Novice

KORONA U SLUŽBI POLITIKE: Kako nakon svega ovoga vjerovati Plenkoviću, njegovoj vladi i Stožeru?

KORONA U SLUŽBI POLITIKE: Kako nakon svega ovoga vjerovati Plenkoviću, njegovoj vladi i Stožeru?

U interesu „zaštite Hrvata od pandemije koronavirusom“, eksploatirajući razumljivu ustrašenost građana za vlastito, ali i zdravlje najmilijih, Andrej Plenković sve prigovore Stožeru i vladi, nepodnošljivom lakoćom odbacuje i tumači kao smišljenu diskreditaciju od „onih koji ne vole HDZ“, znajući istodobno kako je ovo idealna prigoda, da se kroz borbu protiv korone, marginalizira sveopći kriminal, grabež, pljačka, korupcija, nepotizam, klijentelizam ... u čemu prednjači upravo njegova stranka, a koja hara Hrvatskom i koja je za zdravlje društva i nacije daleko opasnija od virusa Covid-19. Na koncu se iz svega nameće logično pitanje: kako vjerovati Plenkoviću, njegovoj vladi i Stožeru kada tako bezočno lažu i manipuliraju (sa) svojim građanima; što od njih očekivati izuzev da rade u svoju (stranačku) korist, a na štetu svih nas ostalih koji im „ne pripadamo“ i očevidno zaludno čekamo na obećane, velike reforme.
INTERVJU - MINISTAR BEROŠ O TZV. ZAKONU O ABORTUSU: „Pobačaj neće biti besplatan, obavezno savjetovanje“

INTERVJU - MINISTAR BEROŠ O TZV. ZAKONU O ABORTUSU: „Pobačaj neće biti besplatan, obavezno savjetovanje“

"Smatram kako u Hrvatskoj nije riječ o postojanju problema zbog priziva savjesti kako to vrlo često možemo u javnosti čuti jer pacijentici ne može biti uskraćeno pravo na prekid trudnoće", ustvrdit će ministar Vili Beroš u intervjuu za Lupigu o tzv. Zakonu o pobačaju i problemu raširenog priziva savjesti u hrvatskoj ginekologiji. U razgovoru će najaviti kako ni po budućem zakonu pobačaj neće biti besplatan, a osim toga uvest će se i obavezno savjetovanje. Napominjemo da smo ministru molbu za intervju uputili prije dva mjeseca i da on u tom roku nije našao vremena da se nađemo, nego je na pitanja odgovorio u pisanoj formi. Zato, nažalost, nema rasprave o mnogim spornim izjavama. Budući da smo tek iz odgovora doznali da će se ministar oslanjati na povjerenstvo koje je osnovao njegov prethodnik Milan Kujundžić, a koje dijelom čine poznati prizivači savjesti i nijedan poznati zagovornik regulacije priziva savjesti.
BORBA SE NASTAVLJA: „Parazitiraju na postojećoj infrastrukturi, u interesu privatnog profita, a ne zajednice“

BORBA SE NASTAVLJA: „Parazitiraju na postojećoj infrastrukturi, u interesu privatnog profita, a ne zajednice“

Mjesec i pol dana građanska inicijativa „Knežija brani park“ skupljala je potpise, kako bi pokušala zaustaviti gradnju goleme osmerokatnice koja je planirana na zelenoj površini ovog zagrebačkog kvarta. I skupili su ukupno 4.216 potpisa. Od toga je, posebno su naglasili u ovoj inicijativi, 2.681 potpis stanovnika Knežije, što je više od četvrtine prijavljenih stanara naselja, dok su ostale potpise dali Zagrepčani koji nemaju prebivalište u ovom kvartu. „Riječ je o eklatantnom primjeru parazitiranja na postojećoj infrastrukturi i gradnji objekata koji su isključivo u interesu privatnog profita, a ne zajednice”, tvrdi Tamara Bjažić Klarin iz Udruženja hrvatskih arhitekata, koje podržava ovu inicijativu. iz inicijative su se upitali u čijem je interesu radio Grad Zagreb kada je dijelove gradskog zemljišta dao investitoru bez ikakvih konzultacija s građanima te su poručili da stanovnici Knežije ne odustaju od svog javnog prostora.
HORVAT VUKOVIĆ S KATEDRE ZA USTAVNO PRAVO: „Pravo na priziv savjesti ne može biti 'jače' od prava na pobačaj“

HORVAT VUKOVIĆ S KATEDRE ZA USTAVNO PRAVO: „Pravo na priziv savjesti ne može biti 'jače' od prava na pobačaj“

"Što se tiče magistara farmacije, mogućnost ulaganja prigovora temeljem Kodeksa ljekarničke etike i deontologije je jasno protuustavna, te također protivna odlukama Europskog suda za ljudska prava. Glede primalja, prigovor bi se trebao dopustiti samo u postupcima vezanim za prekid trudnoće, ali nikako u edukaciji o kontracepciji, obavljanju amniocenteze ili porađanju beba začetih putem postupaka MPO. Sve te navedene su, naime, situacije u kojima je dokumentirano ulaganje prigovora hrvatskih primalja", govori u intervjuu za Lupigu doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković, docenticom na Katedri za Ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S njom razgovaramo o pravu na priziv savjesti u medicini, a stručnjakinja za ustavno pravo kaže kako je institucionalni prigovor, ne samo protuustavan, nego i krši međunarodnopravne obaveze Republike Hrvatske.
INTERVJU - VIŠNJA LJUBIČIĆ: "Bolnice imaju pravo zapošljavati ginekologe koji se neće pozvati na savjest"

INTERVJU - VIŠNJA LJUBIČIĆ: "Bolnice imaju pravo zapošljavati ginekologe koji se neće pozvati na savjest"

"Teško je utvrditi točne razloge iz kojih je korištenje prava na priziv savjesti u Hrvatskoj toliko rašireno. O tome nažalost možemo samo spekulirati. Najvjerojatnije se radi o kombinaciji niza čimbenika. Hrvatska po tome u svakom slučaju jest specifična. Pomalo nestvarno djeluje podatak da u Hrvatskoj priziv savjesti na pružanje zdravstvene usluge prekida trudnoće koristi 59 posto liječnika/ca, a u Sloveniji samo tri posto", kaže u razgovoru za Lupigu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić. S pravobraniteljicom smo razgovarali u sklopu serije "Razgovori sa savješću", o prizivu savjesti u medicini i reperkusijama na reproduktivna prava žena u Hrvatskoj. Ljubičić kaže i kako bi poslodavci, odnosno bolnice trebale imati legitimno pravo izvršavanje svih ugovornih obveza uvrstiti u natječajne uvjete za zapošljavanje. Međutim, nisu joj poznati nikakvi primjeri takvog načina raspisivanja natječaja.

Arhiva

D&K

RAZGOVOR - SENKA KAPETANOVIĆ: Od konobarskih dnevnika do nagrade za poeziju

RAZGOVOR - SENKA KAPETANOVIĆ: Od konobarskih dnevnika do nagrade za poeziju

"Osim što pišem poeziju koja je orijentirana trenutnim impresijama svakodnevice, dugo sam radila na jednoj vrstu konobarskog dnevnika kojemu se povremeno vraćam. Ta odluka je proizašla iz moje poslovne orijentacije. Budući da radim kao konobarica u rock klubu, s promjenom adrese, zadnjih 25 godina, a životni putovi su me odveli od prvotne zacrtane točke u vezi željenog upisa studija. Imala sam i imam potrebu kroz neku vrstu medija artikulirati proživljeno", kaže Senka Kapetanović. Ova kultna konobarica i povremena organizatorica kulturnih događanja zagrebačkih rock-birtija reaktivirala je pisanje, obišla i koju radionicu pisanja poezije i – postala peta dobitnica nagrade Post scriptum zahvaljujući poeziji koju objavljuje na društvenim mrežama. Zahvaljujući svom poslu, objašnjava, imala je priliku surađivati s različitim profilima ljudi koji su je uspjeli dodatno inspirirati.
MODELIRANJE KAPTOLA: Mogu li osnovci napokon dobiti alternativu za vjeronauk?

MODELIRANJE KAPTOLA: Mogu li osnovci napokon dobiti alternativu za vjeronauk?

Biti uistinu sekularna država bi značilo i da se vjeronauk uči u crkvama, a ne u školama, ali Hrvatska je sa Svetom Stolicom potpisala ugovore prema kojima se država prema Crkvi za koješta obavezala, među ostalim, i na vjeronauk u školama. Četiri Vatikanska ugovora ratificirani su u Saboru 1997. i 1998. godine, a procjenjuje se da Hrvatska ukupno godišnje za Crkvu izdvaja najmanje 600 milijuna kuna. Dakle, ugovori su potpisani davno, ali se još dugo neće mijenjati, pa je razgovor o školama bez vjeronauka (zasad) gubljenje vremena. Ali, uvođenje humanističke alternative u osnovne škole bilo bi korak naprijed. Udio učenika osnovaca koji idu na vjeronauk je 89 posto a u srednjoj školi 76 posto. Prelati nisu za alternativu za osnovce, iako ne žele to baš otvoreno reći. Još prije nekoliko godina kad se o alternativi razgovaralo, bio je i predložen naziv predmeta „religijska kultura“, ali se Crkva tome jako protivila.
BRISANJE GRANICA: Jedna od najljepših ljubavnih pjesama u sjajnoj izvedbi Bože Vreće i Edina Karamazova

BRISANJE GRANICA: Jedna od najljepših ljubavnih pjesama u sjajnoj izvedbi Bože Vreće i Edina Karamazova

Jedan od najvećih živućih interpretatora sevdaha, Božo Vrećo, i jedan od najpoznatijih svjetskih lutnjista, Edin Karamazov, imaju svoj prvi singl, obradu sevdalinke „Emina“ nastale na tekst slavnog pjesnika Alekse Šantića. Tekst je Šantić napisao prije gotovo 120 godina, a Vrećina i Karamazovljeva interpretacija jedna je od najboljih izvedbi ove sevdalinke. Najava je to njihovog albuma „Lachrimae“ na kojem će se naći jedanaest pjesama, redom interpretacija, ali ne i isključivo sevdalinki, jer album je to koji, kako kažu, briše neke poznate granice. „Album će zbližiti dalmatinsku, bosanskohercegovačku, makedonsku, tursku i španjolsku pjesmu te izbrisati granice. Božin distinktivan vokal u pratnji lutnje baca potpuno novo svjetlo na ove odavno prepoznate pjesme“, navode o albumu na kojem će se, među ostalim, naći i pjesme „Bor sadila moma Evgenija“, „Ašik osta' na te oči“ i „Što te nema“.
DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Rovinj je danas povampiren prostor koji žudi samo za novcem

DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Rovinj je danas povampiren prostor koji žudi samo za novcem

Sam prostor nije kriv – to je jedan vrlo lijep gradić, čijim se vedutama, položaju na brdašcima sa kojih se malim strmim kamenim uličicama spušta prema morskoj obali, dive mnogi. Iznutra, to je sasvim perpetuiran prostor, lišen svog stvarnog sadržaja, svoje prirodnosti – svoga života. To je jedan do zla boga povampiren prostor koji frenetično žudi za novcem, za novcem vrlo bogatih ljudi, koji samo ponavlja, sikće – daj, daj, daj! Za uzvrat, on više ništa ne nudi – niti ona riba na pladnju više nije riba, nego neki njen blijedi odbljesak, ne iz razloga jer ona to ne bi mogla biti, već zato jer kuhar koji ju je pripremio taj posao radi preko volje i bez ljubavi, u ljutnji i frustraciji jer ga gazda restorana koji se želi na brzaka obogatiti plaća premalo, i uz to mu neprestano prigovara, jer ne izlazi van na ulicu i udružen s konobarom ne povlači za rukav, ili za remen od hlača, turiste u prolazu, navlačeći ih kao krave na povodcu u njegov restoran.
ZAVRŠETAK MOTOVUNSKE AVANTURE: Za kraj srbijanski „Ajvar“ i nagrađeni filmovi

ZAVRŠETAK MOTOVUNSKE AVANTURE: Za kraj srbijanski „Ajvar“ i nagrađeni filmovi

Neobična 2020. godina, obilježena pandemijom koronavirusa koja se pogibeljno odrazila na kulturna zbivanja, sasvim posebnim je učinila i ovogodišnji Motovun Film Festival. Festivalski koncept u novonastalim uvjetima bio je bitno izmijenjen, a donio je filmske projekcije u čak 25 hrvatskih gradova. No, toj avanturi uskoro se bliži kraj, a čast da završi ovo putovanje dobila je zagrebačka Lauba gdje će u nedjelju 6. rujna biti održane i zadnje projekcije iz ovogodišnjeg programa. U 21 sat prikazat će se i srbijanski hit „Ajvar“ redateljice Ana Marije Rossi u kojem glavnu ulogu tumači Sergej Trifunović. U opisu filma stoji kako je „Ajvar“ priča o odlasku, o životu u emigraciji i anatomiji jednoga kraja te o teglici ajvara koja služi kao sidro između dvaju svjetova. U subotu se dodjeljuju i nagrade za najbolje filmove, a ti će se filmovi u nedjelju naći na rasporedu posljednji dan motovunske avanture.

Arhiva

Lupiga TV

SVI SE MOGU IZRAZITI JEZIKOM FILMA: Krajnji rok za prijavu na Restartovu školu dokumentarnog filma

SVI SE MOGU IZRAZITI JEZIKOM FILMA: Krajnji rok za prijavu na Restartovu školu dokumentarnog filma

Udruga Restart organizira školu dokumentarnog filma, edukaciju koja je namijenjena svim generacijama, bez obzira na prethodno iskustvo polaznika škole u radu na filmu. Restartova Škola održat će se u Zagrebu od listopada 2020. do veljače 2021. godine, a rok za prijavu je sutra. „Osim jake želje i motivacije, za pohađanje Škole nije potrebno nikakvo prijašnje iskustvo, a polaznike se tijekom intenzivnog petomjesečnog programa uči osnovnim i naprednim vještinama potrebnim za stvaranje vlastitog kratkometražnog filma: osnovama snimanja, montaži slike i zvuka, dramaturgiji i režiji te produkciji, a sve kako bi im se pomoglo na putu postajanja kompletnim autoricama i autorima odnosno budućim dokumentaristima“, poručuju iz Restarta. Inače, njihova Škola već deset godina stvara nove kadrove na profesionalnoj filmskoj sceni, a neki polaznici mogu se pohvaliti brojnim nagradama za svoje završne filmove.
BRILJANTNA IDEJA: Užasnim jazzom protiv ksenofobnog političara

BRILJANTNA IDEJA: Užasnim jazzom protiv ksenofobnog političara

Danski jazz glazbenici posvuda slijede ekstremno desnog, anti-muslimanski nastrojenog političara Rasmusa Paludana, zaglušujući njegov glas lošom glazbom. I svatko je pozvan priključiti se ovim „nastupima“ kolektiva „Slobodni jazz protiv Paludana“. Rasmus Paludan je, inače, bivši odvjetnik poznat po svojim anti-muslimanskim prosvjedima za čije lokacije bira kvartove u kojima je većinsko imigrantsko stanovništvo. Njegovi „nastupi“ uključuju spaljivanje Kurana i zamatanje u slaninu. Tridesetosmogodišnji političar osuđivan je zbog izražavanja rasističkih stavova, zbog čega mu je i zabranjeno obavljanje odvjetničkog posla na tri mjeseca, a inače i sam ima imigrantsko porijeklo. Naime, njegov otac je Šveđanin te Rasmus Paluda i sam povremeno živi u Švedskoj. „Protiv buke se borimo bukom“, kaže John Rasmussen, informatički savjetnik i saksofonist, a kako to zapravo izgledate pogledajte u ovom sjajnom videu.
TEREZA 37: Odmah uvrstiti na popis obavezne domaće filmske lektire

TEREZA 37: Odmah uvrstiti na popis obavezne domaće filmske lektire

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo profiliranju jakog ženskog lika u hrvatskoj kinematografiji koji izlazi iz utvrđenih okvira gdje se žena definira jedino prema svojoj funkciji u odnosu na nekog muškog protagonistu ili preuzima i perpetuira nametnute zastarjele patrijarhalne obrasce. Poseban štih ovom, sad već, valu filmova dodaje i često smještanje tih „ženskih priča“ u konzervativni, patrijarhalni ambijent Dalmacije. Ove godine imamo prilike vidjeti čak tri filma iz tog vala. Dok su „Mater“ Jure Pavlovića i „Mare“ Andree Štake svjetske premijere već imali na internacionalnim festivalima (u Tallinnu, odnosno u Berlinu), premijera „Tereze 37“ bila je zakazana za domaći teren, Pulu, ali se ona zbog odgađanja festivala dogodila na otvorenju Motovuna. Taj razvoj događaja nije previše utjecao na potonji uspjeh filma na nacionalnom festivalu: „Tereza 37“ se može smatrati pobjednicom Pule.
PUN MJESEC: Između košmara i jave

PUN MJESEC: Između košmara i jave

Postavka filma se može objasniti u jednoj rečenici. Inspektor Hamza (Ukaj) nije uspio dobiti odsustvo na noć kada mu se supruga Snježana (Musilović) porađa, već umjesto toga mora dežurati u centralnoj policijskoj stanici, što nama kao gledateljima pruža uvid u „floru i faunu“ sarajevskog podzemlja u kojem nema puno razlike između policajaca i kriminalaca, te nas upoznaje s korupcijom i očajem koji vladaju Bosnom i Hercegovinom više od 20 godina nakon rata. Radnja filma se u cjelini odvija tokom te noći. Hamza se tako susreće sa sitnim kriminalcima koje „rješava“ kao po tekućoj traci, kombinacijom prijetnji i spremnosti na kompromis, usamljenom ženom (Diklić) koja dosadu besane noći krati prijavljujući lažnu provalu i/ili invaziju duhova na njen tavan, maloljetnom prostitutkom i jednim dječakom koji nestašno luta hodnicima i u maniru fantazije šalje iskusnog policajca u izmijenjena stanja svijesti.
UNATOČ SVIM PREPREKAMA: „Desila se jedna prekrasna sinergija mora, brodova, ljudi i filma“

UNATOČ SVIM PREPREKAMA: „Desila se jedna prekrasna sinergija mora, brodova, ljudi i filma“

Sudeći po osmijesima publike koja je projekcije pratila s kaića i brodica, pa čak i pedalina, u rapskoj uvali Padova I, ovogodišnji Rab Film Festival uspio je, unatoč epidemiološkoj situaciji i činjenici da je zbog koronavirusa skraćen na samo jednu noć trajanja, odnosno dvije projekcije. Oni koji su isplovili na brodicama kako bi iskusili ugođaj morskog kina, ali i nekolicina onih koji su se uspjeli domoći ove godine skromnog broja mjesta na rapskoj rivi, mogli su pogledati dva filma – dokumentarac „Današnje more“ i hrvatski dugometražni film „Mater“. „U subotu se desila jedna prekrasna sinergija mora, brodova, ljudi i filma“, izvijestili su organizatori nakon prespavane noći rezimirajući kako su se filmovi gledali sa svakog raspoloživog plovila. Uoči projekcija putem servisa za videokonferencije publici su se obratili režiser „Današnjeg mora“, Christopher Smith i glavna glumica filma „Mater“, Daria Lorenci Flatz.

Arhiva

Misao dana

“Od uzvišenog do smiješnog samo je jedan korak”

Napoleon Bonaparte (1769 - 1821)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Rovinj je danas povampiren prostor koji žudi samo za novcem

    11.09.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Rovinj je danas povampiren prostor koji žudi samo za novcem

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Tko nam to dolazi poslije Bandića

    05.09.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Tko nam to dolazi poslije Bandića

  3. BURE BARUTA: Oprostite, gdje je ovdje Olovo?

    24.08.2020.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Oprostite, gdje je ovdje Olovo?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije