NE PROPUSTITE: Kreće novi „Pričigin“, splitski festival neobične forme

NE PROPUSTITE: Kreće novi „Pričigin“, splitski festival neobične forme

Osim što je već tradicionalno Split domaćin ovih susreta, grad pod Marjanom je i krovna tema sedamnaestog izdanja festivala pričanja priča – „Pričigin 2024.“ i posvećen je upravo tom gradu. Festival počinje danas i održava se sve do 23. ožujka. Kako to obično izgleda možete vidjeti na snimkama koje prate ovaj tekst. Pravila „Pričigina“ su stalnim posjetiteljima ovog festivala neobične forme već zasigurno i više nego jasna i poznata, ali ponovit ćemo ih za one koji će „Pričigin“ ove godine pohoditi po prvi puta. Svi sudionici svakog programa za vrijeme festivala po desetak minuta pričaju svoju priču na istu, unaprijed zadanu temu. Ne čitaju s drugih pomagala, već spontano i iz srca pripovijedaju svoje anegdote i crtice iz života pred auditorijem. A od ove godine prvi put „Pričigin“ ima samo jednu temu koja će se prožimati kroz sve večeri festivala.
VOKALNA POSLASTICA: Glasom protiv strahova

VOKALNA POSLASTICA: Glasom protiv strahova

U pisanoj povijesti Hrvata, čini se, još nije zabilježeno, pa se i ne zna što bi bilo da je Hrvat rođenoj majci rekao kako ide na „glasovnu terapiju”. Da je to naglas izgovorio u kakvom muškom društvu, u najmanju ruku, zaslužio bi cjeloživotnu zalihu sprdnje, a u nekim krajevima domovine vjerojatno i batine. Kakav krimen sa sobom nosi „glasovna terapija” da od nje hrvatski muškarci bježe i skrivaju se kao djeca od mraka, kome je namijenjena i kakvo dobro nosi, upitali smo svestranu Gloriu Lindeman. Bivša dirigentica Le Zbora, korepetitorica, odnosno pomoćna trenerica zborskog pjevanja, u predstavama koje su gostovale na Splitskom ljetu, nekada je i sama pohađala radionice terapijskog rada glasom, a krajem ovog travnja s vokalnom pedagoginjom Martom Kolegom u Velom Ižu vodit će vokalni retreat „Moj glas, naša pjesma”.
ŠESTI BIBER: Traže se kratke priče koje pomjeraju granice

ŠESTI BIBER: Traže se kratke priče koje pomjeraju granice

Centar za nenasilnu akciju otvorio je novi natječaj za kratku priču. Kao i do sada, u obzir dolaze radovi koji tematiziraju pomirenje u kontekstu ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije. Autorice i autori mogu pisati i prozu koja doprinosi boljem razumijevanju te izgradnji zdravijih odnosa među ljudima ili priče koje pridonose smanjenju međuetničke netrpeljivosti i predrasuda. Najbolji uradak po ocjeni stručnog žirija neće vam donijeti samo slavu na grani već i opipljivih 1.100 eura. Dakako, umanjeno za državne namete. Izdašne nagrade privlače i konkurenciju pa su tako lani pristigle čak 437 priče. Osim novčanih nagrada za prvoplasirane tri priče, organizatori će i ove godine izdati višejezičnu zbirku s najmanje 20 kratkih priča koje će probrati stručni žiri. Radovi, inače, ne smiju biti ranije objavljivani.
LUPIGIN RUDNIK OPET DAJE: Neodoljive pjesme Edija Matića

LUPIGIN RUDNIK OPET DAJE: Neodoljive pjesme Edija Matića

„Biće ovo knjiga za koju ćete posle zauvek govoriti 'kako vam je jedna od omiljenih, iako baš ne čitate poeziju'. Jer postoji poezija kojoj se ne može odoleti. E, ovo je takva knjiga“, napisala je Jelena Lengold, srbijanska pjesnikinja, spisateljica i novinarka o prvoj zbirci poezije „Neke riječi ne stanu u pjesmu” svestranog umjetnika i povremenog suradnika Lupige, Edija Matića. U petak u 18 sati u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu Edi će predstaviti svoju poeziju, a na promociji će, uz autora, sudjelovati Bartul Vlahović i Sonja Šumić iz Naklade Fragment dok će moderatorica biti Slobodanka Boba Đuderija, splitska novinarka i publicistkinja. Da prikratite vrijeme dok čekate splitsku promociju, ovdje donosimo tri izabrane pjesme Edija Matića iz njegove zbirke „Neke riječi ne stanu u pjesmu”.
EU ZAKON O SLOBODI MEDIJA: Retorički korak naprijed

EU ZAKON O SLOBODI MEDIJA: Retorički korak naprijed

Europski zakon o slobodi medija (EMFA) kojim se uspostavljaju pravila o medijskim slobodama na razini Europske unije izglasan je danas u Europskom parlamentu u Strasbourgu, uz suzdržan pljesak dvorane. Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su potvrdili zakon kojim se zemlje članice obvezuju štititi nezavisnost medija od vlasti te političkog, ekonomskog i privatnog utjecaja te pritiska na novinare kako bi se osigurala tajnost izvora informacija. To je što se teorije tiče, dok se istovremeno u Hrvatskoj planira izmjena Kaznenog zakona, tzv. Lex AP, čija provedba bi itekako mogla utjecati upravo na izvore koji se medijima drznu dostaviti neku informaciju o, primjerice, prljavim poslovima u javnom sektoru, a potom će se tek vidjeti koliki će i kakav biti službeni i neslužbeni pritisak na medije da otkriju izvor svojih informacija.
OTVORENO PISMO: „Da je ovaj zakon na snazi, javnost bi bila prikraćena za cijeli niz afera“

OTVORENO PISMO: „Da je ovaj zakon na snazi, javnost bi bila prikraćena za cijeli niz afera“

"Da je takav Kazneni zakon trenutno na snazi, naše kolegice i kolege koji su danima objavljivali sadržaj poruka što su ih razmijenili bivša državna tajnica i izabrani glavni državni odvjetnik do sada bi već nekoliko puta bili saslušani na obavijesnim razgovorima. Da je takav Kazneni zakon na snazi, hrvatska bi javnost bila prikraćena za cijeli niz afera koje su otkrile naše kolegice i kolege, a za koje građani i građanke moraju znati. HND upozorava građanke i građane na zabrinjavajuću činjenicu da će se našim kolegicama i kolegama moći oduzimati mobiteli, laptopi i arhiva koja se u njima nalazi, kao što će se moći presretati i njihovi e-mailovi", stoji u otvorenom pismu koje je potpisalo 18 hrvatskih medija upozoravajući na posljedice koje će imati usvajanje izmjena Kaznenog zakona, poznatog i kao „Lex AP“.
U RALJAMA BESKRAJNOG RATA: Pogledajte novi film svjetskog putnika Hrvoja Ivančića

U RALJAMA BESKRAJNOG RATA: Pogledajte novi film svjetskog putnika Hrvoja Ivančića

„U raljama beskrajnog rata“, tako se zove novi dokumentarni film Hrvoja Ivančića, svjetskog putnika, reportera i Lupiginog suradnika. U trideset i kusur minuta koliko traje ovaj dokumentarac, a koji je besplatno dostupan za gledanje na platformi YouTube, Hrvoje je pokušao pokazati svo zlo ratnog besmisla, koje ljudima u Kongu, poput nekog razornog začaranog kruga, već generacijama ne dopušta snove o normalnom životu nego im donosi beskonačnu patnju. „Nije bilo lako. Našli smo se u okruženju u gradu Gomi, ali svejedno smo putovali još dalje na sjever kako bismo se našli sa sugovornicima i dokumentirali život u gradu Butembu s ciljem da upoznamo naše ljude s jednim od najvećih sukoba na planeti“, kaže nam Hrvoje koji već godinama piše o Kongu.
POKUCALO JE I NA NAŠA VRATA: Kad gradovi gube dušu

POKUCALO JE I NA NAŠA VRATA: Kad gradovi gube dušu

U Zagrebu je zanimljiv primjer Trešnjevke koja je dugo slovila kao radnički kvart, barem dok nije označena kao „prajm“ lokacija zbog blizine centra grada i dobre povezanosti te se počela betonizirati, gurajući novogradnje među stare kućice. O toj temi razgovarala sam s novinarom i povjesničarom umjetnosti Janom Vržinom koji ističe da je kombinacija Airbnba i hostela dovela do koncentracije raznoraznih novih sadržaja. Zbog hostela i upliva turista otvoreni su tipični hipsterizirani znakovi gentrifikacije - fensi slastičarna i pizzeria, burgeraj, tapas bar, azijski restoran, bistro, anime shop - uglađeni, elegantni lokali kakve se može vidjeti u svakom hipster-kvartu Europe, skupa s uglađenim dizajnom. „U vakuumu nije ništa loše da se otvaraju nova mjesta, ali u praksi to je siguran faktor koji doprinosi povećanju stanarina“, ističe Vržina.
BUDITE U TOKU: Akcija spašavanja počinje

BUDITE U TOKU: Akcija spašavanja počinje

Više od trideset potoka nekada je žuborilo i bujalo Zagrebom. Urbanim razvojem grada niti jedan nije zadržao prvobitan oblik. Potok Črnomerec rijedak je primjer djelomično otkrivenog potoka koji je zadržao identitet i prisutnost u susjedstvima kroz koja teče, ali i njemu urbanistički planovi prijete zatrpavanjem. Mladi arhitekti i studenti arhitekture stoga su se odlučili na radikalan potez. Izašli su iz biroa i aula te vas pozivaju na obale Črnomerca da bi zajedno s njima promislili kako sačuvati jedan od posljednja tri zagrebačka potoka. Program TOK-a osmišljen je zajedno sa Centrom za kulturu i film August Cesarec te će nizom edukativnih i zabavnih aktivnosti u Zaprešićkoj ulici stanovnike podsjetiti na duh zajednice koju je nekada povezivao, a danas mu prijeti zatrpavanje i nestanak.
NACIONALISTIČKA KULTURA SJEĆANJA: Čije su naše žrtve?

NACIONALISTIČKA KULTURA SJEĆANJA: Čije su naše žrtve?

Kakva je naša kultura sjećanja i ko su zaboravljene žrtve? Mogu li se žrtve dijeliti prema nacionalnoj pripadnosti ili ipak moramo priznati da su sve žrtve zapravo žrtve nacionalističkog terora koji je devedesetih godina sprovodio jednu brutalnu tranzicionu politiku? I koliko se još nalazi neimenovanih žrtava čiji se posmrtni ostaci nalaze širom naše zemlje? Nedavno je u Novom Goraždu, ispod pravoslavne crkve Svetog Georgija, pronađena masovna grobnica. Riječ je o nekompletnim posmrtnim ostacima koji su pronađeni na dubini od oko svega 40 centimetara, a mediji prenose da je riječ o sekundarnoj masovnoj grobnici. Isto tako su prije par mjeseci pronađeni posmrtni ostaci žrtava Srebrenice ispod fontane u dvorištu porodične kuće uglednog doktora iz Brčkog.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

  3. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije