Novice

IMAMO DOBITNIK(C)E: Viktoru Ivančiću, Tamari Skrozzi i Kriku nagrade Srđan Aleksić

IMAMO DOBITNIK(C)E: Viktoru Ivančiću, Tamari Skrozzi i Kriku nagrade Srđan Aleksić

Hrvatski novinar Viktor Ivančić, srbijanska novinarka Tamara Skrozza i portal Krik.rs, dobitnici su Regionalne nagrade Srđan Aleksić, u organizaciji Udruge za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, Mreže za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisnog društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Instituta za medije Crne Gore. Nagrade će u sklopu manifestacije „Dani Srđana Aleksića“ biti svečano dodijeljene na Međunarodni dan ljudskih prava u Banjaluci, a dodjeljuju se u tri kategorije. O nagrađenima je odlučivao peteročlani žiri u sastavu Ana Hegediš Lalić (Srbija), Boris Pavelić (Hrvatska), Vladan Mićunović (Crna Gora), Berislav Jurič (BiH) i Elvir Padalović (BiH). Na natječaj koji smo raspisali stigle su ukupno 83 prijave.
OSAKAĆENI GRAD: Put za Herson

OSAKAĆENI GRAD: Put za Herson

Do Hersona se ne stiže teško samo zbog porušenih mostova i poljskih blatnjavih puteva. Ukrajinske vlasti trude se oko toga što će i kad pokazati svijetu, tako da je Herson sad poseban biser koji služi za kreiranje medijske slike samoga rata, što znači da ne može ući bilo tko i bilo kad, već samo uz dosta jaku vojnu kontrolu. Cijela novinarska brigada čekala je tjedan dana ne bi li ušla u Herson, ali prolaz nije bio dozvoljen. Tad su, odjednom, iz ministarstva unutarnjih poslova, javili da će u srijedu ujutro u osam autobusi krenuti iz Mikolajiva za Herson. Pet punih autobusa, sve sami novinari i reporteri. Djelovalo je to kao nadrealna ekskurzija u kojoj domaćini pokazuju samo najbolje, odnosno, s obzirom na situaciju, samo najgore. U prvoj sceni, autobusi staju na mjestu gdje su još uvijek vidljivi ostaci granata na asfaltu.
POSLANICA LANE BOBIĆ: Heroje nećete naći u Kataru, one su u Iranu

POSLANICA LANE BOBIĆ: Heroje nećete naći u Kataru, one su u Iranu

Za početak, hajde da se ne lažemo, nogomet nije nikakva najvažnija sporedna stvar na svijetu, nogomet je najvažnija glavna stvar na svijetu čim je Svjetsko prvenstvo važnije od školske nastave i od rada Sabora i Vlade. Nema tog gaženja sloboda, dostojanstva i života koje bi moglo spriječiti mase da fanatično pohode i prate najvažniju glavnu stvar na svijetu, odnosno muškarce koji, pod dresovima i himnama svojih nacionalnih država i izdašnih sponzorstava, ganjaju loptu. Nemojte me krivo shvatiti, nemam ništa protiv nogometa, nogometaša i onih koji vole i prate nogomet. Niti mislim da je nogomet tek bezumno ganjanje lopte. No, ozbiljno mi nije jasan kult koji se od nogometa pravi, kao ni kognitivna disonanca nužna za bezbrižno uživanje u Mundijalu uz sve što se oko organizacije događa.
AKTIVISTI ZASUTI TUŽBAMA: „Ovo je kao borba Davida protiv Golijata“

AKTIVISTI ZASUTI TUŽBAMA: „Ovo je kao borba Davida protiv Golijata“

Nekoliko privatnih tužbi proteklih su mjeseci u borbi oko pulskog referenduma pokrenuli investitori Hotel Valkane koji bi se imao graditi na Lungomareu, a iza kojeg stoji srbijanski poduzetnik Dragan Šolak. Tuženo je troje pulskih aktivista koji su sudjelovali u organizaciji referenduma. Zaradili su ih boreći se za javno dobro, upozoravajući na sve loše što bi sa sobom donio grandiozni Šolakov projekt izgrađen na mjestu koje je jedno od rijetkih oaza mira u današnjoj Puli. A sada su u poziciji da za pomoć moraju tražiti isto ono društvo za čiju dobrobit su se borili. „Ovakvi sudski procesi su skupi i dugotrajni, pred nama stoji mučna borba malog čovjeka protiv krupnog kapitala. Bogom danom investitoru kikiriki, a nama osjećaj borbe Davida protiv Golijata“, kažu iz Inicijative.
SDP – PROPAST OD STRANKE: Znaju li na Iblerovom trgu što je to socijaldemokracija?

SDP – PROPAST OD STRANKE: Znaju li na Iblerovom trgu što je to socijaldemokracija?

U pravilu, kad je SDP u pitanju, srećemo se jedino s grandioznim senzibilitetom za tzv. investitore, i tek uopćenim zagovorom dobrobiti nižih slojeva društva. A s druge strane čeka nas neizbježna i prilično neugodna konstatacija da više osjećaja za najugroženiju populaciju katkad barem naoko iskazuju određeni akteri zdesna. Bilo da je to Karolina Vidović Krišto ili Zvonimir Troskot, oni po tome ponegdje upadljivo nadmašuju SDP-ove vedete. I ni pola jada kad bismo se po tom kriteriju odlučili za desnu opoziciju, ali ona u kompletu s potencijalno boljim ekonomskim rješenjima nosi još nešto prevratno. Nešto čijoj bi pak stabilnosti, iz univerzalne perspektive, politički zalog također trebali biti SDP-ovci. Ta vrijednost jest, naravno, jednakost i sloboda identitetska i svjetonazorska: rodna, seksualna, rasna, nacionalna, vjerska, itd.

Arhiva

D&K

ALMIN KAPLAN: I ja sam igrao lopte

ALMIN KAPLAN: I ja sam igrao lopte

Nisam još bio ni u školu pošao a odlazio sam na podine, ledinu u kršu iznad sela i tamo gledao starije rođake kako igraju fudbal. Stajao bih po strani i čekao da lopta završi van igrališta kako bih je uzeo i vratio. Znao sam da me gledaju pa sam loptu pokušavao udariti što bolje i tako pred njima pokazati talent za koji sam vjerovao da ga posjedujem. Podine su bile „male“ i „velike“. Između njih je bilo udaljenosti svega dvadeset metara vazdušne linije, s tim da se meni to tada činilo puno više. Sjećam se da smo na velikim podinama, onim udaljenijim od sela, puno puta dočekali akšam. Tad bi od svega, u mraku koji je iz šume izlazio kao da je tamo čitav dan bio pritvoren, vidljiva najduže ostajala bijela lopta. Igralo se sve dok neko ne bi promašio prazan gol, kada bi se naljutio, nešto opsovao, uzeo loptu i demonstrativno napustio igralište.
INTERVJU – SEAD ALIĆ: „Sloboda govora danas je pretvorena u slobodu prostačkog govora“

INTERVJU – SEAD ALIĆ: „Sloboda govora danas je pretvorena u slobodu prostačkog govora“

"Kapitalizam je društveno uređenje koje igra na kartu niskih strasti masa, a te niske strasti proizvodi masmedijskim zaglupljivanjem. Stoga je filozofija medija dimenzija gdje treba nastaviti Grlićevu, ali i Marxovu kritiku kapitalizma", kaže u velikom intervjuu Sead Alić, profesor varaždinsko-koprivničkoga Sveučilišta Sjever. Ovaj dvostruki doktor znanosti sam je napisao više od deset knjiga, među kojima je posljednja „Masovna proizvodnja narcizma“. U središtu su Alićeva interesa pitanja estetike i još više medija (koje je iskusio i radeći emisije "Frigidna utičnica" na Radiju 101 te "Knjigom u glavu" na HTV-u). Alić će u ovom intervjuu govori o Danku Grliću (1923–1984) i filozofiji jednoga od utemeljitelja međunarodno relevantnog kruga filozofa i sociologa okupljenog oko Korčulanske ljetne škole (1963–1974) i časopisa Praxis (1964–1974).
IDIOTIZAM SUZBIJATI GENERALNO: Dok se raspravlja tko je čiji idiot, neupitno srljamo u dužničko ropstvo

IDIOTIZAM SUZBIJATI GENERALNO: Dok se raspravlja tko je čiji idiot, neupitno srljamo u dužničko ropstvo

Nametnuta binarna opreka u permanentno neurotičnoj atmosferi rezultira, otprilike, izričitim opredjeljenjem za predsjednika Zorana Milanovića ili premijera Andreja Plenkovića. Dodatno pojednostavljeno, striktnom dvojbom je li ekskluzivno prvi od njih korisni idiot Rusije, ili pak drugi njeguje svoj idiotizam u korist Amerike. Dok se zaokupljamo isključivo tim tipom razvrstavanja, nalik djeci koja se igraju kauboja i Indijanaca ili nečega sličnog makar onlajn, razvija se oko nas jedan dalekosežniji front. Jasno, tamo na Dnjepru ginu ljudi, i ne smijemo to gubiti iz vida. No sukob kakav paralelno zapostavljamo ima tendenciju generiranja još složenijih ratova, kao što je historijski potvrđeno u više navrata. O toj napetosti Hrvatska nema službeni stav, a nema ni javnog komuniciranja o tome, mada EU uslijed eskalacije vidno puca duž ionako slabih šavova.
POSAO STOLJEĆA: Tko će i kako obnavljati porušenu Ukrajinu?

POSAO STOLJEĆA: Tko će i kako obnavljati porušenu Ukrajinu?

Ukrajina ne želi pregovore o primirju, ali s Rusima su počeli razgovarati Amerikanci. Sada je i SAD-u i većini europskih zemalja jasno da bi rat koji bi predugo trajao potpuno porušio Ukrajinu pa će cijena njezine obnove biti strahovito visoka. Bitno je pitanje koje se sve češće postavlja - tko će i kako jednog dana kada rat stane obnoviti Ukrajinu, ma u kojim granicama ona bila. Netko će to morati platiti, veliki će teret, nesumnjivo, pasti na zemlje EU-a. Procjenjuje se da, ako se zbroje isporuke naoružanja, krediti i humanitarna pomoć, koji su do sada stigli u Ukrajinu, onda su EU, SAD i druge zemlje već́ potrošile više od 90 milijardi eura. Kako se čulo potkraj listopada u Berlinu, na stručnoj konferenciji o obnovi Ukrajine, Ukrajina poručuje da joj je za preživljavanje ove zime, za grijanje, struju i vodu potrebno 4-5 milijardi dolara mjesečno.
NAGRADA IVAN GORAN KOVAČIĆ: Raspisan natječaj za najbolju pjesničku zbirku

NAGRADA IVAN GORAN KOVAČIĆ: Raspisan natječaj za najbolju pjesničku zbirku

Raspisan je natječaj za Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku zbirku. Rok za prijavu je 9. prosinac 2022. godine, a natječaj je objavilo Studentsko kulturno-umjetničko društvo „Ivan Goran Kovačić“ iz Zagreba, nazvano, kao i nagrada, po jednom od najvećih pjesnika s ovih prostora. U njegovu čast utemeljena je pjesnička manifestacija „Goranovo proljeće“, još 1964. godine i održava se svake godine na dan pjesnikova rođenja, 21. ožujka, u Lukovdolu, a uz ovu manifestaciju vezana je i raspisana nagrada. O pobjednicima će odlučivati tročlani pjesnički žiri u sastavu Miroslav Mićanović, Dorta Jagić i Branislav Oblučar. Dobitnik ili dobitnica, uz prestižno priznanje, dobit će i značajnu novčanu nagradu u iznosu od 10.000 kuna te prigodnu skulpturu koju je izradio akademski kipar Igor Ruf.

Arhiva

Lupiga TV

UPOZNAJTE AVIJA MOGRABIJA: „Skraćeni priručnik“ za izraelsku okupaciju Palestine

UPOZNAJTE AVIJA MOGRABIJA: „Skraćeni priručnik“ za izraelsku okupaciju Palestine

Bogati jesenski program „Kina sa stavom“, zagrebačkog Dokukina KIC, nastavlja se i ovog utorka, kada u Preradovićevoj gostuje novi film čuvenog izraelskog redatelja Avija Mograbija, bespoštednog kritičara izraleskog društva, koji će dan nakon premijere i sam gostovati u Zagrebu. Radi se o filmu „Prve 54 godine: Skraćeni priručnik za vojnu okupaciju“, koji u naslovu, primijetit će neki, sadrži broj godina otkako je Izrael okupirao Palestinu, a broj je danas, godinu dana nakon što je ovaj film snimljen, narastao i na 55. Upravo je tema relacija Izraela i Palestine gotovo uvijek u fokusu Mograbijevog dokumentarističkog rada, a svoj novi film temeljio je na svjedočanstvima izraelskih vojnika i arhivskih snimaka. Film prikazuje gorki i beskonačni sukob kao nikada do sada, u formi vojno-strateškog izvještaja o kršenjima ljudskih prava.
POD ROTACIJOM: Rambo Amadeus „izbacio“ novu stvar

POD ROTACIJOM: Rambo Amadeus „izbacio“ novu stvar

Svjetski Mega Car ili, po novom, Kilo Tzar, Rambo Amadeus, uskoro stiže u zagrebačku Tvornicu, gdje će 2. prosinca, uz stare i prokušane megahitove, prezentirati i sve ono što je radio otkako je pandemija koronavirusa počela, dakle u zadnje dvije godine. Nekoliko dana uoči koncerta Rambo je izbacio novu pjesmu te pripadajući joj video, koji savršeno i poprilično doslovno sažima ono o čemu Rambo pjeva. Pjesma se zove „Pod rotacijom“, a tekst i muziku, naravno, potpisuje sam Rambo. Ili da ga citiramo: „muzika, tekst, arr, svirao, pjevao, ludovao“. Rambo u Zagreb dolazi sa svojim orkestrom „Five Winnetous“, a kako sam kaže, odlučio je da ubuduće, barem do daljnjeg, na sve koncerte izlazi kao da mu je to zadnji. Istaknut će kako su se rezultati ovog novog pristupa do sada pokazali neočekivano dobrima, jer atmosfera je neusporedivo bolja.
ÎNTREGALDE: Suptilan i oštrouman prikaz napetih međuljudskih odnosa

ÎNTREGALDE: Suptilan i oštrouman prikaz napetih međuljudskih odnosa

Poznati rumunjski redatelj Radu Muntean donosi novu priču o ljudskim odnosima, teškoćama i užasima oslanjanja na druge onda kada je vlastiti opstanak doveden u pitanje. Radnja njegovog novog filma, „Întregalde“, fokusira se na troje prijatelja, prosječnih građana Rumunjske, koji iz metropole putuju u nepristupačna planinska područja kako bi prije Božića dostavili humanitarnu pomoć starima i nemoćnima. Nakon što skrenu s puta da bi jednog smušenog starca odvezli do obližnje pilane, njihov terenac ostaje zaglavljen u dubokom blatu. Taj događaj testira njihove odnose, prokazujući nepoznavanje divlje lokalne prirode te ispitujući granice njihovih humanitarnih namjera, pogotovo u sve bizarnijim noćnim akcijama spašavanja starca koji kao da je izgubio razum.
GLAZBA POTLAČENIH: Poziv na toleranciju, ravnopravnost i uključivost

GLAZBA POTLAČENIH: Poziv na toleranciju, ravnopravnost i uključivost

„The Music of The Oppressed“ ili u prijevodu „Glazba potlačenih“, zanimljiv je projekt uobličen u koncert u izvedbi Simfonijskog orkestra, pod ravnanjem maestra Richarda Rosenberga, te Zbora i solista Muzičke akademije u Zagrebu. Prvi termin koncerta zakazan je u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinki za subotu 19. studenog u 19:30 sati, a drugi za 21. studeni, ali u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa u 19 sati. U „Glazbu potlačenih“, među ostalima, uključeni su i „Čičesterski psalmi“ slavnog Leonarda Bernsteina, koji su pisani na hebrejski tekst, a ulogu recitatoro dobio je mladi bas, Lobel Braun. „Sam Bernstein je sin židovskih imigranata, ali i pripadnik LGBT zajednice. Sva je njegova glazba prožeta pozivom na toleranciju“, objašnjavaju iz Muzičke akademije koja je organizator ovog koncerta.
TREŠNJEVKA DANAS: Kad privatni kapital planira grad

TREŠNJEVKA DANAS: Kad privatni kapital planira grad

Baš kao na poticaj iz stihova legendarne „Trešnjevačke balade“ Zvonka Špišića i Drage Britvića, zaputili smo se prošle subote u temeljno neposlovnu te radoznalu šetnju Trešnjevkom. Ne slučajno, niti pak pretenciozno, već po mjeri istraživačica okupljenih u kustoski kolektiv BLOK. Okupili smo se ispred Name, nasuprot tamošnje tržnice, ujedno prvih javnih prostora u ovom dijelu Zagreba, izuzmu li se onomad još blatne prometnice. Nismo doduše startali već zorom, da ne poslušamo nužno sve i jednu Britvić-Špišićevu sugestiju. Stari i novi lokalci u prolazu odmjeravaju šaroliku skupinu od nekoliko desetaka namjernika koja se steže i razvlači od točke A do B i dalje ka C i D, ne bi li čula štogod poučno o njihovu slavnom zavičaju. Nismo turisti, a pomalo kompulzivno zastajkujemo i slušamo vodičicu, pogledavamo uokolo i ne libimo se pitati.

Arhiva

Misao dana

“Lijepa je noć čovjeku koji zna da će svanuti dan”

Ivan Cankar (1876 - 1916)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Heroje nećete naći u Kataru, one su u Iranu

    27.11.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Heroje nećete naći u Kataru, one su u Iranu

  2. NORMALIZACIJA ZLA: Zemlja zapela u paklu teorija zavjere

    27.10.2022.

    Sofija Kordić

    NORMALIZACIJA ZLA: Zemlja zapela u paklu teorija zavjere

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Loše je biti i američka „korisna budala“

    26.10.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Loše je biti i američka „korisna budala“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije