Novice

TISAK, DVADESET I TRI KIOSKA: "One vole raditi na kiosku i maštaju o sanitarnom čvoru"

TISAK, DVADESET I TRI KIOSKA: "One vole raditi na kiosku i maštaju o sanitarnom čvoru"

Kako su popularni crveni kiosci Tiska postali jedan od najvidljivijih urbanih znakova ekonomskog kraha i kako u njima funkcioniraju radnice i radnici, pokušali su dokumentirati fotograf Marko Ercegović i novinar Igor Lasić, a rezultati njihovog zanimljivog projekta moći će se od danas vidjeti na izložbi u galeriji Nova BAZA u zagrebačkoj Novoj cesti. Izložba je nazvana „Tisak, dvadeset i tri kioska“. Prvenstveno je to serija fotografija koja je nastajala u razdoblju od 2017. do 2020. godine, kroz Ercegovićev objektiv i u suradnji s Igorom Lasićem, Lupiginim suradnikom koji kao novinar dugi niz godina prati privatizacijske procese. Ercegović je frontalno snimao pročelja kioska dokumentirajući konstelacije izloženih proizvoda. Od kioska gdje se nekad moglo kupiti novine i tek poneka sitnica, kroz godine crveni Tiskovi kiosci počeli su služiti kao punktovi za obavljanje niza zadaća, a radnice u njima sve su više bile zatrpavane robom i zaduženjima.
UZ DAN OSLOBOĐENJA: Splitu iz Sarajeva stigla posebna čestitka

UZ DAN OSLOBOĐENJA: Splitu iz Sarajeva stigla posebna čestitka

Tog 26. listopada 1944. godine ilegalne antifašističke novine Naš izvještaj, koje će se kasnije preimenovati u Slobodnu Dalmaciju, na naslovnici su imale samo jedan naslov. Pisalo je – „Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“. Oslobođenjem Splita ostvarile su se povoljne okolnosti za napredovanje Narodnooslobodilačke vojske prema Lici te Bosni i Hercegovini te oslobađanje tih krajeva. Upravo iz Bosne i Hercegovine danas je u Split odaslana svojevrsna čestitka povodom 76 godina oslobođenja. Odaslao ju je preko svog Facebooka, Midhat Kapetanović, čije smo ilustracije već objavljivali na Lupigi, poput one kada je nakon potresa u Zagrebu nacrtao Vučka, maskotu Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, koji daje podršku Zagiju, maskoti Univerzijade 1987. godine. Ovaj put Kapetanović je naslikao Galeba koji stoji na Vučkovom ramenu, a i Galeb i Vučko na glavi imaju partizanske kape.
NEPRIJATELJ BROJ JEDAN: Lov na LGBT zajednicu

NEPRIJATELJ BROJ JEDAN: Lov na LGBT zajednicu

Ova je godina jedna je od najtežih za LGBT zajednicu u Poljskoj. Od ožujka prošle godine diljem Poljske općine su donosile rezolucije protiv „LGBT propagande“ često predlagane od ljudi iz vladajućeg PiS-a. LGBT zajednica je uzvratila brojnim Pride paradama širom zemlje što je često završavalo sukobima s ekstremnim desničarskim skupinama. Među nasilnicima koji su napadali sudionike parada bili su i gradski vijećnici, pa i svećenici. Nakon što je Europska komisija zatražila objašnjene od poljskih općina koje su usvojile povelje protiv LGBT zajednice ili povelju Ordo Iuris organizacije, EU je odbila financirati šest poljskih gradova jer su se označili kao "zone slobodne od LGBT ideologije”. Poljska vlada je reagirala tako što je potez iz Bruxellesa proglasila cenzurom i tim gradovima dodijelila pet puta više novaca nego što bi dobili iz europskih fondova. Primopredaju čekova je prenosila javna televizija.
PROŠLOST KUCA NA VRATA: „Jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora“

PROŠLOST KUCA NA VRATA: „Jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora“

Dugogodišnja nebriga o zdravstvenom sustavu ovih dana, nažalost, stiže na naplatu. U tjednu kada broj zaraženih koronavirusom iz dana u dan rapidno raste, a bolnički kapaciteti se nezaustavljivo pune, Hrvatska liječnička komora u dramatičnom apelu pozvala je umirovljene liječnike da na raspolaganje sustavu stave svoje znanje i stručnost te tako pomognu zdravstvenim ustanovama. Dakle, trenutak je kada se treba prisjetiti HDZ-ovih velikana u resoru zdravstva. Ovdje ćemo rezervirati prostor za jednog od posljednjih u nizu, Milana Kujundžića, ministra zdravstva Republike Hrvatske do siječnja ove godine. Rečeni je 2017. godine, u vrijeme kada su iz HUBOL-a upozoravali da zdravstvenom sustavu nedostaje 4.300 liječnika, gostujući u jednom dominikanskom samostanu rekao kako „nekad jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora“.
FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

Moj susjed, s kojim ponekad pijem kavu, zna da se bavim filozofijom. Ne znam što on pod filozofijom podrazumijeva, ali mi se po njegovom pitanjima čini da on pod filozofima podrazumijeva neke „stručnjake opće prakse”, koji imaju odgovore na sva pitanja. Zato me svaki čas pita o nečemu drugom. U zadnje vrijeme samo o koroni, a tome odmah uslijedi pitanje kada će kavane početi raditi kao nekada, hoćemo li moći uskoro bez brige otići na po jednu. O tome ponešto kažem, ali za razliku od sveznalica koje se na sve strane oglašavaju pod raznim pseudonimima sa izvještajima iz svojih fantazija, ne znam mnogo. Imam mnogo više pitanja, nego odgovora. Uz sve pretpostavke, nisu nam još uvijek znane sve okolnosti. Zato ni uzroke još ne možemo s dovoljno pouzdanja označiti. To je trenutno stanje. Poslije će svi biti „pametni”, poslije će se javiti oni koji su „oduvijek znali”, to na sav glas dokazivati. Kao i uvijek.

Arhiva

D&K

BERLIN, OBEĆANI GRAD: Izvještaj iz call centra

BERLIN, OBEĆANI GRAD: Izvještaj iz call centra

Zanimljiva interaktivna zvučna instalacija danas će biti postavljena u zagrebačkom Pogonu. Naziva „Berlin, obećani grad – Izvještaj iz call centra“ ova instalacija Ivane Papić zamišljena je kao svojevrsni audio dokumentarac, ima svojih devet stanica, a svaka stanica je zapravo adaptirani uredski telefon, kakvi se danas nalaze u brojnim call centrima. Na svakoj stanici, odnosno telefonu posjetitelj će moći poslušati kratke isječke iz ukupno 13 intervjua koje je umjetnica obavila sa strancima, radnicima koji rade ili su radili u call centrima smještenima u Berlinu. Mahom su to agenti i menadžeri, mladi i vrlo obrazovani ljudi. S radnicima je, ovisno o njihovom porijeklu, razgovarala na hrvatskom, srpskom i engleskom, a sve je montirala kao audio kolaž i postavila u zatamnjeni ambijent koji evocira U-Bahn, berlinsku podzemnu željeznicu te posjetitelj osluškuje fragmente njihovih života baš kao slučajni suputnici u U-Bahnu.
GLEDALI SMO: Magični labirint snova Harukija Murakamija

GLEDALI SMO: Magični labirint snova Harukija Murakamija

Roman „Kafka na žalu“ poput je nekog filma ceste, ili pikarskog romana u kojem glavni junaci moraju nešto obaviti da bi postigli cilj; on je na trenutak blizak detektivskoj priči, pa čak i hororu, na tragu je metafizičkog romana, kažu neki, nisu mu strane ljubavne pa i erotske scene, ta veza Erosa i Tanatosa vrlo je bliska i prisutna, što ne čudi budući da dobrim dijelom počiva na tradiciji mita u kojem je ukorijenjena cjelokupna književnost, pa tako i teatar. Sam Murakami kaže: „mitovi jesu prototipovi svih priča i golem rezervoar brojnih tema“. Ali, uz mit, ta drevna predanja i legende, on veže i nešto samo njemu svojstveno, nešto što ga razlikuje od drugih sličnih pripovjedača koji također polaze s tih izvora – Murakami, naime, tokove priče omata brojnim zagonetkama, a čitatelju ostavlja da ih, u svojim mogućnostima, rješava. On sam rješenja ipak ne daje.
MILJENKO SMOJE (14.2.1923. - 25.10.1995.): "Javjat ću se i iz pakla!"

MILJENKO SMOJE (14.2.1923. - 25.10.1995.): "Javjat ću se i iz pakla!"

Punih četvrt stoljeća prošlo je otkako je nezaboravnog Miljenka Smoju pozvalo da se pridruži redakciji kojoj nitko i ništa ne promiče, u firmu koja nema problema s kašnjenjem honorara, (auto)cenzurom, obaveznim rukoljubom vlasniku i inim sitnicama što zamaraju vječnosti nezanimljive drugorazrednike novinarske profesije. Međutim, Miljenku Smoji vrag ne da mira, pa nas svako toliko iznenadi novim tekstom, ispunjavajući davno obećanje dano u "Dnevniku jednog penzionera". Ukoliko netko nije imao priliku uputiti se o kakvom Smojinom obećanju se radi, sada će je dobiti, dvadeset i pet godina nakon njegove smrti - "Ja ću se javjat s neba oli iz pakla, jebe me se, glavno da se javjan. I ako je nebo demokracija, a pakal socijalizam, potpuno mi je svejedno di će me sveti Petar bacit. Čak pri u pakal, sigurno je tamo više interesantnoga svita za činit intervjue i reportaže."
PREMIJERU PLENKOVIĆU: Koga optužiti kad ekstremizam zapuca i na Vaša vrata?

PREMIJERU PLENKOVIĆU: Koga optužiti kad ekstremizam zapuca i na Vaša vrata?

Nije li dirljivo kada naš premijer osuđuje, traži da se zaustavi govor mržnje, a upravo je njegova politička organizacija taj isti govor mržnje osmislila, uvela i odgojila u generacijama Hrvata? Oštro osuditi, hitno zaustaviti, spriječiti i procesuirati, dakle, što uvaženi premijeru? Kada desetljećima uzgajate, brižno odgajate mržnju, homofobiju, fašizam, rasizam i mržnju, sve upakirano u pseudo domoljublje, što bi po vama, uvaženi premijeru, vi trebali požnjeti? Kada ste za potrebe svoje politike, za sve protekle izbore, bili spremni revidirati povijest, izbaciti antifašizam i njegove zasade iz udžbenika i iz svjetonazora, kada ste tolerirali budnice, crne košulje i ekstremizam na tribinama, što ste mislili da će taj isti na koncu polučiti? Kakvu ste generaciju mogli dobiti, generaciju odgojenu na konstantnim ugrozama, ratnim psihozama koje vječno traju, posebno u vašoj politici koja nikako da završi s tim poglavljem naše novije povijesti?
INTERVJU – MILENKO BODIROGIĆ: „Namerno obezvređuju prošlost i menjaju sećanja“

INTERVJU – MILENKO BODIROGIĆ: „Namerno obezvređuju prošlost i menjaju sećanja“

„Ako na četnike počnemo da gledamo kao na antifašiste, a na ustaše kao na ljude koji su prvi ostvarili tisućljetni hrvatski san onda se bojim da nam slede prilično mračne perspektive. A to se ovde već događa. Partizani su danas leva smetala i ljudi koji su doprineli užasnom stradanju srpskog naroda“, govori Milenko Bodirogić u velikom intervjuu za Lupigu. Bodirogić je sa svojim romanom „Po šumama i gorama“ ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu, zajedno s romanom „Pas i Kontrabas“ Saše Ilića, koji je i dobio nagradu. Oba romana dolaze iz iste izdavačke kuće, Orfelin iz Novog Sada, iza koje stoji upravo Bodirogić. I sličniji su nego što bi mnogi mogli pomisliti. Za početak, oba romana nisu mogla naći izdavača. S Bodriogićem, među ostalim razgovaramo i na temu revizionizma. „Javlja se preispitivanje koje je, što je najstrašnije, sasvim u skladu sa duhom vremena. I sad vi ne znate, npr, da li je 1945. godina bila oslobođenje, revolucija ili je to bila komunistička uzurpacija vlasti, kraj demokratije“, kaže Bodirogić

Arhiva

Lupiga TV

VELIKA PRASKA: Besplatna, kao i cijeli Svemir

VELIKA PRASKA: Besplatna, kao i cijeli Svemir

Napokon je vidjelo dana ugledao treći album Valentinota Boškovića, prvog bračkog astronauta iz 17 stoljeća. Valentino je, kao što, sigurni smo, znate, još uvijek u Svemiru, putuje još otkako se s bračke Vidove gore 1646. godine raketom lansirao iznad nebesa i sakrio se iza zvijezde Sirius. Vratit će se tek 14. veljače 2046. godine kada će na mjestu odakle se lansirao održati spektakularni koncert za koji su karte već odavno u prodaji. Album se zove „Velika Praska“, i to je treći Valentinov nosač zvuka, nakon izvrsnih „VSSR-a“ i „Marsovske Listine“ te kompilacije „Vodič kroz galaksiju za redikule“. Sniman je od 2018. godine, a u međuvremenu su Branko Dragičević i Josip Radić, duo koji stoji iza Valentinota Boškovića, objavili gotovo sve singlove s albuma, od kojih je zasigurno najpoznatiji „Adio Trafikonte“ koji su napravili u suradnji sa Sašom Antićem i TBF-om, kao posvetu novinaru Predragu Luciću.
HIT DO HITA: Najbolje iz regije na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu

HIT DO HITA: Najbolje iz regije na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu

Kako će izgledati ovogodišnji Zagreb Film Festival (8. - 15. studeni), uslijed epidemiološke slike koja je potpuno (ne)predvidiva, za sada nije poznato. No, ono što je poznato je činjenica da 18. ZFF, koji ulazi u svoju punoljetnost i ove godine ima sjajan filmski program. Naime, ovaj tjedan organizatori su objavili kako će se u festivalskom repertoaru naći i neke regionalne uspješnice koje su Lupigini filmski kritičari u svojim tekstovima ocijenili izvrsnima. U prvom redu tu su „Tereza 37“, scenaristice i glavne glumice Lane Barić u režiji Danila Šerbedžije, potom „Koncentriši se, baba“ Pjera Žalice, „Otac“ Srđana Golubovića s Goranom Bogdanom u glavnoj ulozi te „Pun mjesec“, debitantski film Nermina Hamzagića. Nakon što su domaćini festivala „protjerani“ iz Kina Europa, u kojem se glavni program ZFF-a proteklih godina održavao, festival se ove godine vraća tamo gdje je i počeo svoju priču prije 18 godina – u Kino SC.
ISPOVIJEST ZARAŽENE KORONAVIRUSOM: „Osećala sam se kao za odstrel. Pala sam u nesvest i probudila se 16 dana kasnije“

ISPOVIJEST ZARAŽENE KORONAVIRUSOM: „Osećala sam se kao za odstrel. Pala sam u nesvest i probudila se 16 dana kasnije“

"U nekom trenutku sam se zakašljala i moje srce je stalo. Pričam vam šta su mi rekli, ja se ničega ne sećam. Tada sam prvi put reanimirana i posle toga stavljena na respirator", za podkast Radio Karantin govori Nevena Damjanović koja se u lipnju zarazila koronavirusom. Sljedeće čega se sjeća je da joj ljudi prilaze i govore joj „bravo“. „Ja ih zbunjeno gledam i mislim šta im je, spavala sam dva sata. Pa mi pričaju ko je sve zvao da pita kako sam, govore mi kako su srećni što sam se probudila. Tih mojih 'dva sata' je trajalo šesnaest dana. Sećam se doktorke koja mi je posle toga rekla da moram da počnem da kašljem inače se neće dobro završiti. Posle toga pamtim da mi je hladno, da sam malo budna, malo spavam, da niko od pacijenata oko mene nije budan. To je soba u kojoj ima sedam mehaničkih respiratora i svi spavaju. Strašno je kad vidite mrtve, kad vidite kako se u stotinki stanje pacijenta promeni i on umre. Vidite lavovski napor lekara koji pokušavaju da spasu te ljude", govori Nevena.
BARE U OKOVIMA: „Noćas prelazim rijeku“

BARE U OKOVIMA: „Noćas prelazim rijeku“

„Noćas prelazim rijeku“, novi singl Gorana Bareta i Majki danas je imao svoju premijeru na YouTubeu. Drugi je to singl s njihovog nadolazećeg albuma, nakon što je u lipnju objavljena sjajna pjesma „Rođen za suze“. Spot je sniman u napuštenom dvorcu Zwilling, u ornitološkom rezervatu Crna Mlaka, smještenom na pola puta između Zagreba i Karlovca te je zamišljen kao prikaz jednog dana u kojem Bare, zarobljen u okovima i čuvan od članova benda, kreće u simbolični prelazak rijeke. „Bare se u spotu bori sam sa sobom i težinom svakodnevice predstavljene okovima te dolazi do rijeke koju želi prijeći - simbola novog života, međutim okovi mu ne omogućuju da je prijeđe i sve se vraća na početak. Naposljetku se vidi da lanac zapravo nije vezan i da je Bare cijelo vrijeme slobodan no on to ne zna te ponavlja svakodnevicu u dvorcu poput duha zarobljenog samo u svojim mislima“, objasnili su Goran Bare i Majke pozadinu spota na svom Facebooku.
LUPIGA SA ZAGREBDOXA: Jednu od nas silovao je vlastiti otac

LUPIGA SA ZAGREBDOXA: Jednu od nas silovao je vlastiti otac

Priča počinje scenom praznog stola gostionice, na koji konobari postavljaju stolnjake i pribor za jelo za desetoro uzvanika. Pojavljuje se veselo društvo, prisjećaju se gimnazijskih dana, ugodno ćaskaju, međusobno se šale, ponajviše na račun jednog od njih koji se tih dana ženi. Večer odmiče, stižu sljedovi hrane i pića, ali dugo izbjegavaju razgovor o šokantnim porukama koje im je svima poslije toliko godina poslala zlostavljana kolegica. I onda počinje razgovor. Jedna kolegica kaže da je sedam dana plakala pročitavši njeno pismo. Da smo to znali, pa došli bismo s mačevima i pajserima ispred njene kuće, govore momci. Pitanje koje ih sve okupira je kako u četiri godine koje su proveli zajedno u istoj učionici nisu mogli ništa primijetiti. Sjećaju se kako je njihova kolegica bila zatvorena, kako su oni njoj povjeravali svoje probleme, a nisu mogli ni naslutiti niti prepoznati što ona proživljava i s čime se bori.

Arhiva

Misao dana

“Istina je najdragocjenija stvar koju imamo. Služimo se njome štedljivo”

Mark Twain (1835 - 1910)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

    23.10.2020.

    Predrag Finci

    FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Poruke podrške napadaču s Markovog trga trebaju nas ozbiljno zabrinuti

    13.10.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Poruke podrške napadaču s Markovog trga trebaju nas ozbiljno zabrinuti

  3. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Bivši dječaci koji nisu imali prigodu odrasti

    01.10.2020.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Bivši dječaci koji nisu imali prigodu odrasti

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije