju Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisno društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Institut za medije Crne Gore. Rok za nominacije je 1. studeni 2024. godine, a dodjela nagrada 13. prosinca u Novom Sadu.
POHLEPA I ETIČNOST: Razglednice iz Like i Zagreba

POHLEPA I ETIČNOST: Razglednice iz Like i Zagreba

Zanimanje javnosti pobudila je zabrana jedne izložbe u Sinju zbog, u to baš i ne vjerujem, financijske pomoći Srpskog narodnog vijeća sinjskoj gradskoj galeriji Sikirica. Zabranio ju je gradonačelnik Miro Bulj. Zagrebački gradonačelnik pak brine o kulturi. Evidentan uspjeh će biti otvorenje Paromlina za štošta. U njemu će biti prostora i za knjižnicu, kažu Gradsku. Pa, ukoliko Gradska knjižnica seli u skoroj budućnosti u novoizgrađeni prostor, volio bih znati da li je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević upoznat s načelima, a Gradski ured za kulturu je upoznat, po kojima se stvara knjižni fond, odnosno ponuda korisnicima u ovoj knjižnici. Evo primjera. Razlog zbog kojeg knjiga nije uvrštena u fond Gradske knjižnice: „Poštovani, razumljivo je pitanje vezano uz ovu važnu palestinsku autoricu oko koje je bilo prijepora na prošlogodišnjem frankfurtskom sajmu..."
OBEĆANA ZEMLJA: Možda odem i nikada se ne vratim

OBEĆANA ZEMLJA: Možda odem i nikada se ne vratim

Polako vas nagriza život u domovini? Tražite izlaz, čuli ste da u Danskoj nije loše? Pa ... Čini se da i nije. Naša novinarka sanja da glamurozni posao na vašem omiljenom portalu trajno zamijeni ovom sjevernoeuropskom zemljom, a o njenim dojmovima s prvog dužeg boravka u domovini lego kockica i omiljenih dječjih pisaca pročitajte na ovom mjestu. Saznat ćete štošta o detaljima života u Danskoj, infrastrukturi, suživotu i koječemu drugom. Recimo da taj famozni hygge nije samo „kuruza“ koncept o kojem ste čitali negdje na internetu. Pod tim pojmom Danci ne podrazumijevaju, kako se to obično predstavlja, uživanje pod dekicom uz toplu čokoladu, svijetlost svijeće i knjigu. Kad pitate za pomoć, Danci će vam strpljivo, sat vremena ako treba, objasniti što da radite. Ako im se pokušate ispričati što im oduzimate toliko vremena, reći će: "Tu smo da pomognemo, zajedništvo je važno, to je hygge!"
INTERVJU-NATAŠA BAN TOSKIĆ: „Sustav obiteljske medicine puca po šavovima, a odgovorni ništa ne poduzimaju“

INTERVJU-NATAŠA BAN TOSKIĆ: „Sustav obiteljske medicine puca po šavovima, a odgovorni ništa ne poduzimaju“

"Skoro 40 posto liječnika u postojećim funkcionalnim ordinacijama je starije od 60 godina. Jako je alarmantna situacija u, primjerice, Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj ili pak Zagrebačkoj županiji. Gdje god pogledate, u stvari, nedostaje liječnika. Tko se od mladih i javi na zamjene - brzo ode, čim se otvori prilika za specijalizaciju u bolničkom sustavu", kaže u razgovoru za Lupigu Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Kaže da sustav obiteljske medicine već puca po šavovima, na što upozoravaju već neko vrijeme. "Puno ljudi je već sad ostalo bez obiteljskog liječnika. Oni će navaliti na preostale liječnike koji jednostavno neće moći izdržat taj pritisak. Nastat će liste čekanja u obiteljskoj medicini", tvrdi Nataša Ban Toskić te objašnjava što bi se moglo napraviti da se ta situacija pokuša popraviti.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Aleksandre Vujisić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Aleksandre Vujisić

„Kroz to što pišem ogolim sebe, ali uviđam da hvatam i vibracije meni bliskih ljudi, pa da ono što oni proživljavaju ja pretačem u pjesmu ili priču. Ono što primjećujem kod sebe jeste da ulazeći u tuđi prostor, sakupljam ono što je meni važno“, tako o pisanju govori Aleksandra Vujisić, koju danas predstavljamo u našoj rubrici namijenjenoj poeziji. Od pisanja, kaže, ne živi, ali živi za pisanje. Aleksandra Vujisić rođena je u Podgorici 1979. godine, a radi kao profesorica engleskog jezika i književnosti. Piše poeziju i za djecu i za odrasle, a neki je znaju i po projektu koji je pokrenula – „Čigralište“. Naime, taj se projekt, koji je izrastao u nezavisni kulturni centar, bavi promoviranjem važnosti čitanja u ranom uzrastu. Njena poezija prevođena je na talijanski, španjolski, kineski, poljski i još neke jezike, a dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja na književnim natječajima.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

    28.09.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

  2. VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

    16.09.2024.

    Srđan Puhalo

    VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

  3. DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

    27.08.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije