„Kao bivši predsjednik Meksika, obraćam se izravno Vama, aktualnom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, zbog toga jer moramo nešto razjasniti između naše dvije države. I to neće biti jebeni zid. Donalde, ni u kojem slučaju nećemo platiti taj glupi, beskorisni, rasistički spomenik“, započeo je nedavno svoje obraćanje Vicente Fox, koji je obnašao funkciju meksičkog predsjednika u razdoblju od 2000. do 2006. godine. Ovo nije prva ovakva Foxova poruka Donaldu Trumpu, jer mediji su već odavno Foxa prozvali najvećim Trumpovim neprijateljem na Twitteru. Više puta je Trumpa nazvao ludim i glupim, a u intervjuu za CNN rekao je kako ga američki predsjednik podsjeća na Adolfa Hitlera, a ovaj put ga je podučio kako bolje potrošiti taj novac, jer s tih 25 milijardi dolara može osigurati pitku vodu cijelom planetu na tri godine ili na jednu godinu dokinuti glad u svijetu ili platiti školovanje za 250.000 studenata.

Lud? Naravno da sam lud! Tko bi normalan imao takve halucinacije. Mnogi će sada u pravednom bijesu uskliknuti: kakva si ti to vidjelica! Normalne vidjelice vide normalne stvari, žene u plavom koje im govore da mole za mir u svijetu i slično. Normalne vidjelice mole krunice za što više turista, novu mješalicu za beton, jeftinije ručnike za apartmane i da, ako je ikako moguće, kiša padne tek na jesen. Nikako tako apsurdne i naučno fantastične stvari kakve ja vidim, no vidio sam to što sam vidio, iako me danas uvjeravaju da su moja viđenja plod mog bolesnog uma. Unatoč tome, svoje vizije jednostavno ne mogu zaboraviti pa ih govorim samo nekolicini pacijenata na psihijatriji. Oni se slažu da su te vizije uistinu fantastične, čak i za odjel na kojem se nalazimo. No, odlučio sam otvoriti dušu i reći sve o mojim vizijama, jer danas sam imao jednu veličanstvenu. Vidio sam Trg. Trg čovjeka u bijelom. Na tom trgu ljudi su mu klicali.

Ništa iz biografije Ane Brnabić ne ide u prilog njenom imenovanju za premijerku, a jednako je opterećuje i "poreklo", jer potiče iz obitelji Brnabić koja se u Staroj Baškoj na Krku beleži u knjigama još u 17 veku. Ili, dikcijom naslova jednog od opskurnih portala, "Srbijo, zemljo, što te snađe: Hrvatica Ana Brnabić nova srpska premijerka". I ostali ekstremno desni tabloidi su dali mašti na volju, te se raspisali o privatnosti premijerke, sve u maniru "Gej, Hrvatica, bogata, premijerka". Gledamo istoriju na delu, žena predsednica Vlade Srbije, pa još i lezbejka, bogata Hrvatica. Kako bi dobro bilo da je predsednica vlade Hrvatske... Ipak, predsednica je u Srbiji, koliko li je grčeva u stomacima plitkoumnog življa proizvela ta činjenica, skoro da je za radovati se. Ovo je priča za optimiste, ali Ana Brnabić je realna: "Ko god da bude premijer, biće mu jako teško, razlika je samo da li će preuzimati odgovornost za odluke, ili će trčati na konsultacije".

Korumpirana praksa demokratskog razvoja na temeljima nestabilne i nezrele ideje demokratije je još uvek tipična karakteristika svih zemalja Zapadnog Balkana. Pod sumnjivim uslovima razvoja takve prakse, pitanje političke angažovanosti po cenu ličnog života zavisno je i od pitanja recentne ekonomske krize koja je odnela žrtve naročito na južnim marginama evropskog kontinenta. Međutim, njeni efekti u balkanskoj regiji neodvojivi su od dubljih procesa globalnih društvenih nejednakosti koji se odražavaju na koži velikih delova stanovništva u smislu njihove de facto isključenosti iz procesa mirnog donošenja presudnih političkih odluka. ‘Nemiran duh’ balkanskog čoveka i stereotipi koji mu se neretko pripisuju nisu dovoljno opravdanje za naglu pojavu kako mirnih tako i manje mirnih demonstracija pred parlamentima i gradskim skupštinama širom regije.

„Sistemske greške u zdravstvu ne smije platiti niti jedno dijete svojim zdravljem i životom“, stoji u tekstu peticije koju su danas pokrenuli SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost i Program ekonomsko-socijalne pravednosti Centra za mirovne studije. Peticija „Svako bolesno dijete ima pravo na šansu za život“ pokrenuta je zbog akutne ugroženosti zdravlja i života sedmero djece koja boluju od maligne bolesti neuroblastoma, a liječe se u zagrebačkoj Dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici. Malim bolesnicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nije odobrio dodatna sredstva za nabavu potrebnog lijeka koji im povećava šanse za preživljavanje do 20 posto. U peticiji se podsjeća da živimo u državi koja je javnim novcem financirala Agrokor, desetke milijuna kuna troši na nabavke automobila za službene potrebe, u vojsku dodatno ulaže više stotina milijuna kuna…

„Da počnem ovako - medijima manipulira vladajuća ideologija. Točnije, dominantna politička snaga. A otuda nam se ne nudi „slika svijeta“, nego slika koju o svijetu nameće ta politička moć. Zato se u susretu s medijima najprije moramo upitati kakav je to medij? A u slučaju informativnog medija - kakva je politička orijentacija i motivacija onih koji nas informiraju? Ne očekujete da nam promotori šunda postanu mjerilo estetskih vrijednosti?“, kaže u razgovoru za Lupigu Predrag Finci, istaknuti filozof, pisac i esejista. Finci je osjetio potrebu pozabaviti se i temom medija, pomnom, analitičkom obradom osmotriti njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život. U razgovoru će primijetiti kako je paradoks „naše situacije“ u tome da se kritiku medija može iznijeti na efikasan način samo u medijima. „Istina nije u medijima: oni su transmisija, prijenosnik, posrednik između onog što jest i onoga kome se obraćaju“, napominje Finci.

Tema jučerašnje emisije “Da Možda Ne” emitirane na Radio televiziji Srbije bila je nedavna sudska rehabilitacija Nikole Kalabića, jednog od najzloglasnijih četničkih zločinaca i komandanta četničke Gorske garde. I dok su neki gosti zauzeli poziciju relativizacije Kalabićeve rehabilitacije i rehabilitacija uopće, promovirajući teze o dva antifašistička pokreta u Srbiji za vrijeme okupacije – partizanskom i četničkom, povjesničar Milan Radanović, u burnoj je raspravi argumentirano objasnio zašto se četnike ne može nazivati antifašistima i zašto se četničke zločince ne smije rehabilitirati. Uz protivljenje nekih gostiju Radanović je inzistirao na ocjeni četničkog pokreta kao prvenstveno kvislinškog i zločinačkog te jasno istaknuo činjenicu da je četnički pokret za vrijeme rata u potpunosti usvojio fašističku kulturu nasilja, vršeći etnički motivirane progone, paleći sela, ubijajući čitave obitelji i istrebljujući cijele zajednice.

Dječji zbor iz Srebrenice "Kuće dobrih tonova" izvijestio je javnost da je završen spot za pjesmu “Love, People”, koju izvodi više od 1.000 djece, iz 15 zborova širom svijeta. Radi se o prepjevu pjesme dječjeg zbora iz Srebrenice, koji je 2014. godine snimio pjesmu "Love, People" pozivajući na solidarnost i pomoć žrtvama katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini. Sada je ta pjesma postala globalna himna djece koji su u "El Sistema" horovima širom svijeta. Pokret „El Sistema“ začet je 1975. godine u Venezueli, a utemeljitelj José Antonio Abreu je obrazložio svoju ideju tezom da "siromašno dijete kojemu date violinu i priliku da svira više nije siromašno dijete, ono je tada dio nečega", odnosno da djeca koja pjevaju i muziciraju zajedno doživljavaju iskustvo pripadnosti, sreće i ljubavi. Danas je ta ideja inspirirala globalni pokret koji se proširio na 65 država svijeta na svim kontinentima, a okuplja oko milijun djece.

„Pet je godina proletjelo za čas, kroz Močvaru je prošlo više od stotinu izvođača, pretežno kantautora i začaranih bendova, i stvarno sam ponosna biti dijelom jednog ovakvog projekta. Na prvom koncertu „Začarane Močvare“ su nastupili Miki Solus, Ivana Picek i Mika Male. To je bila jedna divna večer“, kaže nam u intervjuu Nina Romić regionalno prepoznata kantautorica pokazala širok raspon osjećajne lirike rastegnute između psihodeličnog folka i popa, koju scena prepoznaje i kao moderatoricu koncertne serije „Začarana Močvara“. U kratkom razgovoru povodom obljetničkog nastupa iz koncertne serije na kojoj će nastupiti Nenad Marić, poznatiji kao Kralj Čačka, Nina primjećuje kako se u Zagrebu dogodio pomak što se tiče ostalih klupskih destinacija, tako da se konačno možemo govoriti o klupskoj sceni na više lokacija u gradu.