Novice

NAŠI NOVI SUSJEDI: Činjenicama i stvarnim pričama protiv stereotipa i ukorijenjenih mitova

NAŠI NOVI SUSJEDI: Činjenicama i stvarnim pričama protiv stereotipa i ukorijenjenih mitova

Europljani nerijetko precjenjuju broj imigranata u svojoj zemlji, pa tako ljudi vjeruju da je njihov broj u ukupnoj populaciji dvostruko, pa čak i tri puta veći od stvarnog broja. I dok 39 posto Europljana vjeruje da je medijsko izvještavanje o imigrantima objektivno, 36 posto je mišljenja da mediji ovoj tematici pristupaju previše negativno. Kako bi se, promicanjem odgovornog novinarstva i dijaloga među svim članovima društva, uspostavila protuteža porastu populizma i plasiranju dezinformacija, ovih je dana pokrenuta internetska stranica „Novi susjedi“ (New Neighbours). Riječ je o projektu koji promovira interkulturalne medijske prostore te ima za cilj pružiti ljudima informacije o migracijama utemeljene na činjenicama i stvarnim životnim pričama u interkulturalnoj Europskoj uniji. Osim kroz oči migranata, cijeli proces integriranja i prihvaćanja, nada i strahova, u ovom će se projektu sagledati i iz ugla domaćeg stanovništva
REPORTAŽA ŠVEDSKE TELEVIZIJE S ISTOKA HRVATSKE: „Ovdje su ostali još samo starci“

REPORTAŽA ŠVEDSKE TELEVIZIJE S ISTOKA HRVATSKE: „Ovdje su ostali još samo starci“

Hrvatsku je nedavno posjetila ekipa švedske javne TV kuće, a prilog koji su, 13. svibnja emitirali na SVT-u, Hrvatsku je prikazao kao zemlju u kojoj vlada siromaštvo, iz koje ljudi, posebno mladi, masovno bježe, zbog čega gradovi, s pustim ulicama, praznim kućama i lokalima, zastrašujuće sliče gradu duhova. Novinar SVT-a, Samir Abu Eid, posjetio je gradić Ilok, na samom istoku Hrvatske i ostao zaprepašten tužnim prizorom praznih ulica i napuštenih kuća. Prilog možete pogledati na službenoj web stranici SVT-a. U prilogu je istaknuo kako je pitanje migracija za mnoge zemlje jedno od najvažnijih pitanja na predstojećim izborima za Europski parlament te je zaključio kako u Europi raste zabrinutost zbog imigracije, dok je u Hrvatskoj realan problem emigracija stanovništva.
REAKCIJA NA 'HOD ZA ŽIVOT': 'Partikularni interesi ne mogu postati opravdanje za nasilje nad drugim ljudima'

REAKCIJA NA 'HOD ZA ŽIVOT': 'Partikularni interesi ne mogu postati opravdanje za nasilje nad drugim ljudima'

„Žena je ta koja odlučuje o nastavku ili prekidu trudnoće i svatko tko pokušava postaviti drugačiji zakon ili princip, postavlja svoju autonomiju nad autonomijom žene i granicama njezina tijela i života. Zbog toga se protivnici prava na prekid trudnoće, nikad ne bi trebali nazivati 'pro-life' jer se ne radi o 'pro-life' poziciji nego o poziciji preuzimanja moći nad drugim ljudskim bićem koje ima neotuđivo pravo na svoju samoopstojnost. Takva pozicija bi se prije mogla nazvati 'pro-power'“, stoji u otvorenom pismu grupe građana kao reakcija na „Hod za život“ koji se već održao u Osijeku i Rijeci, a u Zagrebu, Splitu i Zadru održat će se baš dan uoči održavanja europskih izbora, na dan izborne šutnje. Pismo je upućeno vladajućim političkim strukturama, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.
EU ZA POČETNIKE: Koliko su uopće bitni hrvatski zastupnici u EU Parlamentu?

EU ZA POČETNIKE: Koliko su uopće bitni hrvatski zastupnici u EU Parlamentu?

Kako se bliži 26. svibnja, dan kada će se održati europski izbori, tako su mediji sve zagušeniji izbornim temama i predizbornim aktivnostima stranačkih takmaca, dok istovremeno vjerojatno većina hrvatskih građana ne zna što je uopće Europski parlament, koja je njegova uloga, kakva mu je struktura i kako zapravo funkcionira, a kamoli kako se donose zakoni u njemu i koliko je važno da Hrvatska u Parlamentu ima svoje predstavnike te mogu li naši predstavnici uopće utjecati na donošenje odluka. Odgovore na ta, ali i niz drugih pitanja Lupiga je potražila u razgovoru s aktualnim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu – Biljanom Borzan, Ivanom Maletić, Davorom Škrlecom i Dubravkom Šuicom. Zastupnike smo pitali i koliko su, sudeći po dosadašnjem iskustvu iz prakse, svojim radom i angažmanom uistinu pridonijeli boljitku Hrvatske i njenih građana te što smatraju svojim najvećim postignućima.
NE BUDI ĐUBRE: Kad komunalne službe neće, čiste građani

NE BUDI ĐUBRE: Kad komunalne službe neće, čiste građani

Želeći učiniti nešto za svoje društvo popularna makedonska kazališna i filmska glumica Irena Ristić odlučila je krenuti u akciju. S nekoliko prijatelja osnovala je inicijativu pod imenom “Ne bidi đubre” ("Ne budi đubre") i počela raditi ono što je mnogim Makedoncima nezamislivo. Naime, oni čiste smeće s javnih površina, a neki ih zbog toga nazivaju plaćenicima, uvjereni da to rade samo kako bi diskriminirali komunalne tvrtke. Prošli mjesec Lupiga je s njima bila u akciji. Čistila se javna površina uz autocestu Skoplje-Tetovo. Čim smo stigli na lokaciju, uokolo se nevjerojatnom brzinom razmililo tridesetak ljudi, neumorno čisteći, a već na prvi pogled bilo je jasno da smeća ima na pretek. U roku samo dva sata skupljeno je čak 105 vreća raznog smeća. Iako su građani obavili posao komunalne tvrtke, ona čak nije bila u stanju organizirati da se prikupljeno smeće u normalnom roku prebaci na deponiju.

Arhiva

D&K

FASCINANTNA PRIČA SVJETSKOG PUTNIKA: „Iako smo u invalidskim kolicima, ne smijemo odustati od svojih snova“

FASCINANTNA PRIČA SVJETSKOG PUTNIKA: „Iako smo u invalidskim kolicima, ne smijemo odustati od svojih snova“

Bio je na vrhu pješčane dine u Sahari, na safariju u Tanzaniji, kupao se u Mrtvom moru i Indijskom oceanu, družio s nomadskim plemenima, istraživao Wadi Rum pustinju … I sve bi to bila uzbudljiva, no ne i unikatna, priča nekog zaljubljenika u putovanja ili „influencera“ s Instagrama, da glavni akter ovih pustolovina nije Slaven Škrobot, mladić koji je, prije deset godina, završio u invalidskim kolicima. Pri skoku s mola u more, slomio je vrat i ostao nepokretan. No, kada bolje upoznate Slavena, shvatite da riječ nepokretan, bez obzira na invaliditet, u njegovom slučaju definitivno nije odgovarajuća riječ. Najteže od svih dosadašnjih putovanja bilo je ono nedavno, u Jordan, gdje se trebalo uspeti na vrh planine na kojoj se nalazi slavni hram El-Deir, u Petri. „Prijatelj me na leđima donio na vrh stijene, tada su mi se, iako ih ne osjećam, odsjekle noge“, kaže nam Slaven.
NAKON DIVLJANJA MATURANATA OGLASIO SE GRADONAČELNIK RIJEKE: „Kakav će svijet stvoriti ovakva mladost?“

NAKON DIVLJANJA MATURANATA OGLASIO SE GRADONAČELNIK RIJEKE: „Kakav će svijet stvoriti ovakva mladost?“

Nakon divljanja dijela riječkih maturanata koji su izlazak iz školskih klupa jučer „proslavili“ skandiranjem „Ajmo ustaše“ i „Za dom spremni“, i to, između ostalog, baš ispred antifašističkog Spomenika oslobođenja na riječkoj Delti, reagirao je i gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel, pitajući se kakva nas budućnost čeka s mladima koji zazivaju poraženi zločinački sistem. „Kao gradonačelnik Rijeke sramim se onih riječkih maturanata koji su jučer kod Spomenika slobodi i duž riječkog Korza izvikivali sramotne ustaške parole. Sramim se i pitam se što su u proteklih 18 godina radili njihovi roditelji i što su radili svi ljudi uključeni u sustav odgoja i obrazovanja. Ti su mladi ljudi najveći dio svojeg života proveli u ta dva miljea", reagira Obersnel koji je zbog ovog incidenta danas uputio dopis načelniku policije sa zamolbom da se uz pomoć dostupnih snimki izgrednici pronađu i kazne.
PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

Život se razlaže na velike životne, osobne događaje. Sjećamo se onih bitnih detalja, prekretnica, onih što donese sreću ili nesreću. To je životno tkivo preko kojeg obolijevamo ili ozdravljamo. Prošli mjesec je preminuo moj otac. Zadnjih 15 godina nismo svakodnevno ili rijetko komunicirali, a ono vrijeme prije toga, ne toliko afirmativno vrijeme, razgovarali smo po nekoj potrebi. Kada je financijska, skrbnička i svaka druga potreba nestala, naši razgovori su se formulirali na nekoliko rečenica iz kojih, ako bi izašli; stvarala se opća pomutnja te ja obično nisam znao kako reagirati. Moj otac je bio normalan čovjek. Kada kažem "normalan", to se čini pretjeranim u današnjem svijetu. Međutim, ovo cjelokupno društvo nudi jedan sloj ljudi koji idu kroz život i koji postoje u duhu svog bitka, koji zaziru od mističnosti, jednostavnije bi se to reklo - promjena. Sebe također smatram normalnim i jasnim.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Katarine Sarić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Katarine Sarić

Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju. Njene pjesme objavljivane su u brojnim časopisima. Od Indije i Nepala, preko Velike Britanije i Irske, sve do Sjedinjenih Država i Kanade. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, prvo filozofiju, a potom i južnoslavensku književnost. Trenutno na Fakultetu za političke nauke u Podgorici, završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Kaže da je mogla biti plesačica, samo da je imalo truda usmjerila prema tom svom talentu. No, zato je trud uložila u poeziju i prozu. „Pišem lako, svoje opsesije odmah stavljam na papir i pisanje, čini mi se, samo teče. Osjećam olakšanje dok pišem“, reći će Katarina u jednom razgovoru. Danas živi, radi i svoje opsesije na papir stavlja u Budvi. Lupiga je svojim čitateljima predstavlja s pet pjesama.
DA VAM SE PREDSTAVIM…: Majstor karikature čiji su radovi i stoljeće kasnije izuzetno aktualni

DA VAM SE PREDSTAVIM…: Majstor karikature čiji su radovi i stoljeće kasnije izuzetno aktualni

"Sasvim pri kraju devetnajestog veka (tačnije u krštenici), ugledao sam svetlo dana u Glini maloj varošici Hrvatske. U mom kraju, koji je u političkom rečniku poznat pod imenom Banije, žive izmešani katolici i pravoslavni, ili, kako se oni sami zovu, Srbi i Hrvati. Ta dva plemena čuvena su u svetu po tome što već decenijama vode borbu, dokazujući jedni drugima savršeno istim jezikom, istim argumentima i, šta više, istim karakterističnim izrazima iz Vukovog rečnika da - nisu jedan narod. Ja sam plod te mešavine, jer mi otac beše katolički Hrvat a majka pravoslavna Srpkinja. Prema tome, hteo ne hteo, rodio sam se kao Jugosloven. Sasvim je razumljivo da je, pri takvom stanju duhova u mome kraju, već pri mome rođenju izbio jedan od bezbrojnih srpsko-hrvatskih sporova", napisao je svojevremeno karikaturist i publicist Petar Pjer Križanić, rođen prije točno 129 godina.

Arhiva

Lupiga TV

NAKON DVA DESETLJEĆA ČEKANJA: Filip Šovagović jasan je i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta

NAKON DVA DESETLJEĆA ČEKANJA: Filip Šovagović jasan je i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta

Nesvakidašnja je, mada ne i neuobičajena, a svakako znakovita, historija ovog dramskog teksta, njegov dva desetljeća dugi put do neke zagrebačke pozornice. „Ciglu“, naime, Filip Šovagović (Zagreb, 1966.), glumac, redatelj, scenarist, producent, ali i vrlo osebujan i vrstan dramatičar piše koncem devedesetih godina prošlog stoljeća. Šovagović je jasan i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta koji nas okružuje, sve uz svojstveni mu humor, a redatelj Krešimir Dolenčić to vrlo domišljato pretače u scenske slike i prizore. U dramu je snažno utisnut pečat ratnih devedesetih u Hrvatskoj, Cigla, glavni lik, mobiliziran je, odlazi na front, misli da je to u redu jer „netko treba obraniti nas Hrvate“, kaže, no tamo je uhvaćen, zarobljen, mučen, silovan, prošao torturu logora, opisuje to ne bez tihe rezignacije i cinizma: „U godinama kada sam trebao postati gospodar svog vremena, nevrijeme se nije smirilo danima. Mjesecima. Godinama.“
VIDEO - KAKO JE BARE OPET PODIGAO PRAŠINU: „ U 21. stoljeću oni briju na raj i pakao, đavole i Boga“

VIDEO - KAKO JE BARE OPET PODIGAO PRAŠINU: „ U 21. stoljeću oni briju na raj i pakao, đavole i Boga“

Goran Bare ponovno je digao prašinu. Njegovo gostovanje u emisiji Aleksandra Stankovića „Nedjeljom u 2“ izazvalo je brojne reakcije, a najviše njih stiglo je na račun Baretove izjave kako je zavidan religioznim ljudima, onima koji vjeruju, jer on, s obzirom da je 21. stoljeće ne može vjerovati u takve priče. „To je srednjovjekovna priča, kao Crvenkapica, priča za malu djecu. Pročitao sam Bibliju, to je tako tupava knjiga“, zaključio je Bare i izazvao bijes onih kojima, kako reče, zavidi. Iako se ubrzo nakon izgovorenog ispričao, na društvenim mrežama su pogođeni vjernici Bareta, prema onoj da bližnjeg svoga treba ljubiti kao sebe samoga, zasuli drvljem i kamenjem, odnosno prijetnjama i ogavnim uvredama. Hrvatska televizija nedugo nakon završetka emitiranja, emisiju je „digla“ na YouTube, a snimku donosimo na ovom mjestu kako biste vidjeli zbog čega je sve Bare digao toliku prašinu.
ČOVJEK: Kako smo uništili Svijet

ČOVJEK: Kako smo uništili Svijet

Video, koji je autor nazvao jednostavno - „Čovjek“ - prvi je puta na You Tubeu objavljen krajem 2012. godine, te je ubrzo postao viralan. Dosada, samo na YouTubeu, ima nešto manje od 33 milijuna pregleda i još uvijek intenzivno cirkulira društvenim mrežama. U uvodu animiranog filma prikazan je idiličan prizor naše planete prije 500.000 godina. U netaknutoj šumi, u kojoj bezbrižno skakuću vjeverice, odjednom se pojavljuje čovjek odjeven u majicu s natpisom „dobrodošli“. Iako se na prvu čini kako je čovjek dobroćudno i nasmijano stvorenje, optimizam nestaje već pri prvom susretu s majušnim pripadnikom životinjske vrste, pužem kojeg čovjek, tek tako, iz razonode, brutalno zgazi. Okrutni se niz nastavlja zagađenjem mora smećem i opasnim otpadom. Čovjek potom nastavlja svoj ubilački pohod od kojeg niti jedna životinjska vrsta nije izuzeta.
URBAN IMA NOVI SINGL: "Treba nam tako malo - jedan kremen i jedna iskra"

URBAN IMA NOVI SINGL: "Treba nam tako malo - jedan kremen i jedna iskra"

Urban&4 imaju novi singl, nazvan vrlo jednostavno „Iskra“. Idejno je nastao u osami doma Damira Urbana, laganijeg tempa, uz akustičnu gitaru. „Odlučili smo da je najbolje pokušati zadržati taj topao, kućni duh te glazbenu priču benda samo, naprosto, nasloniti na njezine temelje. Za mene je 'Iskra', u nekom prenesenom smislu, simbol našeg zaloga za budućnost“, reći će Urban koji je sam na akustičnoj gitari odsvirao dio pjesme. Luka Toman snimio je i akustičnu i električnu gitaru, na basu je bio Sandi Bratonja, na klaviru Saša Markovski, a za bubnjevima Marco Bradaschia. Urban se zajedno sa suprugom Milicom Czerny Urban prihvatio i režije spota za „Iskru“. Odlučili su se za vrlo jednostavno, ali upečatljivu formu iza koje stoji jedna zanimljiva, rekli bismo i pomalo nostalgična priča. O čemu se radi objasnit će sama Milica Czerny Urban.
ZAVRŠEN PRVI DIO SUBVERSIVEA: Duboko sjetni, sućutni i humani „Ray&Liz“ odnio nagradu

ZAVRŠEN PRVI DIO SUBVERSIVEA: Duboko sjetni, sućutni i humani „Ray&Liz“ odnio nagradu

Na Subversiveu je ove godine prikazano više od 50 naslova, od igranih filmova, do kratkometražnih i dokumentaraca, a organizatori ističu kako je među njima bio velik broj recentnih i provokativnih filmova čiji autori kritički promišljaju svijet u kojem živimo. Čast da odaberu najbolje od prikazanog imao je tročlani žiri – Nikolina Hrga (producentica), Zvonimir Jurić (redatelj i profesor na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti) i Otto Reiter (austrijski filmski kritičar). Dodjelom nagrada završen je izuzetno bogati filmski dio programa ovogodišnjeg Subversive Festivala, a pred nama je drugi dio festivala, tijekom kojeg će se održati niz zanimljivih predavanja, okruglih stolova i predstavljanja knjiga. Već sutra, u ponedjeljak, započinje 3. AlterEkonomski forum, i to okruglim stolom „Europa na rubu – od političkog do politike", a nešto kasnije predavanje će održati berlinski profesor Michael Heinrich.

Arhiva

Misao dana

“Tko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, moze biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati”

Arthur Schopenhauer (1788 - 1860)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

    22.05.2019.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

  2. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

  3. TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

    30.04.2019.

    Nataša Škaričić

    TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije