IVO ANDRIĆ: „Jedan novembar“

IVO ANDRIĆ: „Jedan novembar“

Iza nas je mjesec novembar s kojim su nam stigle studen i magla. Prava je prilika da se s njime oprostimo uz sjajnu pjesmu Ive Andrića „Jedan novembar“. Pjesmu je Andrić napisao 1918. godine, a na ovom mjestu kazivat će vam je Ivan Marinković. Inače, Andrić je kao mladić intenzivno pisao poeziju. Već kao devetnaestogodišnjak u Bosanskoj vili objavio je stihove u prozi „U sumrak“ i „Blaga i dobra mesečina“. Iste godine kada je napisao „Jedan novembar“ u Zagrebu mu je objavljena prva zbirka stihova u prozi „Ex Ponto“, a dvije godine kasnije u Beogradu mu je tiskana i zbirka „Nemiri“. Andrićeva lirika koja za njegovog života nije bila sabrana u knjigama objavljena je 1976. godine s naslovom „Šta sanjam i šta mi se događa“. Na kraju ovog YouTube videa možete čuti i glas samog Ive Andrića dok čita dio svoje priče "Lica".
POLICIJSKI SINDIKAT: Pijani državni tajnik prijetio policajcima smrću. Pušten na intervenciju s ministarske razine

POLICIJSKI SINDIKAT: Pijani državni tajnik prijetio policajcima smrću. Pušten na intervenciju s ministarske razine

Galamili su i razbijali čaše, vrijeđali su i ponižavali policajce koji su došli na poziv vlasnika ugostiteljskog objekta - navodi Nacionalni sindikat policije detalje incidenta u Vukovaru, gdje su zbog kršenja epidemioloških mjera privedeni pa pušteni državni tajnik iz ministarstva branitelja Stjepan Sučić te ravnatelj Javne ustanove "Memorijalni centar Domovinskog rata" Krunoslav Šeremet. "U prostorijama policijske postaje Vukovar, visoki dužnosnik Vlade, po našim saznanjima zaprimljenim od kolega, jednom policajcu psovao je majku četničku te je prijetio policajcima da će otići kući po oružje i sve ih ubiti", stoji u priopćenju sindikata u kojem se tvrdi da se događaj pokušava zataškati i iskriviti, što oni nikako neće dopustiti. Također, navode kako je dvojac pušten "na intervenciju koja je navodno došla sa razine ministara iz Vlade Republike Hrvatske".
VRPCA: Pročitajte priču koja je nagrađena „Bugojanskom vazom“

VRPCA: Pročitajte priču koja je nagrađena „Bugojanskom vazom“

Priča „Vrpca“ koju potpisuje Ervin Mujabašić u jakoj je konkurenciji osvojila nagradu na natječaju za najbolju kratku priču/pripovijetku „Bugojanska vaza“. Na natječaj su pristigle 63 priče, a o najboljoj je odlučivao tročlani žiri – književnica Magdalena Blažević, pisac Darko Cvijetić i profesor književnosti tuzlanskog univerziteta Nedžad Ibrahimović. Pobjedniku je nagrada uručena u Umjetničkoj galeriji Kulturno-sportskog centra Bugojno, a nagrada se sastoji od novčanog iznosa od 1.500 KM te replike glinene posude, takozvane „Bugojanske vaze“ po kojoj je nagrada i dobila ime. Radi se o najstarijem tragu pismenosti na području Bosne i Hercegovine koji datira iz 6. stoljeća prije nove ere. Vaza je pronađena na lokalitetu Pod, prapovijesnom gradinskom naselju izuzetno bogatom arheološkom nalazima, koje je Povjerenstvo za nacionalne spomenike BiH proglasilo nacionalnim spomenikom.
INTERVJU – TEMA CJEPIVO PROTIV KORONE: „Odlično je što neželjenih efekata za sad gotovo da nema“

INTERVJU – TEMA CJEPIVO PROTIV KORONE: „Odlično je što neželjenih efekata za sad gotovo da nema“

U suradnji s podkastom Radio Karantin, koji su u doba pandemije pokrenuli Jelena Visser i Aleksandar Kocić, Lupiga donosi razgovor s profesorom Dušanom Bogunovićem i imunologinjom Jelenom Petrović-Berglund. Bogunović je profesor na katedri za imunologiju i mikrobiologiju medicinskog fakulteta Icahn Mt Sinai u američkom New Yorku, dok Jelena Petrović-Berglund radi na regulatornim pitanjima u PATH-u, međunarodnoj neprofitnoj organizaciji koja se bavi inovacijama u zdravstvenoj zaštiti, naročito za žene i djecu. Sa sugovornicima ekipa Radio Karantina razgovara nakon što su tvrtke Pfizer i BioNTech te američka Moderna objavile da imaju cjepivo protiv koronavirusa s vrlo visokim postotkom uspješnosti. U izradi cjepiva korišten je potpuno novi, eksperimentalan pristup i ove vijesti mogle bi označiti prekretnicu u borbi protiv pandemije koja ne jenjava.
TKO SI TI?: Crtica o Mustafi Nadareviću

TKO SI TI?: Crtica o Mustafi Nadareviću

A onda je ustao, krenuo korak naprijed i rekao: „Tko si ti? Tko si ti da smetaš u kazalištu, da remetiš tišinu dok traje izvedba? Tko si ti?“ Muk. Mokar se i težak zastor spustio na sve nas. A onda je glumac napravio još dva koraka naprijed, došao na sam rub pozornice i sad sasvim tiho, skoro nježno rekao: „Tko si ti da ti sve ovo ništa ne znači, da ti ne znače tvoji prijatelji koji žele gledati i čuti. Izađi.“ Tu je jedna nastavnica započela: „Izvinite, sad ćemo mi to srediti i sve će biti…“ Glumac je samo blago podignuo ruku i ona je zašutjela, učinilo mi se da sam čuo kako se srušila natrag u stolicu. Predstava se nekako nastavila i mi smo na kraju pljeskali. On se poklonio, bio je na rubu, meni neobjašnjivih suza. I ja sam bio na istom rubu. Na povratku, opet me dočekao moj otac. Ispričao sam mu sve. Sjeli smo u auto, ja sam ubacio u prvu, pa brzo u drugu. „Zašto one učiteljice nisu tu djecu izbacile“, pitao je lišen svake taktike.
„STRAŠNIJE OD ŠAKE“: Performans koji se pretvorio u eksperimentalni film

„STRAŠNIJE OD ŠAKE“: Performans koji se pretvorio u eksperimentalni film

S Međunarodnim danom borbe protiv nasilja prema ženama završila je i sedmodnevna kampanja „Bitna si!“ u sklopu koje je u riječkom kinu Jadran prikazivan i jedan zanimljiv eksperimentalni film. Radi se zapravo o performansu nazvanom „Strašnije od šake“ koji je nastao prije točno godinu dana, kada je baš na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama izveden na riječkom Korzu. Izvođenje performansa je snimljeno i tako se neplanirano pretvorio u jedanaestominutni eksperimentalni film, čiju režiju i scenarij potpisuje novinarka Bojana Guberac, inače Lupigina suradnica. Scenarij za „Strašnije od šake“ utemeljen je na stvarnim iskustvima žena iz cijele Hrvatske okupljenih u Facebook grupi #spasime koju je pokrenula Inicijativa #spasime. Ono što ćete čuti u ovom kratkom filmu zastrašujuće je i uistinu može biti daleko gore od šake.
UZ ODLAZAK „MALOG ZELENOG“: Najvažnija Panini sličica koju nisam dobio

UZ ODLAZAK „MALOG ZELENOG“: Najvažnija Panini sličica koju nisam dobio

To vrelo ljeto razmjenjivali smo sličice, a ja sam žudio kao nikada do tada da u momentu kada otvorim kesicu ugledam samo jedno lice. Lice Diega Armanda Maradone. Čudesnog dječaka koji se igra nogometa, raščupanog mulca kakav sam bio i sam, mog novog Nippera koji će, kako kažu, a djed kad kaže to je sveto pismo, biti novi Pele. To vrelo ljeto obilježit će sladoledi „Naranjito“, bolje rečeno narančasto obojeni led koji smo cuclali zbog logotipa Svjetskog prvenstva i maskote El Naranjita Mundial Espana 82, koju su samo izabrani imali otisnutu na bijelim majicama na zavist nama mulcima koji smo još krpali lopte od starih „mantela“ i sanjali te kičaste productos de Espana otisnute na bilo čemu. Svi smo znali da gledamo novog kralja. Novog Pelea, no nama bliskog, drugačijeg. Našeg. Jer Diego nije pripadao djedovoj ni očevoj generaciji. Diego je pripadao nama.
ZEMLJA GORI: Trominutni "koncert" Dubioze kolektiv i Dine Šarana iz karantene

ZEMLJA GORI: Trominutni "koncert" Dubioze kolektiv i Dine Šarana iz karantene

„Zemlja gori, jednom shvati, cijeli svijet je na kamati, robot tebe zamjeniće, nisi rentabilno biće“, poručuju u refrenu Dino Šaran i Dubioza kolektiv. Pjesmu „Zemlja gori“ u neobičnoj suradnji „izbacili“ su prije točno dvije godine, a sada se s njom javljaju iz karantene. Ekipa je razbacana po raznim dijelovima bivše Jugoslavije. Četvorica se javljaju iz Zabrđa, sela nedaleko Sarajeva, peti je u Puli, šesti u Murskoj Soboti, sedmi u Trebinju, dok je Dino Šaran u Sarajevu i vrlo poletno pjeva iz svoje dnevne sobe. Ovim trominutnim javljanjem, svojevrsnim koncertom za svoju vjernu publiku, Dubioza kolektiv i Dino Šaran, čini se, pokazuju koliko im svirke nedostaju u doba pandemije koronvirusa, za razliku od energije koje im, sudeći prema onom što smo upravo vidjeli, baš nimalo ne nedostaje.
PREDRAG FINCI: Riječ mržnje

PREDRAG FINCI: Riječ mržnje

Rijetko sam nailazio na ljude koji su otvoreno sijali mržnju. Jedino pred rat u Bosni, kada su na sve strane galamili, jedni druge psovali, prijetili, a onda svoje riječi zamijenili ubojitim oružjima. Znam da ih je tada svuda bilo, a i sada takvih svugdje ima, čujem za njih svaki čas, ponekad vidim njihove otrovne poruke u prolazu, na nekom zidu (što u Londonu općinske službe brzo uklone), mnogo više u komentarima na portalima, kažu mi da ih je još više na onim koje nipošto ne bih čitao. Takve duhovne nakaze svoje kazuju ili potajno, anonimno, ili među sebe sličnima, koji aplaudiraju njihovim omrazama, kletvama i pozivima na uništenje Drugog. Taj Drugi nije nužno suprotan, čak ni različit, naprotiv, u mnogo čemu i po mnogo čemu zna biti blizak. Treba samo pogledati povijest europskih sukoba i ratova, pa će biti dovoljno primjera koji to dokazuju.
GNJUSNI NAPAD NA NOVINARA DINKA GRUHONJIĆA: „Neonacistička bagra me neće obeshrabriti!“

GNJUSNI NAPAD NA NOVINARA DINKA GRUHONJIĆA: „Neonacistička bagra me neće obeshrabriti!“

“Pizdo ustaška ovo nije tvoj grad ni zemlja”, poruka je koja je jutros osvanula u Novom Sadu na ulazu u zgradu u kojoj živi glavni urednik portala Vojvođanski istraživačko-analitički centar VOICE, Lupigin kolumnist i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), Dinko Gruhonjić, sa svojom obitelji. Nepoznate osobe, očito istančanog obiteljskog odgoja, nisu se zaustavile samo na ovoj poruci, već su, također na ulazu stambene zgrade, napisali i „smrade konjušarski“, „Ratko Mladić srpski heroj“, sve uz neizostavni kukasti križ, keltski križ i četiri C, odnosno ocila. Večeras oko 19:30 pred Gruhonjićevom zgradom spontano su se okupili odgovorni građani Novog Sada, njih stotinjak. Neki od njih su u znak podrške Gruhonjiću i želje za normalnim društvom sa sobom ponijeli kantice bijele boje te su prekrečili ispisane grafite.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

    30.11.2020.

    Lana Bobić

    GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

  2. SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

    25.11.2020.

    Marko Tomaš

    SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

    09.11.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije