Novice

BORIS DEŽULOVIĆ: Patnje mladih Werthera

BORIS DEŽULOVIĆ: Patnje mladih Werthera

Zvučalo je kao zajebancija, pa sam – uz dužno poštovanje prema profesoru i slavnom sveučilištu – tri puta provjerio, prije nego sam shrvan shvatio da se gospodin Furedi uopće ne zajebava. Studenti su se zaista žalili na zloglasnog rimskog repera Publija The Big Nose Ovidija i njegove eksplicitne stihove o predatoru Apolonu i brutalnom silovanju grčke bitch, pardon nimfe Daphne. „'Ne' znači 'ne'!“, pravednički su grmjeli studenti, zgroženi Ovidijevim porukama: mora li se žena pretvoriti u stablo lovora da bi izbjegla silovanje? Moraju li studentice zaista trošiti novac na psihijatre samo zato što nisu pravovremeno upozorene na seksualno zlostavljanje nimfi i muza u „Metamorfozama“? Svakako, suvremena mladost nije prva otkrila opasnosti čitanja. Na njih se upozorava sve otkako je čovjek uopće izmislio sustav zapisivanja stvari...
INTERVJU - BOŽO KOVAČEVIĆ: „Zoran Milanović se bavi populističkim poduzetništvom“

INTERVJU - BOŽO KOVAČEVIĆ: „Zoran Milanović se bavi populističkim poduzetništvom“

"Političari posežu za populističkim načinom djelovanja pokušavajući pribaviti političku podršku. Određeni vid populizma gajio je Živi zid, ali nisu uspjeli zadržati trajnu podršku, jer su se izgubili u labirintima institucionalne politike. Domovinski pokret je nedvojbeno populistički projekt koji ima sva obilježja desnog populizma. Pronađen je vođa koji je mogao biti inkarnacija interesa i očekivanja svoje izborne baze i definirani politički program se svodi na pravo etničke većine da bez ikakvih ustavnopravnih ograničenja donosi odluke u svom interesu i da ne poštuje načela ravnopravnosti svih građana i prava manjina", govori u intervjuu za Lupigu Božo Kovačević jedan je od najzanimljivijih pa i najsvestranijih hrvatskih intelektualaca, diplomirani filozof i sociolog suosnivač je časopisa Gordogan i jedan od osnivača prve oporbene stranke u Hrvatskoj, Hrvatske socijalno-liberalne stranke, 1989. godine.
KRATKE CRTICE: Dan kada se zapalio Jan Palach

KRATKE CRTICE: Dan kada se zapalio Jan Palach

Na današnji dan 1969. godine na Vaclavskom trgu u Pragu zapalio se student Jan Palach, u znak prosvjeda protiv sovjetske okupacije i demoralizacije i opurtunizma građana Čehoslovačke.Čin i žrtva Jana Palacha bolna su tema u Češkoj. Jednima je to davalo snagu da se bore i opiru kako znaju i umiju, drugima je zrcalilo vlastiti poraz, ravnodušnost i odustajanje. U pogrebnoj povorci u Pragu sudjelovalo je 200.000 ljudi. Nakon nekoliko mjeseci pripadnici državne sigurnosti stražarili su pored groba Jana Palacha i zabranjivali ljudima da polažu cvijeće prilikom godišnjice smrti. Kako bi u tome Pražane potpuno spriječili 1974. godine premjestili su Palachove ostatke u njegovo rodno mjesto ... Na prvoj fotografiji Vaclavski trg sa spomen pločama Palachu i njegovom imenjaku Janu Zajicu koji se zapalio mjesec dana kasnije.
PRAVI PUT: Smisao života Novaka Đokovića

PRAVI PUT: Smisao života Novaka Đokovića

Ne pratim više tenis. Čisto iz „dišpeta“ kako mi u Splitu volimo kazati. Čisto da Svevišnji, Bog ili Alah vidi i sazna da sam čovjek i da držim svoju riječ. Istinabog, u tom sportu ionako me više ništa ne može iznenaditi, osim da Novak Đoković izađe iz tog pritvora u Melbourneu i iskoristi sav svoj utjecaj, slavu i novac te pokrene kampanju da se Mehdija Alija, momka koji je devet godina zatočen u toj „rupi“ i momka kojem je mladost ostala tamo, konačno netko pusti na slobodu. Svatko od nas dobije svoju priliku. Svoju šansu. Goran je dobio kada je prestao gledati u nebo i od Svevišnjeg tražiti odgovore. Onog momenta kada se prestao svađati s njim. Ja sam svoj dobio na odjelu onkologije, a danas je očito red došao na prvi reket svijeta. Na Novaka Đokovića da i on dobije svoj odgovor za smisao života. Džaba ti svi osvojeni wimbledoni i australian openi ako ne shvatiš zašto te Svevišnji, Bog ili Alah, kako god, smjestio uz sobu Mehdija Alija.
FILM KOJI NEĆEMO GLEDATI: Vučić lično da prekreči Mladićev mural u Beogradu

FILM KOJI NEĆEMO GLEDATI: Vučić lično da prekreči Mladićev mural u Beogradu

Aleksandar Vučić misli da svoju političku poziciju može očuvati šibicarskim trikovima: prvo podstakne sukobe, a onda ih trijumfalno rešava. Svaki ozbiljan političar mora znati da postoje crvene linije koje se nikako ne smeju preći. Na Balkanu su međuetnički odnosi najosetljivija tema. Svaki pokušaj da se podpirivanjem sukoba postigne neka mala politička korist završiće se katastrofom. Vučićeva današnja poseta neće rešiti napetosti u Priboju. Izgleda da mu to nije ni cilj, budući da će mu u pratnji biti Vulin, koji prednjači po zapaljivim izjavama koje podstiču tenzije u regionu. Ipak, postoji jednostavan način na koji Vučić može odlučujuće doprineti smirivanju napetosti između Srba i Bošnjaka. Dovoljno bi bilo da pre nego što ode u Priboj lično prekreči mural sa likom Ratka Mladića koji sa nalazi u Njegoševoj ulici u Beogradu.

Arhiva

D&K

ZLATKO PAKOVIĆ: „Bogatstvo bogatih zavisi od bede siromašnih“

ZLATKO PAKOVIĆ: „Bogatstvo bogatih zavisi od bede siromašnih“

Vraćate se kući s posla, na kojem trpite nasilje, jer ste u podređenom položaju, jer radite ono što vam se ne radi, ono što morate, a da od toga jedva možete da podmirite bazične potrebe, hladni pogon svog života; dakle, vraćate se s posla kući (koja najčešće i nije vaša, ili uskoro neće biti vaša) pod konstantnim stresom (od posla i od gubitka posla, u strahu od smrti od siromaštva, u strahu od siromaštva vaših najdražih), „vraćate se kući iscrpljeni, postajete agresivni prema osobi koju volite. Ako se malo kasnije zapitate 'ali zašto sam bio toliko agresivan?', postajete svjesni da je preko vas prošao neki oblik agresivnosti, nasilja, koji nije dio vas, jer je to nasilje fluks koji je iskoristio vaše tijelo kao kanal“, kao provodnik. Pri tome, nije jednostavno postati svestan ovog tuđeg učinka nasilja koje počini osnovnim svojim radom izrabljeni, osnovnim radom omalovaženi čovek, jer živi u kulturi kojom vlada vlastodržački i vlasnički diskurs...
VIKTOR IVANČIĆ: Kovanje rata

VIKTOR IVANČIĆ: Kovanje rata

"Tako vam Boga, gospodo, prestanite nas maltretirati! Nemojte nas više prostituirati, tako vam Hrista Spasitelja! Zar vam to nije dopizdilo? Zar vam nije dosta toga da našu žrtvu koristite za ama baš svaku od svojih nasilničkih avantura? Dokad ćemo mi služiti kao historijsko opravdanje za vaša aktualne svinjarije? Dokad će naše smrti biti vaše izlike? Imate li imalo milosti i srama? Zar vam nije apsurdno kada se ustaške okrutnosti spominju s pročetničkim pobudama? Je li moguće da ne shvaćate kako nas vi, dok nas ceremonijalno oplakujete i uzdižete, zloupotrebljavate na isti način kao i oni koji nas negiraju? Možete li već jednom dokučiti da su proustaški revizionizam i pročetničko žrtvoslovlje za nas, žrtve Jasenovca, jedna te ista stvar? Mislite li da se mi, žrtve Jasenovca, osjećamo dobro kada zločin nad nama koristite kao izgovor za zločin koji ćete počiniti u Srebrenici?..."
80 GODINA OD UBOJSTVA HRABROG SLAVE: Priča o golobradom dječaku kojem su ljotićevci urezali petokraku na čelo

80 GODINA OD UBOJSTVA HRABROG SLAVE: Priča o golobradom dječaku kojem su ljotićevci urezali petokraku na čelo

Kada je krajem 1978. godine u javnost dospjela fotografija golobradog dječaka kojem su zloglasni ljotićevci, početkom Drugog svjetskog rata na ovim prostorima, na čelu nožem urezali petokraku, nije bilo poznato tko je na fotografiji. Nakon objave te mučne fotografije otkrivene u arhivi logora Zabran, nedaleko Šapca, doznalo se da se radi o dječaku Slavoljubu Koviću Slavi kojeg su nacisti pogubili 10. siječnja 1942. godine. Na osamdesetu obljetnicu Slavine smrti ovih je dana podsjetio Antifašistički vjesnik. Slavoljub Ković je rođen 21. kolovoza 1924. godine u Bogatiću, mjestu na sjeverozapadu Srbije, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Odrastao je u siromašnoj obitelji i s tri je godine ostao bez oca. U školu kreće s dvije godine zakašnjenja, a pred rat počinje izučavati krojački zanat. Nakon okupacije, s izbijanjem antifašističkog ustanka u Srbiji, priključuje se partizanima.
O POŽELJNOJ POLITICI: Nema one koja je svima dobra

O POŽELJNOJ POLITICI: Nema one koja je svima dobra

Etičnost je mjera naše ljudskosti. U odnosu prema Drugom (po)kazujemo što jesmo. Svako je onakva osoba kako se odnosi prema onima koji su od nje slabiji, onakva kako se odnosi prema siromašnim, nemoćnim, obespravljenim, ugroženim. U svako doba i na svakom mjestu. U tome se zrcali i politika, koja svojom djelatnošću samu sebe legitimira. A ako je temeljno etičko načelo pravda i dobro za svakog, a u svojoj političkoj primjeni pravednost i etičnost za najveći mogući broj ljudi, onda se politika ne može temeljiti ni na nacionalnom, ni na religijskom, jer su oni po svom karakteru partikularni i isključujući, a ne opći, univerzalni i obuhvatni. Pravednost može biti utemeljena jedino na jednakim pravima za sve ljude, dakle na uvažavanju prava svakog pojedinca. A takva politika može nastati i biti djelatna samo u pravnoj državi.
DUH JEDNOG VREMENA: Objavljena prepiska velikog Danila Kiša

DUH JEDNOG VREMENA: Objavljena prepiska velikog Danila Kiša

Predzadnjeg dana 2021. godine iz Beograda nam je stigla jedna očekivana i vrlo lijepa vijest. Naime, objavljena je knjiga velikog Danila Kiša, „Iz prepiske“. Na 630 stranica ove knjige tiskana je Kišova prepiska s nekim od najvećih imena kulturnog života Jugoslavije, ali i puno šire - od Miroslava Krleže do Oskara Daviča, od Milovana Đilasa do Borislava Pekića, od Sergeja Dovlatova do Bulata Okudžave, od Mirka Kovača do Miodraga Bulatovića, od Karla Štajnera do Dragoslava Mihailovića, od Ljube Popovića do Marije Čudine, od Petra Vujičića do Predraga Matvejevića, od Vide Ognjenović do Ilme Rakusa, od Charlesa Simića do Susan Sontag, od Istvána Eörsija do Pjotra Raviča, od Milana Kundere do Marka Stranda, od Ota Bihalji-Merina do Ljubiše Jocića, od Zuke Džumhura do Milovana Danojlića…

Arhiva

Lupiga TV

U SAMO 130 SEKUNDI: Pogledajte dirljivu priču o ljubavi

U SAMO 130 SEKUNDI: Pogledajte dirljivu priču o ljubavi

Uistinu je nevjerojatno kakva se emotivna priča može ispričati u manje od 130 sekundi. Zorno je to pokazao mladi iranski redatelj i scenarist Mohammad Reza Kheradmandan svojim kratkim filmom „Dogovor četvrtkom“ („Qarrar-e-Panjshannba“) iz 2019. godine. Film je pokupio više festivalskih nagrada, a ime je dobio po iranskom običaju da se četvrtkom posjećuju grobovi najmilijih te na njih polaže cvijeće. U filmu vidimo stariji bračni par koji se kroz gradsku vrevu vozi automobilom i igra iransku igru perzijske poezije u kojoj svaka osoba mora recitirati pjesmu koja započinje zadnjim slovom pjesme koju je recitirala prethodna osoba. Međutim, stvari zapravo nisu onakve kakve ih vidimo … Ukoliko ranije niste imali priliku vidjeti ovaj kratki film, pozivamo vas da odvojite svojih 130 sekundi, jer to itekako zaslužuje …
LUZZU: Ljubavno pismo ljudima koji svoju tradiciju pokušavaju održati na životu

LUZZU: Ljubavno pismo ljudima koji svoju tradiciju pokušavaju održati na životu

U svetu filma Malta je više poznata po tome što svoje prekrasne lokacije pozajmljuje drugima nego što ih koristi za svoje sopstvene filmove. Verovatno ste maltešku obalu videli barem desetak puta u filmovima, a da toga niste ni svesni. Njene živopisne obale korišćene su kao lokacije na projektima u rasponu od "Game of Thrones", preko "Gladiatora", pa sve do "Popeyea" kojeg je režirao Robert Altman. Pa ipak sada nam je stigao jedan film sa Malte, čija se radnja odvija na domaćem terenu, i to na maternjem jeziku, sa glumcima koji glume sami sebe i tu žive. Dakle, ovo je u potpunosti malteški film. Zamislite da morate da se odreknete nečega što volite jer nemate izbora osim da to pustite, pritom da od toga zavisi i vaša porodica? Kako biste se osećali?
RAZGOVOR S GLAZBENIKOM BORISOM KOVAČEM: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“

RAZGOVOR S GLAZBENIKOM BORISOM KOVAČEM: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“

"Projekat 'posljednji balkanski tango' samo je jedan od mojih muzičkih projekata. On se najeksplicitnije odnosio prema toj našoj istorijskoj sudbini i tragediji koju smo svi, manje ili više, preživeli devedesetih, i živimo je do dan-danas. Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija. U tom smislu, u svom radu želeo sam prije svega da afirmišem multikulturalnost", govori u velikom intervjuu za Lupigu vojvođanski multimedijalni umjetnik, skladatelj, multiinstrumentalist i vođa banda Boris Kovač. S njim smo razgovarali nakon što je prošlog mjeseca sa svojim New Ritual Quartetom u Močvari održao svoj drugi koncert u Zagrebu, zatvorivši njime ovogodišnji Human Rights Film Festival.
TOP 10: Ovo su meni najbolje serije u 2021. godini

TOP 10: Ovo su meni najbolje serije u 2021. godini

Interes ljudi za „bindžanjem“ serija, po svemu sudeći, nikad nije bio veći nego u covid eri kojoj svjedočimo. Nikad nismo ovoliko vremena provodili unutar četiri zida otkako traje pandemija. Umjesto turizma, putovanja, druženja u kafićima i restoranima, pa i odlaska u kino, sve više vremena provodimo u svojim sobama sjedeći uz laptop i mobitel. Jasno je, dakle, koliko je pandemija kumovala rapidnom rastu streaming platformi. Globalni broj pretplatnika Netflixa premašio je rekordnih 213 milijuna u trećem tromjesečju 2021. godine. Sve se više profiliraju i konsolidiraju i Disney+ te HBO Max (koji prema nekim najavama uskoro stiže i u naše krajeve). Ovaj tekst zamislila sam kao malu pomoć pri odabiru dobrih novijih serija, jer ponuda je bogatija nego ikad, a pandemija će, po svemu sudeći, potrajati. Streaming servisi su toliko preplavljeni sadržajem da je teško snaći se.
BORNA IZ BENDA PAUL THE WALRUS: „Trudili smo se i dokazali smo da postoji neka kvaliteta u tome što radimo“

BORNA IZ BENDA PAUL THE WALRUS: „Trudili smo se i dokazali smo da postoji neka kvaliteta u tome što radimo“

„Velika je stvar bila nastupati na Inmusicu, ne nastupa svatko tamo. Trudili smo se i dokazali smo da postoji neka kvaliteta u tome što radimo. Ali, opet, nije dovoljno samo se truditi. Ima ljudi koji samo izdaju i izdaju konstantno. Ja to ne radim tako. Nije dovoljno samo da šibaš stvari – mora biti kvalitetno“, tako nam govori Borna Mijalović,, frontmen mladog zagrebačkog pop rock benda Paul the Walrus. Najpoznatiji su po svojem privlačnom pop „catchy“ prizvuku. Možda je „istočnoeuropski Beatlesi“ najbolja sintagma za opisati njihov zvuk. S Bornom smo razgovarali o stvaranju u pandemiji, o uvjetima funkcioniranja jednog mladog benda u uvjetima gdje nastupa gotovo da i nema, ali i o novom singlu i albumu. „Iskreno, u pandemiji nisam bio inspiriran ništa više nego inače. Bilo je pomalo obeshrabrujuće imati stalno probe bez svirki, a nije mi bilo važno da zbog toga izbacim album na kojem sam radio 20 dana“, priča nam Borna.

Arhiva

Misao dana

“Tko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, moze biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati”

Arthur Schopenhauer (1788 - 1860)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O POŽELJNOJ POLITICI: Nema one koja je svima dobra

    05.01.2022.

    Predrag Finci

    O POŽELJNOJ POLITICI: Nema one koja je svima dobra

  2. BURE BARUTA: Toma, otpadnik zlatnog srca

    05.01.2022.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Toma, otpadnik zlatnog srca

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Svim na zemlji, vjere!

    25.12.2021.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Svim na zemlji, vjere!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije