„Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja. Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1.500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta“, stoji u apelu koji potpisuju Antifašistička liga, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, a ovim se hrvatskim nevladinim udrugama pridružila i jedna zagrebačka srednja škola, Prva gimnazija, te kolegice iz beogradske organizacije Žene u crnom.

Kad sam napunio drugu godinu života doselili smo u Bosanski Brod. Pokojni otac mi je kasnije pričao da je veći skok bio doći iz Gornjih Božinaca (gdje je radio kao učitelj) u Brod nego kad smo mnogo godina kasnije iz Evrope otišli za Ameriku. Roditelji su morali raditi i pošto nisam mogao ostajati sam u iznajmljenom stanu u kući gazde Božičkovića, niti su mogli plaćati nekog da me pazi, nakon malo dumanja roditelji odlučuju da me na čuvanje odvedu babi i didi u selo Omeragići kraj Dervente. Obilazili bi me svaki drugi vikend. Obasipali bi me poklonima i plakali u duetu kad bih ih, nakon što me izljube i ja pregledam sve poklone koje su mi donijeli, upitao: „A kad ćete vi ići svojoj kući?“ Dida Marko je bio trgovac a baba Dragica domaćica. Ja sam imao tu čast da se prvi rodim i pet godina budem jedini unuk s obje strane familije.

„Dok se zlo još samo osećalo u vazduhu i polako ključalo obišao sam Slavoniju i mešovita sela. U okolini Vukovara proveo sam nekoliko meseci. Snimao sam dečake na odsluženju vojnog roka, rezerviste odvedene od kuće, natpis 'Welcome to Yugoslavia' na tenkovima JNA, grafite u srpskim sredinama protiv Hrvatske, topovske baterije... I onda, pad Vukovara. Kada sam ušao u Vukovar, jedini moj zaključak je bio da su tukli samo da se sruši što više, bez nekog drugog cilja“, započeo je užički fotoreporter Miloš Cvetković Cvele na promociji svoje fotomonografije "Sloboda do temelja".„Urednici su fotoreportere ciljano slali tamo gde su ubijeni i stradali Srbi, kao da niko od Hrvata nije nastradao. Mnogi materijali ostavljeni u redakcijama su uništeni, a ja sam sve čuvao kod sebe kao da sam znao da se radi o istorijskim dokumentima“, kaže Cvetković.

Karlovac je prije Domovinskog rata imao četiri kina, da bi s novim tisućljećem i gašenjem Edisona, od pretvorbe i privatizacije kada su sva kina postala vlasništvo jedne tvrtke koja nije bila suviše zainteresirana za tu djelatnost, ostao bez kinematografa. I, eto, već umalo dvadeset godina Karlovčani željni kino-ugođaja i sadržaja odlaze autoputom u zagrebačke dvorane. Mala scena pak dio je zgrade Hrvatskog doma koja je od 1932. godine do rata, uz Gradsko kazalište Zorin dom, djelovala kao glavni društveni i kulturni centar Karlovca. Najslavnije razdoblje imala je 1980-ih kada su u velikoj dvorani nastupala sva glavna imena domaće popularne glazbe, međutim tu su se zbivale i druge aktivnosti iz svih područja umjetnosti i uopće društvenih aktivnosti.

Ime Srđana Aleksića u godinama iza rata, kada se regijom počela širiti priča o njegovom humanom činu u zlom vremenu ludila i mržnje, postalo je simbol ljudskosti i hrabrosti. Stoga smo iznimno ponosni da od ove godine Lupiga sudjeluje u organizaciji regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“. Nagrada se dodjeljuje, novinarkama, novinarima i medijima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije te Crne Gore u tri kategorije, a organiziraju je Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisno društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada, Institut za medije Crne Gore te, naša malenkost, Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“ iz Zagreba. Rok za nominaciju je 1. studeni 2022. godine.

Još od 2009. godine Udruga Kurziv, koja je nakladnik Lupiginog partnerskog portala Kulturpunkt.hr, svake godine provodi svoju čuvenu Školicu, kako bi mladim autorima omogućila prostor za produkciju novinarskih tema iz područja suvremene kulture i umjetnosti te tako pridonijela raznolikosti medijskih uvida u njih. Četrnaesti ciklus Kulturpunktove novinarske školice počinje 3. listopada i traje do veljače 2023. godine, a zadnji rok za prijavu je nedjelja, 18. rujan, u ponoć. Kao i uvijek Školica je besplatna, a radi se o edukacijskom programu u sklopu kojeg mladi od 18 pa sve do 30 godina starosti imaju mogućost usvojiti neke od temeljnih vještina novinarskog i spisateljskog zanata, ali i dobiti ključna znanja o brojnim suvremenim kulturnim i umjetničkim praksama.