Novice

NEISPRIČANA PRIČA: Stradanje Diane Budisavljević počinje tamo gdje završava film

NEISPRIČANA PRIČA: Stradanje Diane Budisavljević počinje tamo gdje završava film

Izvjesno je da će Diana Budisavljević i nakon vađenja iz kolektivnog zaborava ponovno doživjeti istu sudbinu, da njezina intimna drama neće biti ispričana niti uvjerljivo imaginirana. Ne samo da je lišena svega onoga što ženu čini ženom, nego gotovo da je lišena i svega onoga što čovjeka čini čovjekom. Diana Budisavljević iz filma bila bi loš književni lik - samozatajna supruga doktora Julija Budisavljevića koja iz njegove sjene izlazi tek kad joj „Bog dadne dar da spašava djecu“, kao da joj je povijesna tragika poslužila za samoostvarenje. Unavodničeni citat rečenica je iz njezina dnevnika. Povremeno podsjeća na Noru Helmer, njezin suprug na Torvalda Helmera, a nakon prizora u kojima posjećuje centre za prikupljanje pomoći, na Majku Terezu, koja je vjerovala da "svijetu pomažu patnje siromašnih ljudi".
O RAVNOPRAVNOSTI: Možete li zamisliti debatu o etičkim aspektima muške masturbacije na kojoj govore samo žene?

O RAVNOPRAVNOSTI: Možete li zamisliti debatu o etičkim aspektima muške masturbacije na kojoj govore samo žene?

Zamislite neku javnu debatu, nevezanu za tzv. žensku problematiku sa šest-sedam sudionika, u kojoj ne bi sudjelovao niti jedan muškarac. Ili vladu u kojoj bi većinu činile žene. Kakve bi to reakcije izazvalo? Pored opaski da se radi o nekoj ženskoj zavjeri, ma što god to značilo, prevladavali bi seksistički komentari. Komentirala bi se dubina dekoltea, visina štikle, dužina suknje, frizura, figura … O tome se, i inače, osjetno više piše i govori kada su žene vidljive u javnom životu, nego o njihovom djelovanju. U Poljskoj su muškarci iz novina Krytyka Polityczna i još nekoliko lijevih medija u znak prosvjeda odjeveni u haljine i našminkani išli na debate i panele na kojima su sudjelovali samo muškarci. List je organizirao i debatu o etičkim aspektima muške masturbacije i pozvao samo žene. Jedini muškarac koji se pojavio bio je asistent koji je prisutnim ženama donosio čaše s vodom.
PREDSJEDNIK EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA ZA LUPIGU: „Urednici moraju brinuti o novinarstvu, a ne o profitu“

PREDSJEDNIK EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA ZA LUPIGU: „Urednici moraju brinuti o novinarstvu, a ne o profitu“

"Ne bi trebalo miješati informiranje građana sa stjecanjem profita – ta bi dva odjela i u privatnim medijima uvijek trebala biti odvojena. Dakle, glavni urednik brine o novinarstvu, a ne o profitu", kaže u razgovoru za Lupigu predsjednik Europske federacije novinara (EFJ), Mogens Blicher Bjerregård, koji je nedavno posjetio Hrvatsku. Bjerregård već šest godina obnaša dužnost predsjednika EFJ, najveće europske novinarske organizacije sa sjedištem u Bruxellesu, koja okuplja preko 320.000 europskih novinarki i novinara. Prije toga Bjerregård je šest godina predsjedavao Danskim udruženjem novinara. U nekoliko navrata tijekom razgovora poručio je hrvatskim kolegama da je novinarstvo javno dobro i da je bitno što bolje se organizirati. Posebno oštar je bio prema političarima, napominjući - "Ne trebaju nam političari govoriti kako da radimo!"
ZALUPI VRATA I NE OSVRĆI SE: Priče žrtava nasilja u Muzeju prekinutih veza

ZALUPI VRATA I NE OSVRĆI SE: Priče žrtava nasilja u Muzeju prekinutih veza

„Želimo pokazati da žene, unatoč svim problemima, uspijevaju otići i započeti život slobodan od partnerskog nasilja te snažne i samosvjesne ustrajati u svom pravu na život bez nasilja. Svaka žena koja javno progovori može biti ohrabrenje drugima, koje još uvijek nisu spremne na korak odlaska iz kruga nasilja“, kaže za Lupigu Ivan Blažević ispred zaklade Solidarna i fonda #spasime, koji u suradnji s Muzejom prekinutih veza, organiziraju izložbu s pričama žrtava koje su uspjele izaći iz mučnog kruga nasilja te nastaviti život kao snažne i samosvjesne osobe. S ciljem da se ohrabri žrtve koje nemaju snage otići i zauvijek ostaviti život u nasilju, iz zaklade Solidarna pozivaju žene koje su se i same našle u paklu nasilja da ispričaju svoje priče, da opišu onaj ključni trenutak u kojem su konačno donijele odluku da više neće trpjeti nasilje te da, uz svoju osobnu priču, prilože i neki predmet koji ih podsjeća na taj trenutak
ŠTRAJK NAŠ SVAGDAŠNJI: Nastavnici su nam zadnja rupa na svirali

ŠTRAJK NAŠ SVAGDAŠNJI: Nastavnici su nam zadnja rupa na svirali

Sjećam se famozne “pugelnice” nagrade od 2.000 kuna, onima koji tad nisu štrajkali. To su uglavnom bili vjeroučitelji, stalni korisnici bolovanja, koji su za vrijeme štrajka bili zdravi, administracija, neki iz stručno-razvojne službe i ortodoksni “domoljubi”. Uvijek ima štrajkolomaca i “jurlinista” koji će za neku sinekuru ili benefit urušiti štrajk, izdati “kolovođe” i ako je nemaju dobiti stranačku člansku iskaznicu te će uskoro biti ravnatelji umjesto da crnče u razredu. To nam govore iskustva, poslije nekih štrajkova. Tko misli da nastavnici malo ili ništa vrijedno ne rade, taj nema pojma o školi, nastavi i ljudima koji “stvaraju” ljude. Biti nastavnik, nije zvanje, niti zanimanje. To je poziv, kao i neki drugi pozivi. To je u tebi od malih nogu. S tim se budiš i zaspiš, s tim živiš, svaki bogovetni dan, u slobodno vrijeme, za vikend, za godišnji odmor. Tvoj posao te veseli, kao i uspjeh svakog učenika.

Arhiva

D&K

IVAN ERGIĆ: Povratak

IVAN ERGIĆ: Povratak

ako joj se vratiš a i dalje ima osmeh iza bora koje liče na valove i valovite uvale u lagunama gde se mreste naši pijani potomci i potomci ulovljenih riba, to je kao pobeći na Maldive koji će uskoro nestati Veliki koralni greben već oplakan od kornjača, dobiti šansu da svedočiš o nestanku mora a onda ga stvoriti iz vode u boci, alhemičar sa srcem veličine bundeve, ona će ti vratiti inteligencijom nimfa i iskustvom panorama četiri stopala u dnu kreveta bićeš ponovo osetljiv na dodir, kao iznenađena površina vagine, osetićeš onu radost kojom se dočekalo dete koje se godinama bezuspešno začinje, ja ću biti poput deteta koje je upravo ušlo u godine od kojih počinje da se seća kost je jača kada ponovo zarasta, a takva će biti naša ljubav
DIPLOMIRATI NA DUGOJ PLOVIDBI: Putovala je dva mjeseca na teretnom brodu i donijela nam sjajne fotografije

DIPLOMIRATI NA DUGOJ PLOVIDBI: Putovala je dva mjeseca na teretnom brodu i donijela nam sjajne fotografije

Puna dva mjeseca putovala je Dea Botica na teretnom brodu, od Amsterdama, do Crnog mora pa natrag Mediteranom u Atlantski ocean sve do obala zapadne Afrike. I s tog putovanja donijela sjajne fotografije koje će, od utorka biti postavljene u Galeriji f8 u Zagrebu, kao diplomska izložba ove studentica zagrebačke Akademije dramske umjetnosti. Prvu dugu plovidbu prošla je još s nepunih osam godina, 2002. godine, s brodom za hlađeni teret na kojem je njen otac tada bio kapetan. Ta putešestvija sedmogodišnjakinje trajala je mjesec i pol „Sve utiske s tog putovanja zapisala sam u svoj dječji brodski dnevnik, tako da mogu reći kako polazište ovog istraživanja predstavlja osobna i obiteljska povijest, dokumentacija, fotografije i usmena predaja. Svi ti artefakti govore o značaju posla pomorca u kreiranju obiteljskog identiteta, ali predstavljaju i izvor obiteljskog sjećanja“, reći će Dea Botica u razgovoru za Lupigu.
VELIČANSTVENIH 12 INTERVENCIJA (FOTO): Što su sve umjetnice i umjetnici napravili u tri bolnice

VELIČANSTVENIH 12 INTERVENCIJA (FOTO): Što su sve umjetnice i umjetnici napravili u tri bolnice

Što su sve napravile umjetnice i umjetnici okupljeni oko projekta „Estetizacija i rehumanizacija bolničkoga prostora: Umjetnost u svrhu zdravlja“ u zagrebačkim bolnicama prezentirano je ovog tjedna u Klubu Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Naime, intervencijama u bolničke prostore, često sumorne hodnike i čekaonice bolnica, ova ekipa učinila je barem malo boljim mjestom. Tijekom provođenja projekta intervenirano je u tri zagrebačke bolnice – KBC Zagreb-Rebro, Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj te Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj. U projektu je sudjelovalo jedanaest umjetnika s ukupno dvanaest radova. Ovo nije prvi projekt ovog tipa koji je pokrenulo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika. Na Lupigi smo već pisali kako je prije nešto više od godinu dana dovršen projekt „Uzorna Kaznionica“ u sklopu kojeg je oslikana jedina ženska kaznionica u Hrvatskoj.
UZ DODJELU NOBELA PETERU HANDKEU: Literate nad masovnim grobnicama

UZ DODJELU NOBELA PETERU HANDKEU: Literate nad masovnim grobnicama

Nakon govora na Miloševićevoj sahrani, Handkeu će biti skinuta predstava sa repertoara Komedi-Franseza, moraće vratiti nagradu Grada Dizeldorfa, jer je u svojim tekstovima i dotad Miloševića gradio kao mirotvorca, dok će Limonov u Karadžiću vidjeti velikog pjesnika i koljenovića, nasuprot naprimjer sumnjivom Danilu Kišu, kojeg u jednoj priči predočava kao mješanca cigansko-srpsko-jevrejske krvi, veoma glasnog i nepristojnog čovjeka, koji mu se obraća na ti već nakon upoznavanja i galami na njega probadajući ga svojim inače vrlo prljavim prstima. To da provokativne i šovinističke literarne žaoke prelaze u hipu u političku reakciju, u angažman, događalo se i ranije među avangardno inspiriranim autorima. Luj Ferdinand Selin, naprimjer, kori njemačke vojnike usred rata što više ne strijeljaju i ne vješaju Židove, piše i da Hitler, Musolini i Franko vrijede 250 Nobela.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Ognjenke Lakićević

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Ognjenke Lakićević

Ognjenka Lakićević rođena je 1975. godine u Beogradu, gdje i dalje pokušava da živi. Autorica je četiri zbirke poezije - “Ispod stepeništa”, “Ulubljenja”, “Troje” i “Ljubavna pisma Guglu”. Peta zbirka je na putu. Kaže da će biti gotova do kraja godine. Ognjenka je završila Filološki fakultet, a kaže da ju je odredila „pop kultura“, jer je dijete postpunk ere, odraslo na tom senzibilitetu i na tom buntu. Stoga ne ludi što je ljubav prema muzici neizostavan dio njenog života. To se najbolje vidi po njenom „životnom projektu“, bendu Autopark, koji postoji već dugih dvadesetak godina i ima zavidnu publiku. Za bend kaže da je to njena najveća ljubav. Ipak, kada piše tekstove za bend, primijetit će da je ograničena, jer unaprijed ima zadan okvir s obzirom da su tekstovi uglavnom podrška muzici. Kad je pitamo da se predstavi u jednoj rečenici reći će: „Uglavnom zabrinuta otkad zna za sebe“.

Arhiva

Lupiga TV

TROJICA VELIKIH NA OKUPU: Predrag Finci, Enes Kišević i Sead Alić predstavili „Misterij, iza svega“

TROJICA VELIKIH NA OKUPU: Predrag Finci, Enes Kišević i Sead Alić predstavili „Misterij, iza svega“

Predrag Finci otkrio je anegdotu kako se u neka „pradavna vremena“ upoznao s velikim pjesnikom Enesom Kiševićem. Naime, kao mladić Finci se okušao u glumi, ali je već nakon prvog filma shvatio da taj poziv nije za njega. A taj prvi film bio je poznati „Sarajevski atentat“ iz 1968. godine, legendarnog režisera Fadila Hadžića i u njemu je Finci igrao Gavrila Principa. Kada je Hadžić uoči snimanja čuo koliko dubok glas Finci ima, zaključio je da on jednostavno u filmu ne može glumiti tek punoljetnog Principa pa mu je našao nekoga da ga mu „posudi glas“. Taj netko bio je upravo Enes Kišević. Kišević je okupljene u Bookari počastio, a počastit će i sve vas koji pogledate video snimku, recitiranjem nekoliko sjajnih pjesama, koje su, kako sam kaže, varijacije na temu mističnog.
VIDEO LICEMJERJA: Što je Donald Trump govorio o Kurdima prošle godine, a što govori danas

VIDEO LICEMJERJA: Što je Donald Trump govorio o Kurdima prošle godine, a što govori danas

U izjavi koja je ovog tjedna obišla cijeli svijet američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je kako Kurdi nisu pomogli Amerikancima u Drugom svjetskom ratu, što je inače netočno utoliko što individualni Kurdi jesu sudjelovali u tom ratu na savezničkoj strani, dok na državnoj razini nisu ni mogli sudjelovati jer državu nemaju, niti su je tada imali. Prije tek nešto više od godinu dana, u rujnu 2018. godine, Trump je stajao na govornici i tvrdio da su Kurdi „divni ljudi“ koji su „umirali u tisućama“ kako bi pomogli Amerikancima u borbi protiv „Islamske države“ (iako, realno govoreći, Amerikanci su bili ti koji su pomagali Kurdima, a ne obratno), te koje on osobno „nikada neće zaboraviti“. Ipak na kraju priče Kurdi su na vlastitoj koži iskusili to da američka vanjska politika ima desetljeća iskustva ostavljanja saveznika na cjedilu. Što je Trump govorio u rujnu prošle godine, a što ovog tjedna, pogledajte u kratkom videu.
BILO JEDNOM U HOLLYWOODU: Quentin Tarantino stvarno ima „ono nešto“

BILO JEDNOM U HOLLYWOODU: Quentin Tarantino stvarno ima „ono nešto“

Quentin Tarantino svojevremeno je najavio da će u svojoj karijeri snimiti ukupno deset filmova i da će se nakon toga povući. Koliko se razumijemo u jednostavne matematičke operacije, poput zbrajanja, on je tu brojku već premašio, ali je zato skovao neki svoj specifičan obrazac u kojem on određuje koji njegovi filmovi tome pripadaju, a koji ne. Stvar je još kompleksnija ukoliko se u obzir uzme i njegov "univerzum" odnosno sklonost da glavne i rubne likove rodbinski i drugačije povezuje kroz filmove, bilo da je njihov kompletni autor ili da je za njih barem napisao scenarij. Bilo kako bilo, „Bilo jednom u Hollywoodu“ se uzima za njegov deveti, pretposljednji film ... A to je kompleksan film koji se može analizirati u beskonačnost, kojem se može prilaziti iz mnoštva kutova i o kojem će tek biti pisano
UZROCI MASOVNE HISTERIJE: Serija „Černobil“ kao sukob kulturâ i ideologijâ

UZROCI MASOVNE HISTERIJE: Serija „Černobil“ kao sukob kulturâ i ideologijâ

Černobil je postao simbol nečeg opasnog što su krili od nas, „nečeg što zrači“ i što se lako može iskoristiti kao simbol raspadanja državâ i ideologijâ jasna je stvar. Černobilske jagode. Bio je to njihov Černobil. Podrazumevano (smrtonosno) zračenje od koga se ne može pobeći plus paranoja u odnosu na svaku vlast koja je saopštavala „podatke“ o tome stvorili su nekakvu čudnu kombinaciju političkog vica i strašne urbane legende, koja svakom pruža priliku da bude stručnjak za fiziku i geopolitiku. HBO je napravio seriju o tom događaju, ali sva priča se svela na to da li je reč o antiruskoj (antisovjetskoj, antiputinovskoj) propagandi ili ne. U ovom društveno-političkom trenutku izgleda da nije bilo moguće drugačije. Slovenci i Hrvati seriju obožavaju, Srbi pak ne. Bilo bi drugačije da je serija nastala pre pada Berlinskog zida. Dotle su postojali prećutni principi kako se predrasude o životu s obe strane Gvozdene zavese imaju predstavljati i eksploatisati.
LEGENDARNI OPET JAŠU: KUD Idijoti imaju trenutno najprodavaniji album u Hrvatskoj

LEGENDARNI OPET JAŠU: KUD Idijoti imaju trenutno najprodavaniji album u Hrvatskoj

Pulske legende, KUD Idijoti, sedam godina nakon što su prestali postojati, imaju najprodavaniji album u Hrvatskoj. Radi se o albumu "Gratis Hits Live!" snimljenom početkom veljače 1999. godine u pulskom klubu Uljanik, a povod za taj legendarni koncert bio je 18. rođendan benda koji je svojim djelovanjem prerastao pojam benda i postao simbolom jedne generacije. Dvadeset godina kasnije album je objavio Dancing Bear i odmah po objavljivanju zasjeo je na prvo mjesto top liste najprodavanijih albuma Hrvatske diskografske udruge. Iz Dancing Beara napominju kako se radi o top listi i domaćih i stranih izdanja, a Idijoti su iza sebe ostavili i najprodavaniji strani album Eda Sheerana "No.6 Collaborations Project". Inače, objava reizdanja poklopila se s predstavljanjem dugo snimanog dokumentarnog filma o Branku Črncu Tusti, pjevaču Idijota koji je preminuo u listopadu 2012. godine.

Arhiva

Misao dana

“Ako prilike čine čovjeka, onda valja prilike učiniti ljudskima”

Karl Marx (1818 - 1883)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IVAN ERGIĆ: Povratak

    16.10.2019.

    Ivan Ergić

    IVAN ERGIĆ: Povratak

  2. FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

    01.10.2019.

    Nataša Škaričić

    FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

  3. BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

    30.09.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije