"Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Neugodno zanimljiv argumentirani podatak je iznio dr. Sasja Beslik, direktor Održivih ulaganja u Nordea grupi - zbog klimatskih promjena, predviđa se da na području Hrvatske 2070. godine više neće biti Hrvata. Perspektiva hrvatskih građana su, prema tome, klimatske migracije", govori za Lupigu Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković i jedan od pokretača dramatičnog Apela za sustavnu klimatsku akciju koji je jučer odjeknuo hrvatskim medijskim eterom. Biliškov nam kaže kako se s prikupljanjem potpisa krenulo početkom prosinca, a zanimljivo je da je pored njegovog potpisa pod Apel prvi potpis stigao iz Novog Zelanda, odnosno s jednog od ledenjaka pod novozelandskom upravom gdje je hrvatska znanstvenica Valentina Radić, inače glaciologinja sa sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru, u tom trenutku bila na terenskom mjerenju.

Autor romana "Ekskurzija" objavljenog 2001. godine te četiriju zbirki kratkih priča od 1997. naovamo, vojvođanski pisac Neven Ušumović, rođen je u Zagrebu, a odrastao u Subotici. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i pripadnik je iste poratne generacije koja je autorsku platformu stjecala i na FAK-u, ali su naposljetku ostali u zavjetrini, jer su u hodu procijenjeni kao balast za dominantnu orijentaciju stvarnosne proze. No, nakon što ga je predstavila američka antologija Best European Fiction te domaća Balkan Noir, u međunarodnom kontekstu, izbor priča pod naslovom "U stočnom vagonu" objavljen mu je 2014. godine. Aktivan je kao prevoditelj te je s mađarskog preveo knjige Ferenca Molnára i Pétera Esterházyja, a pokretač je natječaja Lapis Histriae za najbolju priču na hrvatskom, srpskom, bosanskom, talijanskom ili slovenskom jeziku.

Proteklu godinu Lupiga će pamtiti po velikom iskoraku. Naime, 2019. godine smo se upustili u realizaciju studijske televizijske emisije u vlastitoj produkciji. S vrlo skromnim budžetom, u doslovce podrumskim uvjetima, zbog čega smo emisiju i nazvali Podroom, složili smo maleni studio i krenuli u emisijama ugošćavati ljude koji imaju što za reći o temama koje su nas zanimale i za koje smatramo da su bitne za današnje društvo, a ne medijski „atraktivne“. S „proizvodom“ smo na koncu zadovoljni, a svih šest do sada snimljenih emisija, koje je vodio Lupigin Saša Kosanović, emitirano je na riječkom Kanalu Ri. Kao prvu emisiju na gledanje vam nudimo onu koja se bavila temom obrazovanja i uspješnog štrajka prosvjetara koji je imao veliku podršku javnosti.

Kraj 2019. godine obogatio je zagrebački kazališni život sa tri gostujuća, iznimno atraktivna umjetnička projekta, nastala u ovoj godini u Stuttgartu, Ljubljani i Beogradu. Sve tri predstave na tragu su propitivanja i istraživanja samog kazališnog procesa i postupka, ali i neuralgičnih točaka u društvu u kojem djeluju, uvode publiku u ono što rade, dakle interaktivne su u najboljem smislu riječi, sve tri odigrane su u Zagrebačkom kazalištu mladih zadnjeg mjeseca 2019. godine. „Imaginarna Europa“ naziv je autorskog projekta Olivera Frljića, praizvedba je bila u travnju ove godine, Schauspiel Stuttgart, u izvedbi Europskog ansambla – bila je to ujedno prva premijera tog umjetničkog kolektiva što ga financira Njemačka kulturna zaklada, a čine ga, uz spomenuti teatar, Zagrebačko kazalište mladih i Nowy Teatr iz Varšave.

Nismo posebno nostalgični prema godini koja samo što nije izmakla s kalendara. Nismo to ni prema desetljeću koje je također na izdisaju. Ipak, bilo nam je zanimljivo na neki način zaokružiti priču i vidjeti što se to sve na Lupigi događalo u skoro pa proteklom desetljeću. A događalo se štošta o čemu bismo mogli nadugo i naširoko, jer u tom smo periodu objavili preko 7.000 intervjua, analiza, reportaža… i više od 50.000 kartica teksta, a ne možemo zaboraviti ni uspješnu crowdfunding kampanju koja nas je učinila ponosnima na naše čitatelje i na ono što radimo, kampanju koja nam je pokazala da nas ima, da cijenite što smo s vama već 19 godina. No, zadržat ćemo se na onome što je u ovih zadnjih deset godina vama „upalo u oči“. Za tu smo prigodu zavirili u našu arhivu i sastavili listu najzapaženijih Lupiginih tekstova ovog desetljeća.

„Uspije li novi pokušaj destabilizacije Crne Gore, njegove direktne posljedice bit će oružani sukobi, gubitak ljudskih života i materijalna razaranja“, ovim je riječima na ozbiljnost situacije u Crnoj Gori, gdje je nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti zabilježeno više izgreda, upozorilo preko osamdeset intelektualaca s područja cijele bivše Jugoslavije uputivši javni apel kojim jasno osuđuju ugrožavanje mira u Crnoj Gori i regiji. Kao glavni i odgovorni krivac za ovu situaciju u apelu je prokazan službeni Beograd, odnosno vlasti Republike Srbije. Stratege, pokrovitelje, logističare i naredbodavce „posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore“ lociraju u Beogradu te ih i imenuju - Srpska pravoslavna crkva, vlasti Republike Srbije i najveće opozicijske stranke.