POHLEPA I ETIČNOST: Razglednice iz Like i Zagreba

POHLEPA I ETIČNOST: Razglednice iz Like i Zagreba

Zanimanje javnosti pobudila je zabrana jedne izložbe u Sinju zbog, u to baš i ne vjerujem, financijske pomoći Srpskog narodnog vijeća sinjskoj gradskoj galeriji Sikirica. Zabranio ju je gradonačelnik Miro Bulj. Zagrebački gradonačelnik pak brine o kulturi. Evidentan uspjeh će biti otvorenje Paromlina za štošta. U njemu će biti prostora i za knjižnicu, kažu Gradsku. Pa, ukoliko Gradska knjižnica seli u skoroj budućnosti u novoizgrađeni prostor, volio bih znati da li je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević upoznat s načelima, a Gradski ured za kulturu je upoznat, po kojima se stvara knjižni fond, odnosno ponuda korisnicima u ovoj knjižnici. Evo primjera. Razlog zbog kojeg knjiga nije uvrštena u fond Gradske knjižnice: „Poštovani, razumljivo je pitanje vezano uz ovu važnu palestinsku autoricu oko koje je bilo prijepora na prošlogodišnjem frankfurtskom sajmu..."
OBEĆANA ZEMLJA: Možda odem i nikada se ne vratim

OBEĆANA ZEMLJA: Možda odem i nikada se ne vratim

Polako vas nagriza život u domovini? Tražite izlaz, čuli ste da u Danskoj nije loše? Pa ... Čini se da i nije. Naša novinarka sanja da glamurozni posao na vašem omiljenom portalu trajno zamijeni ovom sjevernoeuropskom zemljom, a o njenim dojmovima s prvog dužeg boravka u domovini lego kockica i omiljenih dječjih pisaca pročitajte na ovom mjestu. Saznat ćete štošta o detaljima života u Danskoj, infrastrukturi, suživotu i koječemu drugom. Recimo da taj famozni hygge nije samo „kuruza“ koncept o kojem ste čitali negdje na internetu. Pod tim pojmom Danci ne podrazumijevaju, kako se to obično predstavlja, uživanje pod dekicom uz toplu čokoladu, svijetlost svijeće i knjigu. Kad pitate za pomoć, Danci će vam strpljivo, sat vremena ako treba, objasniti što da radite. Ako im se pokušate ispričati što im oduzimate toliko vremena, reći će: "Tu smo da pomognemo, zajedništvo je važno, to je hygge!"
INTERVJU-NATAŠA BAN TOSKIĆ: „Sustav obiteljske medicine puca po šavovima, a odgovorni ništa ne poduzimaju“

INTERVJU-NATAŠA BAN TOSKIĆ: „Sustav obiteljske medicine puca po šavovima, a odgovorni ništa ne poduzimaju“

"Skoro 40 posto liječnika u postojećim funkcionalnim ordinacijama je starije od 60 godina. Jako je alarmantna situacija u, primjerice, Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj ili pak Zagrebačkoj županiji. Gdje god pogledate, u stvari, nedostaje liječnika. Tko se od mladih i javi na zamjene - brzo ode, čim se otvori prilika za specijalizaciju u bolničkom sustavu", kaže u razgovoru za Lupigu Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Kaže da sustav obiteljske medicine već puca po šavovima, na što upozoravaju već neko vrijeme. "Puno ljudi je već sad ostalo bez obiteljskog liječnika. Oni će navaliti na preostale liječnike koji jednostavno neće moći izdržat taj pritisak. Nastat će liste čekanja u obiteljskoj medicini", tvrdi Nataša Ban Toskić te objašnjava što bi se moglo napraviti da se ta situacija pokuša popraviti.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Aleksandre Vujisić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Aleksandre Vujisić

„Kroz to što pišem ogolim sebe, ali uviđam da hvatam i vibracije meni bliskih ljudi, pa da ono što oni proživljavaju ja pretačem u pjesmu ili priču. Ono što primjećujem kod sebe jeste da ulazeći u tuđi prostor, sakupljam ono što je meni važno“, tako o pisanju govori Aleksandra Vujisić, koju danas predstavljamo u našoj rubrici namijenjenoj poeziji. Od pisanja, kaže, ne živi, ali živi za pisanje. Aleksandra Vujisić rođena je u Podgorici 1979. godine, a radi kao profesorica engleskog jezika i književnosti. Piše poeziju i za djecu i za odrasle, a neki je znaju i po projektu koji je pokrenula – „Čigralište“. Naime, taj se projekt, koji je izrastao u nezavisni kulturni centar, bavi promoviranjem važnosti čitanja u ranom uzrastu. Njena poezija prevođena je na talijanski, španjolski, kineski, poljski i još neke jezike, a dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja na književnim natječajima.
POST FESTUM MEDIJSKO-POLITIČKE HISTERIJE: Kako su napakovali Bijelom dugmetu

POST FESTUM MEDIJSKO-POLITIČKE HISTERIJE: Kako su napakovali Bijelom dugmetu

Nakon prvih netočnih izvještaja mnogi portali su, prepisujući jedni od drugih, pojačavali naslove pa je na kraju u naslovu teksta na jednom od njih stajalo: “Izviždali Bijelo dugme u Splitu". Netočno. Ali nije nevažno. Stvorena je tako platforma za rundu medijsko-političke histerije: proradili su „gluhi telefoni“, osjetio se smrad u kanalizaciji društvenih mreža, počelo je nabacivanje blatom, pljucanja pa lijepljenja etiketa, riganja mržnje, krenule su prejake riječi ... Svaka Tmuša i Šuša izredala (bi) se za svojih 15 minuta slave. Jugoslavija o kojoj Bregović pjeva nema veze s onim razdobljem rata i agresije. Pjesma je nastala znatno prije rata, ali kao da naslućuje rat, antiratna je i prilično dublja nego što to nekima na prvi pogled izgleda. U ovih 30 godina navikli smo se ne izgovarati naziv Jugoslavija. Život u Hrvatskoj počeo je devedesetih i nema drugih bogova osim naših hrvatskih stvoritelja.
IMAMO VIDIKOVAC: Sad možemo s visine gledati kako nam tajkuni otimaju grad, a vlasti ga užurbano posrbljavaju

IMAMO VIDIKOVAC: Sad možemo s visine gledati kako nam tajkuni otimaju grad, a vlasti ga užurbano posrbljavaju

Da li vlast ima razloga da obnavlja komunistički spomenik? Partizanski borci su po svom ideološkom opredjeljenju bili komunisti, a bilo bi previše ironično za jednu nacionalističku vlast da vrši obnovu sjećanja na svoje ideološke neprijatelje. Vlast je ovdje navikla da govori o „dva antifašistička pokreta“ i objektivno ne postoji nikakva sila da ih zaustavi u brisanju istorijskih činjenica. U Banjaluci se trenutno vrši radikalno brisanje multietničke prošlosti, uz zadrigli istorijski revizionizam i posrbljavanje grada, logično je upitati se hoće li spomenik krajiškim partizanima, kako Bošnjacima i Hrvatima, tako i Srbima, zapravo doživjeti istu sudbinu. Ali zato na istom mjestu imamo novo napravljeni vidikovac sa koga ćemo gledati kako nam tajkuni otimaju grad urbanističkom profiterskom destrukcijom dok su nam oči zatvorene pred pravednijom, naprednijom i humanijom prošlosti?
NEON: Što učiniti kada ste žrtva online nasilja?

NEON: Što učiniti kada ste žrtva online nasilja?

"Najčešći oblik nasilja zbog kojeg se osobe obraćaju savjetovalištu jest objavljivanje ili prijetnje objavljivanjem snimki spolno eksplicitnog sadržaja. Ovaj oblik online nasilja često se isprepliće i s drugim oblicima poput doxinga (objavljivanje osobnih podataka žrtve putem interneta) i seksualnog iznuđivanja, a nažalost svjedočimo i slučajevima u kojima su snimke nastale kao rezultat silovanja, čime se žrtve dodatno traumatizira. Također je prisutno i online uznemiravanje od strane bivših partnera, koji u najekstremnijim slučajevima svojim žrtvama prijete i smrću", kažu u udruzi B.a.B.e. Objašnjavaju da su na temelju dosadašnjih slučajeva online nasilja uočili kako su najpogođenije žene u dobi od 18 do 40 godina starosti, ali da su najčešći počinitelji nasilja bivši partneri. Posebno uznemirujući je podatak da čak 60 posto žena nasilje ne prijavljuje, što ukazuje na potrebu većeg razumijevanja, podrške i empatije prema žrtvama
„ŠAHTO-KULTURA“: Što nam je sve pripremio Pogon?

„ŠAHTO-KULTURA“: Što nam je sve pripremio Pogon?

„ŠAHTO-KULTURA je monumentalno događanje Kuće ekstremnog muzičkog kazališta koju unutar interaktivnog izložbenog postava, uz vodstvo autorskog tandema Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo, stvara i izvodi pedesetak umjetnica i umjetnika”, objapnjavaju organizatori DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta i Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade. Vrvilo i Indoš surađuju još od 2005. godine i zajedno realiziraju eksperimentalne kazališne radove i performanse. Koriste eksperimentalne muzičke instrumente ili “zvučne kutije” - šahtofone, čiji je sastavni dio pravi šaht-poklopac. Indoš je u više navrata šahtofon opisivao kao instrument koji je nastao od civilizacijskog otpada, „kolektivni asemblaž“, „nomadski ratni stroj“ koji je u ovom slučaju zapravo antiratni. Naime, šahtofoni nastaju od recikliranog post-industrijskog otpada, a koriste se kao izvođački aparati i scenski objekti.
ISKASAPLJENA LOGIKA: Hoće li ti Đura oprostiti što je rasistički divljao?

ISKASAPLJENA LOGIKA: Hoće li ti Đura oprostiti što je rasistički divljao?

Ne samo da većinski hrvatski desničar nema dubinski problem sa šajkačom, nego manjinskog Srbina jedino i želi vidjeti u šajkači. Nije čak ni kokarda nepremostiv problem. Srbin zatvoren u etno domenu je Srbin politički desubjektiviziran, koji zna svoje mjesto i ne inzistira na svemu onome građanskom u svojim pravima. Prihvaćen je dok sam prihvaća status marginaliziranog kmeta u opancima i ne buni se zbog ustašluka ili diskriminacije, mareći jedino za komunalne i parohijske teme. Mirjani Kasapović ne pada na pamet problematizirati ovaj dio u kojem si većinski Hrvati dozvoljavaju spojiti to na taj način. Njihova uvrijeđenost je nedovodiva u pitanje, skupa s polaganjem prava da njihove normativne vrijednosti važe za nedodirljive. Odgovornost za to što je došlo do netrpeljivosti Hrvata prema Srbima maknuta je sa samih Hrvata – drugi su odgovorni za njihovo ponašanje. Oni koji su ih isprovocirali.
UZ KONCERT BIJELOG DUGMETA: Zašto neki skaču kao opareni čim čuju riječ Jugoslavija?

UZ KONCERT BIJELOG DUGMETA: Zašto neki skaču kao opareni čim čuju riječ Jugoslavija?

U programu Radio Splita jedan je voditelj svojedobno izrezuckao pjesmu „Lipe cvatu“ izbacujući riječ Jugoslavija, a Islamović joj jadnoj, na koncertima uvaljivao Australiju. Je li tonac jučer u Splitu trebao gasiti razglas dok se izgovara riječ Jugoslavija ili je Islamović trebao opet nespretno ubaciti Hercegovinu, Argentinu, Ukrajinu? Možda tada vlasnici osjetljivih ušiju, ako je takvih i bilo tamo, ne bi ni primijetili da su došli na koncert grupe koja je nastala, stvarala, harala, a onda i nestala baš u Jugoslaviji. I zašto su uopće došli slušati pjesme nastale u Jugoslaviji? Što su očekivali? Anice kninska kraljice? Ili Prijovićkinu „Totalnu anesteziju“ koju imaju kao ringtone na mobitelu? Smirite se, ne bojte se, neće se nikakva Jugoslavija ponoviti. Ne trebate srušiti sve pruge i ceste, sve hidroelektrane i stanove koje je izgradila - da bi je zaboravili. Jednostavno je više nema.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

    28.09.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

  2. VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

    16.09.2024.

    Srđan Puhalo

    VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

  3. DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

    27.08.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije