Sjedinjene Američke Države potresa još jedna kriza započeta policijskim nasiljem nad pripadnikom afroameričke zajednice. U ponedjeljak 25. svibnja, policija u Minneapolisu u saveznoj državi Minnesoti ubila je Georgea Floyda, 46-godišnjeg Afroamerikanca, i nikome još uvijek nije jasno zašto. Reakcija na njegovo ubojstvo eskalirala je silovitim prosvjedima, a kulminacija se dogodila paljenjem policijske postaje u Minneapolisu u kojoj su radili policajci odgovorni za Floydovu smrt. Američki konzervativci navalili su na Twitter sa standardnim diskursom, a poanta njihovih opaski nije kritika legitimnosti prosvjeda već pokušaj skretanja pozornosti s pitanja i problema kojima se prosvjed bavi. Čini se kao da američka desnica naprosto ne voli nasilne prosvjede. No, kakve su bile reakcije kada su prosvjedi protiv policijske brutalnosti zaista bili mirni, a zatim i kada su nasilne prosvjede organizirale desničarske skupine?

Obrnuti šovinizam – definiran kao ne mržnja, nego ljubav, favoriziranje nekoga zbog pripadnosti kolektivnom identitetu kojem i sam pripadaš – primitivna je misao, jer u svojoj jezgri također šovinističko posvećivanje fiktivnog partikularizma. Što ćemo misliti o gradonačelniku grada kojemu nisu svi građani jednaki, nego su mu oni njegovog etniciteta jednakiji od drugih? O ocu koji zahtijeva od kćeri da se uda isključivo za pravovjernog zeta – njihove rase i vjere? Taj je primitivizam moguć samo zahvaljujući potiskivanju inherentnog unutarnjeg konflikta i heterogenosti apstraktnih zajednica, s presvlakom navučenom kao pojam homogenosti. Ako ću se kao muškarac pozitivnom predilekcijom identificirati s muškim spolom ili rodom, upadam u problem samim time što se favorizacijski poistovjećujem s milijardama jedinki, od kojih malo kojoj znam lice. Ali to će biti i jezgra mizoginije. Odnosno, mizandrije.

Naravno da će posljedice koronakrize s obzirom na strukturu hrvatskog gospodarstva biti vidljive i u kretanju stanovništva. Krava muzara zvana turizam, čiji se udio u BDP-u penje na frapantnih 20 posto, u ovoj će godini ostvariti malu ili sasvim skromnu dobit, a izvjesno je da će kao posljedica toga nastupiti teška i neizvjesna jesen, u stvarnom i prenesenom značenju. Nažalost, Hrvatska će vjerojatnije iz koronakrize izaći po onoj ekstremno ciničnoj C19 fori - „sva sreća da smo na vrijeme uništili gospodarstvo, jer bismo sada imali velike gubitke“. No, za podatke o učinku koronakrize na demografiju Hrvatske trebat ćemo još pričekati, jer će se oni moći jasno iščitati tek u 2021. godini. Tada Hrvatsku čeka i sravnjivanje računa sa samom sobom – popis stanovništva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2018. godinu zemlja je dočekala s 200.000 ljudi manje nego na popisu 2011. godine.

Prošlo je teških i dugih pet dana otkako nas je napustio naš drug i jedan od, na ovim prostorima, najboljih pisaca generacije, Bekim Sejranović. Danas će, točno u podne u Zagrebu biti održana komemoracija za Bekima. Nažalost, zbog epidemiološke situacije broj prisutnih ograničen je na samo 40 osoba, ali su se iz Hrvatskog društva pisaca pobrinuli da se komemoracija izravno prenosi na Facebooku. Dan kasnije s početkom u 19 sati, komemoracija za Bekima održat će se i u njegovoj Rijeci, gdje će se s njim oprostiti i Zlatko Gostić Vojo s kojim je svirao u bendu Paranoya, dok će Zoran Prodanović Prlja iz Leta 3 prirediti odabir muzike iz onog vremena kada je Bekim bio dio riječke scene.Večer komemoriranja, osim kao oproštaj, zamišljena je i kao druženje svih onih koji su Bekima poznavali i bili dotaknuti njegovim životom i njegovim djelima.