Novice

NOVINARSKA MREŽA: Štrajk glađu Vukašina Obradovića očajnički je poziv za pomoć novinarstvu

NOVINARSKA MREŽA: Štrajk glađu Vukašina Obradovića očajnički je poziv za pomoć novinarstvu

"Dugogodišnji novinar, nekadašnji predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) i osnivač nedeljnika „Vranjske“ Vukašin Obradović je u utorak, 19. septembra odlučio da štrajkom glađu ukaže na situaciju u profesiji za čije osnovne postulate se hrabro i beskompromisno borio godinama. „Ovo je moj lični čin i odluka da pokušam još jednom, zapravo poslednji put, da skrenem pažnju pre svega novinarima i novinarkama, ali i svim građanima, na sav besmisao borbe za slobodu medija koju vodimo u poslednjih tridesetak godina“, napisao je u pismu javnosti samo dan nakon što je objavljeno da su „Vranjske“, jedan od najznačajnijih lokalnih listova u Srbiji koje su negovale profesionalno novinarstvo, ugašene posle 23 godine postojanja.
DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Slavko Goldstein, prognani pjesnik

DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Slavko Goldstein, prognani pjesnik

Otišao je Slavko Goldstein. Jedna je velika životna zadaća ispunjena - onima koji lice i djelovanje ovog čovjeka promatraju godinama, čini se, na najviši mogući, besprijekoran način. Ima takvih slučajeva – ljudi koji na jedan način ostaju nedodirljivi, ali ne zbog svoje odalečenosti od realnog svijeta i života, nego zbog činjenice da ih nije moguće zaskočiti niti s jednog sramnog, niskog ili tamnog mjesta. Prilazio je malenima, slabima i ništavnima, jer je malenost, slabost i ništavnost osjećao živima u sebi, paralelno s veličinom i snagom. Ali to nije činio s paternalizmom i samilosti povlaštenih, jer povlašten nije bio – ne zbog toga jer mu se za to nije pružala prilika, već zato jer je znao da mjesta povlaštenosti nisu mjesta slobodnih mislilaca. Neka mu je laka zemlja hrvatska, zemlja svjetska i židovska – zemlja svih prognanih i odbačenih, lutajućih i bezdomnih, svih koji se zbog svog slobodoumlja i istinoljubivosti osjećaju kao prognani pjesnici, kao Židovi.
DIRLJIVI OPROŠTAJ: Život i djelo Slavka Goldsteina trajni su poziv da budemo odvažni kritički razmišljati

DIRLJIVI OPROŠTAJ: Život i djelo Slavka Goldsteina trajni su poziv da budemo odvažni kritički razmišljati

Slavko Goldstein – mudri pisac i novinar, veliki čitalac i urednik – do kraja života nije se prestao iskreno zapanjivati pred mržnjom i lažima, pred neodgovornošću i nepristojnošću. Ali nije to bila zapanjenost što čovjeka ukipi i paralizira u svakom pogledu. Slavkova zapanjenost bila je od one vrste koju nose ljudi što, usprkos svemu, i dalje vjeruju u postojanje dobrote i humanosti. Slavko se stalno iznova pitao i istraživao, premda bi njegova biografija i povijest njegove porodice mogle funkcionirati kao savršeno opravdanje za srdžbu, za teške riječi i za osuđivanje u suočenju s javnim veličanjem ili relativizacijom zločina. Njegov život i sveukupno spisateljsko, uredničko i slobodarsko djelo trajni su poziv da budemo odvažni učiti, kritički razmišljati i uvijek se svrstavati na stranu slabijih i marginaliziranih. Odazvati se tom pozivu znači izvrgnuti se preziru, hajci i kleveti, ali to je najmanja cijena koju možemo platiti u zamjenu za uspravan i čestit život.
NOVINARSKA MREŽA O NAPADIMA NA NOVINAR(K)E U HRVATSKOJ: Hrvatsko novinarstvo plaća cijenu bezakonja!

NOVINARSKA MREŽA O NAPADIMA NA NOVINAR(K)E U HRVATSKOJ: Hrvatsko novinarstvo plaća cijenu bezakonja!

Da novinari u Hrvatskoj rade u vrlo teškim okolnostima daju na znanje i sve učestaliji napadi na kolege i kolegice iz tjednika Novosti, koji su svakodnevno šikanirani prijetećim porukama i telefonskim pozivima, a s vremena na vrijeme suočeni i s prosvjedima nacionalističkih ekstremista, koji im pred redakcijom javno spaljuju novine. Takve skupove organi gonjenja toleriraju i jedina posljedica jesu prekršajne prijave za organizatora. Da je riječ o kaznama koje ne motiviraju počinitelja da odustane od zastrašivanja i vrijeđanja novinara i novinarki te javnog spaljivanja novina najbolje govori činjenica da smo u centru Zagreba, ispred redakcije Novosti, do sada imali već nekoliko ovakvih okupljanja. Oštro prosvjedujemo protiv napada na kolege i kolegice u Hrvatskoj i pozivamo državne institucije da provođenjem zakona, sankcioniranjem nasilja i zastrašivanja, omoguće slobodan novinarski rad.
U SJENI NEMINOVNOG PADA ISLAMSKE DRŽAVE: Prijeti li sada Trump napadom na Iran?

U SJENI NEMINOVNOG PADA ISLAMSKE DRŽAVE: Prijeti li sada Trump napadom na Iran?

Trump prijeti. Prijetio je za vrijeme predsjedničke kampanje, prijetio je kada je došao na vlast i još uvijek prijeti otkazivanjem nuklearnog dogovora s Iranom. Međutim, njegove riječi su jeftine, pa za stvarnu procjenu što se događa u Bijeloj kući po tome pitanju, treba zagrebati ispod površine. Skupina u Bijeloj kući koja je najviše radila po pitanju lobiranja Trumpu protiv dogovora s Iranom bili su neokonzervativci i desničarski populisti, ali na njihovu nesreću, doživljavaju konstantne poraze. U potencijalni sukob Sjedinjene Države ušle bi bez ikakvog međunarodnog legitimiteta, s obzirom da UN-ovi promatrači redovito izvješćuju da se Iran drži svih parametara dogovora, iako Trumpova vlast tvrdi da se ne drži „duha dogovora“. Međutim, unatoč trenutnom porazu vojnih jastrebova, ni Washington ni Teheran ne bi trebali mirno spavati jer odnose s Iranom sada uglavnom vode umirovljena vojna lica umjesto diplomata, što je loš recept.

Arhiva

D&K

IVICA JAKŠIĆ ČOKRIĆ PUKO: Turizam, demokracija, koncesionari..., ne znaš šta je gore!

IVICA JAKŠIĆ ČOKRIĆ PUKO: Turizam, demokracija, koncesionari..., ne znaš šta je gore!

„U nas, mislim na Bol, postoje samo dva godišnja doba: ljeto i zima – prođe ljeto dođe zima, prođe zima dođe ljeto. Lijepo bi bilo da imamo zimu s gostima i ljeto bez turizma. Ali tko će onda napuniti apartmane, a oni su prilagođeni upravo ljetnom vremenu odnosno, molit ću lijepo, turizmu?“, govori nam Ivica Jakšić Čokrić Puko. Od imena ovog bolskog multipraktik umjetnika, dobrog duha te zajednice, duža je samo njegova nemirna biografija. Na pitanje koji mu je od ta dva godišnja doba draži odgovorit će izravno. „Onaj između, recimo jesenski. Nema jesenskih ručnika, ležaljki, suncobrana, štekata, štandova, decibela, kaveza, restorana, cocktail barova, brodova, brodara, dragih putnika… i jesenskog karnevala – Živila jesen!“, kaže Ivica Jakšić Čokrić Puko, koji će intervju završiti vrlo neobičnom vremenskom prognozom.
BURE BARUTA: Indigo Slovenci

BURE BARUTA: Indigo Slovenci

Neke se stvari ne mogu riješiti u jednoj generaciji. Kao što je nekima bolje da se ne slikaju s igračima poslije utakmice. Ne spadaju tu. Oni su udobno sjedili u komforima svojih kabineta i trošili vladine i nevladine budžete dok su onima koji su osvajali zlato izbijali zube. Oni su prezirali one čefure koji su iz auta s otvorenim prozorima preglasno puštali Mitra Mirića – “ne može nam niko ništa/jači smo od sudbineeee”. Radili su to zbog svijesti da iako su rođeni i žive tu, i govore tim jezikom, u očima svojih susjeda, nikada neće postati pravi Slovenci. Ti čefuri, indigo Slovenci, su prijatelji, rođaci, zemljaci današnjih prvaka Evrope u košarci. Čefurji in, da parafraziramo naslov romana Gorana Vojnovića. A i prvi, najbolji indigo na kojem sam otkucao tekst, bio je iz Celja. Aero. Euro. Basket.
SLAVKO ŠTIMAC KAO MATE PARLOV: Mali čovjek u vrtlogu sportskih uzbuđenja

SLAVKO ŠTIMAC KAO MATE PARLOV: Mali čovjek u vrtlogu sportskih uzbuđenja

Prva replika opisuje šampiona, a izgovara je odlični Slavko Štimac, u roli glavnog lika, Mate Parlova, šampiona - pobjednika bez premca: „186 centimetara, 80 kilograma. Dugačke ruke. Velike šake. Široka ramena. Čvrste vilice – veliki šampion“. A on, onako sitan, neugledan, uvučen u sebe i sasvim neprimjetan, sušta je suprotnost tom opisu nekog mitskog junaka. Prije je to neki marginalac od koga ne znate što bi trebali očekivati. Od samog početka jasno je kuda ova pripovijest vodi - malom čovjeku u vrtlogu sportskih uzbuđenja, nastupa i trijumfa, na vjetrometini povijesti i doba u kojem je živio. Ime Mate Parlova, zbog zahtjeva obitelji, nigdje se ne spominje, ali svakome je jasno o kome je riječ. Središnja nit koncepta je kako šampion doživljava svijet i kako svijet tumači njega, gdje je on u tomu svemu kao ogoljeni čovjek, ljudsko biće sred razjarene gomile koja ga diže u zvijezde, slavi njegove pobjede, ali ga i gazi kada je poražen.
INTERVJU - ZLATKO PAKOVIĆ: „Danas odgajamo male robove, ove mlade nema više ko ni da nauči“

INTERVJU - ZLATKO PAKOVIĆ: „Danas odgajamo male robove, ove mlade nema više ko ni da nauči“

„Kad se bude u školi učilo da je Srebrenica genocid, kao nastavna jedinica, da su patriotkinje Žene u crnom, onda će sasvim malo biti tih koji će se zanositi lažima. Deca moraju dobijati političko obrazovanje, a kako da dobijaju kad vide da najmoćniji najviše krše zakon, da su izuzeti od zakona … Odgajamo male robove. Ljude koji će se sutra radovati da zauzmu mesto u procesu proizvodnje ili procesu pružanja usluga u firmama koje drže deca današnjih koji su pokrali društvenu imovinu“, bez dlake na jeziku kaže u velikom intervjuu za Lupigu, Zlatko Paković. U jeku priče o „unutrašnjem dijalogu“ o Kosovu, ovaj pozorišni režiser idealan je sagovornik za ovu temu, a kaže: „da sam ja vodio politiku siguran sam da bi Kosovo i danas bilo deo Srbije“. U razgovoru će primetiti kako se danas nalazimo u završenom procesu legalizovane pljačke,a da je vlast kod nas najveći kršilac zakona.
NIKAD NIJE KASNO: Italija napokon zabranjuje fašističke i nacističke simbole

NIKAD NIJE KASNO: Italija napokon zabranjuje fašističke i nacističke simbole

U Italiji gdje neofašisti još uvijek slobodno proslavljaju godišnjicu Marša na Rim fašista Benita Mussolinija, gdje se „mjere kukurzi“ na grobu ovog zločinca i prodaju njegove biste skupa s kukastim križevima, jučer je prihvaćen zakon prema kojem to više neće biti moguće. Naime, Zastupnički dom talijanskog parlamenta, javlja Hina, sinoć je prihvatio zakon kojim se zabranjuje javno prikazivanje fašističkih i nacističkih simbola, a dogodilo se to nakon niza incidenata u zemlji. Ovaj zakon tako predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do čak tri godine za fašistička ili nacistička salutiranja i pozdrave, kao i za prodavanje fašističkih ili nacističkih suvenira te širenje takve propagande na internetu, a prije njegova stupanja na snagu potrebno je još da ga potvrdi Senat. Sasvim logično, desna oporba, uključujući i stranku Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija, protivila se prihvaćanju ovog zakona.

Arhiva

Lupiga TV

MUŠKARCI NE PLAČU: Priča koja razbija monotoniju post-yu (po)ratnih filmova

MUŠKARCI NE PLAČU: Priča koja razbija monotoniju post-yu (po)ratnih filmova

„Muškarci ne plaču“ u velikoj meri razbija monotoniju post-yu filmova sa ratno-poratnom tematikom sa večitim klišeima o krivcima, žrtvama, “ko nas bre zavadi”, “ko je počeo rat” i ostatkom prašine za u oči. Ovde nema kalkulacije, “doctoringa”, pisanja po očekivanju filmskih fondova. Ovo je film o ljudima koji su prošli strahote i delo nekoga ko vrlo dobro zna o čemu priča i koji od toga ne odstupa, svidelo se nama ono što vidimo ili ne. I taj stav se mora ceniti. Alen Drljević, i sam ratni veteran, ne nudi laka rešenja niti nas uverava da je nekakvo zajedništvo i odnos poverenja moguće tek tako izgraditi. On zna bolje od toga jer je sve to prošao sam. Film je prvotno zamišljen kao kratkometražni dokumentarac, ali je autoru na jednoj grupnoj terapiji ratnih veterana na pamet palo da ga produži i postavi kao igrani film. Ideja se pokazala kao više nego dobra, uz briljantnu glumačku postavu iz skoro svih krajeva bivše države
POSLJEDNJI STILIT: Upoznajte monaha koji je od ovozemaljskih iskušenja pobjegao na vrh nepristupačne stijene

POSLJEDNJI STILIT: Upoznajte monaha koji je od ovozemaljskih iskušenja pobjegao na vrh nepristupačne stijene

Već 20 godina Maxime Qavtaradze živi u potpunoj osami, na vrhu četrdeset metara visoke stijene. Impresivni vapnenački monolit nalazi se na zapadu Gruzije, a Gruzijci ga nazivaju Stup života ili Stup Katshki. Stijenu su koristili svećenici asketskog ranokršćanskog reda koji su živjeli na vrhovima stubova ili na stijenama kako bi odoljeli „ovozemaljskim iskušenjima“. Qavtaradze je monah, silazi sa stijene dva puta tjedno i tada mu je potrebno oko dvadesetak minuta da se spusti niz ljestve. Namirnice potrebne za život donose mu njegovi sljedbenici, a na stijenu ih podižu uz pomoć vitla. „Gore je takva tišina da mogu osjetiti božje prisustvo“, objašnjava Qavtaradze koji se zaredio još 1993. godine, kao 39-godišnjak, i to nakon što je neko vrijeme proveo u zatvoru. Kada se prvi put popeo na stijenu spavao je, kaže, u frižideru, koji ga je štitio od vremenskih neprilika, a do danas je sebi namjestio pristojnu kolibu s udobnim krevetom.
DALMATINAC PROTIV POPLAVE: Kako izbjeći stres uzrokovan kijametom

DALMATINAC PROTIV POPLAVE: Kako izbjeći stres uzrokovan kijametom

U cijelom kaosu koji je pogodio srednju Dalmaciju zatekao se i Kristijan Fešte, stanovnik Starigrada. I njemu je voda prodrla u kuću i napravila značajnu štetu. No, on i njegova obitelj odlučili su da - što god da se dogodi, neće paničariti. I tako je Fešte, za primjer ostalima koji su se našli u ovom kijametu, pokazao kako se treba nositi s kriznim situacijama. Postavio je stolicu na ulaz u kuću i polaganim radom jedne ruke (sa sendvičem u drugoj u jednom trenutku), izbacivao je vodu iz svoje kuće. Javili smo se da ga upitamo za dozvolu prenošenja njegovog videa, koji je u samo par sati podijeljen više od tisuću puta. "Voda i dalje nadire", kazao nam je dajući pristanak, "al' mi se ne predajemo". "Mi smo u centru Starigrada. Skroz smo potopljeni, a okolica je još i gore stradala. Trenutno vatrogasci ispumpavaju vodu na par lokacija u blizini, ali kiša je opet pojačala pa se bojim da ćemo imati besanu noć. Heinekena nam je ponestalo, ali još uvijek imamo dovoljne zalihe Karlovačke", ističe Fešte optimistično uz popratnu fotografiju trenutnog stanja.
KAKVA JE BILA „BERBA“: Najbolje od hrvatskih dokumentaraca na jednom mjestu

KAKVA JE BILA „BERBA“: Najbolje od hrvatskih dokumentaraca na jednom mjestu

Kvaliteta prikazanog u velikoj mjeri zavisi od kvalitete “berbe”, a, iskreno, bilo je i boljih godina. Ali, uz trud organizatora, bogat propratni program i opuštenu atmosferu, Liburnia Film Festival, najstariji festival dokumentarnog filma u Hrvatskoj i jedini festival koji prikazuje isključivo recentne hrvatske dokumentarce, ostaje destinacija za preporuku za kraj ljeta. A vidjeli smo svašta, od pobjedničkog „Blinka“ Jakova Labrovića u kojem autor u četiri relativno kratke scene snimane gotovo gerilski piše kroniku psihičke bolesti i tretmana svoga brata, preko „Života od milijun dolara“ Roberta Tomića Zubera, priču o potrazi za novcem sakupljenim u dobrotvornoj akciji za liječenje Nore Šitum, do „Buffeta Željezara“ koji je napravljen od razgovora u birtiji na ulazu u nekad golemu sisačku Željezaru, i to posljednjih šest dana prije nego li će buffet zauvijek zatvoriti svoja vrata, suočen s nedostatkom gostiju, nakon propasti sisačke industrije.
THE SQUARE: Ovo je definitivno jedan od filmova godine

THE SQUARE: Ovo je definitivno jedan od filmova godine

Christian je savršeni švedski nenasilni muškarac u luksuznom električnom automobilu koji svoj posao vrlo rado delegira drugima, izbegavajući da zaprlja ruke, doslovno i metaforički. On je zaljubljen u svoj status i vrlo paranoidan po pitanju bilo čega što bi taj njegov savršeni život moglo srušiti. I kao takav je predodređen da padne... Hladna estetika i precizno postavljena kamera u filmu „The Square“, koji je osvojio Zlatnu palmu na ovogodišnjem Cannesu, podsećaju na Hanekea i njegovu misiju ispitivanja, stvaranja i pojačavanja strahova kod buržoazije, dok materijal kojim se bavi u sećanje priziva Bunuela sa literarnom “matter of fact” metodičnošću Ballarda i “twistom” u rangu Monty Python uradaka iz najboljih dana. Svoj prošli film, „Turist“, Östlund, je sada podigao na još viši nivo i kada je reč o humoru i kada je reč o drami i implikacijama.

Arhiva

Misao dana

“Naše mane su naš najbolji učitelj”

Friedrich Nietzsche (1844 - 1900)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Slavko Goldstein, prognani pjesnik

    19.09.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Slavko Goldstein, prognani pjesnik

  2. BURE BARUTA: Indigo Slovenci

    19.09.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Indigo Slovenci

  3. JEZA S PRISAVLJA: Ovo je kraj procesa transformacije HTV-a u nacionalističku i crkvenu freak platformu

    14.09.2017.

    Nataša Škaričić

    JEZA S PRISAVLJA: Ovo je kraj procesa transformacije HTV-a u nacionalističku i crkvenu freak platformu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije