NIPOŠTO NE ZABORAVITE: Vaše je pravo pitati, a njihova je dužnost da vam daju odgovore

NIPOŠTO NE ZABORAVITE: Vaše je pravo pitati, a njihova je dužnost da vam daju odgovore

U novinarskom poslu sasvim je uobičajeno da se učestalo susrećete sa zidom šutnje, pogotovo kada imate neugodno pitanje. To izgleda tako da vi pitate, a odgovore ne dobivate. Nekada se dogodi da odgovor na uredno postavljeno pitanje ne dobijete ni onda kada onome koga ste pitali istekne rok za odgovor prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, a nekada odgovor dobijete tek malo prije isteka roka, s time da ono što ste dobili uopće nije odgovor na pitanje koje ste postavili. Time je formalno ispoštovan zakon, ali ujedno i izigran. No, nemaju samo novinari/ke tu "privilegiju" da postavljaju pitanja i da na njih ne dobivaju odgovor. Isti je slučaj i s građanima. A kada do toga dođe jedini im je „izlaz“ Povjerenik za informiranje. Radi se o nezavisnom nadzornom tijelu koje štiti, prati i promiče pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.
MAČAK U FEMINISTIČKOJ VREĆI: Anatomija eksternalizacije barbarstva

MAČAK U FEMINISTIČKOJ VREĆI: Anatomija eksternalizacije barbarstva

Kruži internetima efektan mim: kaže tip ženskoj da ne vjeruje u ženska prava i smatra kako homoseksualce treba objesiti; ona mu odvrati da je primitivan seronja i valjda glasač republikanske stranke; ne, nego musliman, ispravi je on, to su njegova vjerska uvjerenja; na što se ona stane ispričavati i nadati da nije valjda pomislio kako je islamofobna. Mim potpisuje izvjesni Dixon Diaz, USA-latino alt-right bloger, trumpovac, pa je i za pretpostaviti kako tom kritikom lijevog licemjerja u osudi mrklog konzervativizma puca na aboliciju US/zapadne desnice. Ali je u nesporazumu: problem ovog dvostrukog standarda nije na mjestu osude njihovog mračnjaštva, već propusta da se istom mjerom osudi i ono islamske provenijencije, također desničarsko. Tako tek pred migrantskom najezdom i naši desničari postanu feministi, naglo im se razbudi senzibilitet za seksizam ili pojme koncept ženskih prava.
ODA SESTRAMA: One su te koje će te utješiti i do jutra ti čuvati i paziti dijete

ODA SESTRAMA: One su te koje će te utješiti i do jutra ti čuvati i paziti dijete

Sestra Danijela imala je težak dan, tri epileptička napada u sobi broj pet, dva mala pacijenta u sobi broj tri koja su pod „kapama“ tj. pod stalnim video nadzorom, i jedan par očajnih roditelja koje je tješila pred opaku operaciju na koju im pripremaju dijete. Kada proživite dan s tim divnim ženama ostanete zapanjeni što sve prolaze i kako im je svaki dan poseban. Novi dan nosi novi stres, novu situaciju, novog malog pacijenta, novu ljudsku sudbinu, nove očajne roditelje koji zagrljeni sjede pred krevetom svog djeteta. Doručak, ručak, večera, terapije i nadzor, briga, pažnja, savjesnost, empatija, ljudskost, profesionalnost, ali i ona elementarna dobrota koju im vidite na licu, u osmijehu kada vam ga poklone u prolazu. Osmijehu koji razumije, osmijehu koji suosjeća, osmijehu koji vam govori „ne brinite, bit će sve dobro“. Kada proživite dan s tim divnim ženama ostanete zapanjeni što sve prolaze i kako im je svaki dan poseban.
LEGALIZACIJOM MARIHUANE DO OBRAČUNA S CRNIM TRŽIŠTEM: „Pitanje je samo kad i kako“

LEGALIZACIJOM MARIHUANE DO OBRAČUNA S CRNIM TRŽIŠTEM: „Pitanje je samo kad i kako“

„To je isto kao kada biste tvrdili da ćete kad odrastete, a u djetinjstvu ste vozili bicikl na tri kotača, postati član motociklističke bande“ - ovim riječima za Lupigu šef praške klinike za ovisnosti Michal Miovský komentira najčešću predrasudu kada se govori o legalizaciji marihuane, onu da će tko god puši marihuanu kad-tad preći na teške droge. U Hrvatskoj bi uskoro u saborsku raspravu mogao ući SDP-ov "lex konoplja", a u Češkoj se sprema sličan scenarij jer će Piratska stranka, treća po snazi u parlamentu, ove godine dati prijedlog zakona o potpunoj legalizaciji marihuane, sličnoj onoj u Kanadi. I bivši šef češkog ureda za suzbijanje zloupotrebe droga Jindřich Vobořil izjavljuje kako je uvjeren da će uskoro doći do potpune legalizacije kanabisa u Češkoj. Jedan od razloga vidi u tome što su tvornice alkohola i duhana već uložile milijarde dolara u biznis s konopljom.
KAOS PREDIZBORA: Kome onda demokrati najviše vjeruju?

KAOS PREDIZBORA: Kome onda demokrati najviše vjeruju?

Tradicionalni početak predizbora, umjesto elana i optimizma, Demokratskoj stranci donio je kaos i pometnju. Dvije su savezne države tako donijele svoju odluku o tome koga žele poslati da se za devet mjeseci suoči s Donaldom Trumpom u izborima za predsjednika SAD-a, no kako ćemo vidjeti u ostatku ovog teksta, odnosi snaga u ovim predizborima teško će ostati jednaki u veoma bliskoj budućnosti. Čovjek koji se još nije niti pojavio na glasačkim listićima opasno raste u anketama. Riječ je o bivšem gradonačelniku New Yorka, Michaelu Bloombergu, koji je, izgleda, odlučio kupiti svoj put u demokratske predizbore. Bloomberg sam financira vlastitu kampanju, što mu nije teško s obzirom da je težak gotovo 62 milijarde dolara, a iz ovog primjera čini se da Amerikanci ne uče dovoljno brzo iz vlastitih grešaka davanja šansi bogatašima u politici, jer Bloombergu strategija vrlo dobro funkcionira.
NEOBIČNI SUDSKI EPILOG: Oslobođen za klevetanje Stjepana Mesića, ali mu mora platiti 25.000 kuna

NEOBIČNI SUDSKI EPILOG: Oslobođen za klevetanje Stjepana Mesića, ali mu mora platiti 25.000 kuna

Nakon što je publicist i politolog Darko Petričić u studenom 2009. godine, u nekoliko medijskih gostovanja promovirajući svoju knjigu „Hrvatska u mreži mafije, kriminala i korupcije“, u okviru tih tema govorio i o tadašnjem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, uslijedile su Mesićeve tužbe protiv Petričića koje su dobile zanimljiv sudski epilog. Naime, dok je Petričić na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu oslobođen tužbe za klevetu, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, kako doznaje Lupiga, izgubio je spor za naknadu štete po istoj stvari te će bivšem hrvatskom predsjedniku morati isplatiti 25.000 kuna, kao i podmiriti njegove izuzetno velike sudske troškove u iznosu od gotovo 17.000 kuna. Obje presude postale su pravomoćne, prva još 2012. godine nakon žalbi koje su išle i do Ustavnog suda, dok je druga potvrđena nedavno.
„GLAVA“: Donosimo pobjedničku kratku priču s regionalnog natječaja Biber

„GLAVA“: Donosimo pobjedničku kratku priču s regionalnog natječaja Biber

Čak 464 priče prispjele su prošle godine na Biber, natječaj za kratku priču autorica i autora koji pišu na albanskom, makedonskom, srpskom, bosanskom, hrvatskom ili crnogorskom jeziku. Pobjedu u jakoj konkurenciji i novčanu nagradu od 800 eura na koncu je odnijela priča „Glava“, česte Lupigine gošće, Monike Herceg. Tako je odlučio žiri u kojem su sjedili Rumena Bužarovska iz Skoplja, Lejla Kalamujić iz Sarajeva i Shkelzen Maliqi iz Prištine. Tema natječaja su priče koje se odnose na pomirenje u kontekstu onoga što je na ovim prostorima ostavio protekli rat, dakle tražile su se antiratne priče, priče koje tematiziraju suočavanje s prošlošću ili one koje pokazuju suosjećanje s „drugima“. Uskoro će iz tiska izaći i zbornik „Biber03“ gdje će se uz „Glavu“ Monike Herceg naći dvadesetak najboljih priča pristiglih na natječaj. Na ovom mjestu donosimo vam pobjedničku priču
MOJ DRAGI NEPRIJATELJ BORIS DEŽULOVIĆ: Fate l'amore, non il Dio!

MOJ DRAGI NEPRIJATELJ BORIS DEŽULOVIĆ: Fate l'amore, non il Dio!

Sve je počelo mojim ljutitim pismom Luciću, zbog jedne njegove pjesme na koju su mi ukazali u Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima, a koju je objavio u Feral Tribuneu, sa skarednim stihom „j…m li ti Isusovu ranu“. Njegov odgovor – briljantnu teološku raspravu pod naslovom „Boli li Isusovu ranu više koplje nevjernoga Rimljanina ili prst nevjernoga Tome?“ – kasnije sam objavio u Ignaziani, časopisu Ignacijanskog duhovnog centra Družbe Isusove, i tako je počelo naše dopisno prijateljstvo. „In vivo“ smo se upoznali nekoliko mjeseci kasnije, sasvim slučajno, u New Yorku, gdje sam ja doputovao na neku konferenciju na jezuitskom sveučilištu Fordham, a Predrag na poslovni sastanak i privatnu večeru s Georgeom Sorosem u njegovoj rezidenciji u Westchesteru, zajedno s tom dvojicom posve nesnosnih tipova, s kojima je radio Feral. Jedan je bio Viktor Ivančić, a drugi, kako sam shvatio, neki Porco Dežulović.
BIRA SE STABLO GODINE: Više od 240 godina Adam i Eva stoje jedno pored drugoga

BIRA SE STABLO GODINE: Više od 240 godina Adam i Eva stoje jedno pored drugoga

Pored ginka kojega mnogi u Daruvaru zovu Adam, raste Eva, žensko stablo ginka, zovimo je ginka, tako je već po imenu blizu grčkoj ženi (gynḗ). Eva je imala puno puno sreće. Naime, u ovoj vrsti ženska stabla manje zapinju za oko, vitka su i visoka, granaju se vrlo visoko, na njih se samo vatrogasnim ljestvama penje, dok se muška granaju prijateljski nisko i široko, obično trijadno. I još je jedno prokletstvo ženskog stabla, a to je da daje plodove koji kada padnu i fermentiraju nisu najugodnija mirisa. Zato, kada se konačno na već velikim i stasalim mladicama, a ginko je jedno od sporijih stabala, kasno ulazi u pubertet, konačno mogu razlikovati muška i ženska, ženska najčešće budu posječena. E, pa u Daruvaru to nije bio slučaj, i dan-danas, tako već više od 240 godina, Adam i Eva stoje jedno pored drugoga, prave si hlad i dodiruju se korijenjem kojim izmjenjuju plodove sunca i zemlje. Duga je to romansa koju svojim glasom možete podržati.
„UGASIMO“ NJIHOV MRAK: U rodnoj zemlji Nikole Tesle i danas preko 5.000 ljudi živi bez struje

„UGASIMO“ NJIHOV MRAK: U rodnoj zemlji Nikole Tesle i danas preko 5.000 ljudi živi bez struje

U rodnoj zemlji Nikole Tesle i danas, u 21. stoljeću, preko 5.000 ljudi doslovno živi u mraku, jer nemaju pristup električnoj energiji. Da je situacija doista „mračna“ potvrđuje i podatak da Hrvatska spada među one članice Europske unije koje imaju najvišu razinu energetskog siromaštva, što se ogleda u nedostatku pristupa modernim oblicima energije ili nemogućnosti građana da podmire troškove za energiju nužnu za život u prihvatljivim uvjetima. Zelena akcija, udruga koja već 30 godina djeluje na području okolišne i društvene pravde, putem crowdfunding platforme GoGetFunding, pokreće humanitarnu akciju čiji je cilj omogućiti instalaciju solarnih sustava u barem pet hrvatskih kućanstava koja nemaju pristup električnoj energiji. Humanitarnu kampanju nazvali su “Zraka sunca - svjetlo nade”, a Zelena akcija pokrenula ju je u suradnji s inicijativom “Ljudi za ljude”. Cilj je prikupiti 13.500 eura.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ništa ni o čemu

    25.02.2020.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ništa ni o čemu

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

    20.02.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

  3. ŽIVJETI BEZ NACIJE: Meni samom odavno je jasno - nikom ne pripadam

    07.02.2020.

    Predrag Finci

    ŽIVJETI BEZ NACIJE: Meni samom odavno je jasno - nikom ne pripadam

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije