Novice

REPORTAŽA - REVOLUCIJA U ROŽAVI: Crvena utopija zapadno od Tigrisa

REPORTAŽA - REVOLUCIJA U ROŽAVI: Crvena utopija zapadno od Tigrisa

Topimo se kao čvarci na usijanom limu tegljača nasukanog na iračkoj obali. Hlad pod tendom zauzeli starci. Nestrpljivo promatramo pristanište Semalku i visoki sirijski plato na suprotnoj strani Tigrisa. Četiri godine uzaludno čekamo ulazak u Rožavu, što sad znači tih pet minuta?„Osmijeh momci!“ - Mahmud okida zajednički selfie i maše nam za rastanak. Motor nas povlači u bljuzgavi plićak. Napokon napuštamo Irak. Neugledni debeljko iz Kobanea vrijedi svakog dolara koji je ugurao u tijesni džep. Na kraju je jedino on, od svih prekaljenih kontakata, znao nazvati pravi broj i srediti nam dozvolu. Prijelaz napola legalan, između Bašura i Rožave, dvaju Kurdistana, dvije nepriznate paradržave, izrasle na nedoklanim truplima Iraka i Sirije. Zloglasna ostavština sporazuma Sykes-Picot o podjeli kolonijalnih interesa ovdje teče nizvodno i jaruži šljunak koji bageri za niskog vodostaja krcaju u šlepere i odvoze na gradilišta.
NOVI BROJ THE NEW YORKERA: Na naslovnicu stavili Trumpa kako puše u Ku Klux Klan jedro

NOVI BROJ THE NEW YORKERA: Na naslovnicu stavili Trumpa kako puše u Ku Klux Klan jedro

Ugledni američki magazin The New Yorker na naslovnici novog broja imat će ilustraciju predsjednika SAD-a Donalda Trumpa kako sjedi u čamcu i puše u bijelo jedro koje je stilizirano kao kapuljača ekstremno desničarske organizacije Ku Klux Klan. Autor naslovnice je poznati američki ilustrator David Plunkert. „Mlaka Trumpova osuda mrzilačkih skupina - kao da ih ne pokušava izgubiti kao birače – prisilio me da uzmem svoju olovku“, kaže Plunkert, više puta nagrađivani ilustrator, koji je crtao naslovnice za najuglednije svjetske listove poput Forbesa, The New York Timesa, The Wall Street Journala, Esquirea, Timea, Reader's Digesta, Playboya i Rolling Stonea. Pogođen Trumpovom reakcijom na prošlotjedno nasilje u Charlottesvilleu, iako rijetko radi na političkim temama, Plunkert je odlučio, kako kaže, slikom pokazati svoje misli, jer to slikom čini bolje nego riječju.
ISTINSKI DOMOLJUBI BRUNE ESIH: Mrzi Tita, krade i ne plaća porez

ISTINSKI DOMOLJUBI BRUNE ESIH: Mrzi Tita, krade i ne plaća porez

„Uzornom“ građaninu, Nevenu Brajkoviću, vlasniku kafića „Zašto ne“ u zagrebačkoj Frankopanskoj ulici policija je jutros pokucala na vrata, nakon što se dan ranije pred fotografom Hine pohvalio da je sa zgrade na Trgu maršala Tita sam uklonio ploču s imenom trga i odnio je u svoj kafić. O razgovoru s policijom javnost je informirao putem svog Facebook profila, a kasnije je sve potvrdio i medijima. Policija kaže kako još uvijek utvrđuje sve okolnosti, da su o svemu obavijestili Grad te da će nakon završetka izvida o svemu će biti obaviješteno i Općinsko državno odvjetništvo. Kakva kazna očekuje osobu koja smatra da ima pravo sama skidati gradske ploče, dakle otuđivati nečiju imovinu, i to činiti usred bijela dana, a pri tome to ni ne skrivati, za sada nije poznato. Inače, Brajković se na lokalnim izborima našao na listi stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, a upravo je ta stranka formiranje Skupštine uvjetovala preimenovanjem Trga maršala Tita.
CHARLOTTESVILLE - RASA I TEROR: "Iskreno, mnogi će ljudi umrijeti dok mi završimo s poslom"

CHARLOTTESVILLE - RASA I TEROR: "Iskreno, mnogi će ljudi umrijeti dok mi završimo s poslom"

"Nismo nenasilni - pobit ćemo ove ljude ako moramo... Činjenica da nitko nije umro na našoj strani - to su poeni za nas. Činjenica da nitko od naših nikoga nije ubio bez razloga - to je plus za nas", govori Christopher Cantwell iz pokreta Unite the Right (Ujedinimo desnicu), jedva prikriveno zgroženoj novinarki Vicea, nakon što joj je pokazao arsenal oružja, jer on se "svaki dan sprema sve više za nasilje" - ide u teretanu i nosi pištolj. Kada ga ona pita nije li Heather Heyer (32) u Charlottesville ubijena bez da je to isprovocirala, odgovara joj bez razmišljanja. On nedvosmisleno najavljuje: "Mnogi će ljudi umrijeti prije nego završimo... Ovi ljudi žele nasilje i desnica samo odgovara na zahtjeve tržišta." Na samom se maršu pojavio i Robert Ray iz grozomornog Daily Stormera, poručujući kako će se boriti protiv židovskih komunista i kriminalnih "nigera", odnosno "antibijele, antiameričke prljavštine".
SLUČAJNA DRŽAVA: Kako to da „Za dom spremni“ ne može u Metković, a može u Jasenovac

SLUČAJNA DRŽAVA: Kako to da „Za dom spremni“ ne može u Metković, a može u Jasenovac

Državni aparat kojem je na čelu Andrej Plenković odnosi se prema pozdravu "Za dom spremni" - od slučaja do slučaja. Sad više niti u HDZ-u ne dvoje da je to, ako se uzvikuje, ustaški pozdrav. Nedavno je Kninu, prilikom proslave "Oluje", policija podnosila prekršajne prijave protiv ratnih veterana HOS-a, koji su se derali "Za dom spremni". Jednak su kriterij isti dan navečer primijenili u Slunju, pa je prijavu zaradio i Josip Perković Thompson. Ali, kad je u pitanju grb HOS-a, makar je njegov sastavni dio natpis "Za dom spremni", Plenkovićeva stranka ima teško objašnjiv pristup. Za ploču koja je postavljena nedaleko ustaškog logora Jasenovac s istim tim grbom Plenković tvrdi da je sasvim legalna, jer je na njoj grb jedne registrirane udruge. Puno puta je Plenković ponovio da vlast nema zakonsko uporište za uklanjanje sporne spomen ploče, da bi ista ta vlast ovih dana promptno reagirala kada se identičan grb ukazao u Metkoviću.

Arhiva

D&K

IMIGRANTI JE ČINE VELIKOM: Bosanci hrane gladne Amerikance

IMIGRANTI JE ČINE VELIKOM: Bosanci hrane gladne Amerikance

U jeku sve jačeg antiimigrantskog raspoloženja u dijelu američkog društva, poruka „Immigrants make America great“ nezaustavljivo se širi društvenim mrežama. Ta je poruka odaslana uz fotografiju bosanskog restorana i prodavaonice Bosna Market & Deli u američkom Richmondu, u saveznoj državi Virginiji. Na vratima restorana zalijepljeno je i upozorenje u kojem stoji: „Ako ste gladni i nemate novaca, mi ćemo vam dati besplatan ručak. Možete nam platiti kad god ćete biti u mogućnosti, ukoliko želite. Vjerujemo da u 21. stoljeću nitko ne bi trebao biti gladan“. Fotografiju je na svom Facebook profilu objavila izvjesna Casey Dokoupil prije nekoliko dana, i od tada je podijeljena gotovo 3.000 puta. Većina komentara na fotografiju, ne treba isticati, prepuna je oduševljenja ovim humanim potezom.
ZRCALO SVIJETA U MALOM: Trijumf mladalačkog elana i mjesto preispitivanja

ZRCALO SVIJETA U MALOM: Trijumf mladalačkog elana i mjesto preispitivanja

Mladi kazalištarci ne pristaju na strahote i zlo svijeta u kome žive, oni su protiv svih predrasuda, mržnje, diktature i zlostavljanja, rata i podjela, oni žele neki novi, čovjeka dostojniji svijet, teatar je mjesto na kojem to izgovaraju, jasno, beskompromisno i bespogovorno. Vidjeli smo to u više od četrdeset predstava iz 12 zemalja u regiji, ali i širom kazališnog globusa – od Irana i Izraela do Južne Koreje i Litve. Kestenburg je takvo jedno mjesto. Pokrenut je u Banjoj Luci prije dvije godine, ime je dobio po kestenu, simbolu grada na Vrbasu i on postupno postaje ono što je i organizator, Studentsko pozorište iz Banje Luke i njegov prvi čovjek, ujedno i direktor festivala, Aleksandar Pejaković, i želio: međunarodna platforma entuzijasta i zaljubljenika u studentski teatar, mjesto trijumfa mladalačkog elana, ali i preispitivanja u studentskom kazalištu, središte traganja i promišljanja, provokacije i izazova u kazalištu u kojem se sve dovodi u pitanje.
ZA DRAMU KOJA JE PREDVIDJELA BUDUĆNOST: Predrag Lucić nagrađen „Juditom“

ZA DRAMU KOJA JE PREDVIDJELA BUDUĆNOST: Predrag Lucić nagrađen „Juditom“

Poznati splitski književnik i novinar, Predrag Lucić, dobitnik je nagrade Judita na ovogodišnjem, 63. Splitskom ljetu. Predstava „Aziz ili svadba koja je spasila Zapad“, odigrana u parku vile Dalmacija, po njegovom tekstu napisanom još 2006. godine, izazvala je veliki interes javnosti i naišla na izuzetno dobar prijem kod kritike. Osim što je tekst otkrio začuđujuće vizionarske sposobnosti Predraga Lucića, ona je ujedno pokazala i koliko je domaća kazališna scena ostala siromašnija zbog činjenice da se Lucić još ranije nije upustio u kazališne vode. „Novinar, pisac i redatelj Predrag Lucić ovim je tekstom, nastalim još 2006. godine, u žanru tragikomične alegorije osvijetlio mračne zakutke ljudskih duša u kojima strah od onog nepoznatog rađa zlo. Tekst je protokom vremena dobio, nažalost, na aktualnosti“, stoji u obrazloženju nagrade dodijeljene „Azizu“.
„AZIZ“ PREDRAGA LUCIĆA: Drama svih nas, danas i ovdje

„AZIZ“ PREDRAGA LUCIĆA: Drama svih nas, danas i ovdje

„Kazalište je, uz crkvu, valjda jedina kuća u kojoj je šaptanje prešutni običaj. A šapuće se da obred, slučajno, ne bi bio poremećen“ - tako je, u uvodniku festivalskih novina što su se zvale Summer Times tog, 33. Splitskog ljeta godine 1987. pisao Predrag Lucić. Jedan je to od njegovih prvih autorskih zapisa, ono što nazivamo „rani radovi“ tada mladog novinara. Točno tri desetljeća kasnije Lucić se vraća na 63. Splitsko ljeto, ali ovaj put kao dramski pisac. Ovdje se, u vili Dalmacija, praizvodi njegov dramski predložak pod nazivom „Aziz ili svadba koja je spasila Zapad“, tekst napisan još 2009. godine. No, ne vraća se kao šapat već kao gromka, zaglušna i beskompromisna osuda jednog fenomena u današnjem, ne samo ovdašnjem društvu. Sve zajedno s prepoznatljivim, neizbrisivim pečatom Lucićeva humora, satirične žaoke, ironije i parodiranja.
UOČI 40 GODINA OD ODLASKA „KRALJA“: Bi li Svijet bez Elvisa Presleya bio isti?

UOČI 40 GODINA OD ODLASKA „KRALJA“: Bi li Svijet bez Elvisa Presleya bio isti?

Neokrunjeni kralj rock'n'rolla, Elvis Aaron Presley (8. siječnja 1935.-16. kolovoza 1977.) legenda je postao još za života, potukavši sve rekorde: u samo dvadesetak godina objavio je 97 ploča, te na vrhovima top lista proveo čak 996 tjedana. U javnosti je počeo pjevati s 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u Memphisu. Školu je napustio s 18 godina, pa neko vrijeme radio kao portir u kinu i vozač kamiona, snujući glazbenu karijeru. Prvu pjesmu snimio je, kako je kasnije tvrdio, kao rođendanski dar majci – njegov prvi singl objavljen je u srpnju 1954., čime je i započela njegova glazbena karijera, s producentom Samom Phillipsom pod etiketom Sun Recordsa. "Netko je napisao da je sve počelo kada je jedan mladić ukrao glazbu roditeljima i predao je djeci, aludirajući, naravno, na epifaniju rock-demiurga Elvisa Presleya", govori producent i glazbeni urednik Siniša Škarica, jedan od začetnika rock'n'rolla u Hrvatskoj.

Arhiva

Lupiga TV

ŠUMSKI ČOVJEK: Od pustinje napravio pravu malu džunglu

ŠUMSKI ČOVJEK: Od pustinje napravio pravu malu džunglu

Šumski čovjek Jadav Molai Payeng napravio je gotovo nezamislivo za jedan ljudski život. Ovom iznimnom Indijcu trebalo je gotovo 40 godina svakodnevnog rada, ali uspio je: zaustavio je, barem na tih šestotinjak hektara, smrtonosni proces uništavanja tla i od pustinje napravio pravu malu džunglu. Ono što je bila eksploatirana i spaljena zemlja, nakon halapljive sječe drveća, sada je dom za više od stotinu slonova, brojne nosoroge, tigrove, jelene ... S radom je počeo 1979. godine upravo zbog izumiranja vrsta na obalama rijeke Brahmaputre, i to onih najizdržljivijih poput guštera i zmija. "Sve vrste na ovoj planeti su životinje, pa i ljudi. Jedina razlika je u tome što ljudi nose odjeću. Ne postoje monstrumi u prirodi, osim ljudi. Ljudi proždiru sve dok ne ostane ništa. Nitko nije siguran od ljudi, čak ni tigrovi i slonovi", kaže on.
PORUKA KOJA JE IZAZVALA NIZ POZITIVNIH REAKCIJA: „Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“

PORUKA KOJA JE IZAZVALA NIZ POZITIVNIH REAKCIJA: „Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“

„Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“, poruka je koja će ostati iza Almissa Open Art festivala koji se zadnja četiri dana održavao u Omišu. U gradu poznatom po festivalu dalmatinskih klapa, klapsko pjevanje je nakratko zamijenilo klapsko „kričanje“. Dvominutna video snimka nastupa Porno Suicida i klape Utvare, izazvala je niz reakcija na društvenim mrežama, s obzirom na otrježnjujući tekst pjesme koja kritizira hrvatsku društvenu stvarnost. Organizatori festivala napominju da ne žele biti jedna od sastavnica klasične turističko-kulturne ponude koja participira u proizvodnji ljetnog privida blagostanja, pa zato ovogodišnja koncepcija nalaže ulaženje u javni prostor bez precizne najave, izlaženje na trgove i ulice, ne kako bi se zabavila publika, nego kako bi se izazvala reakcija i pokrenula promjena.
WESTERN: Motovunskom pobjedniku fali „ono nešto“, i na intelektualnom i na emotivnom nivou

WESTERN: Motovunskom pobjedniku fali „ono nešto“, i na intelektualnom i na emotivnom nivou

Meinhard i njegovi kompanjoni predvođeni sirovinom Vincentom su tim nemačkih građevinskih radnika na zadatku konstrukcije hidroelektrane u Nigdezemskoj na bugarsko-grčkoj granici. Prvo što će uraditi je podizanje svog kampa na planini i ponosito isticanje nemačke zastave. To će, kao i neumesni flert sa lokalnim ženama, razjariti lokalno stanovništvo, ionako nepoverljivo prema strancima, naročito Nemcima zbog zajedničke istorije tokom Drugog svetskog rata. Problemi u komunikaciji nisu samo stvar jezičke barijere koja se da prevladati, bilo gestikulacijom, bilo činjenicom da poneko u selu govori nemački jezik usled gastarbajterskog ili studentskog iskustva. Stvar je stava koji mora biti promenjen. Obe strane u onoj drugoj moraju videti ljude, a ne divljake, seljake i glupake, odnosno strane zavojevače i kapitalističke koloniste.
KRATKI IZLET: Pobjednik Pule impresivno je filmsko djelo vrijedno višekratnog gledanja

KRATKI IZLET: Pobjednik Pule impresivno je filmsko djelo vrijedno višekratnog gledanja

Budžetski skroman, ali sa bogatom i slojevitom pričom, sa osebujnim i atipično razvijanim likovima, te vrlo precizan u egzekuciji, „Kratki izlet“ Igora Bezinovića je film vredan više gledanja i vraćanja svakih nekoliko godina. Film je svetsku premijeru imao na festivalu u Rotterdamu, u sekciji “Bright Future”, a na “domaćem terenu” za sada je prikazan u Puli, gde je osvojio Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film, te u Motovunu gde je delom i snimljen. Očekuje se regularna distribucija u Hrvatskoj, makar ograničena na art i gradska kina. Sitni detalji u filmu su naprosto briljantni, poput odstupanja između onoga što čujemo iz naracije i onoga što vidimo na ekranu i dizajna zvuka koji ambijentalne šumove iz prirode reže povremenim provalama glasne etno-muzike. „Kratki izlet“ možda ne dobacuje do nivoa remek-dela, ali je svakako više od sigurnog i solidnog debitantskog ostvarenja. Zapravo, prilično je impresivno filmsko delo.
PREDMET ISMIJAVANJA: Desničari zamijenili prazna sjedala u autobusu sa ženama u burkama

PREDMET ISMIJAVANJA: Desničari zamijenili prazna sjedala u autobusu sa ženama u burkama

Norveška desničarska Facebook grupa „Fedrelandet viktigst“ („Domovina je najvažnija“) ovih je dana postala predmetom ismijavanja diljem svijeta. Sve je počelo kada je jedan član grupe, inače zatvorene za javnost, Johan Slattavik, u grupi podijelio fotografiju s pitanjem što ljudi misle o ovome. Fotografija je izazvala niz antiimigrantskih i islamofobnih komentara, s obzirom da je dobar dio članova grupe na fotografiji vidjelo žene koje u autobusu sjede u burkama. „To bi trebalo zabraniti“; „Zastrašujuće“, „Nikad ne znate tko se skriva ispod toga, možda teroristi s oružjem“; „Mičite to iz naše države“; samo su neke od reakcija korisnika. Međutim, na fotografiji su se zapravo nalazila prazna sjedala u autobusu, što su usred žestoke diskusije primijetili neki korisnici, a potom je priča „napustila“ Facebook grupu i počela zauzimati novinske stranice svjetskih medija poput Washington Posta, Independenta, The Guardiana, Bilda, The Suna …

Arhiva

Misao dana

“Ono što je istina u jedno vrijeme, u drugo je vrijeme zabluda”

Charles Montesquieu- Luis de Secondat (1689 - 1755)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Kakav je osećaj živeti dvadeset godina u tuđem stanu

    04.08.2017.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Kakav je osećaj živeti dvadeset godina u tuđem stanu

  2. PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

    12.07.2017.

    Ahmed Burić

    PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Zona jeze

    11.07.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Zona jeze

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije