KLASICI NA SCENI: Pakao i strah u nama – kaos i bezumlje oko nas

KLASICI NA SCENI: Pakao i strah u nama – kaos i bezumlje oko nas

Roman „Kiklop“ Ranka Marinkovića (Vis 1913. – Zagreb 2001.), tiskan 1965. godine, na daske HNK u Zagrebu postavio je prvi put redatelj Kosta Spaić daleke 1976. godine. Šest godina kasnije na filmsko platno prenijet će ga Anton Vrdoljak, a danas, 43 godine nakon praizvedbe, na pozornicu GDK Gavella donosi ga redatelj Saša Anočić. Već samom pojavom roman tog hrvatskog novelista, dramskog pisca i esejista bio je događaj u tada jugoslavenskom kulturnom prostoru, ocijenjen je kao vrhunac Marinkovićeve proze, kritika nije štedjela pohvale. Ubrzo je u romanu uočeno i ono što će ga dovesti na kazališnu scenu i ovjekovječiti na filmskoj traci: u njemu se naime, lako prepoznaje da ga je napisao dramski pisac.
INTERVENCIJE U REMETINCU: Novo ruho dobio i zagrebački zatvor

INTERVENCIJE U REMETINCU: Novo ruho dobio i zagrebački zatvor

Nakon što je prošle jeseni ženska kaznionica u Požegi dobila novo ruho, red je došao i na Zatvor u Zagrebu, slavni Remetinec. Objekt izgrađen 1987. godine, koji je bio privremeni dom brojnih hrvatskih političara, ime je dobio po gradskom naselju na čijem je rubu smješten. Strogo čuvano zdanje u svojoj povijesti je zabilježilo tek dva uspješna bijega zatvorenika, a tamo su proteklih tjedana povodom Europskog dana kreativnosti, a u sklopu projekta CreArt 2.0, kojeg provodi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), intervenirali Slaven Kosanović poznatiji kao Lunar, Goran Rakić, Ivan Oštarčević Zgubljen i Dominik Vuković. "Za mene je sasvim novo iskustvo", komentirat će rad u Remetincu, umjetnik Goran Rakić.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: "Hipofiza u egzilu" Sofije Kordić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: "Hipofiza u egzilu" Sofije Kordić

„Roman je izašao iz mene, iz moje utrobe, morala sam ga napisati. Svi koje su devedesete uzdrmale imaju slične priče, samo što su ih mnogi potisnuli da ih ne bi samljeli problemi svakodnevice“, reći će novinarka i književnica Sofija Kordić o svom prvijencu, romanu "Hipofiza u egzilu" koje je objavljen ove godine, a koji ćemo u našoj rubrici "Autori(ce) u gostima ponedjeljkom"s četiri kratka isječka. Sofija Kordić živi u egzilu već 26 godina, kaže da ima dvije domovine, Hrvatsku i Češku. Iz one prve ona i suprug su otišli jer nisu pristali da im se eritrociti i leukociti nacionalno opredjeljuju, a kad je udari nostalgija otvori internet, pročita vijesti iz domovine i tješi se da je lakše biti stranac u stranoj državi nego stranac u vlastitoj.
NACISTIČKI MANIRI: Dodali joj „židovski“ nos kako bi pokazali koliko je zlo

NACISTIČKI MANIRI: Dodali joj „židovski“ nos kako bi pokazali koliko je zlo

Netolerancija i otvorena mržnja prema drugima i drugačijima nije samo ludilo koje je obuzelo ovdašnje krajeve. Rasprostranila se diljem planete, vidjeli smo to i jutros u Novom Zelandu, kada je desničarski ekstremist ubio 49 osoba u napadu na dvije džamije. Koliko mržnja prema drugačijima može biti jaka pokazuje i primjer slovačkog Zem a vek, jednog od najutjecajnijih dezinformacijskih slovačkih medija. Taj je medij odlučio upozoriti Slovake da ne biraju zlo koje predstavlja kandidatkinja za predsjednicu zemlje Zuzana Čaputova tako što su joj na slici dodali "židovski" nos! Trnavski nadbiskup Ján Orosch pozvao je vjernike (u Slovačkoj se oko 70 građana izjašnjava katolicima) da je na sutrašnjim izborima ne biraju i poručio da su grješnici svi oni kršćani koji je podržavaju.
ČETVRT VIJEKA KASNIJE: Povratak sarajevskog Damara

ČETVRT VIJEKA KASNIJE: Povratak sarajevskog Damara

Damar je naziv nedavno objavljenog albuma istoimene rock skupine koji predstavlja pravo osvježenje na glazbenoj sceni. Damar je nastao 1980-ih u Sarajevu, onom gradu kojeg se danas sjećamo po neizostavnoj atmosferi tolerancije i otvorenosti, te fantastičnoj glazbenoj, dramskoj i općenito svakoj drugoj kulturnoj sceni, u kojem se slušao nezaboravni Omladinski program Drugog programa Radija Sarajeva, i u kojem je postojalo to, iz vizure današnjeg doba, gotovo nestvarno bratstvo i jedinstvo ljudi koji su njemu živjeli. No, danas je Damar internacionalni band koji broji sedam članova, i njegov jedini član porijeklom iz Sarajeva danas živi u Aarhusu u Danskoj. Riječ je o Emiru Pašiću, autoru svih pjesama s albuma i ujedno frontmenu banda.
LAURA SKALA (17), ORGANIZATORICA UČENIČKIH PROSVJEDA: „Želimo da nas svi čuju i shvate da smo u strahu“

LAURA SKALA (17), ORGANIZATORICA UČENIČKIH PROSVJEDA: „Želimo da nas svi čuju i shvate da smo u strahu“

"U školama učimo jezike, književnost, matematiku, fiziku, kemiju, učimo o povijesti, i sve je to lijepo, no mi ne učimo o budućnosti čovječanstva i naše planete, odnosno o klimatskim promjenama o kojima ta budućnost direktno ovisi. Budući da na nama mladima ovaj svijet ostaje, vrijeme je da dignemo svoj glas za spas Zemlje. Upravo sam zato, potaknuta prosvjedima učenika diljem svijeta, odlučila dati sve od sebe da motiviram i mlade u Hrvatskoj da se pokrenu i aktiviraju", kaže uoči prosvjeda za klimu, u razgovoru za Lupigu, Laura Skala. Ova sedamnaestogodišnjakinja najviše je zaslužna što će se prosvjed u Zagrebu uopće dogoditi i odlučna je da će se rješavanjem upravo tih, za opstanak planete krucijalnih pitanja, baviti do kraja života, jer vjeruje da su, iako je 5 do 12, pozitivne promjene još uvijek moguće.
S LUPIGOM U BIRTIJI: Provedite večer s majstorom riječi – Sinanom Gudževićem

S LUPIGOM U BIRTIJI: Provedite večer s majstorom riječi – Sinanom Gudževićem

Lupiga je opet u birtiji, u koju ovaj put dovodi Sinana Gudževića. Velikog majstora riječi. Teško je i pobrojati koja su sve Gudževićeva zanimanja. On je pjesnik, filolog, esejist, predvoditelj, i to - pazite sad - s latinskog, starogrčkog, njemačkog, talijanskog, ruskog i portugalskog, a u svemu ima tu neobičnu crtu – prevodi samo ono što želi. Ako ne znate neku riječ ili njeno porijeklo, budite sigurni, Gudžević će znati. Osim toga, kolumnist je tjednika Novosti i, nije nimalo nebitno, pasionirani ljubitelj nogometa s izuzetnim darom za humor i nevjerojatnim pamćenjem. Naša je velika čast da je i povremeni suradnik Lupige. Povod gostovanja ovog autora su dvije njegove nedavno objavljene knjige – „Zvijezde nad Brazilom“ i „Demon po imenu Sutra“, objedinjenih pod naslovom „Maksimir i Mirogoj“.
POLA STOLJEĆA OD EMITIRANJA „SUMORNE JESENI“: Bunkerirana priča o buntovnoj i nepokorenoj mladosti

POLA STOLJEĆA OD EMITIRANJA „SUMORNE JESENI“: Bunkerirana priča o buntovnoj i nepokorenoj mladosti

Iako je „Sumorna jesen“ u javnosti ostala manje zapamćena nego li slične televizijske serije poput kultnih „Otpisanih“ ili popularne serije „Kuda idu divlje svinje“, bila je prva televizijska serija partizanskog žanra u Jugoslaviji, a inspirirana je stvarnim događajima. Naime, aktivnosti ilegalaca i mladih skojevaca nigdje u Jugoslaviji nije bila toliko živa kao u Zagrebu. Već tijekom ljeta i jeseni 1941. godine zagrebački ilegalci organizirali su niz velikih akcija. Zapaljen je stadion, potom izvršen napad na vojnike pred studentskim domom, nakon čega su u maniri diverzanata napadnuti i neprijateljski piloti, pucalo se u Vrbanićevoj ulici na ustaše, likvidiran je zloglasni ustaški doušnik Ivan Majerhold, u Glavnoj pošti odjekuju eksplozije ... Serija je nakon prvotnog prikazivanja „bunkerirana“ te je televizijski eter ponovno ugledala tek 2013. godine.
S BRAČA ODBILI FINANCIRANJE "BLEIBURGA": „Ne može, mi slavimo 75 godina oslobođenja našeg otoka“

S BRAČA ODBILI FINANCIRANJE "BLEIBURGA": „Ne može, mi slavimo 75 godina oslobođenja našeg otoka“

Iako je Hrvatski sabor pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu, organizatori tog događaja, Počasni bleiburški vod, planirano i marljivo prikupljaju donacije, tijekom godine šaljući raznim „gospodarskim subjektima“, a ponajviše lokalnim vlastima, u kojima se traži donacije za godišnje obilježavanje stradavanja poražene vojske NDH u Drugom svjetskom ratu. Koliko je gradova i općina „odriješilo kesu“ te iz proračuna izdvojilo novac za tu namjenu i koliko je kuna Počasni bleiburški vod „ulovio“ tražeći donacije, teško se može provjeriti. No, jedno je sigurno - od grada Supetra nisu dobili niti lipe. "Grad Supetar nije u mogućnosti odvojiti sredstva za Vaše projekte jer je već predvidio sredstva za proslavu 75 godina oslobođenja našeg otoka Brača od nacističke i fašističke okupacije", jasna je poruka s otoka Brača.
REZIME SJAJNIH OSAM DANA: Filmovi koje ZagrebDox ustrajno dovodi najbolja su potvrda njihovog opredjeljenja

REZIME SJAJNIH OSAM DANA: Filmovi koje ZagrebDox ustrajno dovodi najbolja su potvrda njihovog opredjeljenja

Kaos i rat na jednoj strani, razorene obitelji, upropaštena djetinjstva, patnja ljudi bez domovine, na drugoj, bezrazložna mržnja, rasizam i netrpeljivost na trećoj strani – to su, nažalost te grube, okrutne i nimalo lijepe slike svijeta koje ZagrebDox, predano i marljivo, skuplja širom filmskog globusa i ocrtava i ono što baš ne želimo vidjeti, čega se sramimo i bojimo, možda i negiramo, no ono tvrdoglavo postoji oko nas pa i u nama. Kao u sjajnom filmu „Bijela desnica: susresti neprijatelja“ u kojem nas redateljica Deeyah Khan vodi unutar zloglasnih skupina neonacista, zadrtih nacionalista i rasista, mrzitelja svega onog što je drugačije od njih, širom bijele Amerike. No, da ne bismo pomislili da se tako nešto može dogoditi samo daleko od nas, da smo imuni na takva zastranjenja i zločine, razuvjeriti će nas film „Srbenka“ Nebojše Slijepčevića.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

    12.03.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

  2. OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

    26.02.2019.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

  3. EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

    30.01.2019.

    Viktor Ivančić

    EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije