Novice

TUŽBE KAO PORUKA NOVINARIMA: Pametnije je ne „talasati“, ne istraživati i ne kritizirati, treba biti poslušan

TUŽBE KAO PORUKA NOVINARIMA: Pametnije je ne „talasati“, ne istraživati i ne kritizirati, treba biti poslušan

Već godinama hrvatski novinari javno upozoravaju i glasno prosvjeduju zbog velikog broja (osobito parničnih) tužbi protiv njih koje su podnosili i podnose firme, organizacije, suci, političari i ostali „uglednici“. Nezadovoljni su novinarskim pisanjem i izvještavanjem pa ih tuže zbog navodnog vrijeđanja, sramoćenja i navodnih neistina o njima, „narušavanja ugleda“ i koječega sličnog. Kako je i materijalni položaj novinara iz godine u godinu sve lošiji i neizvjesniji, a ni mediji više nisu isprve spremni financijski pokrivati tužbe koje eventualno gube njihovi novinari, problem je ogroman, a katastrofalna je pouka da je pametnije ne „talasati“, ne istraživati, ne provocirati, ne kritizirati, nego valja biti poslušan, podoban, umiveni novinar. Nisu samo hrvatski novinari i mediji bili na udaru, iako su bili ponajviše, broj takvih tužbi rastao je i u mnogim drugim europskim zemljama.
MRŽNJA PREMA NORMALNOSTI: U Beogradu ponovo vandaliziran Krokodilov spomenik Branku Ćopiću

MRŽNJA PREMA NORMALNOSTI: U Beogradu ponovo vandaliziran Krokodilov spomenik Branku Ćopiću

Beogradsko udruženje "Krokodil" izvijestilo je jučer da je glupa mlađih osoba minulog vikenda u Beogradu uništila spomenik piscu Branku Ćopiću. Dvodimenzionalni spomenik s Ćopićevim likom postavilo je upravo udruženje Krokodil, a vandali su ga oštetili već nekoliko puta. "Kad smo jutros, u ponedeljak 20. novembra, došli na posao na stepeništu između Karađorđeve i Fruškogorske ulice sačekao nas je uništen dvodimenzionalni spomenik s likom Branka Ćopića. Ovaj lepi omaž omiljenom i tragično okončalom dečijem piscu smo, zajedno s autorom ovog dela, našim svetski čuvenim ilustratorom Dušanom Petričićem, inaugurisali u februaru 2022. godine", navodi se u tekstu na stranicama udruženja Krokodil. Pohod vandala snimljen je i nadzornim kamerama, a iz Krokodila upozoravaju na "zabrinjavajuće stanje u kom se srpsko društvo danas nalazi".
ZORAN ZAEV: „Makedonija je učinila sve, promijenili smo čak i ime, ali Europska unija nas je iznevjerila“

ZORAN ZAEV: „Makedonija je učinila sve, promijenili smo čak i ime, ali Europska unija nas je iznevjerila“

"Europska unija nas je iznevjerila. Nije isporučila to što je trebala. Najprije je bilo da nisu sve zemlje pripremljene; nastao je problem s Albanijom, jer postoji albanska mafija u Nizozemskoj i drugim zemljama. Onda se pojavila nova metodologija pa smo dobili veto, iako smo riješili problem s Grčkom. To je razočaralo naše građane, a refleksija tog razočarenja je moj poraz na lokalnim izborima. Makedonci su našli snage da urade najteži korak i pokažu da zaslužuju mjesto u Europskoj uniji, ali eto, to je bio naš trenutak razočaranja. Mi se nastavljamo boriti, jer za nas budućnost u Europskoj uniji nema alternative. Alternativa bi mogla biti Rusija, Kina, ali one ne nude vrijednosti u koje naši građani vjeruju", kaže u intervjuu za Lupigu bivši premijer Makedonije, Zoran Zaev.
SJAJNE VIJESTI: Dobri stari Zeleni telefon dobio i mobilnu verziju

SJAJNE VIJESTI: Dobri stari Zeleni telefon dobio i mobilnu verziju

Konačno možemo sa svojeg telefona prijaviti svaki oblik zlostavljanja prirode, od frižidera odbačenog uz šumski put do kemikalija koje nesavjesni privrednici miješaju u temelje budućih proizvodnih hala. Naime, nakon gotovo dvije godine pripreme, organizacije, razrade i izrade, Zelena akcija predstavila je aplikaciju „Pametni zeleni telefon“ namijenjenu građanima koji od sada i na ovaj način mogu signalizirati sve nepravilnosti na koje naiđu u prirodi i društvu. „Naši sugrađani često nemaju povjerenja u institucije. Radije će se okrenuti nekome tko ima dugogodišnji i konkretni trag u borbi protiv nepravilnosti te se zbog toga sa svojim problemima nerijetko obraćaju upravo nama”, upozorava Jasna Šumanovac koja već gotovo dva desetljeća u okviru Zelene akcije vodi „Zeleni telefon“.
SIGURNOST I POVJERENJE: „Postojeće politike i zakoni ne štite žene od nasilja. Ne štiti ih ni policija.“

SIGURNOST I POVJERENJE: „Postojeće politike i zakoni ne štite žene od nasilja. Ne štiti ih ni policija.“

Mihaela Berak. Ovo je ime i prezime koje smo, nažalost, dodali prije točno dva mjeseca na neprekidnu listu svirepo ubijenih žena u Hrvatskoj. Koliko mrtvih žena treba da se Vlada pokrene – glavno je pitanje koje Ženska mreža Hrvatske postavlja uočio svoje javne akcije „Sigurnost i povjerenje za žene“ koja će se danas, 20. studenog, održati u šesnaest gradova diljem Hrvatske. Akcija se održava ususret Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama. U Zagrebu se ovaj prosvjed, simbolično, održava ispred Ministarstva unutarnjih poslova. „Postojeće politike i zakoni ne štite žene od nasilja. Policija ne štiti žene od nasilja. Državne institucije ne štite žene od nasilja. To dovodi do eskalacije nasilja i u konačnici do ubojstava žena“, navode iz Ženske mreže Hrvatske.

Arhiva

D&K

INTERVJU IVAN RAMLJAK: „Utopija je moguća“

INTERVJU IVAN RAMLJAK: „Utopija je moguća“

"Najluđa stvar je bila u Podgori. Vjerojatno se sjećaš onog trenutka kada jedna žena priča o čudnim imenima ljudi koji su bili tamo i onda kaže ime: Zbjegan iz Podgore. Kad je to rečeno na filmu iz publike se čuo glas: 'Evo me, tu sam!'. Zbjegan se pojavio na projekciji. Mislim, ja ga nisam znao, ali poslije sam ga upoznao", govori u intervjuu za Lupigu Ivan Ramljak, režiser dokumentarca “El Shatt – nacrt za utopiju” koji je ovoga ljeta bio apsolutni hit u Hrvatskoj. Za one koji se još nisu susreli s pričom o El Shattu, reći ćemo kako se radi o kompleksu izbjegličkih logora na poluotoku Sinaj, na teritoriji Egipta, kamo je tijekom Drugog svjetskog rata izbjeglo otprilike 30.000 Dalmatinaca, bježeći pred okupacijom nacista i domaćih izdajnika. Boraveći u pustinji izbjeglice su organizirale samostalnu upravu u sklopu koje su djelovala umjetnička društva, škole, pa čak i crkva.
SRĐAN PUHALO: Policija RS-a se pretvorila u Srpsku pravoslavnu crkvu

SRĐAN PUHALO: Policija RS-a se pretvorila u Srpsku pravoslavnu crkvu

Nameće se logično pitanje: koji će nam kurac policija Republike Srpske, ako ne može da obezbjedi red i mir na teritoriji koja je pod njenom nadležnošću i zaštiti osnovno ljudsko pravo, a to je pravo na mirno okupljanje? Policija Republike Srpske se pretvorila u ideološko vjersku ustanovu, tačnije u Srpsku pravoslavnu crkvu, sa svojim vrijednostima i ako se kojim slučajem ne uklapate u te vrijednosti onda nema šta da tražite ne samo u javnom, nego i u privatnom prostoru. Posebno je interesantan strah policije od „negativnih reakcija“ i spremnost da se tim negativnim „reaktičarima“ izađe u susret tako što će se zabraniti skup. Negativne reakcije, naime, skoro uvijek dolaze od desničarsko patriotskih „nevladinih organizacija“ kojima duševnu bol, nemir i strepnju nanosi sve što je lijevo, liberalno, federalno i građansko. Dodamo li tu i strah od razaranje srpske kulture i identiteta, onda taj strah možeš sjeći nožem.
ČITAJTE ZBIGNIEWA HERBERTA : Poetika kakva nedostaje na našem jeziku

ČITAJTE ZBIGNIEWA HERBERTA : Poetika kakva nedostaje na našem jeziku

„Naklon moje sjenke“ zbirka pjesama, jednog od najprevođenijih poljskih autora 20. stoljeća, bit će predstavljena u zagrebačkom Kinoteka baru u utorak, 21. studenog, s početkom u 19 sati. Zbirku poezije Zbigniewa Herberta, pjesnika trpljenja, skepse, empatije i otpora, kako je o njemu govorila Đurđica Čilić, književnica i profesorica poljskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu, objavljena je u izdanju nakladničke kuće V.B.Z. Upravo će Đurđica Čilić, inače jedna od najboljih poznavatelja poljske književnosti u Hrvatskoj, u društvu s književnikom Dragom Glamuzinom te dvojicom Lupiginih kolumnista – piscem i pjesnikom Markom Pogačarem te spisateljem Ivicom Prtenjačom – predstaviti lik i djelo ovog velikana moderne poljske književnosti čija poezija premošćuje jezične, kulturne i vremenske barijere.
DRAŽEN ŠIMLEŠA: „Nema nam spasa ako ne krenemo graditi neke bolje svjetove“

DRAŽEN ŠIMLEŠA: „Nema nam spasa ako ne krenemo graditi neke bolje svjetove“

"Mi učimo ljude da naprave svoja reciklirana imanja gdje god žive. Nije dovoljno jedno. Trebaju nam stotine i tisuće takvih priča. Zato nas uvijek veseli kada nam se javljaju nove inicijative i ljudi koji ne čekaju nego stvaraju nešto svoje lijepo i dobro", kaže u intervjuu za Lupigu Dražen Šimleša, sociolog, aktivist i ekolog, jedan od pionira promicanja permakulture u Hrvatskoj. Osim permakulture u fokusu njegova rada su i održivost, globalizacija, dobra ekonomija i obrazovanje za održivi razvoj. Kada ga pitamo što je to dobra ekonomija reći će nam: "Ona stvara poslove, proizvodi robe i usluge za tržište, ali je pri tome svjesna da nije sama sebi svrha i da ona ne postoji izdvojeno od društva i ekosustava. Dobra ekonomija se brine da je ona u redu i zaposlenicima, i lokalnoj zajednici, i društvu, i budućim generacijama, i prirodi."
KAPLAN O „RAZGOVORIMA S MARKOM“: „Vešović je ostavio tomove materijala, nadam se da će ih netko objaviti“

KAPLAN O „RAZGOVORIMA S MARKOM“: „Vešović je ostavio tomove materijala, nadam se da će ih netko objaviti“

„Marko je veliki pjesnik i to je ono po čemu ga trebamo spominjati. Bojim se da nije dobro tražiti razloge zašto je Narodno pozorište bilo prazno, time gušimo ono važnije, a to je da je otišao naš najveći pjesnik. Ne bi se ni Marko iznenadio da je vidio praznu dvoranu – i ne bi ga, osjećaja sam, bilo ni briga. Znao je on dobro gdje živi i ko su ljudi oko njega. Ako sad negdje igra šah, sumnjam da bi i partiju prekinuo da baci pogled na vlastitu komemoraciju …“, kaže u velikom intervjuu za Lupigu Almin Kaplan, autor knjige intervjua sa sarajevskim pjesnikom, prevoditeljem i polemičarom Markom Vešovićem, jednim od najblistavijih pisaca južnoslavenskih književnosti na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. Kaplan je napisao zaista lijepu, izvanrednu i višestruko važnu knjigu jednostavnog naziva - "Razgovori s Markom".

Arhiva

Lupiga TV

SPEKTAKULARNA GLAZBENA POSLASTICA: U Močvari u nedjelju svira nasljednik romskih muzičkih ikona

SPEKTAKULARNA GLAZBENA POSLASTICA: U Močvari u nedjelju svira nasljednik romskih muzičkih ikona

Ne planirajte nikakve obaveze za sutra, a ako ste ih već preuzeli - otkažite. Za sutra navečer - službeno: u pitanju je nedjelja, s početkom od 21 sat - u klubu Udruženja za razvoj kulture Močvara spremili su sjajnu zabavu. U goste Zagrebu dolazi KAL, muzički sastav oformljen 1996. godine u Valjevu, na čijem repertoaru je simbioza različitih glazbenih žanrova: balkanska i ciganska muzika začinjena svingom, džezom, bluesom... U pitanju je neodoljiv muzički spoj, za koji su kritičari morali otvoriti posebne ladice: Rock´N´Roma, Gypsy Rockabilly ... Istina je da "kal" na romskom jeziku znači "crno", ali crna boja nipošto ne oslikava energiju koju publici emitira ovaj bend. Naprotiv, KAL svojim nastupima proizvodi samo veselje, izaziva na ples i dobru zabavu. Bend KAL 2007. godine bio je na prvom mjestu europske top-liste u žanru World Music, osvojio je iste godine nagradu Davorin Popović za najbolji video na prostorima bivše Jugoslavije.
NAPOLEON: Povijesni promašaj Ridleya Scotta

NAPOLEON: Povijesni promašaj Ridleya Scotta

Ridley Scott je, makar u poznoj fazi svoje karijere, filmski redatelj koji uvijek i otvoreno cilja na spektakl bez ikakvih kalkulacija i imalo kompromisa. Metaforički rečeno, on zamahne, pa što bude – bude. Ili potpuni pogodak ili potpuni promašaj. A ima li, u smislu spektakla i grandioznosti, bolje „mete” od Napoleona Bonapartea, briljantnog vojskovođe, oportuniste, malog čovjeka s velikim ciljevima, generala, konzula, cara, melankoličnog paranoika? Nije lako sve to obuhvatiti u jednom samom filmu, pa makar on u svojoj najkraćoj kino-verziji trajao i epskih dva i pol sata, dok se očekuje duža, integralna verzija (inače Scottov potpisni potez) od čak četiri sata. Ridleyu Scottu se ipak mora odati priznanje da je makar pokušao, savršeno znajući u što se upušta, a to može vidjeti i zagrebačka publika s obzirom da je "Napoleon" upravo stigao u zagrebačke kino dvorane.
LUPIGA ČASTI: Poklanjamo ulaznice za „Pedagogiju otpora Branka Ćopića”

LUPIGA ČASTI: Poklanjamo ulaznice za „Pedagogiju otpora Branka Ćopića”

„Sukob autoriteta i poslušnika, uskogrudnost malih moćnika u sredinama gdje sve od njih ovisi, ispraznost i podlost sadržaja nekih društvenih mreža na kojima je, naravno anonimno, moguće sve izreći i svakoga ocrniti bez ikakvih posljedica, položaj boraca iz nedavnog rata, mjesto i uloga žene u društvu danas, prijetnje Isilovaca svakome koji ne misli isto kao oni, migranti u potrazi za novim domom – neke su od tih scenskih slika u kojima nije teško prepoznati trenutke života i društva u kojem jesmo“, tako je Lupigin kazališni kritičar Mladen Bićanić opisao „Pedagogiju otpora Branka Ćopića”, predstavu jednog od najboljih kazališnih režisera na ovim prostorima, Zlatka Pakovića, koja u nedjelju gostuje u zagrebačkom Exitu. Predstava je u Exitu na rasporedu u 20 sati, a na ovom mjestu Lupiga vam poklanja ulaznice za ovo izvrsno djelo. Nećemo postavljati nikakva pitanja i testirati vaše znanje.
NE PROPUSTITE: „Pedagogija otpora Branka Ćopića” stiže u Zagreb

NE PROPUSTITE: „Pedagogija otpora Branka Ćopića” stiže u Zagreb

Predstava „Pedagogija otpora Branka Ćopića” premijerno je odigrana na Bihaćkom ljetu prošle godine i odmah, kao i gotovo sve što Paković radi, izazvala određene kontroverze. Tu je premijeru popratio i Lupigin kazališni kritičar Mladen Bićanić primijetivši kako je predstava „usredotočena na govor, odnosno razotkrivanje istine i laži na našoj društvenoj sceni, a kroz prizmu djela i života čovjeka koji se sa onim što se tih, osamdesetih godina prošloga stoljeća događa u društvu za koje se iskreno borio, nije mogao pomiriti“. To najbolje, smatra Bićanić, ilustrira jedan nadahnuti, istina fiktivni monolog reisa Huseina ef. Kavazovića: „Treba napokon prevazići nacionalni koncept podijeljenog bosanskog društva. Moramo uvesti jednu jedinu istinsku podjelu među Bosancima, to je podjela na one koji govore istinu i na one koji lažu“
BORA ĆOSIĆ U "ZAVIDAVANJU": „Tito je bio prosvijećeni diktator i naša najveća ličnost u 20. stoljeću“

BORA ĆOSIĆ U "ZAVIDAVANJU": „Tito je bio prosvijećeni diktator i naša najveća ličnost u 20. stoljeću“

Iako je izdavanje njegovih knjiga u socijalizmu bilo obustavljano, iako su s kazališnih repertoara i kino dvorana skidali predstave i filmove napravljene po njegovim knjigama, veliki srpski i europski pisac Bora Ćosić - autor pedesetak knjiga, među kojima se izdvaja kultni roman "Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji" - za socijalistički režim kaže da mu se ne može osporiti njegovanje kulture i visoke umjetnosti. Josipa Broza Tita smatra prosvijećenim diktatorom.- "On je imao mnogo loših strana, ali bez obzira, on je jedna od najvećih ličnosti dvadesetog veka. I to kako se danas sve više vrednuje, pokazuje se da Tito u našoj istoriji nema konkurencije u 20. veku", kaže Ćosić. U razgovoru za VIDA TV, govorio je i o svom životnom putu, o nastanku njegovog velikog malog romana o porodici u vrrtlogu istorijskih zbivanja, o Srbiji i Hrvatskoj devedesetih...

Arhiva

Misao dana

“Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli”

Mark Twain (1835 - 1910)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SRĐAN PUHALO: Policija RS-a se pretvorila u Srpsku pravoslavnu crkvu

    24.11.2023.

    Srđan Puhalo

    SRĐAN PUHALO: Policija RS-a se pretvorila u Srpsku pravoslavnu crkvu

  2. OTETO IZ TMINE: Nečovečni zaborav Vukovara u Srbiji

    18.11.2023.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Nečovečni zaborav Vukovara u Srbiji

  3. IN MEMORIAM - JOSIP BUTKOVIĆ: Trenutak kad se vide samo grafike, otisci i tragovi

    24.10.2023.

    Ivica Prtenjača

    IN MEMORIAM - JOSIP BUTKOVIĆ: Trenutak kad se vide samo grafike, otisci i tragovi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije