Novice

POČASNI DOKTORAT IGORU MANDIĆU: „Nikada nije podilazio, niti kalkulirao, nego je, naprotiv, namjerno provocirao“

POČASNI DOKTORAT IGORU MANDIĆU: „Nikada nije podilazio, niti kalkulirao, nego je, naprotiv, namjerno provocirao“

„Hvala mu na velikom doprinosu intelektualnoj zajednici“, uz te je riječi, na Sveučilištu u Rijeci, dodijeljen počasni doktorat Igoru Mandiću, književniku, velikom esejistu i Lupiginom kolumnistu. „Ova dodjela počasnog doktorata je na najboljem tragu prosvjećenost i prosvjetiteljstva o kojima su pisali humanisti poput Erazma Roterdamskog ili Immanuela Kanta. To je čin odavanja počasti vladavini neovisnoga uma nad uskogrudnim afektivnim radikalizmom“, rekla je prilikom svečane dodjele rektorica Sveučilišta u Rijeci, Snježana Prijić Samaržija. Dodala je i kako je Mandić cijelog svog života, u što su se mogli uvjeriti i Lupigini čitatelji čitajući Mandićeve tekstove, iznosio kontroverzna gledišta i da nikada nije podilazio niti kalkulirao, nego je, naprotiv, namjerno provocirao.
PUTIN U BEOGRADU: Orgija udvoričkog ludila

PUTIN U BEOGRADU: Orgija udvoričkog ludila

Ukazanje predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina u Srbiji pokazalo je do kog stepena udvoričkog ludila ovdašnja vlast može da dobaci, a u iskazivanju pokornosti ruskom caru istakli su se i pojedini građani, onako na svoju ruku. Kao apsolutni šampion servilnosti pokazao se „novinar“ Kurira Vladimir Đorđević koji je, kako ponosno ističe, jedini predstavnik sedme sile koji je uspeo da se rukuje s Putinom. Sa čitaocima je podelio svoju odluku da ruku koja je dodirnula žive mošti svetog Vladimira Vladimiroviča više neće prati. U mističnom zanosu putinofilije Đorđević piše: "Ova ruka (leva), takoreći Putinova, se neće prati. Neka Putin još ostane u Srbiji preko moje ruke". Ni predsednik Vučić nije zaostajao za ostalim putinoidnim poltronima. Izlivi radosti i napadi sreće koji su mu se ogledali na licu u Putinovom prisustvu bili su više nego degutantni, nema tog člana posluge koji bi sebi dozvolio takvo ponašanje.
SIMBOLIČKA FIGURA EUROPSKE KSENOFOBIJE: Terorizmom spašavao zemlju od „terorizma“

SIMBOLIČKA FIGURA EUROPSKE KSENOFOBIJE: Terorizmom spašavao zemlju od „terorizma“

Jaromír Balda je junak našeg doba. Ovaj 71-godišnji češki penzionirani električar u svjetske je medije dospio jučerašnjom osudom za terorizam. On je, naime, tijekom ljeta 2017. godine, u više navrata balvanima prepriječio prugu na sjeveru Češke, izazivajući manju štetu na vlakovima. Svoje terorističke napade vršio je u jeku antimuslimanske histerije u Češkoj, a na mjestu zločina je ostavljao male porukice na kojima je na arapskom pisalo “Bog je velik”. Njegova balvan-revolucija bila je tek pokušaj da se lažiraju muslimanski teroristički napadi na Češku, kako bi se pronašao izgovor za zaustavljanje migracije. Ako muslimani tvrdoglavo ne žele napadati Češku, red je da se tog posla u njihovo ime prihvate Česi. Cijeli slučaj izgleda doista groteskno, otprilike kao češka komedija.
AKCIJA MLADE PODUZETNICE: Ponudila besplatne obroke u svome restoranu jer nitko ne smije biti gladan

AKCIJA MLADE PODUZETNICE: Ponudila besplatne obroke u svome restoranu jer nitko ne smije biti gladan

„Ako ste gladni, a niste u mogućnosti da platite - kod nas uvijek možete dobiti nekakav topli obrok! Platit ćete kada budete mogli ili nikada! Nitko ne zaslužuje biti gladan!“, poruka je mlade Dore Vukšić, vlasnice fast food restorana u središtu Nove Gradiške, „Peppers Sweet n’ salty“. Svoju akciju namjerava proširiti te će stupiti s nekim ugostiteljima diljem Hrvatske kako bi pokušala omasoviti ovu ideju, jer je uvjerena kako svaki ugostitelj bez problema podijeliti deset obroka dnevno. U njenom restoranu trenutno je zaposleno četvero radnika, zajedno s Dorom. I svi imaju iste plaće. "Krećemo od minimalca, svi prekovremeni sati bit će uredno plaćeni, a čim budem u mogućnosti svojim ću zaposlenicima, prije nego sebi, povećati plaću“, kaže u razgovoru za Lupigu mlada poduzetnica.

Arhiva

D&K

12. FILMSKE MUTACIJE: Posveta vizionarskim filmskim praksama

12. FILMSKE MUTACIJE: Posveta vizionarskim filmskim praksama

Jedan od najintrigantnijih filmaša današnjice, katalonski radikalni sineast Albert Serra gost je ovogodišnjih Filmskih mutacija, a u utorak, 22. siječnja održat će i masterclass na filmskom odsjeku Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.. Uz filmove Alberta Serre program uključuje i prvu retrospektivu katalonskog filmaša Pere Portabelle na ovim prostorima, kao i radove Jamesa Benninga, Haruna Farockija i Antje Ehmann. Dvanaesto izdanje Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma održava se od 20. 1. do 4. 2. u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, Akademiji dramske umjetnosti i Kulturno informativnom centru KIC. Dio programa kasnije će gostovati i u riječkom Art-kinu Croatia te Kino klubu Split. Ulaz na sve projekcije i događanja je besplatan.
JAN BŁONSKI: Bijedni Poljaci gledaju na geto

JAN BŁONSKI: Bijedni Poljaci gledaju na geto

Jedan od najznačajnijih suvremenih povjesničara književnosti, književni kritičar, esejist i prevodilac, Jan Błonski (1931. – 2009.), slovi za jednog od najutjecajnijih poratnih poljskih književnih kritičara. Esejom “Bijedni Poljaci gledaju na geto”, objavljenim 1987. godine u utjecajnom katoličkom listu Tygodnik Powszechny, koji je u razdoblju komunističke diktature predstavljao jedinu oporbenjačku publicističku oazu i bio utočište mnogim velikim perima poljske kulture, izazvao je val polemika u Poljskoj i u svijetu te pokrenuo novo razdoblje tumačenja holokausta. Autor je tim tekstom prvi puta jasno i glasno u poljskom javnom prostoru progovorio o odnosu Poljaka spram svojih židovskih sunarodnjaka tijekom njemačke okupacije i postavio problem pitanja krivnje i suodgovornosti za zločine koji su odredili buduće odnose, a u krajnosti doveli do velike emigracije židovske populacije neposredno po svršetku Drugog svjetskog rata.
AUTOR „POSLEDICA“, FILMA KOJI POMIČE GRANICE: „Za mene to nije gay film, već film o izdaji“

AUTOR „POSLEDICA“, FILMA KOJI POMIČE GRANICE: „Za mene to nije gay film, već film o izdaji“

"Mržnja se u ekstremnim oblicima širi preko društvenih mreža. Tamo pojedinci prosipaju svoj gnev i šire govor mržnje zastupajući ekstremistička i isključiva stajališta. Zapravo, razloge za lično nezadovoljstvo traže izvan sebe. Najpogodnije mete su oni koji se ne uklapaju u njihovu sliku sveta. Onda te netolerantne ljude svojim objavama dodatno ohrabruju desničarski populistički mediji da budu još netolerantniji i u iskazivanju svojih stavova još otvoreniji", kaže u razgovoru za Lupigu Darko Štante, mladi slovenski reditelj čiji je prvenac "Posledice" izazvao veliku pozornost javnosti koja ga je prepoznala kao prvi "pravi" slovenski gay film. U filmu je korišten zanimljiv izbor muzike pa Štantea pitamo jesu li zaista turbofolk i srpski “trap” toliki hit među omladinom u Ljubljani kako se može zaključiti iz njegovog filma.
U RETROVIZORU: Godina je bila oskudna, ali ove je knjige vrijedilo pročitati

U RETROVIZORU: Godina je bila oskudna, ali ove je knjige vrijedilo pročitati

Osvrćući se unazad moramo reći da su domaću književnost u 2018. godini, nažalost, obilježile smrti velikog broja spisateljica i pisaca. Napustili su nas Predrag Lucić, Nedjeljko Fabrio, Daša Drndić, Vesna Krmpotić, Robert Roklicer, Milan Maćešić, Ivan Golub, Sead Begović i Želimir Hercigonja. Radi se o snažnim autorskim osobnostima i njihov odlazak svakako predstavlja velik gubitak za ovako malenu kulturnu sredinu. Što se tiče književne produkcije, a u ovome pregledu fokusiramo se na prozu, treba reći da je 2018. bila izrazito oskudna djelima trajne vrijednosti. Takvih smo knjiga, nažalost, dobili tek nekoliko. Najvažniji izdavački poduhvat u 2018. godini svakako je ukoričenje sabranih kolumni o Robiju K. što ih Viktor Ivančić piše kontinuirano već 34 godine. Ono što je odskakalo su „Život kao voda hlapi“ Divne Zečević, „Selidba“ Miljenka Jergovića, „Sve o sestri Robina Hooda“ Irene Lukšić i „Igrač“ Marine Šur Puhlovski.
O DJEVOJČICAMA, STEREOTIPIMA I PERIKAMA: One se bore za vlastito zdravlje i lijepe su bez kose

O DJEVOJČICAMA, STEREOTIPIMA I PERIKAMA: One se bore za vlastito zdravlje i lijepe su bez kose

Sve je to, kad se razmisli trezveno, izmišljeno zbog ženske kose kao jednog od atributa pravog „ženskog“. To je, naime, koncept prema kojem žena (pa čak ni djevojčica, bezazleni anđeo!) nije lijepa ako nema kose – eto, to je to! To je doista duboko pogrešno. Umjesto da djevojčicama koje boluju od teških bolesti pristupimo tako što im objasnimo da je to normalna reakcija tijela na putu od bolesti do zdravlja, da se treba sasvim okrenuti teškom ratu između krhkog tijela i njegovog neprijatelja, da su djevojčice beskrajno lijepe i bez kose, da su zanimljive i supercool baš takve kakve jesu, umjesto da ih ohrabrujemo da budu samosvjesne i vesele i pored činjenice da nemaju kosu – mi ih još više guramo u strašni stereotip da MORAJU imati kosu i da ćemo im mi, odrasli, veliki, pametni i humanitarni, pomoći da dobiju „prirodnu“ kosu, i onda će svima biti dobro, i svi ćemo biti sretni i veseli do kraja života... Ma dajte, molim vas!

Arhiva

Lupiga TV

BALAŠEVIĆ PREDSTAVIO NOVU PJESMU: „Čuvaj mi, Bože, Novi Sad, zaposednut i poražen“

BALAŠEVIĆ PREDSTAVIO NOVU PJESMU: „Čuvaj mi, Bože, Novi Sad, zaposednut i poražen“

„Čuvaj mi, Bože, Novi Sad od svega što ga spopalo … Čuvaj mi barem ovo sad, dok i to nije propalo“, tekst je nove pjesme Đorđa Balaševića, koju je ovog vikenda premijerno predstavio javnosti i to upravo u svom gradu i gradu o kojem pjeva. Publika u novosadskom Spensu emotivno je popratila pjesmu „Čuvaj mi, Bože, Novi Sad“ u kojoj Balašević objašnjava kako danas vidi ovaj grad, a vidi ga kao zaposjednutog i poraženog. Inače, na 19. siječnja Balašević već tradicionalno nastupa u Novom Sadu, a ovaj put je stigao sa svojim pratećim bendom „Ujedinjeni mangupi Vojvodine“. Vjerojatno ne treba naglašavati kako je Spens bio dupkom ispunjen, kao i to da je Balašević još jednom pokazao kako se od njega ne može očekivati da samo bude nijemi svjedok društvenih promjena.
ŽEN IMA NOVI SPOT: Ljetni kadrovi „Jugomentala“ bude nostalgiju

ŽEN IMA NOVI SPOT: Ljetni kadrovi „Jugomentala“ bude nostalgiju

Nakon što se ŽEN vratio s Batat turneje, a na koju ovoga puta Lupiga nije išla s njima, svjetlost dana ugledao je njihov novi spot, i to za pjesmu „Jugomental“. Najveći krivac za novi spot je Darko Vaupotić koji je osmislio ideju i realizirao je, te potpisuje fotografije i videosnimke korištene u spotu, kao i montažu, a radi se o njegovom prvom spotu. Zapravo je, kao što ćete i imati priliku vidjeti, riječ o kolažu sastavljenom od niza fotografija i snimaka, što je rezultat njegovog doživljaja otoka Brača, na kojem je boravio prošle godine, kada se družio sa ŽEN-om tijekom njihove jadranske turneje. Dakle, pred vama je treći video spot sa spomenutog albuma, koji je objavljen u studenom 2017. godine. U pjesmi je, primijetit ćete, korištena i vremenska prognoza nedavno preminulog meteorologa Milana Sijerkovića.
PROPITIVANJE OBITELJI: Mračne tajne obiteljskih proslava i svečanosti

PROPITIVANJE OBITELJI: Mračne tajne obiteljskih proslava i svečanosti

U prvom je planu dugi svečarski stol, u pozadini maketa krematorija iz kojeg povremeno suklja dim – promiču uzvanici rođendanskog slavlja glave kuće, patrijarha porodice. On će biti prva žrtva i prvi nestati iz života i povijesti, ali ostati cijelo vrijeme na sceni, negdje po strani, kao nijemi svjedok zbivanja za koja je, naivno, mislio da na njih može utjecati. Pratimo brojna lica, neki su užasnuti pred opasnošću koja se pomalja na obzoru doba u kojem žive prijeteći da ih sve pomete, netko će reći: „Danas je u Njemačkoj sve moguće, dali smo joj bolesnu demokraciju, stara Njemačka zbilja umire…“, oni će, postupno, također biti ubijeni ili smaknuti, dok drugi uživaju u novostečenoj moći i bezobzirnoj vlasti nad tuđim životima, dekadencija, kanibalizam, smeđe košulje, perverzije, nasilje, mračna strana nacionalsocijalizma - sve je to svakog trenutka ove rođendanske proslave nad koju se nadvija kukasti križ sve vidljivije.
PRIJE MRAKA: Uznemirujuća karnevalska vožnja u tematskom parku sumraka Habsburške Monarhije

PRIJE MRAKA: Uznemirujuća karnevalska vožnja u tematskom parku sumraka Habsburške Monarhije

Kritičarska praksa nas uči da je drugo delo presudno za autora, da se na njemu najbolje vidi raspon njegovog talenta, te da se gledajući u odnosu na prvo može predvideti njegova budućnost. Jer svako može imati ideju za jedan film ili jedan roman, bilo da je realizacija istog napravljena u jednom dahu ili kao posledica dugotrajnog i mukotrpnog istraživačkog i filigranskog rada, a stvari postaju daleko kompleksnije kada sve to treba ponoviti, a pritom se ne ponavljati. Tu breme uspešnog prvenca može biti jako teško, možda čak i preteško, a smernice koje on nudi izuzetno varljive. U slučaju Lászla Nemesa i njegovog ovogodišnjeg filma “Prije mraka” nepisana mudrost se pokazala tačnom i to u za autora nepovoljnom kontekstu. Istini za volju, ponoviti uspeh nečeg tako impresivnog, snažnog, neviđenog i za filmski postupak, kao i diskurs o Drugom svetskom ratu revolucionarnog poput “Saulovog sina” činilo se nemogućim od samog početka.
3. ARTERIA u KIC-u: Tjedan biografskih filmova o velikim svjetskim umjetnicima

3. ARTERIA u KIC-u: Tjedan biografskih filmova o velikim svjetskim umjetnicima

Arteria donosi presjek aktualnih filmova o nekim od najvećih umjetničkih imena prošlosti i današnjosti ‒ švedskom redatelju Ingmaru Bergmanu, kultnoj bivšoj članici Velvet Undergrounda Nico, najpoznatijem svjetskom street art umjetniku Banksyu, ali i o ljubavi dva velika francuska pjesnika Arthura Rimbauda i Paula Verlainea. Filmovi će biti popraćeni predavanjima i razgovorima, a službeni početak, u subotu u 19 sati, označit će projekcija filma „Bergman - jedna godina, jedan život“ (2018.), koji je trenutno u konkurenciji za najbolji europski dokumentarac na predstojećim Europskim filmskim nagradama, čime se KIC pridružuje obilježavanju stote godišnjice rođenja ovog velikog autora. Nakon projekcije filmska kritičarka Višnja Vukašinović o Bergmanovu filmskom svijetu razgovarat će s filmologom i filozofom Marijanom Krivakom, te profesoricom skandinavske književnosti i filma Janicom Tomić.

Arhiva

Misao dana

“Priznajem da je povijest puna priča o vjerskim ratovima. Ali pri tome treba imati jedino na umu da te ratove nije izazvalo mnoštvo vjera, vec nesnošljivost one vjere koja je sebe smatrala vladajućom”

Charles Montesquieu- Luis de Secondat (1689 - 1755)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SDP-OVA NEVOLJA: Zlatko Komadina, politička antiličnost godine

    27.12.2018.

    Ivica Đikić

    SDP-OVA NEVOLJA: Zlatko Komadina, politička antiličnost godine

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Prevareni smo

    26.12.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Prevareni smo

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije