LUTKA NA KONCU: Čemu služi Informer?

LUTKA NA KONCU: Čemu služi Informer?

Zagrebali smo tek površinski međ’ grehove Informera, koji bez ikakve zadrške možemo okarakterisati i kao huškačko glasilo koje veliča ratne zločince i zločine jer im se, jednostavno, može. A zašto im se može? Ne samo zbog novca koji dobijaju od države, odnosno od građana političkog entiteta koji se naziva Srbija. Može im se jer im je dato pravo da budu glas te države, odnosno njihovih predstavnika. I to onaj glas, koji ti predstavnici moraju da u sebi kriju kako sami ne bi bili sudski gonjeni, ali i kako ne bi doživeli osude od poslovnih „partnera“ sa evropskim predznakom, što bi značilo i presecanje dotoka prihoda. Zato služi Informer. Da ublaži taj udarac, odnosno da ga sam primi, ako treba i da plati u njihovo ime za to. Očaj i bes. To je trenutno stanje. Ali, prava adresa ipak nije Informer.
ZAKON BRAĆE: Kako je Grčka odustala od progona grčkih paravojnih postrojbi za zločine u Srebrenici

ZAKON BRAĆE: Kako je Grčka odustala od progona grčkih paravojnih postrojbi za zločine u Srebrenici

Deseci su fotografija Grka kako ponosno ulaze u okupiranu Srebrenicu i poziraju nasmijani. Nakon pada bosanskohercegovačkog grada, koji je bio pod posebnom zaštitom Ujedinjenih naroda, srpski i grčki vojnici su na pravoslavnoj crkvi u Srebrenici izvjesili četiri zastave: srpsku, grčku, bizantsku i zastavu Vergine. Nakon toga su uslijedila masovna ubijanja. Što su radili Grci? “Kada je topništvo prestalo granatirati, ušli smo u grad i očistili mjesto” - ovo su riječi jednog od grčkih volontera na privatnoj televiziji MEGA. Prema izvješću Nizozemskog instituta za ratnu dokumentaciju (NIWD), u masakru je sudjelovalo dvanaest grčkih državljana. “Grci su svakako na neki način sudjelovali u genocidu, možda u odvajanju muškaraca od obitelji ili u deportacijama”, kaže bosanskohercegovački istraživač genocida Hikmet Karčić.
PRILIKA ZA MASOVNO (SAMO)UNIŠTENJE: Racionalnost već odavno nije odlika ovog rata

PRILIKA ZA MASOVNO (SAMO)UNIŠTENJE: Racionalnost već odavno nije odlika ovog rata

"Ruska vojna doktrina govori o tome da je Rusija spremna upotrijebiti nuklearno oružje kad njezina teritorijalna cjelovitost bude ugrožena. Kad Duma anektira ove regije poslije referenduma, onda će po njihovom tumačenju napad na te teritorije biti ugrožavanje njihove teritorijalne cjelovitosti. Je li moguće upotrijebiti taktičko nuklearno oružje, a da to ne izazove odgovor s druge strane? Meni se čini da to nije vjerojatno", analizira za Lupigu Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi. On smatra da Amerikanci Putinovu prijetnju i dalje smatraju blefom, Tumači i da je ovim ratom SAD zadobio apsolutnu dominaciju nad Europom. Ali, primarni problem iz američke perspektive je Kina te bi Amerika, prema mišljenju Kovačevića, željela izazvati Kinu da napadne Tajvan i tako je primorati na rat iscrpljivanja koji bi mogla izgubiti.
KREĆE ČAROLIJA: Priuštite svojoj djeci nezaboravna filmska iskustva

KREĆE ČAROLIJA: Priuštite svojoj djeci nezaboravna filmska iskustva

Kao i svake jeseni, već sedmu godinu za redom, posebna nam je čast upoznati vas s djelićem čarolije koja će u sljedećih pet dana „posjetiti“ Zagreb u obliku filmskog festivala za djecu KinoKino. Početak sedmog izdanja ovog festivala koji vaša djeca ne bi trebala propustiti, zakazan je za danas u 19 sati. I to odmah hitom. Naime, program KinoKina otvara hvaljeni film „Kapa“, pobjednik dječjeg programa ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Uz projekciju u Kinoteci bit će organiziran i razgovor s filmskom ekipom koju za ovu priliku predstavljaju redatelj Slobodan Maksimović, mali glumci Gaj Črnić i Kaja Podreberšek te njihov stariji kolega, dubrovački glumac Frane Mašković. A to je tek početak bogatog programa ovogodišnjeg KinoKina. Bit će tu i animiranih filmova i komedija i pustolovina, sve namijenjeno djeci do 14 godina starosti.
APEL VLADI: „Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja, dezerterima morate osigurati zaštitu“

APEL VLADI: „Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja, dezerterima morate osigurati zaštitu“

„Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja. Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1.500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta“, stoji u apelu koji potpisuju Antifašistička liga, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, a ovim se hrvatskim nevladinim udrugama pridružila i jedna zagrebačka srednja škola, Prva gimnazija, te kolegice iz beogradske organizacije Žene u crnom.
BABA DRAGICA: Njen prutić me je više naučio životu nego neki profesori u školi

BABA DRAGICA: Njen prutić me je više naučio životu nego neki profesori u školi

Kad sam napunio drugu godinu života doselili smo u Bosanski Brod. Pokojni otac mi je kasnije pričao da je veći skok bio doći iz Gornjih Božinaca (gdje je radio kao učitelj) u Brod nego kad smo mnogo godina kasnije iz Evrope otišli za Ameriku. Roditelji su morali raditi i pošto nisam mogao ostajati sam u iznajmljenom stanu u kući gazde Božičkovića, niti su mogli plaćati nekog da me pazi, nakon malo dumanja roditelji odlučuju da me na čuvanje odvedu babi i didi u selo Omeragići kraj Dervente. Obilazili bi me svaki drugi vikend. Obasipali bi me poklonima i plakali u duetu kad bih ih, nakon što me izljube i ja pregledam sve poklone koje su mi donijeli, upitao: „A kad ćete vi ići svojoj kući?“ Dida Marko je bio trgovac a baba Dragica domaćica. Ja sam imao tu čast da se prvi rodim i pet godina budem jedini unuk s obje strane familije.
SLOBODA DO TEMELJA: Potresne fotografije rata u Vukovaru koje je snimio hrabri Cvetković

SLOBODA DO TEMELJA: Potresne fotografije rata u Vukovaru koje je snimio hrabri Cvetković

„Dok se zlo još samo osećalo u vazduhu i polako ključalo obišao sam Slavoniju i mešovita sela. U okolini Vukovara proveo sam nekoliko meseci. Snimao sam dečake na odsluženju vojnog roka, rezerviste odvedene od kuće, natpis 'Welcome to Yugoslavia' na tenkovima JNA, grafite u srpskim sredinama protiv Hrvatske, topovske baterije... I onda, pad Vukovara. Kada sam ušao u Vukovar, jedini moj zaključak je bio da su tukli samo da se sruši što više, bez nekog drugog cilja“, započeo je užički fotoreporter Miloš Cvetković Cvele na promociji svoje fotomonografije "Sloboda do temelja".„Urednici su fotoreportere ciljano slali tamo gde su ubijeni i stradali Srbi, kao da niko od Hrvata nije nastradao. Mnogi materijali ostavljeni u redakcijama su uništeni, a ja sam sve čuvao kod sebe kao da sam znao da se radi o istorijskim dokumentima“, kaže Cvetković.
VRIJEME ODLUKE: Kakva je sudbina kina Edison?

VRIJEME ODLUKE: Kakva je sudbina kina Edison?

Karlovac je prije Domovinskog rata imao četiri kina, da bi s novim tisućljećem i gašenjem Edisona, od pretvorbe i privatizacije kada su sva kina postala vlasništvo jedne tvrtke koja nije bila suviše zainteresirana za tu djelatnost, ostao bez kinematografa. I, eto, već umalo dvadeset godina Karlovčani željni kino-ugođaja i sadržaja odlaze autoputom u zagrebačke dvorane. Mala scena pak dio je zgrade Hrvatskog doma koja je od 1932. godine do rata, uz Gradsko kazalište Zorin dom, djelovala kao glavni društveni i kulturni centar Karlovca. Najslavnije razdoblje imala je 1980-ih kada su u velikoj dvorani nastupala sva glavna imena domaće popularne glazbe, međutim tu su se zbivale i druge aktivnosti iz svih područja umjetnosti i uopće društvenih aktivnosti.
ZA DRUŠTVENO ODGOVORNO NOVINARSTVO: Raspisali smo regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“

ZA DRUŠTVENO ODGOVORNO NOVINARSTVO: Raspisali smo regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“

Ime Srđana Aleksića u godinama iza rata, kada se regijom počela širiti priča o njegovom humanom činu u zlom vremenu ludila i mržnje, postalo je simbol ljudskosti i hrabrosti. Stoga smo iznimno ponosni da od ove godine Lupiga sudjeluje u organizaciji regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“. Nagrada se dodjeljuje, novinarkama, novinarima i medijima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije te Crne Gore u tri kategorije, a organiziraju je Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisno društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada, Institut za medije Crne Gore te, naša malenkost, Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“ iz Zagreba. Rok za nominaciju je 1. studeni 2022. godine.
KREĆE NOVA ŠKOLICA: Zadnji čas je da se prijavite i steknete besplatno znanje

KREĆE NOVA ŠKOLICA: Zadnji čas je da se prijavite i steknete besplatno znanje

Još od 2009. godine Udruga Kurziv, koja je nakladnik Lupiginog partnerskog portala Kulturpunkt.hr, svake godine provodi svoju čuvenu Školicu, kako bi mladim autorima omogućila prostor za produkciju novinarskih tema iz područja suvremene kulture i umjetnosti te tako pridonijela raznolikosti medijskih uvida u njih. Četrnaesti ciklus Kulturpunktove novinarske školice počinje 3. listopada i traje do veljače 2023. godine, a zadnji rok za prijavu je nedjelja, 18. rujan, u ponoć. Kao i uvijek Školica je besplatna, a radi se o edukacijskom programu u sklopu kojeg mladi od 18 pa sve do 30 godina starosti imaju mogućost usvojiti neke od temeljnih vještina novinarskog i spisateljskog zanata, ali i dobiti ključna znanja o brojnim suvremenim kulturnim i umjetničkim praksama.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

    13.09.2022.

    Boris Pavelić

    OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

    03.09.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

    20.08.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije