Novice

„NEMILA HAJKA“: Umjesto isprike Martini Mlinarević, organizatori napali Edu Maajku i Zabranjeno pušenje

„NEMILA HAJKA“: Umjesto isprike Martini Mlinarević, organizatori napali Edu Maajku i Zabranjeno pušenje

Nakon što se doznalo da je otkazano gostovanje književnice Martine Mlinarević na Evergreen Festu u bosanskohercegovačkom Čitluku, gdje je 20. kolovoza trebala predstaviti svoju novu knjigu „Huzur“, oglasili su se i organizatori festivala, koje smo još jučer kontaktirali s molbom da nam pojasne kako je došlo do otkazivanja gostovanja poznate spisateljice. U svom odgovoru istup Martine Mlinarević nazivaju „nemilom hajkom“, a iskoristili su priliku i da se obračunaju sa nekim svojim drugim gostima. Naime, Edu Maajku koji je na festivalu nastupao ove godine, kao i Davora Sučića iz Zabranjenog pušenja, izravno su optužili za provociranje i neprimjerene šale. „Nisam imao pojma da postoje lovovi na vještice, kao što je ovaj slučaj“, zaključio je Edo Maajka u razgovoru za Lupigu i primijetio da ovakva reakcija organizatora nimalo ne odgovara slici koju je stekao tijekom boravka u Čitluku i Međugorju.
MARTINA MLINAREVIĆ 'IZBAČENA' S FESTIVALA: "Bagra je ovdje otjerala svakoga tko je pokušao ići kontra mraka"

MARTINA MLINAREVIĆ 'IZBAČENA' S FESTIVALA: "Bagra je ovdje otjerala svakoga tko je pokušao ići kontra mraka"

Dugi niz godina bosanskohercegovačka spisateljica, Martina Mlinarević, žestoka je kritičarka društvenih anomalija u Bosni i Hercegovini, što joj je nerijetko priskrbilo status „hrvatske izdajnice“ i gnjev neciviliziranog dijela društva. No, u svom susjedstvu zbog svoga djelovanja nije dobrodošla. Naime, iako je bila u službenom programu Evergreen Festa u Čitluku, promocija "Huzura“ naprasno je, zbog nečijeg pritiska, izbačena iz programa festivala. „Jučer me moj prijatelj Anđelko, a ujedno i organizator festivala u Čitluku u sklopu kojeg sam trebala imati promociju knjige obavijestio da su najavom moje večeri krenuli za njih veliki problemi i prijetnje, što od pojedinaca, što od sponzora festivala. Potpuno sam bila šokirana, iako ne i iznenađena, jer je situacija u Hercegovini za mene postala neizdrživa zadnjih nekoliko mjeseci, gdje sam izložena bjesomučnim udarima", kaže Mlinarević u razgovoru za Lupigu.
SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

Da će podrška HDZ-u padati vidjelo se već na EU izborima, a potvrdilo u zadnjim istraživanjima podrške predsjedničkim kandidatima. Desni birači sada traže jači šut populizma, više ludila, monarha, samog Isusa ili barem Škoru, pa je žena iz naroda prisiljena na dodatne retoričke egzaltacije i smicalice ako želi zabiti i drugi politički gol. Predsjednica u sadašnjoj atmosferi nije konkurentna ako blesavo ponavlja da će Hrvatska postati Švicarska – sad je vrijeme za prijetnje da Hrvatska neće biti ni Hrvatska. Političarka s nerealiziranim estradnim ambicijama ili estradnjak s nerealiziranim političkim ambicijama? Rat protiv muslimana ili mir pod monarhom? Žena koja bestidno izmišlja razlog zašto se nije našla u ratnim rovovima ili muškarac pacifist? Je li moguće da se, suočeni s izborom, birači konačno zgade sami sebi?
INTERVJU - LATINKA PEROVIĆ: „Srbija nastavlja politiku Slobodana Miloševića“

INTERVJU - LATINKA PEROVIĆ: „Srbija nastavlja politiku Slobodana Miloševića“

„Tito nas je primio i ubeđivao, ali mi smo bili odlučni. Sećam se, išli smo Marko Nikezić i ja kolima na taj poslednji razgovor sa Titom ؘ– Nikeziću sam tada rekla: znate, ja radije idem u zatvor nego ponovo u CK! Nisam htela da 'čistim' ljude, da ih hapsim“, priseća se istoričarka Latinka Perović, koja je obavljala funkciju sekretara Saveza komunista Srbije od 1968. godine pa do smene zbog pripadnosti liberalnoj političkoj opciji. Posle odlaska iz politike posvetila se nauci i nikada se više aktivno nije bavila političkim poslovima. Ipak, uvek je društveno aktivna, jedan je od najdoslednijih kritičara srpskog nacionalizma i strašnih posledica koje je on proizveo. S Latinkom Perović razgovaramo o tim burnim vremenima, kao i o mnogim drugim temama, među ostalim i o Hrvatskom proleću, za koje će reći: „naša dva rukovodstva su bila na istoj liniji bez vidnijih manifestacija tog jedinstva, u svakom slučaju, to nije bila antijugoslovenska politika“.
MARŠ NA BERLIN: Primitivno hrvatsko prikrivanje prošlosti

MARŠ NA BERLIN: Primitivno hrvatsko prikrivanje prošlosti

Riječ je o povjesnici à la Radio Erevan: točno je da je stanoviti zločinac (insceniranim) maršem na glavni grad došao na vlast, ali maršem na Rim, ne na Berlin kako to tvrdi Milan Bandić, bio je to Mussolini, ne Hitler kako to tvrdi Bandić, no, godina je ipak točna. S obzirom na poznate povijesne činjenice, naprosto je travestija tvrditi: „Mi ne podižemo spomenik samo žrtvama iz jednog naroda, nego svim stradalima od nacizma, fašizma, pa i NDH-a kada je Jasenovac u pitanju“. Dakako, „pa i NDH“ su ovdje ključne riječi, jer „povijesna potreba i moralni dug hrvatske države“ mogu se - i trebaju - odnositi prvenstveno na NDH, a tek potom na sve ostalo). Hrvatska se politička klasa razvidno muči, ne toliko s prošlošću, pa ni s njezinim uljepšavanjem, koliko s njezinim primitivnim (i najčešće neuspješnim) prikrivanjem. Enormne količine energije potrošene su na to – uzaludno, jer činjenice ipak izviruju „ko miš iz posija“.

Arhiva

D&K

BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Nije lako biti Brega. Ako misliš da jeste – probaj ti. Da ti stari pobjegne, da te mati ostavi, a ti gitaru u ruke, pa šta bog podari. Da li bi ovi novi folk reperi mogli ovo upjevati? Sigurno da bi, ali valjalo bi se potruditi: od Hajdučke česme, afera s drogama, sve do lijepe Esme i Juga pod nogama, pljuni i zapjevaj, i vrišti nabreklim žicama, o pepelu, potjeri, jer kad ostariš i malim pticama. A onda put pod noge, pa malo kod Slobe, znaš kako je, nije vrijeme da se traći, a vazda ima nafte da zagrme trubači. Underground s tenkovima JNA, nek' zvoni Cannesu, filmski svijet je prevara. Leteće nevjeste, obješene kuće, oseka sreće, a tuge plima, da će malo svjetske slave i na njih preći, ukaza se nada Ciganima. Onda malo smiriš, narudžbe za crkvu u Asizu, nedaleko odavde, a i Papi blizu, sav ti je ovaj jadni svijet između štapa i mrkve.
'TOLERANCIJA' U DUBROVNIKU: Zar treba mrziti 'drugoga' samo zato jer se rodio?

'TOLERANCIJA' U DUBROVNIKU: Zar treba mrziti 'drugoga' samo zato jer se rodio?

Ideji Mirka Ilića o "Tolerance Poster Showu" pridružilo se 130 ponajboljih svjetskih dizajnera. Ilić ih je zamolio da na doba rastuće netrpeljivosti odgovore dizajniranjem postera na temu tolerancije. Izložba je dosad bila prikazana u nizu svjetskih gradova, a sad stiže i u Dubrovnik. „Tolerancija je najniža moguća razina pozitivne interakcije među ljudima. Tolerancija ne traži da netko voli sve ostale. Ona traži od ljudi tek toliko da ne povrijede jedni druge, bilo fizički ili verbalno. Tolerancija je samo prvi korak, ali vrlo važan korak“, pisao je o predmetu interesa izložbe njezin idejni pokretač Mirko Ilić. U izjavi kojom je svojevremeno predstavio izložbu on je naglasio da su najčešći razlozi netolerancije pripadnost drugoga "pogrešnom plemenu", "kriva" boja kože, "pogrešna" seksualna orijentacija ili pripadnost drugoga „pogrešnoj religiji“.
ŽIVOT S IDIJOTIMA: Priča o jednoj beskompromisnoj družini

ŽIVOT S IDIJOTIMA: Priča o jednoj beskompromisnoj družini

KUD Idijoti, pulski punk bend, omiljen diljem bivše Jugoslavije, službeno je ovoga svibnja dobio svoju prvu biografiju. Vrlo detaljno ispisane o stranice o „bendu naše mladosti“ u razdoblju od 1985. do 2000. godine potpisuje Nenad Marjanović, poznavateljima Idijota mnogo poznatiji kao dr. Fric, basista benda. Ta 2000. godina s kojom knjiga završava, godina je kada je autor „Života s Idijotima“, zajedno s Diegom Bosuscom – Pticom, izašao iz benda. Nekadašnji basist Idijota, koji danas radi kao novinar portala Regionalexpress, i sam priznaje kako je u knjizi puno osobnih impresija, jer se nije previše bavio faktografijom benda, datumima i diskografijom, što ne bi smjelo biti preprekom da se mnogi njegovi istomišljenici prepoznaju u ovoj knjizi. „Život s Idijotima“ nastajao je gotovo dvije godine i to na razne načine.
VOJISLAV DURMANOVIĆ: A da ja vas nešto pitam!

VOJISLAV DURMANOVIĆ: A da ja vas nešto pitam!

Građani i građanke, pogotovo vi koji se hvalite da prezirete politiku: lako jeste, odgovorno nije. A buntovno - još manje. Vi ste ti koji ste oslonac loših, korumpiranih i banditskih vlasti. To što zovete politikom je vaša odgovornost. Ne samo prema vama samima, već prema društvu, porodici, prijateljima, deci. Vi ste ti koji u svakoj krizi režima svojom arogantnom pasivnošću date mu vreme za predah i oporavak. A da ja vas nešto pitam? Postavite sebi onih osam pitanja i razmislite: ukoliko su vaši odgovori potvrdni, slobodno se prepustite stanju u kome se nalazite. Ukoliko, pak, nisu - moraćemo zajedno na njih odgovoriti. U tome je problem svake revolucije: čim tiranija padne, revolucionari se pokoškaju između sebe, bilo zbog interesa ili ideoloških razlika. Zato je, pored pasivnosti, jednako neodgovorno - biti protiv bez svesti i vizije kakav je novi sistem koga želiš i svet kakvom težiš.
DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

Promatram tako neki dan, kroz prozor svoga stana, svoje kule bjelokosne, kolonu automobila koja satima – cijelo jedno dugo, nedjeljno poslijepodne, jedva da nekako polako mili, jedva pomiče se. Kasnije mi očevici pričaju kako su turisti automobile – skupe i velike limuzine, parkirali u našem domaćem, mediteranskom blatu, jer u centrima nije više bilo mjesta za parkiranje, pa su u cipelama elegantnim, uređeni kao za neki gala svečani prijem, gacali po tom gnjecavom stratištu, sve do ulaza u ljudstvom napučen, trgovački toranj. Cijelo se mravlje invazijsko događanje haranja po trgovinskoj meki, po dućanima kakvih u svojim domajama imaju na tone – samo s robom znatno kvalitetnijom, od one koja se proizvodi i šalje za krajeve zaostale poput naših – zbio radi razloga nebeskih, jer je toga dana poluotok istarski nakvasila nešto jača kiša, pa gosti ljetovališni nisu mogli na kupanje.

Arhiva

Lupiga TV

GLAS MARGINALIZIRANIH LJUDI I TEMA: Socijalno osviješteni umjetnički projekti

GLAS MARGINALIZIRANIH LJUDI I TEMA: Socijalno osviješteni umjetnički projekti

Ravnopravnost svih ljudi, pravo na dostojanstveno liječenje i starost, ravnomjerna raspodjela resursa te štetnost ideje imovine i posjedovanja, rasvjetljavanje lažne demokracije, sustava moći i odlučivanja, manjine, problem diskriminacije, sloboda govora, ali i briga za okoliš i očuvanje planete te pravo životinja na život i slobodu, sve su to važne teme koje, iako zaslužuju mjesto pod svjetlima reflektora, nerijetko završavaju pod tepihom. Upravo su se spomenute teme, kojima se aktualne političke elite nedovoljno bave, našle u fokusu umjetnosti. Naime umjetnička organizacija ARKTIK - Institut za budućnost za cilj si je postavila istraživanje spomenutih tema i problema. Postavljajući svoje tijelo na scenu i pred kameru te tematizirajući kroz radove ozbiljne društvene teme, umjetnica kristalizira nužnost snažne inkluzije svih “drugačijih”.
INTERVJU – SLOVAČKI REDATELJ SA ZAGREBAČKOM ADRESOM: „Zajednički nam je kompleks niže vrijednosti“

INTERVJU – SLOVAČKI REDATELJ SA ZAGREBAČKOM ADRESOM: „Zajednički nam je kompleks niže vrijednosti“

"Slovačku ekonomiju pokreće vrlo razvijena auto-industrija, Hrvatska ima prekrasnu obalu i razvijen turizam. Čini mi se da nam je zajednički kompleks niže vrijednosti - male smo zemlje i stalno tražimo neku potvrdu, neko priznanje. To ponekad ne dobijemo u mjeri u kojoj želimo, to nas dodatno vrijeđa i možda baš ti kompleksi ulijevaju dodatni vjetar u jedra nacionalizma", kaže u razgovoru za Lupigu Marko Škop, slovački redatelj sa zagrebačkom adresom. Škopov film „Nek bude svjetlost“ premijeru je imao u Karlovym Varyma, u službenoj festivalskoj konkurenciji. I odmah je pokupio dvije nagrade. Prošlog tjedna „Nek bude svjetlost“ doživio je i hrvatsku premijeru, na Motovun Film Festivalu. Tom prigodom dogovorili smo intervju sa Škopom koji, vrijedi spomenuti, vrlo tečno govori hrvatski.
NEK BUDE SVJETLOST: Prvi uradak iz istočne Europe koji se bavi fenomenom militanata i otrova koji oni prosipaju

NEK BUDE SVJETLOST: Prvi uradak iz istočne Europe koji se bavi fenomenom militanata i otrova koji oni prosipaju

Naslov izvučen iz crkvene propovjedi, odnosno iz samog početka Biblije, glasi "Nek bude svjetlost", i vrijeme je nekako svečarsko, božićno i praznično u brdskom selu na sjeveru Slovačke prekrivenom snijegom, ali u filmu slovačkog redatelja sa zagrebačkom adresom Marka Škopa vlada potpuni mrak u kojem se svjetlost na kraju tunela ni ne nazire. S dobrim razlogom, naravno: životom u selu vladaju Crkva, policija i paravojna formacija koja agresivno regrutira i obučava pomladak za borbu protiv neprijatelja unutarnjih i vanjskih, dakle u praksi - muslimanskih izbjeglica, homoseksualnih osoba, dekadentnog liberalizma i svega onoga što ruši tradicionalni slovački i katolički moral oličen u marionetskom režimu Jozefa Tise koji se, kako izgleda, vraća u modu. Istini za volju, nije situacija bolja ni na nekim drugim mjestima, ali to nije tema ni ovog filma ni ovog teksta.
RECI NE: Rundek i ZbrKu za zabranu jednokratnih plastičnih vrećica

RECI NE: Rundek i ZbrKu za zabranu jednokratnih plastičnih vrećica

„Svijet se utapa u jednokratnoj plastici. Njezina proizvodnja raste iz godine u godinu, a goleme količine te plastike završavaju u okolišu te ugrožavaju život brojnim životinjskim vrstama“, poruka je koju mnogi uporno ne žele čuti, a radi se o vrlo točnoj procjeni današnjeg stanja što ju je Greenpeace, neovisna globalna organizacija koja za misiju ima zaštitu i očuvanje okoliša te promicanje mira, ubacio u tekst svoje peticije „Recimo NE plastičnim vrećicama“. Zbog problema koji ne muči samo Jadran, niti samo Hrvatsku, niti Europsku uniju već cijeli planet, Greenpeace od Vlade Republike Hrvatske zahtjeva da donese odgovornu odluku i zabrani jednokratne plastične vrećice. U Greenpeaceovu kampanju ovih se dana uključio i poznati glazbenik Darko Rundek, koji već dugi niz godina intenzivno upozorava na probleme u zaštiti i očuvanja okoliša. Za ovu priliku snimio je i pjesmu „Reci NE“ u suradnji sa školskim zborom iz Velike Gorice, ZbrKu.
INTERVJU - DAMJAN KOZOLE: "Često se mrzi, a da se i ne zna zašto se mrzi"

INTERVJU - DAMJAN KOZOLE: "Često se mrzi, a da se i ne zna zašto se mrzi"

"Skoro svi mi imamo neko lično iskustvo ljubomore, osećaj krivnje ili mržnje. Polazna točka je bila jednostavna priča o komplikovanim osećanjima koja imaju korene u prošlosti, i činila mi se interesantna zbog bolesti ovog vremena - mržnje. Odnosno, rekao bih transmisije iracionalne mržnje. Mladi koji se rođeni u osamdesetima, pa čak u devedesetima u stanju su da mrze jedan drugog zbog događaja u Drugom svetskom radu, a kamoli zbog narušenih familijarnih odnosa. Mrzi se sve što je strano i nepoznato, mrze se navijači drugih klubova, a često se mrzi, a da se i ne zna tačno zašto se mrzi", kaže u intervjuu za Lupigu Damjan Kozole čiji je novi film, "Polusestra" bio jedno od boljih filmskih ostvarenja na ovogodišnjem festivalu u Karlovym Varyma, jer se dotakao predrasuda univerzalno prisutnih bilo gde na kugli zemaljskoj.

Arhiva

Misao dana

“Ljudska je slabost u tome da uvijek hoće saznati ono što uopće ne želi znati”

Jan-Baptiste Poquelin Moliere (1622 - 1673)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

  2. SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

    11.08.2019.

    Nataša Škaričić

    SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

    06.08.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije