Novice

RELATIVIZACIJA U REŽIJI SDA: Kome smeta ulica Srđana Aleksića?

RELATIVIZACIJA U REŽIJI SDA: Kome smeta ulica Srđana Aleksića?

Tajib Delalić, vijećnik Stranke demokratske akcije u Općinskom vijeću Novi Grad Sarajevo nedavno je zatražio da se u toj općini preimenuje ulica nazvana po Srđanu Aleksiću, mladiću kojeg su 1993. godine u Trebinju ubili srpski vojnici nakon što je Aleksić pokušao obraniti svog sugrađanina, Alena Glavovića, na kojeg su se vojnici okomili samo zato jer je Bošnjak. Delalić je ustvrdio da je službena “definicija” kako je Aleksić ubijen jer je branio Bošnjake netočna i da je Aleksić ustvari nastradao kada je vojna policija krenula u zapljenu odjeće koju je za njega prodavao Bošnjak Glavović. Radi se o tezi koju već godinama iznose srpska radikalna desnica kako bi relativizirala cijeli slučaj, prikazujući žrtve kao sitne kriminalce koji su se ustvari opirali pravu i pravdi, pri čemu je nesretnim slučajem i isključivo svojom krivnjom Aleksić stradao. Delalić javno poručuje i da su Trebinjci prvu četničku kokardu vidjeli upravo na Srđanu Aleksiću.
DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Šukerova smjena - „s konja na magarca“?

DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Šukerova smjena - „s konja na magarca“?

Dobra je vijest: Davor Šuker će krajem sljedećeg mjeseca biti smijenjen s mjesta predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza. Katastrofalna je vijest: novi će predsjednik, umjesto Šukera, svjetske nogometne legende, postati predsjednik ličkog HDZ-a, anonimni provincijski političar Marijan Kustić. Tako je to u Hrvatskoj. Umjesto da hodamo ukorak s najboljim europskim praksama, sve nas više steže nepodnošljiv društveni ovratnik partijske podobnosti i pobožnosti. Sve u slavu HDZ-a, a prije svih Andreja Plenkovića! Otkako je Franjo Tuđman uz koješta drugo postavio i temelje nogometne organizacije, dakle, gotovo tri desetljeća, tradicionalno, nekad malo manje, nekad malo više, oko dvije trećine članova izvršnog tijela HNS-a su članovi HDZ-a. Dakle, gotovo da je i struktura HNS-a nekakva „duboka država“ jer je organizacija „državotvorna“, a nogomet je, valjda, glavni politički projekt promocije Hrvatske u svijetu.
BORIS DEŽULOVIĆ: Od vrha do dna

BORIS DEŽULOVIĆ: Od vrha do dna

Zloglasni Hillary Step, nekoć smrtonosna zamka za penjače, kako vidimo, jednako je smrtonosan i danas, samo što alpinisti tamo više ne padaju u ambis, već se smrzavaju i umiru satima čekajući u gužvi pred ljestvama kao na Black Fridayu u Macy'su. U svemu, više od tri stotine alpinista i njihovih nosača ostavilo je svoje kosti na obroncima Everesta, a zajedno s njihovim tijelima ekspedicije su ostavile i tone - otpada. Prije dvije godine, recimo, grupa od petnaestak nepalskih volontera mjesec i pol dana čistila je padine Mount Everesta, sakupivši više od deset tona smeća! Mitska Chomolungma, preplavljena hipsterima s GoPro kamerama i aplikacijama za uspon, postala je tako samo malo skuplja Instagram kulisa – tek „banalno brdo“, kako ju je razočaran nazvao veliki Messner – dok su alpinisti staroga kova već odustali i prešli na niže, ali teže uspone, gdje je još uvijek moguće na vrhu biti sam sa sobom, planinom i nebom.
SRBIJA NAKON PRESUDE: Nova heroina je sutkinja Nijambe

SRBIJA NAKON PRESUDE: Nova heroina je sutkinja Nijambe

Kasno uveče stigla je poslanica Srbima sa Andrićevog venca. “Nisu osuđeni ni Srbi, ni srpski narod. Glavu gore, najvažnije je da radimo i otvaramo fabrike”, izustio je Vučić. Nije mogao da ne slaže kao pas (zašto li se tako kaže?), te se pohvalio izmišljenim, ili sumnjivim izvođenjem ratnih zločinaca pred lice pravde, odnosno beogradske sudove. Zatražio je da Srbi - jer “nema ničeg logičnijeg” - izdržavaju kazne u srbijanskim kaznionicama. I niko nije zvao Hitnu pomoć. Rekao je da se sudi uglavnom Srbima, da se Hrvati i Albanci uglavnom oslobađaju. Državna televizija je u udarnom Dnevniku objavila neutralni izveštaj, odrobijan hinjenom nezainteresovanošću, ali je, očekivano, profašistički državni roto proizvod Večernje novosti (urednik Milorad Vučelić) briljirao na svom sajtu i na naslovnici prvog izdanja “Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor: Sramna presuda srpskom generalu”. I ova medijska kuća kao i srodni joj patriotski lajavci daju ozbiljan prostor sutkinji Patrisiji Matimbe Nijambe.
KORAK PO KORAK – PROCES: U Puli na Gradskoj vijećnici osvanula zastava duginih boja

KORAK PO KORAK – PROCES: U Puli na Gradskoj vijećnici osvanula zastava duginih boja

Na balkonu Gradske vijećnice u Puli, tik uz drevni Augustov hram na Forumu, središnjem gradskom trgu, jutros je osvanula zastava LGBTIQ+ ponosa. Time se Pula svrstala uz bok Rijeci koja već od ranije na istovjetan način, vješanjem zastave duginih boja, nedvosmisleno daje podršku LGBTIQ+ zajednici. Zastava se na balkonu našla na inicijativu nedavno osnovane udruge Proces s namjerom da se tako označi Mjesec ponosa koji se već tradicionalno obilježava svakog lipnja. Zanimalo nas je kako su tekli "pregovori" s gradskim vlastima o postavljanju zastave i jesu li iz Grada Pule odmah, bez premišljanja, pristali na tu ideju. Odgovor nam je ponudio Jan Franjul iz Procesa.„Javili smo se Upravnom odjelu za kulturu te odjelu za društvene djelatnosti, a pročelnice su nam odmah odgovorile s pozitivnom reakcijom gradskih vlasti koje su odmah odlučile podržati našu inicijativu“, objašnjava nam Franjul, dodajući kako je i novi gradonačelnik podržao njihovu ideju te je zastava istaknuta čim su je iz Procesa predali gradskim vlastima.

Arhiva

D&K

AUTORASIZAM I BAJKE: Pljuska iz uljuđene Njemačke

AUTORASIZAM I BAJKE: Pljuska iz uljuđene Njemačke

Svima koji vjeruju da su uljuđeni (sjevero)zapadnjaci odavno cijepljeni protiv rasizma i sličnih gadosti, pa je infekcija time danas rezervirana samo za nas ostale – recimo na Balkanu – njemački je ministar zdravstva Jens Spahn prošli tjedan udario gromku pljusku. Ili ga je zakačio neki još nepoznat soj: izjavio je u Bildu da se uzrok velikom širenju koronavirusa u Njemačkoj početkom lanjske jeseni krije u ljetnim učestalim putovanjima građana porijeklom s Balkana i Turske koji mahom svoj godišnji odmor provode u starom zavičaju. Njemački su Turci tad reagirali krajnje uvrijeđeno, javio se kritikom i albanski premijer, ali bi vjerojatno sve ostalo na tome da novinari Welta nisu bili dodatno ljubopitivi i upustili se u fact-checking. Iz ministarstva im je poručeno da se tvrdnja zasniva na dvama istraživanjima saveznog Instituta Robert Koch o kretanjima njemačkih građana, na što je Welt presavio tabak i optužio Spahna da priča – bajke.
KNJIGA LJUBAVI: Kako to da u gradu nema pjesnikove ulice, trga, parka, bilo čega?

KNJIGA LJUBAVI: Kako to da u gradu nema pjesnikove ulice, trga, parka, bilo čega?

Ne mogu i neću pisati kritiku ove knjige, jer u ovom zborniku i sam imam jedan mali tekst, pa mislim da to naprosto ne bi bilo u redu. Sjećam se kako je jedan uvaženi kolumnist i filmski kritičar igrao u jednom filmu, a onda napisao kritiku, i to vrlo pohvalnu, o tom istom filmu. Meni je to bilo neukusno, još više smiješno, pa ne bih i sam da nešto slično uradim. Kada god je u pitanju zbornik tekstova osjećam se kao dio tima, kao, recimo, član orkestra koji doprinosi izvedbi simfonije, pa se nadam lijepoj izvedbi, a kakva je neka sude oni koji je čuju. Neću pisati uobičajenu recenziju, čak ni iznositi primjedbe (kojih naravno uvijek može biti, pa se i ovdje potkrala poneka mala omaška), nego bih htio iznijeti svoj dojam. A onaj prvi, još prije nego što sam vidio ovu knjigu je bio da nastaje knjiga tekstova u Italiji o jednom znamenitom sarajevskom pjesniku. Rijetka je to počast. Nažalost rijetka.
PISMO RATKU MLADIĆU: „Ni slutila nisam da će poklon od Vas biti toliko masivan“

PISMO RATKU MLADIĆU: „Ni slutila nisam da će poklon od Vas biti toliko masivan“

Ovo nije pismo podrške Srpkinje u tridesetim, koja drži Vašu sliku uz ikonu. Svakako da takvih neposlatih pisama ima među neplaćenim računima, starim brojevima Politike i šajkačama mnogih Srba, ali ovo nije takvo pismo. Sada već možete pretpostaviti da ovo nije ni prijateljsko pismo, jer moji prijatelji nisu ubice, secikese niti prevaranti. Jasno, ovo nikako ne može biti ni ljubavno pismo, daleko bilo, možete mi otac biti. Fascinantna je Vaša interpretacija sopstvene slobode kao apsolutne, da otmete jednoj grupi ljudi kuće, ulice, živote i fotografije, i „poklonite“ ih favorizovanoj grupi na koju gledate kao svoju i podaničku, znajući da činite nasilje i prema jednima i prema drugima. Otkrijte mi tajnu, kako ste uspeli da me uvučete u taj kolektivni zločin, i natovarite mi na leđa teret koji ste sami trebali poneti? Odakle Vam pravo da utičete na moj život do te mere da se „ne osećam kod kuće u sopstvenoj kući“? Sada ću prestati da Vas zapitkujem da ne upadnem u zamku i teretim Vas za sve svoje životne neuspehe.
FENOMEN KOJI ZAHTJEVA TUMAČENJE: Odakle komičari u hrvatskoj politici?

FENOMEN KOJI ZAHTJEVA TUMAČENJE: Odakle komičari u hrvatskoj politici?

Danas su komičari i estradnjaci sve češći u vrhu hrvatske politike, a među prisutnim akterima su i glumci dugo godina emitirane humoristične emisije „Večernja škola“ (čiji podnaslov je sredinom 2000-tih glasio „Povratak upisanih“). Miroslav Škoro koji je do kraja bio u utrci za zagrebačku gradonačelničku fotelju, nastupao je tada pod imenom Ferdo Smičiklas „Mićko”, a glavni lik „Večernje škole“, profesor Kučina (Željko Pervan), član je Škorinog Domovinskog pokreta. U jednome intervjuu u kojem tumači svoje motive za ulazak u politiku, Pervan navodi neke nenormalnosti i „nastranosti” koje se, kako kaže, uvijek skrivaju „ispod površine, u banalnosti”, zaključujući da je Hrvatska kao „Afrika sa strujom”. No, umjesto da se – mi Hrvati – prema Pervanovoj natuknici, u bezakonju koje nas okružuje odvažimo na osvještavanje činjenice da smo i mi živući mrtvaci globalnog sistema, predlažem doslovno (no ne banalno) čitanje Nikolaidisa te fokusiranje upravo na figuru političara-komičara.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Špiro i Frane

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Špiro i Frane

Moja mama je raširila ruke: „Pa šta mi imamo sa tim?“ Murac Špiro je rekao: „U tome i je problem, draga gospođo! Svi Hrvati govore da nemaju ništa sa tim!“ Onda sam ja sa zadnjeg sica rekao: „Ja ovo ne kužim! Ko je kome vratija oredene?“ Murac Špiro je rekao: „Presjednik Milanović je vratija ordene zločincu Glavašu! Il je bilo obratno? Viš ne mogu se sad sitit…“ Onda je murac okrenijo se prema noštromu i doviknijo je: „Joke, jel ono Milanović vratija ordene Glavašu il je Glavaš vratija ordene Milanoviću?“ Noštromo je doviknijo: „A ne pratin ti ja vanjsku politiku, Špiro! Meni je to sve isti kurac!“ Samo onda je moja mama izašla iz škodilaka i pitala je murca Špira da jel može doć časkom sa njom na stranu. Murac Špiro je rekao da može. Onda su njih dva odgibali u kantun od trajekta. Onda je mama nagnila se prema murcu i utiho je rekla: „Šjor Širo, ja tačno znan šta vi radite…“ Murac Špiro je pitao: „Šta ja to radin?“ Mama je rekla: „Aj pošteno priznajte da vas je posla moj ćaća da nas zajebajete! Nema šanse da on ovo nije zakuva!

Arhiva

Lupiga TV

ZDRAVOM RAZUMU NESHVATLJIVO (VIDEO): Ovako su presudu dočekali u Mladićevom rodnom Kalinoviku

ZDRAVOM RAZUMU NESHVATLJIVO (VIDEO): Ovako su presudu dočekali u Mladićevom rodnom Kalinoviku

„Znam ga ja jer je odavde. Nije on takav čovjek kako su presudili. Nije on naređivao, ni ubijao. On je branio svoj narod – ljudski“, reći će u kameru jedan od stanovnika Kalinovika, varošice smještene u bosanskim vrletima kamo vas put zasigurno neće slučajno nanijeti. „On“ je Ratko Mladić, haški osuđenik na doživotnu kaznu zatvora, a rođen je u selu Božinovići nedaleko Kalinovika koji je udaljen sat i pol vremena vožnje od Sarajeva i, po lošim cestama, dva sata vožnje od Konjica. Poput mještanina iz uvodne rečenice i svi ostali razočarani su presudom i gorljivo, točnije zdravom razumu nezamislivo, brane svog nekadašnjeg sumještanina. Uglavnom tvrde da je Mladić dobar čovjek i nevini srpski junak. Nitko od ljudi koji su stali pred kameru nije pokazao ni zrno mogućeg kritičkog propitivanja Mladićeve uloge u monstruoznom ratu, a iz viđenog možemo samo zaključiti da u Kalinovik suočavanje s prošlošću nikad neće ni kročiti.
NESVAKIDAŠNJI PROSVJED: Više od 1.500 kulturnjaka diglo svoj glas, sve uz strogi razmak

NESVAKIDAŠNJI PROSVJED: Više od 1.500 kulturnjaka diglo svoj glas, sve uz strogi razmak

Jedan od neuobičajenijih prosvjeda koje smo imali priliku vidjeti od početka pandemije koronavirusa zbio se ovog tjedna u Finskoj. Pred tamošnjim parlamentom skupilo se, prema policijskim procjenama, oko 1.500 kulturnih radnica/ka tražeći veću podršku kulturi u ovim pandemijskim uvjetima. Na dobre rezultate Finske u borbi s koronavirusom, u odnosu na ostatak Europske unije, zasigurno je jedan od ključnih utjecaja imalo strogo ograničavanje javnih događaja. U takvoj politici „lockdowna“ posebno je stradao kulturni sektor koji sada zahtjeva veće subvencije od onih koje je vlada odobrila u prethodnom razdoblju. Stoga su pred parlamentom ovog četvrtka, točno u podne, organizirali prosvjed koji je bio i svojevrsni performans, s obzirom da su se sudionici, njih dakle 1.500, strogo pridržavali fizičke distance te su svi prosvjednici stajali poredani pred parlamentom uz identičan, propisani, razmak. Među prosvjednicima je bio veliki broj afirmiranih umjetnica/ka, od književnica/ka, preko glumica/aca do poznatih glazbenica/ka.
POTENCIJALNI KANDIDAT: Košmar političara u pokušaju

POTENCIJALNI KANDIDAT: Košmar političara u pokušaju

U idealnom svijetu, političari bi bili oni ljudi koji se doista brinu za dobrobit ljudi u svojoj lokalnoj sredini, na nacionalnom i na globalnom nivou, imaju inovativne ideje kako zatečeno stanje popraviti u okviru zakonom definiranih mogućnosti, te sposobnosti i energije da te svoje plemenite ideje provedu do kraja. U ovom našem, realnom, političari su karijeristi željni slave i osobne materijalne koristi, a moć koju stječu im je ujedno i sredstvo i cilj. Zbog toga od njih po dobru rijetko koga pamtimo, a po zlu ovisno o tome koliko su zla načinili i do koje su se pozicije uspjeli popeti. O gubitnicima, onima koji su se u politici okušali, ali se nisu uspjeli zadržati, bilo zbog svojih ograničenih sposobnosti, spleta okolnosti ili jednostavne činjenice da su tu zapravo zalutali, uglavnom i ne razmišljamo puno, oni vrlo brzo odlaze u zaborav, ali su kao grupni karakter možda i najzanimljiviji za promatranje i proučavanje.
SNIMKA KOJA JE ODUŠEVILA SRBIJU: Glumica Svetlana Bojković tijelom blokirala ulaz kamionu na deponiju

SNIMKA KOJA JE ODUŠEVILA SRBIJU: Glumica Svetlana Bojković tijelom blokirala ulaz kamionu na deponiju

Poznata glumica Svetlana Bojković jučer je oduševila javnost u Srbiji, nakon što je na društvenim mrežama objavljena snimka kako nepokolebljivo i sa smiješkom staje na put kamionu koji je pokušao istovariti građevinski otpad na područje Bare Reve, uz samu obalu Dunava, nedaleko beogradskog naselja Krnjača. Nekadašnja oaza prirode, koja je stanište više od 150 vrsta ptica i važan segment u zaštiti naselja od poplava, posljednjih se godina pretvorila u ilegalno odlagalište otpada, a nekoliko lokalnih udruga već neko vrijeme organiziraju prosvjedne šetnje, s ciljem obrane prirode. Upozoravaju da je situacija takva da mještanima prijeti ekološka katastrofa te su pokrenuli inicijativu da se Bara Reva proglasi prirodnim dobrom. Jučer im se priključila i proslavljena 73-godišnja glumica, koju javnost najviše pamti po ulozi u tv seriji „Bolji život“. U trenutku kada se pojavio jedan kamion, čiji vozač je namjerio u Bari Revi istovariti otpad, Bojković je stala u prvi red i svojim tijelom krenula spriječiti prolazak teretnjaku. I u tome je uspjela.
NOVI SPOT DUBIOZE: Kako su prvi bosanski astronauti lansirani u svemir, zamalo

NOVI SPOT DUBIOZE: Kako su prvi bosanski astronauti lansirani u svemir, zamalo

„Bosanska Svemirska Agencija (BOSA) će u srijedu 26.05.2021. tačno u 18:00 CET lansirati prve bosanske astronaute u Svemir“, tako je glasila najava koju smo dobili prije nekoliko dana. I lansiranje se uistinu dogodilo, a povijesnom događaju mogli ste svjedočiti na YouTube kanalu Dubioze kolektiv gdje se odigravao live prijenos lansiranja iz svemirskog centra u Zabrđu, selu nedaleko Sarajeva. Radi se o novom spotu Dubioze, u kojem je glavne uloge preuzeo dobro poznati dvojac, Almir Hasanbegović i Adis Zvekić, koji glume astronaute u vrlo ozbiljnoj operaciji BOSA-e. Pjesma „Space Song“ objavljena je na njihovom posljednjem albumu „#fakenews“ u kojoj gostuje Earl Sixteen iz britanskog benda Dreadzone. Produkciju potpisuje Fabrika, režiju Salem Kapić-Kantardžić, dok je za scenarij bio zadužen drugi, nešto manje javno istaknuti bendovski dvojac, Brano Jakubović i Vedran Mujagić. Sve je snimljeno u nekada slavnom kombinatu Rudnika mrkog uglja Breza, a evo kako je ispalo…

Arhiva

Misao dana

“Nikad nije bilo razumno dovesti neprijatelja na rub očaja”

Niccolo Machiavelli (1469 - 1527)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Šukerova smjena - „s konja na magarca“?

    11.06.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Šukerova smjena - „s konja na magarca“?

  2. KNJIGA LJUBAVI: Kako to da u gradu nema pjesnikove ulice, trga, parka, bilo čega?

    09.06.2021.

    Predrag Finci

    KNJIGA LJUBAVI: Kako to da u gradu nema pjesnikove ulice, trga, parka, bilo čega?

  3. IZABRANA ŠUTNJA: Zašto se znanstvena zajednica ustručava analizirati sumnjivi doktorat HDZ-ovog moćnika?

    27.05.2021.

    Boris Pavelić

    IZABRANA ŠUTNJA: Zašto se znanstvena zajednica ustručava analizirati sumnjivi doktorat HDZ-ovog moćnika?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije