Novice

INTERVJU - MARKO MARIĆ: "Zrak u Zagrebu onečišćuje cestovni promet, a zimi i peći na drva"

INTERVJU - MARKO MARIĆ: "Zrak u Zagrebu onečišćuje cestovni promet, a zimi i peći na drva"

Kvaliteta zraka u glavnom gradu sve je češća tema u javnim raspravama, a Zagreb se nerijetko pojavljuje i na listama najzagađenijih gradova u Europi. Javnosti je manje poznato da su u u Zagrebu postavljene brojne mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka. Onečišćenje se u glavnom gradu od 2017. godine prati automatskim mjernim senzorima integriranim u Eko kartu Zagreba. Za praćenje kvalitete zraka u Zagrebu je zadužen Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. U potrazi za stručnom perspektivom kontaktirali smo mag. ing. el. Marka Marića s Odjela za higijenu okoliša Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ koji nam je objasnio kako mjerne stanice funkcioniraju, što mjere i kako tumačiti dobivene podatke. Osim nepovoljnog geografskog položaja, na kvalitetu zraka u Zagrebu najveći utjecaj ima cestovni promet te peći na drva.
HRVATSKI SAN: Životna prašina

HRVATSKI SAN: Životna prašina

Nakon dva tjedna od redovnog emitiranja odgledao sam televizijsku emisiju 'Nedjeljom u dva' u kojoj se kao sudionica pojavila glumica Jadranka Matković u dobi od 74 godine. Tema razgovora u emisiji bila je starost. Jadranka, krhka, prosijeda, sa štapom treba biti sugovornica o svojoj i mnogim sličnim kalvarijama što ih prolaze osobe u ovoj državi kojima njihova mirovina nije dostatna za puko preživljavanje. U tu kategoriju, reći ćete, spadaju i mnogi radno sposobni s mizernim plaćama koje nudi ovaj oblik divljeg kapitalizma, a za koji kažu da smo glasali. Što je laž. Postoje države na osnovi kapitalizma s brigom o čovjeku i njegovoj zaštiti. Nitko nije glasao za državu bezakonja, odnosno, bez ikakve zaštite sudbene vlasti. Emisija je započela blokom o domovima za umirovljenike.Treba doći živjeti u dom, kažu, što ranije da bi se izbjegao stres. A ja sam siguran da većina ljudi želi nastaviti život u svojim domovima, uz pomoć koju bi im socijalne službe trebale pružiti.
GEOPOLITIKA U 21. STOLJEĆU: Ususret kraju povijesti

GEOPOLITIKA U 21. STOLJEĆU: Ususret kraju povijesti

Nije posve čest slučaj da knjige, pa još i 'stare', zadržavaju svježinu i aktualnost. Još je rjeđe da izdanja iz naše rubrike "Čitali smo" završe među "Novicama". Međutim, u doba 'novog abnormalnog', tekst našeg Zdenka Duke o knjizi "Geopolitika XII. stoljeća" doktorica političkih znanosti Sanje Vujačić i Jadranke Polović upravo je jedna od njih. Autorice su tekstove pisale i objavljivale u razdoblju od 2017. do 2024., dakle prije Trumpovog dolaska na vlast u Americi. Oni nerijetko odudaraju od mainstream razmišljanja i stavova o ruskoj agresiji i ratu u Ukrajini kakve svakodnevno čitamo i slušamo kod nas pa i u zemljama EU-a. Upravo i zbog toga je potrebno i vrijedno čuti i njihove stavove i objašnjenja, to više što je teško povjerovati navodnoj principijelnosti hrvatske vlade u vanjskoj politici, a koja u Uniji zauzima manjinski stav da, unatoč svakodnevnim masovnim i teškim stradanjima civila u Gazi, nema potrebe revidirati odnos EU-a i trenutačne izraelske vlade.
ANALIZA IZBORA: Zagrebački eksperiment s Možemo! šansa je za Hrvatsku

ANALIZA IZBORA: Zagrebački eksperiment s Možemo! šansa je za Hrvatsku

Ako Tomašević pokaže da se može jednim ogromnim sustavom uspješno upravljati bez klijentelizama i korupcije kojoj su sklone naše velike stranke, možda konačno građani progledaju i shvate da postoje pristojne alternative. Recimo one koje su u stanju artikulirati i poruke poput Tomaševićeve da se nakon dva mandata planira povući, jer ispravno smatra da je prvi mandat morao biti potrošen na saniranje višedesetljetnog nereda koji mu je ostavio najkorumpiraniji političar s ove strane Rio Brava, a da bi drugi trebao biti razvojni. U trećem bi svakome počelo svašta padati napamet, pa je vrijeme da se ode. Za takvo razmišljanje sposoban je samo onaj tko vlast ne doživljava kao prostor za stjecanje osobne dobiti. Alternativa koju su u Rijeci građani izabrali umjesto klijentelizma dugovladajućih ima ime Iva i dolazi iz jedne sasvim druge političke priče. Rijeka nije sazrela za onu promjenu koju živi Zagreb te u Rijeci stvari ipak drugačije stoje, iako su neki momenti vrlo slični.
NEISKORIŠTENI POTENCIJAL: Zagreb leži na vrućem zlatu

NEISKORIŠTENI POTENCIJAL: Zagreb leži na vrućem zlatu

Nedovršena Sveučilišna bolnica na rubu Zagreba u hrvatske medije dolazi povremeno i, uglavnom s pravom, u negativnom kontekstu. Tako je bilo i krajem prošlog mjeseca kada je na području nesuđene bolnice izbio požar. U međuvremenu vatrogasci su u navedenom skladištu pronašli eksponate mina i torpeda, ali nikad dovršena bolnica krije još jednu manje poznatu tajnu. Naime, dijelovi prostora koji se danas koriste kao skladišta grijani su geotermalnom energijom. Tri desetljeća prije no što se Republika Hrvatska preko europskih institucija obvezala zamijeniti fosilna goriva, Socijalistička Republika planirala je, izgradila infrastrukturu, i otvorila prve javne objekte grijane geotermalnom vodom. U međuvremenu, određeni pomaci naziru se tek oko ŠRC Mladost dok pravi, kapitalni projekt, poptu integracije toplinarstva i energije iz obnovljivih geotermalnih izvora još uvijek čekamo.

Arhiva

D&K

MILE U MAŠINI: Saslušanje u Močvari

MILE U MAŠINI: Saslušanje u Močvari

Na internetu je već predstavljen novi hit inspiriran stvarnim događajima koje je Mile Kekin proživio u društvu mafijaša, nogometaša, policajaca, istražitelja, sudaca i kojekakvih drugih mutnih likova. „Ilica i marica - hajka za odrasle” muzički je komentar dokumentarnog karaktera nastao pod, do sada, ne viđenim okolnostima. Nakon što su ga preslušali pankeri, tinejdžeri, mejnstrim, a potom i policija, sasvim je logično kako Mile Kekin najavljuje i javno saslušanje. Na koncertu koji je zakazao za 26. lipnja u Močvari provest će nas kroz sve faze karijere. Zapravo, nije riječ samo o koncertu već „činu prkosa i pozivu na buđenje” na kojem ćemo prvi puta moći čuti i novu pjesmu uživo. Usred kampanje za lokalne izbore u Zagrebu, Kekin je u travnju uhićen i, poput lovine, u lisicama dovođen pred kamere. Nakon što ga je politička elita uživo išamarala, očito se na scenu vraća uz dodatni motiv i inspiraciju.
POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Izrael i Židovi nisu istoznačnice, a u ovom trenutku centar proizvodnje antisemitizma upravo je država Izrael koju predvodi ratni zločinac. Židovi diljem svijeta prosvjeduju protiv zločinačke politike države Izrael, ne zato što su antisemiti, nego zato što im moždane stanice nisu kadre pravdati zločin ovakvih razmjera ma koliko propagandna mašinerija dobro radila. A radi jako dobro, zbog čega u vašim večernjim vijestima možete saznati i recept za ajngemahtec, ali ne i opseg uništenja koje trpi palestinski narod ili informacije i reakcije zbog otmice aktivista i aktivistkinja freedom flotille. Država Izrael je, naime, opet prekršila međunarodno pravo pa je u međunarodnim vodama presrela i otela aktiviste i aktivistkinje koji su se brodom Madeline uputili u Gazu dostaviti nešto hrane i baby formula.
ALMIN KAPLAN: Moja tetka Njemačka

ALMIN KAPLAN: Moja tetka Njemačka

Danas u Njemačkoj svoje živote započinju neke nove generacije, mladi ljudi što su iz BiH otišli izmoreni čekanjem i lažnim obećanjima. Nekad ih sretnem pa pitam kako im je tamo, samo ih potaknem i pustim da pričaju. Zanima me je li se moja tetka postarala, ili je još uvijek u snazi, i dostojanstvena. Rijetki su zadovoljni svojim životima, ali ne zbog Njemačke, već zbog tuđine kao takve. Ne mogu da prihvate novi svijet na način da mu se bar malo prilagode; u njima se opire nešto da se asimiliraju u novoj sredini, da naprave onaj korak koji se očekuje od došljaka u civilizovanom svijetu. Bit će da smo odnos prema tuđini definisali onih šezdesetih godina kada je tamo otišao rođak Zulfo, i da u inostranstva odlazimo samo da bismo se vratili, da bi u našim selima gradili višespratnice i otvarali lokale. Žao mi nekako da je tako… Žao mi što će se mnogi u životu namučiti i što ga neće stići živjeti.
IVAN LOVRENOVIĆ: Moji turcizmi

IVAN LOVRENOVIĆ: Moji turcizmi

U jezičnom pogledu, trovrsnost je kontekst u kojemu se odmalena familijarno s neobičnim fenomenom: osim svima zajedničkog vernakularnog jezika (s turcizmima kao njegovim sastavnim dijelom), ikavsko-šćakavskoga tipa kod katolika i muslimana, djeca su kroz sudjelovanje u vjerskom životu i običajima u dodiru s tri daleka i nepoznata, ali snažno prisutna jezika: muslimanska s arapskim, katolička s latinskim, pravoslavna sa crkvenoslavenskim. U malome, to je baš kao po shemi Riccarda Picchija slavia romana, slavia ortodoxa, uz treći, bosanski element, nazovimo ga slavia othomano-islamica: tri civilizacijske paradigme zasnovane na trima religijama, njihovim jezicima i kulturama, međusobno izoliranima, a sa zajedničkim narodnim jezikom, slavenskim. Na to valja nadodati i „standardni“ jezik kakav se strogo i represivno uči u školi (srpskohrvatski, skraćeno: esha), kao jedino ispravan...
KONFORMIST: Klasik u novom izdanju

KONFORMIST: Klasik u novom izdanju

Ako smo mislili da nam klasici više neće doći na red jer treba iščitati sve suvremeno što nas zaskače s raznih lista, kad-tad dosadi fejk vibrantnost književne „scene“ koja njeguje privid obilja, jer nove se knjige nezaustavljivo proizvode, ali su počesto (ispod)prosječne kvalitete. Razlog je taj što se s mladim autorima urednički ne radi najbolje, a izborom naslova podilazi se i prečesto publici slabijeg ukusa tj. tržišnim interesima. Umirujuće je zato povremeno se, ili čak trajno, skloniti u sigurnost književnosti koja je prošla najoštriju validaciju, onu protoka vremena, bilo da je se ranije čitalo za lektiru, bez sposobnosti kontekstualizacije i s nedovoljnim životnim i čitateljskim iskustvom, bilo da čeka da je prvi put otkrijemo u odrasloj dobi. Sjajno je zato što izdavači uviđaju važnost pa i isplativost novih prijevoda starih naslova, jezik je živ i mijenja se, kao i kulturni kontekst, kao i čitatelji zbog čega se vrijedi vratiti i Konformistu Alberta Moravije.

Arhiva

Lupiga TV

18. SUBVERSIVE FESTIVAL: Hvala i doviđenja dogodine

18. SUBVERSIVE FESTIVAL: Hvala i doviđenja dogodine

S nešto sjete zbog rastanka i puno zadovoljstva zbog doživljenog, po osamnaesti put Subversive Festivalu poručujemo – „Hvala, i vidimo se dogodine!”. Ovog vikenda ispratili smo ovogodišnje izdanje regularnog programa pod zajedničkom temom "Doba sukoba: eskalirajući ratovi, globalne migracije". Kao i uvijek, festival je bio podijeljen na dva međusobno komplementarna dijela: filmski i teorijski. Najboljim filmom u igranoj konkurenciji proglašen je film gruzijskog redatelja Tato Kotetishvilija Sveta struja, a u dokumentarnoj konkurenciji nagradu je dobio film norveške redateljice Monice Strømdahl Flophouse America. Teorijski dio, Subversive Forum, okupio je teoretičare i aktiviste iz različitih dijelova svijeta i otvorio prostor za zajedničku refleksiju i diskusiju o gorućim problemima poput migracija i ratova. Valja istaknuti kako je Subversive Festival, kojem je i Lupiga medijski pokrovitelj, posve besplatan, a tako će i ostati.
U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

Sasvim sigurno da u Sarajevu ima onih koji svoju dušu isplaču svakog 18. maja, odu na grob, odšute još jednu beskonačnost i ostave cvijeće. Taj krug širi je od porodice i prijatelja, iako se sužava. Ima u Sarajevu još onih koji na priču o Bošku i Admiri othuknu i ispuste ono „jah“ koje ne znači ništa, a sve kazuje. Za njih je to priča o besmislu svakog rata, pa i onog „našeg“, mladalačkoj želji za životom, bijegom od svega, negdje daleko... Boško i Admira nisu uspjeli, kao što u Sarajevu hiljade drugih nisu uspjeli, u snove je pucano snajperskim mecima i granatama, a čvrsti obruč oko grada svaki bijeg činio je neizvjesnim poduhvatom. U moru jednako potresnih priča, ona o Bošku i Admiri je „izabrana“, ponajviše zahvaljujući moći fotografije koja je zabilježila njihov smrtni zagrljaj, da svijetu ispriča priču o opsadi jednog grada na kraju kratkog 20. stoljeća.
BLACK DOG: Pasji ugao

BLACK DOG: Pasji ugao

Među brojnim filmovima koji se do 31. svibnja prikazuju na Subversive Film Festivalu u Zagrebu izdvajamo kinesku socijalnu dramu u kojoj je maestralnu ulogu odigrao Xin. Mješanac hrta i još nečeg neidentificiranog za svoje umijeće u Cannesu je pobrao "Pasju palmu", a za njim ni malo ne zaostaje ni čovjek u glavnoj ulozi - Eddie Peng. Riječ je srazu pojedinca s okolinom, a ovaj kineski uradak uvjerljivo komponira arhetipove zapadnog filma poput westerna i noira s tipično kineskim motivima. Film je specifičan po psećem uglu koji ne zalazi u „disneyevsko” moraliziranje ili patos simbolike. Ovdje je to dano skoro pa organski, u perfektnoj sinergiji između redatelja i njegovog direktora fotografije Gao Weizhea koji u svakom kadru gotovo neprimjetno hvata barem po jednog ili dva ulična psa. Jedina razlika između tih pasjih i ljudskih žrtava napretka, ili promašenih strategija istog, je u tome što čovjek ipak ima nešto više šanse da se snađe.
BOLNE ISTINE: Anatomija jedne frustracije

BOLNE ISTINE: Anatomija jedne frustracije

Notorna je činjenica, gotovo matematički aksiom, to da ljudi koji su povrijeđeni povrjeđuju druge. Posve je svejedno čine li to iz terapijskih razloga, u svrhu kompenzacije ili, pak, iz puke zabave. Bazirati film na jednoj takvoj banalnoj istini čini se kao rizičan potez, ali poznati britanski filmaš Mike Leigh, ujedno i jedan od velikana „sedme umjetnosti” današnjice, ne samo da to može izvesti, već su mu priče iz „stvarnog života” zapravo prirodni autorski habitus. Doduše, tijekom prethodne decenije, Leigh je eksperimentirao s „periodnim” filmovima, bilo u ključu biografije („Mr Turner“, 2015), bilo u ključu povijesne drame („Peterloo“, 2018), ali se sa svojim najnovijim filmom vratio u suvremeno okruženje. Njegov novi film "Bolne istine" („Hard Truths“) možete vidjeti izvan konkurencije u svojstvu posebne projekcije na nadolazećem zagrebačkom Subversive Film Festivalu.
FILM KAO OTPOR: Subversive donosi hrabre i angažirane filmove koji su nam potrebniji nego ikad

FILM KAO OTPOR: Subversive donosi hrabre i angažirane filmove koji su nam potrebniji nego ikad

I ove godine Subversive okuplja autore i autorice koji se suprotstavljaju komercijalizaciji i dehumanizaciji filma, odabirući kritički stav i eksperimentalni pristup umjesto konformizma, lažne objektivnosti i standardiziranih obrazaca. Filmovi će se natjecati za nagrade Wild Dreamer „Dragan Rubeša“ u kategorijama najboljeg igranog i najboljeg dokumentarnog filma. Otvorenje nas očekuje u ponedjeljak 19. svibnja u zagrebačkoj Kinoteci. O nekim od gostujućih filmova na Subversiveu Lupiga će pisati ovih dana, a našim čitateljicama i čitateljima savjetujemo da ne propuste priliku da pogledaju nešto iz zaista bogate i vrijedne ponude ovogodišnjeg festivala koji, kao i uvijek, slavi hrabre i angažirane filmove, jer ti su nam filmovi, u kontekstu mainstreama filmske umjetnosti gdje se sve više naglašava lažna neutralnost i izbjegava izražavanje jasnog stava, potrebniji nego ikad.

Arhiva

Misao dana

“Nametati svoju volju drugima je nasilje, a nametati sebe sama vrhunac je nasilja”

Lao Ce (600 g. pr. n. e .)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  2. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije