Novice

DAMIR PILIĆ U ZAGREBU: O duhovima prošlosti i povratku fašizma

DAMIR PILIĆ U ZAGREBU: O duhovima prošlosti i povratku fašizma

Damir Pilić stiže u Zagreb. Ne kako bi se našao na gostujućoj tribini nekog stadiona na kojem gostuje Hajduk, jer ta su vremena prošla, već kako bi predstavio svoj posljednji roman „Kao da je sve normalno“. Upravo je ovaj Pilićev roman povod za opsežan razgovor u Booksi. Moderirat će ga jedna od osnivačica kluba, Miljenka Buljević, a uz Pilića će o romanu govoriti i pjesnik Marko Tomaš te sarajevski urednik i književni kritičar, Matija Bošnjak. „Razgovarat ćemo o duhu Bosne i Hercegovine i duhovima prošlosti, povratku fašizma, Europi pod najezdom kršćanske rekonkviste, novinarstvu i cenzuri, nogometu, hororu, romantici i povezanošću svega navedenog s odgajanjem djece u Hrvatskoj“, najavljuju iz Bookse, a Lupiga vas poziva da ne propustite ovo gostovanje.
NACISTIČKI MANIRI: Dodali joj „židovski“ nos kako bi pokazali koliko je zlo

NACISTIČKI MANIRI: Dodali joj „židovski“ nos kako bi pokazali koliko je zlo

Netolerancija i otvorena mržnja prema drugima i drugačijima nije samo ludilo koje je obuzelo ovdašnje krajeve. Rasprostranila se diljem planete, vidjeli smo to i jutros u Novom Zelandu, kada je desničarski ekstremist ubio 49 osoba u napadu na dvije džamije. Koliko mržnja prema drugačijima može biti jaka pokazuje i primjer slovačkog Zem a vek, jednog od najutjecajnijih dezinformacijskih slovačkih medija. Taj je medij odlučio upozoriti Slovake da ne biraju zlo koje predstavlja kandidatkinja za predsjednicu zemlje Zuzana Čaputova tako što su joj na slici dodali "židovski" nos! Trnavski nadbiskup Ján Orosch pozvao je vjernike (u Slovačkoj se oko 70 građana izjašnjava katolicima) da je na sutrašnjim izborima ne biraju i poručio da su grješnici svi oni kršćani koji je podržavaju.
LAURA SKALA (17), ORGANIZATORICA UČENIČKIH PROSVJEDA: „Želimo da nas svi čuju i shvate da smo u strahu“

LAURA SKALA (17), ORGANIZATORICA UČENIČKIH PROSVJEDA: „Želimo da nas svi čuju i shvate da smo u strahu“

"U školama učimo jezike, književnost, matematiku, fiziku, kemiju, učimo o povijesti, i sve je to lijepo, no mi ne učimo o budućnosti čovječanstva i naše planete, odnosno o klimatskim promjenama o kojima ta budućnost direktno ovisi. Budući da na nama mladima ovaj svijet ostaje, vrijeme je da dignemo svoj glas za spas Zemlje. Upravo sam zato, potaknuta prosvjedima učenika diljem svijeta, odlučila dati sve od sebe da motiviram i mlade u Hrvatskoj da se pokrenu i aktiviraju", kaže uoči prosvjeda za klimu, u razgovoru za Lupigu, Laura Skala. Ova sedamnaestogodišnjakinja najviše je zaslužna što će se prosvjed u Zagrebu uopće dogoditi i odlučna je da će se rješavanjem upravo tih, za opstanak planete krucijalnih pitanja, baviti do kraja života, jer vjeruje da su, iako je 5 do 12, pozitivne promjene još uvijek moguće.
S LUPIGOM U BIRTIJI: Provedite večer s majstorom riječi – Sinanom Gudževićem

S LUPIGOM U BIRTIJI: Provedite večer s majstorom riječi – Sinanom Gudževićem

Lupiga je opet u birtiji, u koju ovaj put dovodi Sinana Gudževića. Velikog majstora riječi. Teško je i pobrojati koja su sve Gudževićeva zanimanja. On je pjesnik, filolog, esejist, predvoditelj, i to - pazite sad - s latinskog, starogrčkog, njemačkog, talijanskog, ruskog i portugalskog, a u svemu ima tu neobičnu crtu – prevodi samo ono što želi. Ako ne znate neku riječ ili njeno porijeklo, budite sigurni, Gudžević će znati. Osim toga, kolumnist je tjednika Novosti i, nije nimalo nebitno, pasionirani ljubitelj nogometa s izuzetnim darom za humor i nevjerojatnim pamćenjem. Naša je velika čast da je i povremeni suradnik Lupige. Povod gostovanja ovog autora su dvije njegove nedavno objavljene knjige – „Zvijezde nad Brazilom“ i „Demon po imenu Sutra“, objedinjenih pod naslovom „Maksimir i Mirogoj“.
S BRAČA ODBILI FINANCIRANJE "BLEIBURGA": „Ne može, mi slavimo 75 godina oslobođenja našeg otoka“

S BRAČA ODBILI FINANCIRANJE "BLEIBURGA": „Ne može, mi slavimo 75 godina oslobođenja našeg otoka“

Iako je Hrvatski sabor pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu, organizatori tog događaja, Počasni bleiburški vod, planirano i marljivo prikupljaju donacije, tijekom godine šaljući raznim „gospodarskim subjektima“, a ponajviše lokalnim vlastima, u kojima se traži donacije za godišnje obilježavanje stradavanja poražene vojske NDH u Drugom svjetskom ratu. Koliko je gradova i općina „odriješilo kesu“ te iz proračuna izdvojilo novac za tu namjenu i koliko je kuna Počasni bleiburški vod „ulovio“ tražeći donacije, teško se može provjeriti. No, jedno je sigurno - od grada Supetra nisu dobili niti lipe. "Grad Supetar nije u mogućnosti odvojiti sredstva za Vaše projekte jer je već predvidio sredstva za proslavu 75 godina oslobođenja našeg otoka Brača od nacističke i fašističke okupacije", jasna je poruka s otoka Brača.

Arhiva

D&K

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: "Hipofiza u egzilu" Sofije Kordić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: "Hipofiza u egzilu" Sofije Kordić

„Roman je izašao iz mene, iz moje utrobe, morala sam ga napisati. Svi koje su devedesete uzdrmale imaju slične priče, samo što su ih mnogi potisnuli da ih ne bi samljeli problemi svakodnevice“, reći će novinarka i književnica Sofija Kordić o svom prvijencu, romanu "Hipofiza u egzilu" koje je objavljen ove godine, a koji ćemo u našoj rubrici "Autori(ce) u gostima ponedjeljkom"s četiri kratka isječka. Sofija Kordić živi u egzilu već 26 godina, kaže da ima dvije domovine, Hrvatsku i Češku. Iz one prve ona i suprug su otišli jer nisu pristali da im se eritrociti i leukociti nacionalno opredjeljuju, a kad je udari nostalgija otvori internet, pročita vijesti iz domovine i tješi se da je lakše biti stranac u stranoj državi nego stranac u vlastitoj.
DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

Ima i takvih - ljudi od krvi i mesa, bez maske, u ovoj našoj povijesti. Ovoga časa sjećam se dvojice koji su nama ovdje važni, a povezani su s veljačom, mjesecom koji je iza nas. Danila Kiša su se mnogi sjetili, njegov rođendan padao je 22. veljače. U uhu mi je ostala zvoniti, nakon svih pročitanih riječi i rečenica, jedna sintagma koju je u jednom intervjuu, govoreći o Kišu, naveo pisac Božo Koprivica - „On je bolovao od polarne usamljenosti.“ Moguće je da je nju također osjećao i Predrag Matvejević. Njega ovdje više i ne spominju, to je neka nepravednost koju je nemoguće ispraviti, kao što je nemoguće proširiti sužene, na binarne oznake i opozicije, usredotočene umove. Postoje neki ljudi koji nakon što umru – njihova smrt zazvoni i napravi tišinu u prostoru. Sve ljudsko meškoljenje, i ono prijatno, izgubi na smislu.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Zorana Žmirića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Zorana Žmirića

Zoran Žmirić riječki je pisac, pjesnik, glazbenik, urednik i novinar... povremeno fotograf i autor naslovnica nekolicine albuma i kompilacija riječkih rock bendova. Da je suvremena hrvatska književnost dobila još jednog ozbiljnog igrača Žmirić je dao do znanja svojim prvim romanom "Blockbuster", koji je objavljen 2009. godine u izdanju VBZ-a. Bio je to roman s kasnim paljenjem; u godinama koje će uslijediti od usta do usta je reklamiran kao najbolji hrvatski roman o ratu. Žmirić je znao o čemu piše, jer iskustvo prve linije fronta nije ga zaobišlo, kao niti brojne njegove generacijske suputnike i supatnike. Za književni rad naš gost autor dobio je niz nagrada i priznanja, a roman 'Blockbuster' preveden je na engleski, talijanski, poljski i - ukrajinski jezik.
RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA – DAŠKO I MLAĐA, FENOMENALNI RADIJSKI DVOJAC: „Mi smo jugoslovenski radio!“

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA – DAŠKO I MLAĐA, FENOMENALNI RADIJSKI DVOJAC: „Mi smo jugoslovenski radio!“

"Oni su razvili socijalizam za bogate. To možeš da vidiš na primeru Ane Brnabić. Građanska prava Ane Brnabić su u 22. veku, a građanska prava drugih ljudi u 19. veku", primećuje Daško, a Mlađa dodaje - "Kao Marija Antoaneta može da kaže: Ako nemaju ‘leba, nek jedu kolače!". Oni su Daško Milinović i Mladen Urdarević, fenomenalni radijski dvojac iz Novog Sada, organima gonjenja poznatiji kao Daško&Mlađa. Poginuli su đe god su bili. Manje-više, sa svih frekvencija su proterani zbog – predugačkog jezika. Intervjuisati Daška i Mlađu, samo da znate, uopšte nije lako. Reč je zapravo o dvoglavoj aždaji kojoj ne znaš ni početak ni kraj. Pa tako izgleda i razgovor s njima: neprestano se ubacuju jedan drugom - a i meni - u reč i neprestano smišljaju zajebancije u iznajmljenoj garsonijeri, koja služi kao studio u kojem je smešten on-line radio.
LJUTI TORCIDAŠI: Čime se i kime ponose vaši puleni omotani Hajdukovim šalovima

LJUTI TORCIDAŠI: Čime se i kime ponose vaši puleni omotani Hajdukovim šalovima

Torcida baš voli ustaškog koljača i masovnog ubojicu Vjekoslava Maksa Luburića, na kojeg se inače spomenuta krpa odnosi, a da im je idol, objavili su urbi et orbi i jučerašnjim činom u Zaprešiću. Hajduk se kratko i mlako oglasio tek nakon tjedan dana, incident nisu komentirali nadležni u HNS-u, navijači transparent prenose sada već kao relikviju dok institucije, savezi, policija, politika – šute. Ta tko se u Hrvatskoj, zemlji s „najpoznatijom navijačicom na svijetu“, usudi zajebavati s navijačima? No stvar bi bila tragična, skandalozna, da u svojoj osnovi, svojoj suštini zapravo nije redikulozna, da ne kažem komična. Splitske obitelji, što je poznata stvar imaju barem po jednog „ljutog torcidaša“ u svojim redovima. Prištavi su to adolescenti koji se traže, traže svoje mjesto pod suncem koje im ova usrana država nikada neće omogućiti.

Arhiva

Lupiga TV

VELVET BUZZSAW: Hrabar, ali ne baš uspešan uradak

VELVET BUZZSAW: Hrabar, ali ne baš uspešan uradak

Nakon ne baš potpuno uspelog izleta u vode sudske drame sa filmom „Roman J. Israel, Esq“, čini se da se Dan Gilroy vratio više na svoju teritoriju sa svojim najnovijim filmom intrigantnog naziva „Velvet Buzzsaw“ koji se na satiričan način hvata ukoštac sa blaziranim svetom visoke umetnosti. Teritoriju satire je Gilroy, podsetimo, osvojio sa svojim prvencem “Noćne kronike“ o "pravom čoveku za (moderni) kapitalizam", reporteru-slobodnjaku imena Lou Bloom u maestralnoj interpretaciji Jakea Gyllenhaala, koji se nezadrživo probija u svetu senzacionalističkog novinarstva svojim prilozima o prometnim nesrećama i zločinima za lokalnu TV stanicu koju vodi Nina (Rene Russo).
ČETVRT VIJEKA KASNIJE: Povratak sarajevskog Damara

ČETVRT VIJEKA KASNIJE: Povratak sarajevskog Damara

Damar je naziv nedavno objavljenog albuma istoimene rock skupine koji predstavlja pravo osvježenje na glazbenoj sceni. Damar je nastao 1980-ih u Sarajevu, onom gradu kojeg se danas sjećamo po neizostavnoj atmosferi tolerancije i otvorenosti, te fantastičnoj glazbenoj, dramskoj i općenito svakoj drugoj kulturnoj sceni, u kojem se slušao nezaboravni Omladinski program Drugog programa Radija Sarajeva, i u kojem je postojalo to, iz vizure današnjeg doba, gotovo nestvarno bratstvo i jedinstvo ljudi koji su njemu živjeli. No, danas je Damar internacionalni band koji broji sedam članova, i njegov jedini član porijeklom iz Sarajeva danas živi u Aarhusu u Danskoj. Riječ je o Emiru Pašiću, autoru svih pjesama s albuma i ujedno frontmenu banda.
POLA STOLJEĆA OD EMITIRANJA „SUMORNE JESENI“: Bunkerirana priča o buntovnoj i nepokorenoj mladosti

POLA STOLJEĆA OD EMITIRANJA „SUMORNE JESENI“: Bunkerirana priča o buntovnoj i nepokorenoj mladosti

Iako je „Sumorna jesen“ u javnosti ostala manje zapamćena nego li slične televizijske serije poput kultnih „Otpisanih“ ili popularne serije „Kuda idu divlje svinje“, bila je prva televizijska serija partizanskog žanra u Jugoslaviji, a inspirirana je stvarnim događajima. Naime, aktivnosti ilegalaca i mladih skojevaca nigdje u Jugoslaviji nije bila toliko živa kao u Zagrebu. Već tijekom ljeta i jeseni 1941. godine zagrebački ilegalci organizirali su niz velikih akcija. Zapaljen je stadion, potom izvršen napad na vojnike pred studentskim domom, nakon čega su u maniri diverzanata napadnuti i neprijateljski piloti, pucalo se u Vrbanićevoj ulici na ustaše, likvidiran je zloglasni ustaški doušnik Ivan Majerhold, u Glavnoj pošti odjekuju eksplozije ... Serija je nakon prvotnog prikazivanja „bunkerirana“ te je televizijski eter ponovno ugledala tek 2013. godine.
REZIME SJAJNIH OSAM DANA: Filmovi koje ZagrebDox ustrajno dovodi najbolja su potvrda njihovog opredjeljenja

REZIME SJAJNIH OSAM DANA: Filmovi koje ZagrebDox ustrajno dovodi najbolja su potvrda njihovog opredjeljenja

Kaos i rat na jednoj strani, razorene obitelji, upropaštena djetinjstva, patnja ljudi bez domovine, na drugoj, bezrazložna mržnja, rasizam i netrpeljivost na trećoj strani – to su, nažalost te grube, okrutne i nimalo lijepe slike svijeta koje ZagrebDox, predano i marljivo, skuplja širom filmskog globusa i ocrtava i ono što baš ne želimo vidjeti, čega se sramimo i bojimo, možda i negiramo, no ono tvrdoglavo postoji oko nas pa i u nama. Kao u sjajnom filmu „Bijela desnica: susresti neprijatelja“ u kojem nas redateljica Deeyah Khan vodi unutar zloglasnih skupina neonacista, zadrtih nacionalista i rasista, mrzitelja svega onog što je drugačije od njih, širom bijele Amerike. No, da ne bismo pomislili da se tako nešto može dogoditi samo daleko od nas, da smo imuni na takva zastranjenja i zločine, razuvjeriti će nas film „Srbenka“ Nebojše Slijepčevića.
"S LUPIGOM U BIRTIJI" - VIDEO: „Oni koji me tjeraju, neće me uspjeti otjerati iz Banjaluke“

"S LUPIGOM U BIRTIJI" - VIDEO: „Oni koji me tjeraju, neće me uspjeti otjerati iz Banjaluke“

Već smo i zaboravili kako je prošlog vikenda Lupiga ugostila novinara i književnika Dragana Bursaća te pjesnika i izdavača Ramiza Huremagića iz izdavačke kuće Centar Samouprava. Tko zna kada bismo se sjetili te sjajne večeri da nas na ovu epizodu „S Lupigom u birtiji“ nije podsjetio Facebook ponudivši nam da promoviramo video snimljen prilikom gostovanja spomenutog dvojca. Video, naravno, nećemo promovirati, ali ćemo ga na ovom mjestu podijeliti s vama, a vjerujemo kako će zainteresiranih za njegovo gledanje biti i više nego dovoljno. Zapravo ne radi se o jednom video, nego o njih više. Rezultat je to poslovično savršene organizacije koja se najbolje može opisati kao kaotična te brutalne navale ljudstva na mjesto događaja zbog čega je live streaming u nekoliko navrata izdahnuo, pa se dizao iz pepela i započinjao novi.

Arhiva

Misao dana

“Zbog prestupa se ne trebaš kajati, nego učiniti jedno dobro djelo više”

Friedrich Nietzsche (1844 - 1900)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

    12.03.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

  2. OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

    26.02.2019.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

  3. EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

    30.01.2019.

    Viktor Ivančić

    EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije