Novice

"MAJKA ME PRODALA U HRVATSKU ZA 100 EURA": Bez državljanstva, sa šestero djece, živi noćnu moru

"MAJKA ME PRODALA U HRVATSKU ZA 100 EURA": Bez državljanstva, sa šestero djece, živi noćnu moru

Morala ga je slušati jer joj je prijetio da će joj oduzeti djecu. Na majčinu pomoć nije mogla računati. "Netko je, dok sam bila trudna, prijavio da sam tu ilegalno, maloljetna i trudna. Došla je policija. Nisu me deportirali, nego su me stavili u Caritasov dom. Tamo sam bila 24 sata. Idući dan je mama došla i potpisala da izađem. Nije me ni zagrlila niti poljubila taj dan. Samo me predala ponovno njima", kroz suze se prisjeća Helena dok nam nastavlja priču: „Tukao me pred mamom, a i na nju je digao ruku. Mama mi je rekla: 'Dijete drago, ne možeš kod mene živjeti. Ja te ne mogu hraniti. Ti si trudna i moraš mu se vratiti'. Govorila je: 'Vidiš da mu je žao. On se pokajao.' On je uvijek imao riječi koje srce paraju kada napravi tako nešto. Onda bi mi govorili da ga trebam slušati i raditi kako on kaže. Govorili su mi da ga ne ljutim jer me on voli.“
U ZEMLJI ČUDESA: Mrak u glavi osobe koja ima ovlast da objavi rat

U ZEMLJI ČUDESA: Mrak u glavi osobe koja ima ovlast da objavi rat

Predsjedničin novi gaf brzo su uočili savjesni novinari koji su primijetili da je pjesma za koju Kolinda Grabar Kitarović aludira da je bila zabranjena za vrijeme takozvanog jugoslavenskog socijalističkog mraka, zapravo nastala 1999. godine, kada je taj mrak navodno potisnula prosvjetljujuća nacional-kapitalistička paradigma. Predsjednicu je demantirao i sam autor pjesme Rajko Suhodolčan navodeći da je Predsjednica možda pomiješala tu pjesmu s pjesmom „Ak sam ti srčeko ranil“. Kao da se ni sam nije mogao sjetiti koje su to kajkavske pjesme mogle biti zabranjene ili mu je to bio prvi glas za takvu rabotu, iz glave je izvadio popevku „Spoved“. Zašto je kao primjer naveo baš tu pjesmu, u kojoj se ne spominje ni Hrvatska, ni Hrvatsko zagorje, ni domovina, ni bregi, ni zipka u kojom domovina spi, ni sve ono što je izražavalo domoljublje, nego sentimentalnu pjesmu ljubavlju ranjenoga lirskog subjekta?
TURSKI PISAC BURHAN SÖNMEZ: "Erdoğanova politika je potpuno propala"

TURSKI PISAC BURHAN SÖNMEZ: "Erdoğanova politika je potpuno propala"

Pisac iz Turske Burhan Sönmez dobitnik je niza prestižnih književnih nagrada. Rođen u malom kurdskom selu, njegove knjige - u kojima spaja tradicionalni život i narodne priče s iskustvima suvremenog svijeta - do danas su objavljene u više od trideset zemalja. Dugo godina radio je kao odvjetnik, baveći se ljudskim pravima. Bio je jedan od osnivača opozicijskog lista BirGün. U Ankari je 1996. godine preživio pokušaj atentata. Član je engleskog, turskog i kurdskog PEN-a te član odbora međunarodnog PEN-a. „U Turskoj traje rat, a tko od njega profitira? Erdoğan, i on ne želi završiti taj sukob. Neprekidno građanima poručuje da im prijete teroristi i na tome gradi podršku. Neprestano igra na kartu turkijstva i islama. Ta dva elementa identiteta glavne su njegove igračke. Zato on treba taj rat. No on nema budućnosti. Njegova politika već je počela propadati i propast će u potpunosti”, kaže Sönmez za Lupigu
PRVE ŽRTVE SU PALE: Kolumbijska krvava priča se nastavlja

PRVE ŽRTVE SU PALE: Kolumbijska krvava priča se nastavlja

Sve je, samo naizgled, počelo u četvrtak 29. kolovoza ove godine kada se na društvenim mrežama pojavila video snimka jednog od najpoznatijih pripadnika poodavno raspuštenog najstarijeg gerilskog latinoameričkog pokreta, kolumbijskog FARC-EP (Revolucionarne Oružane Snage - Narodna Vojska) Luciana Marina, poznatijeg po njegovom gerilskom imenu Iván Márquez. Na video snimku Márquez se pojavljuje okružen s dvadesetak uniformiranih i naoružanih bivših gerilaca FARC-a. Među njima su i neka od najpoznatijih imena FARC-ove “stare garde”. Još za vrijeme Baracka Obame, a zatim puno intenzivnije nakon dolaska na vlast Donalda Trumpa, započela je do kraja bezumna politika Amerike čiji je cilj bio rušenje “bolivarijanske vlasti” u Venezueli. To je politika ekonomske i svake druge blokade, a stalno na granici prijetnje vojnom intervencijom, po modelu koji se već desetljećima primjenjuje prema Kubi.
NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

Ne sjećam se kada je Sarajevo zadnji put isijavalo ovako pozitivnu i dobru energiju. Razmišljao sam, dok su nas gledali bajstendersi sa zgrade jedne velike medijske kuće (one koja je objavila da se danas ništa ne događa u Sarajevu), kako mi svojim tijelima moramo dokazivati koliko su homofobi i desničari u krivu. A mi smo to dokazali jer su nam mahali i oni koji su zvanično protiv nas. Lijepo je danas bilo biti stanovnikom ovog grada. Kad bih bio melanholičan za jedan trenutak, onda bih se mogao osjetiti kao u pjesmi Lou Reeda „Perfect Day“, ali bolje se osjećati snažno i s vjerom da je moguće napraviti promjene u nečijim glavama. Naša dobrota je jača od vašeg zla. Moje je da ponovim: „Sarajevo će biti, sve drugo će proći“. Uključujući i fašizam koji želi da nas zauvijek vrati u stanje tamnog vilajeta na početku 21. vijeka.

Arhiva

D&K

„PROSLAVA“: Roman Damira Karakaša odašilje jezu šumskih ponora

„PROSLAVA“: Roman Damira Karakaša odašilje jezu šumskih ponora

Svetost stabla odnosno šume uglavnom je prisutna u europskim politeističkim religijama. Studija Jamesa G. Frazera „Zlatna grana: podrijetlo religijskih obreda i običaja“ (Jesenski i Turk, 2002.) nizom povijesnih detalja – poput figure šumskog kralja ili kulta svibanjskog drva – dokumentira mistiku šume. U jednom poglavlju Frazer podsjeća kako je Europa nekoć bila prekrivena prašumama u kojima su čistine bile jedva zamjetne. Slično tome, novi roman Damira Karakaša „Proslava“ (OceanMore, 2019.) ispunjen je šumom čija se gustoća pomiče na semantički i stilski plan. Iako podijeljen u četiri labavo povezana dijela, „Proslava“ je u svakom pogledu monolitan tekst koji odašilje jezu šumskih ponora. Kompozicija koju sam naznačila čine četiri vremenski udaljene, a prostorno uglavnom fiksne situacije/ poglavlja uvezane/ a likom Ličanina Mije.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Omera Ć. Ibrahimagića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Omera Ć. Ibrahimagića

Nije to nimalo neobično, liječnik pa pjesnik. Doktor medicinskih znanosti Omer Ć. Ibrahimagić radi na Klinici za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli i profesor je na Univerzitetu u Tuzli. Rođen je 1968. godine, također u Tuzli, gdje i danas živi i radi. Kad ne objavljuje radove iz oblasti medicine po domaćim i stranim stručnim časopisima, Ibrahimagić se bavi poezijom. Svoje pjesme, priče i putopise objavljivao je na raznim adresama. Navest ćemo samo neke od njih - Most, Front slobode, Večernje novine, Oblici, Zapis, Ostrvo, Pogledi, Gradovrh, Slovo Gorčina, Književni pregled, Riječ, Radio Gornji grad, Strane, Pulse, P.E.N. Centar BiH, Kvaka, Hyperborea, Književna revija, Nomad, Ajfelov most, Knjigomat …Za svoj rad dobio je, među ostalim, i prestižnu nagradu „Mak Dizdar“, za najbolju zbirku pjesama. Na Lupigi se predstavlja s pet svojih pjesama, od kojih prva do sada nije nigdje objavljivana.
SLUČAJ UPLAKANOG PRVAŠIĆA: Zemlja s posebnim potrebama

SLUČAJ UPLAKANOG PRVAŠIĆA: Zemlja s posebnim potrebama

Facebook status Hrvoja Kozmusa, oca dječaka s posebnim potrebama koji je krenuo u prvi razred Osnovne škole Bogoslav Šulek u Slavonskom Brodu, a koji između ostalog prikazuje na priloženoj fotografiji svog sina koji sjedi pred školom i plače, potresao je Hrvatsku. Dijete s posebnim potrebama, čekalo je svog pomoćnika u nastavi, no ovog naravno nije bilo, i tko zna hoće li ga biti i danas, unatoč obećanjima dobivenim samo zbog pritiska javnosti. Status je, rekli smo već, potresao Hrvatsku, zemlju resornih ministara koji imaju za nove limuzine, jurišne helikoptere i borbena oklopna vozila, ali eto nemaju za asistenta, jednog koji ide u prosjeku na troje prvašića. No, Hrvoje Kozmus, kao i svi roditelji takve djece, osim što će se suočiti sa bezosjećajnim, nefunkcionalnim i totalno sjebanim resorom školstva, u koji valjda još vjeruje jedino resorna ministrica, morat će se suočiti s nečim puno gorim.
IMA VAŽNIJIH STVARI: Zašto uopće govorimo o školskim ispričnicama?

IMA VAŽNIJIH STVARI: Zašto uopće govorimo o školskim ispričnicama?

Uz obrazovanje koje bi škola trebala davati, nužno je potreban i odgoj. Možda je odgoj važniji od obrazovanja, pogotovo u početku školovanja, dok se stječu radne navike, ostvaruju odgojni i funkcionalni ciljevi nastave, u svakom nastavnom predmetu, kroz nastavne sadržaje u svakoj nastavnoj jedinici (satu). Kako bi suradnja roditelja i nastavnika bila što bolja, između njih ne smije biti nikakvih tajni, u pogledu učenika, naročito kad postoje određeni problem, s učenikom, roditeljima, braćom. Mnoge stvari se može izbjeći kad je suradnja roditelja sa školom (nastavnicima) uspješna, iskrena, partnerska i prijateljska. Tada će škola biti drugi učenikov dom, u koji će htjeti odlaziti i tamo boraviti. Za kraj i jedan savjet - roditelji ne čekajte da vas pozovu u školu. Sami spontano, odlučno, radoznalo i veselo otiđite u školu koju pohađa vaše dijete. Upoznajte ljude koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju vašeg djeteta. Oni su vam prijatelji!
THE HIRED MAN: Zašto ovo nije prevedeno na hrvatski?

THE HIRED MAN: Zašto ovo nije prevedeno na hrvatski?

U dubrovačkom hotelu Tirena, između naslaganih knjiga za lijene kolovoške dane, privukla me jedna s istaknutom, rukom napisanom ceduljicom na kojoj je engleskim, fino veselim rukopisom napisana preporuka budućem čitatelju, uz želje o ljubavi i sreći. Preveden na slovenski ("Najemnik"), ali ne i na naš jezik "The hired man" roman škotske spisateljice afričkih korijena, Aminatte Forne, za mjesto radnje ima Hrvatsku - postratnu Liku, u koju stiže Engleskinja s dvoje tinejdžera; kupuje kuću i unajmljuje lokalnog radnika Đuru (ili Duru, kako ga engleska inačica imena provlači kroz tekst) za njenu obnovu. Lokalni kolorit je toliko dobro istražen od autorice da se sitne pogreške trebaju tražiti mikroskopom, a likovi tako dobro produbljeni da se bez problema može reći da je ovaj roman, uopće, najbolje strano literarno djelo o našim prostorima.

Arhiva

Lupiga TV

PUT KROZ NOĆ: Diskusija o "neprijatelju broj 2" – izbjeglicama i migrantima

PUT KROZ NOĆ: Diskusija o "neprijatelju broj 2" – izbjeglicama i migrantima

U trenutku kada se na izbjeglice i migrante, koji se prelazeći preko hrvatskog teritorija pokušavaju dokopati boljeg života u nekoj od zapadnoeuropskih zemalja, u Hrvatskoj gleda kao na neprijatelja broj 2 (s obzirom da je broj 1 ipak trajno rezerviran), Festival tolerancije – JFF Zagreb odlučio je upravo na temu izbjeglica i migranata organizirati besplatnu filmsku projekciju, a potom i tribinu s nekoliko govornika dobro upućenih u temu. Večeras će u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema prikazati film „Put kroz noć“ afganistanskog redatelja Hassana Fazilija. Radi se o vrlo neobičnom jednoipolsatnom dokumentarcu koji zapravo počinje bijegom Fazilija i njegove obitelji iz Afganistana. Naime, nakon što je jedan od njegovih dokumentaraca prikazan na afganistanskoj državnoj televiziji, Fazili je počeo primati prijetnje smrću. Talibani su ubili glavnog protagonistu prikazanog filma, a za redateljevom „glavom“ raspisana je novčana nagrada.
INTERVJU - IGOR MANDIĆ NA FALIŠ-U (VIDEO): „Danas svi mediji ničice padaju pred Kaptolom“

INTERVJU - IGOR MANDIĆ NA FALIŠ-U (VIDEO): „Danas svi mediji ničice padaju pred Kaptolom“

Na prepunoj šibenskoj Maloj loži Mandić, inače rođeni Šibenčanin koji za dva mjeseca puni 80 godina života, dočekan je uz veliki pljesak, a u nešto više od sat vremena, dotaknuo se brojnih tema - jasno i glasno kako je to činio cijelu svoju profesionalnu karijeru, od kojih je dio, posljednjih nekoliko godina, proveo i redovito pišući kolumne za Lupigu. Unatoč brojnom auditoriju, popevši se na pozornicu, primijetio je kako može govoriti i bez mikrofona, a da ga se čuje.„Možda me posljednji put vidite živoga. John Cleese je to rekao na balkanskoj turneji. Smrt je smiješna. Svuda je oko nas. Zašto bih se toga trebao bojati? Očekivao sam da ću umrijeti kao i drugi slični meni, poput Tomislava Ladana ili Branimira Donata u 76. godini, ali nisam. Nitko nije savršen“, rekao je Mandić. Mandić je primijetio i kako je kleronacionalizam pokorio cijelu naciju do nevjerojatnih granica i da danas svi mediji ničice padaju pred Kaptolom.
BOŽANSKA LJUBAV: Godina je 2027. i ovako to izgleda kad Crkva preuzme državu

BOŽANSKA LJUBAV: Godina je 2027. i ovako to izgleda kad Crkva preuzme državu

Godina je 2027. i Brazil je postao skoro u potpunosti teokratska država. Formalno, vlast i administracija su podeljeni na državnu i crkvenu, pritom državna neodoljivo podseća na tehnički napredniju, ali jednako glomaznu varijantu iz kultnog filma „Brazil“ Terryja Gilliama, dok je crkvena sasvim u improvizovanom duhu novosvetskog evangelizma, ali ideje i ideali su im isti. Primera radi, dok običan puk čeka u natrpanim čekaonicama da bi dobio priliku da bude ponizan pred šalterskim službenicima, trudnice dobijaju masažne fotelje i priliku da svugde gde trebaju uđu preko reda, čime se makar nominalno sledi "family values" dogma. Čak ni slavni karneval više nije karneval, već je postao festival superiorne božanske ljubavi. Tako to može izgledati kada se dogodi da Crkva preuzme državu.
BRIAN MAY: Poslušajte još jednu sjajnu pjesmu "Valentina Boškovića"

BRIAN MAY: Poslušajte još jednu sjajnu pjesmu "Valentina Boškovića"

Valentino Bošković, originalni bend još originalnijeg imena, iza kojeg stoje splitski glazbenici bračkih korijena, Branko Dragičević i Josip Radić, imaju novi singl. Posvetili su ga legendarnom gitaristu grupe Queen, ili kako bi to oni rekli „gitaristu Kvinota“, danas 72-godišnjem Brianu Mayu. Iako bend postoji već šest godina za Valentina Boškovića, astronauta s Brača koji je još 1646. godine raketom na maslinovo ulje s Vidove gore pobjegao u svemir i sakrio se iza zvijezde Sirius, šira javnost je čula kada je bend u suradnji s TBF-om izbacio, sad već kultnu pjesmu, „Adio, Trafikonte“. Dragičević i Radić u šali će reći da je jezik na kojem pjevaju onakav kakav se govorio na Braću sredinom 17. stoljeća, odnosno u vrijeme kada se brački astronaut lansirao u svemir. Navodno je Valentino kontaktirao „Mayota“ i tražio ga da odsvira solo dionicu u pjesmi, ali je ovome turneja „Kvinota“ bila važnija.
„PRESS“ JE OPET S NAMA: Budžet mizeran, program sjajan

„PRESS“ JE OPET S NAMA: Budžet mizeran, program sjajan

Gradić uz rijeku Unu, od rata na ovamo, bio bi gotovo potpuno lišen bilo kakvih kulturnih događanja da ne postoji udruga Ekološko kulturna scena EKS i ljudi oko nje. No, lokalne vlasti to svejedno nisu u stanju prepoznati. Ili možda jesu, ali ih to apsolutno nije briga. Stoga nikoga neće čuditi ako će ovo biti posljednje izdanje PRESS Film Festivala, što se, nadamo se, ipak neće dogoditi. Ekipi koja ulaže silan trud i s mizernim budžetom svake godine na obalu Une dovodi sjajan program, nitko neće zamjeriti ako se festival ugasi, kao što se polako gasi i život u Kostajnici. A ovogodišnje izdanje PRESS-a, koje se održava u petak 30. i subotu 31. kolovoza, posvećeno je lažnim vijestima koje su već neko vrijeme globalni problem današnjeg društva. Osim filmova, na festivalu će se održati tribine i radionice te će se postaviti i izložba fotoreportera Nikole Šolića.

Arhiva

Misao dana

“U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci”

Petar Petrović Njegoš (1813 - 1851)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije