SPEKTAKL U RIJECI: Dolaze neofašisti iz Alan Forda

SPEKTAKL U RIJECI: Dolaze neofašisti iz Alan Forda

Pravi spektakl "naroda poeta, umjetnika, heroja, svetaca, mislioca, znanstvenika" i, općenito, talijanske kulture, očekuje nas ovog vikenda u riječkom Hotelu Continental koji će u subotu, u 17 sati, ugostiti „Prvu međunarodnu nagradu talijanska vladavina Kvarnerom”. Prema najavi organizatora tu će građani Rijeke, i njeni posjetitelji, imati priliku čuti izlaganja „učenjaka Dannunzijevaca i patriota”. O povijesnom karakteru ovog skupa svjedoči i rijetko viđena grupa pokrovitelja kakve Rijeka, do sada, jamačno nikada nije imala čast ugostiti. Naime, kako najavljuje „Istraživački centar Danuncijevaca i patriota” koji skup organizira, ovaj događaj podupiru čak tri plemićka reda. Među njima se ističe pokroviteljstvo Plemićkog reda Zapadnog Rimskog Carstva premda nikako ne treba zanemariti niti potporu i utjecaj Plemićkog reda San Nicolasa kao ni onu Plemićkog reda Vandee.
ZELENI INKUBATOR PREDSTAVLJA: Novootvorena posudiona alata

ZELENI INKUBATOR PREDSTAVLJA: Novootvorena posudiona alata

Krevet vam škripi, stolica je klimava, a stol se jedva drži? Oduvijek ste sve to htjeli popraviti, ali nemate alata? Fali vam bušilica, brusilicu ste posudili više i ne znate kome, pilu nemate, a i sve je to tako skupo. Istina, međutim, više nema izgovora. Naime, udruga Zeleni inkubator pokrenula je novu inicijativu - posudionu alata! Sve vrste kućnih popravaka, hobističke projekte i manje građevinske zahvate od sada možete konačno dovršiti jer vam je sve na dohvat ruke. Posudiona je rezultat promišljanja o tome kako alate - često skupe i rijetko korištene - učiniti dostupnima svima koji ih trebaju, a pritom izgraditi povjerenje, odgovornost i suradnju. "Ova inicijativa nije samo logistički alat, već oblik zajedničke skrbi - i o stvarima, i o zajednici. Vjerujemo da ćemo kroz posudionu dodatno osnažiti duh međusobne pomoći i praktičnog zajedništva.” ispričao nam je redatelj i aktivist Dario Juričan koji vodi Zeleni inkubator.
ANALIZA IZBORA: Kad crveni postanu plavi, vrijeme je za žute. Dok ne postanu crni

ANALIZA IZBORA: Kad crveni postanu plavi, vrijeme je za žute. Dok ne postanu crni

Iako je Rijeka kao dosad neosvojeni bastion SDP-a mogla ili trebala biti mjesto njegova zaokreta, ona to, jasno je odavno, neće i ne može biti. Prije svega zato što SDP u Rijeci nema ni Karolinu Leaković ni Sanju Major, a najbolje što je Obersnel smislio za svog nasljednika sada bi zajedno s lokalnim tajkunom gradilo mastodontske nebodere na Kantridi, dok prešutno dopušta drugim lokalnim i međunarodnim tajkunima i tajkunčićima da preuzimaju vrijedne gradske resurse. I tako uz Filipovića i Krpan nema vidljive SDP-ove snage u Rijeci koja bi ovu posrnulu stranku izvukla iz gliba socijaldemokratske propasti u koji ju je gurnulo nesnalaženje hajdaša i dončića. Gospodin koji je na putu proveo pola svog mandata, došavši i do Indije braniti boje grada koje tamo sve strašno zanimaju, ostavljao je leno zamjenicima, a oni i suradnici nisu se mogli načuditi tko je odjednom taj tip kojeg su znali kao pristojnog i tihog Obersnelovog zamjenika koji se ne bi htio miješati ni u što...
UOČI DRUGOG KRUGA: Zašto im ne isključuju elektriku?

UOČI DRUGOG KRUGA: Zašto im ne isključuju elektriku?

U svim sferama društva u kojima radite, bilo ono turizam, trgovina, građevinski sektor ili industrija, ako ne ispunjavate minimum minimuma, ako se ne pojavljujete na poslu, ili vam kolege jasno daju do znanja da posao ne radite dobro, brzo ćete shvatiti kako taj posao nije za vas i krenuti u nove životne izazove. Tu krilaticu zasigurno ste već čuli ako naravno niste uhljeb u pet stotina općina, gradova i županija po Hrvatskoj. Novi životni izazovi rezervirani su za sve vas koji niste zaposleni na državnoj sisi, osigurani kao lički medvjedi i koji radite u realnom sektoru. Poručit će vam već kako se na vas više ne računa i kako je to dobro za vas jer vas zapravo čekaju novi životni izazovi. Svima, ponavljam, osim našim političarima. Zašto je to tako i zašto su ti ljudi obraza debljeg od blindo ulaznih vrata jedini imuni na nove životne izazove i jedini imaju četiri godine za analizu neuspjeha i duboko promišljanje o vlastitom porazu?
SKULPTURE NA PUTU: Je li riješen sukob Greenwaya i umjetnosti na nasipu?

SKULPTURE NA PUTU: Je li riješen sukob Greenwaya i umjetnosti na nasipu?

Projekt Greenway, biciklistička staza u izgradnji uz tok rijeke Save, već je tjednima jedna od top zagrebačkih gradskih tema. Priča se zakomplicirala u ožujku kada su se zbog pogreške projektanta bageri zaustavili nadomak Aleje skulptura. U pitanju je svojevrsni nedovršeni “muzej suvremene skulpture na otvorenom” na Savskom nasipu, gdje je postavljeno 12 skulptura poznatih kipara, a predviđena trasa Greenwaya prelazila je direktno preko kipa „Putokazi“ Zvonimira Lončarića. Nakon mjesec i pol dana komunikacije između Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i Grada Zagreba, u kojoj je HDLU više puta upozoravao da svako izmještanje skulptura gradske vlasti trebaju rješavati dogovorom s nasljednicima autorskog prava te da bi staza trebala zaobići pojedine skulpture s minimalnim odmakom od metar i pol, čini se da je pronađeno rješenje s kojim su obje strane zadovoljne.
TKO PLAĆA CIJENU KLIMATSKE BORBE: Kako Europa pokušava ispraviti nepravde?

TKO PLAĆA CIJENU KLIMATSKE BORBE: Kako Europa pokušava ispraviti nepravde?

Nije posebno teško shvatiti zbog čega su se ljudi s prosječnim ili nižim plaćama dosad teško mogli poistovjetiti s ciljevima europsko-unijske zelene tranzicije. Znaju i oni – ili mi, bar sretnici koji spadamo u navedenu kategoriju – da nam je klima zajednička, ali posljedice njezina poremećaja nisu svima iste, kao što nisu jednake ni mogućnosti uključivanja u borbu za niže emisije ugljika. Dovoljno je svjedočiti potencijalu onih boljestojećih da u svoje domove ugrade javno subvencionirane solare ili dizalice topline, a u garažu uparkiraju slično pristupačan električni auto. Gledajući to, mora biti da mnogi od te većine, jer ipak govorimo o statistički obimnijem dijelu populacije, osjete želju da kriomice zapale takvo nečije vozilo. Nije isključeno ni pristajanje uz negatore kolapsa klime, barem onakve kakvu smo poznavali zadnjih desetak tisuća godina, od posljednjeg ledenog doba.
TIHA „REVOLUCIJA“ NA ŠINAMA: Hoće li elektrobaterijski vlak HŽ-a povući za sobom i ostatak sustava?

TIHA „REVOLUCIJA“ NA ŠINAMA: Hoće li elektrobaterijski vlak HŽ-a povući za sobom i ostatak sustava?

Nakon desetljeća potpunog zanemarivanja željezničkog prometa i kaotičnog stanja Hrvatskih željeznica, postoje naznake da hrvatska vlada ipak počinje ozbiljnije shvaćati potencijal željezničkog prometa, koji je u većini Zapadne Europe brži, učinkovitiji, udobniji, te, nimalo manje važno, ekološki neusporedivo prihvatljiviji od cestovnog. HŽ Putnički prijevoz pustio je u promet prvi elektrobaterijski vlak na hrvatske pruge, čime je započela nova faza modernizacije domaće željezničke mreže u skladu s načelima zelene tranzicije. Novi vlak raspolaže sa 157 sjedećih i 158 stajaćih mjesta, opremljen je modernim sustavima poput besplatnog Wi-Fi-a, videonadzora, audio-vizualnog informiranja putnika. Na elektrificiranim prugama, prema dostupnim specifikacijama, postiže brzinu do 160 kilometara na sat, dok na neelektrificiranima vozi do 120 kilometara na sat, s autonomijom od preko 100 kilometara vožnje na baterijski pogon.
ENERGETSKA TRANZICIJA: Novaca nema za sve

ENERGETSKA TRANZICIJA: Novaca nema za sve

Unatoč naizgled pozamašnoj svoti od preko milijardu i pol eura koji će se raspodijeliti od 2026. do 2032. godine, novaca nema dovoljno kako bi se zaštitile sve ugrožene skupine kojima u Hrvatskoj prijeti energetsko siromaštvo. „Novac sigurno neće biti dovoljan i nećemo moći svima pomoći. Zato trebamo vidjeti kako mjere iz plana najučinkovitije usmjeriti”, otvoreno je izjavila Ana Jurak iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije govoreći na tribini „Socijalni klimatski plan mora biti pravedan”. Nacrt nacionalnog plana inicijalno je predviđao i potpore za kupnju električnih automobila koje su ipak uklonjene. „U usporedbi bi neke mjere, recimo, za lokalne linije autobusa i plaće za vozače, mogle biti puno učinkovitije”, istaknuo je Ivičić. Primjer ukidanja poticaja kupnje skupih električnih automobila nauštrb društveno korisnijih metoda poboljšanja javnog prijevoza daje nadu da bi se ipak moglo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
DOMAĆI HEROJI: Bez plašta, ali s rukavicama

DOMAĆI HEROJI: Bez plašta, ali s rukavicama

Život nije bajka, crtani, ili bilo kakav drugi film. Heroje rijetko srećemo, a još rjeđe imamo priliku da im se pridružimo. Popularna teorija kaže kako svi oni i ne nose plašt. Neki čak i ne lete, ali mahom dijele tajnu velike moći, nerijetko magične. U manje popularnoj stvarnosti, ta se moć svodi na naporan trud, znoj i jako puno upornosti, vrline kojima heroji s ekrana uistinu mogu zakoračiti među nas. Nema boljeg primjera za to od "Čistećih medvjedića" koji su, inspirirani animiranom serijom Pere Kvesića i Dušana Vukotića, magiju s ekrana prenijeli u svakodnevni život. Magiju možete osjetiti i sami, tako da im se, ukoliko ste u Zagrebu, a k tome vam je on u srcu barem koliko i na jeziku pridružite na nasipu kod zagrebačkog Mosta slobode, ove subote kad kreću u akciju "Počisti svoj kvart". Oni koji jesu kažu da je to bio osjećaj što ispunjava i srce i dušu.
FILM KAO OTPOR: Subversive donosi hrabre i angažirane filmove koji su nam potrebniji nego ikad

FILM KAO OTPOR: Subversive donosi hrabre i angažirane filmove koji su nam potrebniji nego ikad

I ove godine Subversive okuplja autore i autorice koji se suprotstavljaju komercijalizaciji i dehumanizaciji filma, odabirući kritički stav i eksperimentalni pristup umjesto konformizma, lažne objektivnosti i standardiziranih obrazaca. Filmovi će se natjecati za nagrade Wild Dreamer „Dragan Rubeša“ u kategorijama najboljeg igranog i najboljeg dokumentarnog filma. Otvorenje nas očekuje u ponedjeljak 19. svibnja u zagrebačkoj Kinoteci. O nekim od gostujućih filmova na Subversiveu Lupiga će pisati ovih dana, a našim čitateljicama i čitateljima savjetujemo da ne propuste priliku da pogledaju nešto iz zaista bogate i vrijedne ponude ovogodišnjeg festivala koji, kao i uvijek, slavi hrabre i angažirane filmove, jer ti su nam filmovi, u kontekstu mainstreama filmske umjetnosti gdje se sve više naglašava lažna neutralnost i izbjegava izražavanje jasnog stava, potrebniji nego ikad.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

  3. OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

    12.05.2025.

    Boris Pavelić

    OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije