Novice

DIRLJIVA GESTA PAPE FRANJE: Sveti otac poljubio ruku žrtvi svećeničke pedofilije

DIRLJIVA GESTA PAPE FRANJE: Sveti otac poljubio ruku žrtvi svećeničke pedofilije

Predstavnici poljske zaklade "Ne bojte se" koja pomaže žrtvama silovanja, napose onima gdje su počinitelji duhovne osobe, danas je Papi Franji u Vatikanu predala izvještaj o poljskim biskupima koji su štitili svećenike pedofile. Izvještaj mu je uručio predsjednik Zaklade, Marek Lisiński, danas sredovječni muškarac kojeg je, kao dvanaestogodišnjaka, dok je bio ministrant i odrastao samo s majkom, seksualno iskorištavao seoski župnik. Lisiński je o tome progovorio tek kao četrdesetogodišnjak. Danas o tome javno govori i izrađuje arhiv pedofilskih zločina u Katoličkoj crkvi u Poljskoj. Prikupio je preko 150 potvrđenih slučajeva. Papa Franjo je primio dokument i ponizno poljubio ruku žrtvi strašnog zločina, desetljećima skrivanog unutar institucije kojoj je on danas na čelu. Iza te dirljive geste morala bi uslijediti istraga i reakcija nadležnih crkvenih struktura, u suprotnom je to kič koji bagatelizira žrtve i nastavlja skrivati zločince.
GLAZBA MRŽNJE: Kako je nastala, tko je stvara, a tko i zašto izvodi?

GLAZBA MRŽNJE: Kako je nastala, tko je stvara, a tko i zašto izvodi?

Iako smo svjesni da je govoriti o glazbi mržnje svojevrsni oksimoron, brojni su primjeri iz glazbene prošlosti i sadašnjosti koji svjedoče o postojanju glazbe stvorene iz mržnje, koja se javno izvodi upravo iz mržnje ili potiče i širi mržnju. Da glazba stavljena u odgovarajući kontekst može izazvati vrlo jake emocije, upozorava cijenjeni skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk. U tom smislu, postoje brojni primjeri, situacije, i povijesni i suvremeni događaji u kojima je glazba zlouporabljena u svrhu i u korist određenih mrzilačkih, diskriminativnih i netolerantnih ideologijskih, političkih, kulturnih, društvenih projekata, postajući nekad i njihov trajni zaštitni znak. Što je glazba mržnje izražena kroz sve glazbene pravce, kako je nastala, tko ju je stvorio, tko je i zašto izvodi, teme su šeste tribine iz ciklusa "Zašto se mrzimo?" u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust.
S LUPIGOM U BIRTIJI: Dragan Bursać i Ramiz Huremagić na ispitivanju

S LUPIGOM U BIRTIJI: Dragan Bursać i Ramiz Huremagić na ispitivanju

Lupigina serija informativnih razgovora „S Lupigom u birtiji“ nastavlja se ovoga petka. Nakon što smo priveli Robija K., odnosno Viktora Ivančića, a potom i Marka Tomaša, sada na ispitivanje i saslušavanje dovodimo bosanskohercegovačkog novinara i književnika Dragana Bursaća te pjesnika i izdavača Ramiza Huremagića iz male izdavačke kuće Centar Samouprava iz Sarajeva. Ovaj dvojac u omraženoj će nam zagrebačkoj birtiji, No Sikiriki, odgovarati na niz pitanja, počevši o onih o nedavno objavljenoj Bursaćevoj knjizi „PTSP Spomenar“ u izdanju Samuprave, pa do onih o stanju u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru, ali i cjelokupnom društvu. Dragana Bursaća, vjerujemo, ne treba posebno predstavljati. Gotovo da ne postoji ni najmanja šansa da na društvenim mrežama niste naišli na jednu od njegovih kolumni koje piše za nekoliko regionalnih medija.
TAKO JE GOVORIO KRLEŽA (IV. DIO): Čovječanstvo guše dogme, tiranija Crkve i urlik horda

TAKO JE GOVORIO KRLEŽA (IV. DIO): Čovječanstvo guše dogme, tiranija Crkve i urlik horda

U novom nastavku serijala 'Tako je govorio Krleža' čitateljima i čitateljicama predstavljamo odlomke iz knjige "Krleža o religiji", koju je priredio Ivan Cvitković. Knjiga je objavljena u suradnji zagrebačke "Mladosti" i sarajevske "Svjetlosti", 1982. godine. Iz Krležinih zapisa o religiji izdvojili smo one što se odnose na pokrštenje Slavena, veliki crkveni raskol, katolicizam, pravoslavlje, islam, protestantizam i sekte. Zapisi datiraju iz različitih Krležnih stvaralačkih razdoblja, od 1916. do 1968. godine. Kako je Krleža zamišljao susret slavenskih pogana sa kršćanstvom, što smatra đavolskom strujom koja je preplavila svijet, zašto preranu propast kršćanstva smatra sudbonosnom za Zapad, što ima za reći o lazarskoj simbolici umiranja za carstvo nebesko, što se događa s onima koji su umrli i zašto je Muhamed na afričkom ekvatoru porazio Isusa do nogu? Odgovore velikog pisca na sva ova pitanja naći ćete na ovom mjestu.
"PTSP SPOMENAR" DRAGANA BURSAĆA: "Morao sam se riješiti trauma i svog PTSP-a"

"PTSP SPOMENAR" DRAGANA BURSAĆA: "Morao sam se riješiti trauma i svog PTSP-a"

„Jebiga, ljudima se dešavaju bolesno iste stvari. Ja sam se zaprepastio koliko ljudi oko mene živi sa sličnim traumama, a bez da su ih ikada rekli bilo kome, a kamoli ih negdje zapisali“, kaže u razgovoru za Lupigu Dragan Bursać, čija je knjiga "PTSP spomenar" nedavno ugledala svjetlo dana, i to u izdanju male, ali svakog spomena vrijedne izdavačke kuće, Samouprava. Tamo nisu kuće od čokolade, ni prozori od marmelade, ali su svi autori vlasnici svoga objavljenog djela, autorskih prava, tiraža i aktivni su sudionici cijelog procesa. Jedan od pokretača Samouprave, Ramiz Huremagić, reći će nam kako Bursaćeva knjiga ima izuzetan značaj za današnje vrijeme. Dodat će kako su od prvog susreta on i Bursać „kliknuli“, kao da su pričali istu priču, dok je jedan nosio lijevu, a drugi desnu vojničku čizmu. Naime, obojici je zajedničko to da su imali tu nesreću da u ratu nose pušku i ratuju na suprotstavljenim stranama.

Arhiva

D&K

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Darka Cvijetića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Darka Cvijetića

"Tekstopisanje je rad u vrtu, strpljivost tučka i žeđ među slovima. Kada se napokon pjesma dogodi mojom rukom, kada joj moj krvotok pozajmi linije slova i umanji im žeđ mojim damaranjem, mogu je poslije čuti, nju, pjesmu, kako se hvali drugima da je ona mene našla i spržila" - tako o pisanju piše Darko Cvijetić, bosanskohercegovački, prijedorski pjesnik, autor kratkih priča, redatelj, dramaturg i glumac. Cvijetić je veliki pjesnik malog, nesretnog i uplašenog grada, sredine obilježene nepojamnim zločinom; on je dragocjeni svjedok, glas savjesti i - glas slobode. Između ostalog, slobode da se progovori onda kad svi vjeruju i znaju da je "pametnije", "mudrije", oportunije šutjeti. Upravo za nagradu 'Evropski pjesnik slobode', u svjetskim okvirima cijenjenu pjesničku nagradu Međunarodnog književnog festivala u Gdanjsku, Cvijetić je bio kandidiran prošle godine, zajedno s još sedam europskih pjesnika i pjesnikinja.
1000 BROJEVA NOVOSTI: Veliki jubilej velikog tjednika

1000 BROJEVA NOVOSTI: Veliki jubilej velikog tjednika

Veliki jubilej danas proslavlja tjednik Novosti – svoj tisućiti broj. Na kioscima diljem zemlje novi broj od danas možete naći na čak 64 stranice, odnosno s posebnim prilogom od 28 stranica u kojem se donosi kronološki pregled razvoja ovoga tjednika. Pobrojavaju se najznačajnije priče koje su objavile Novosti, a njihov broj je uistinu impresivan. Na istom mjestu u izboru uredništva možete pronaći galeriju najboljih dosadašnjih naslovnica, a čak će se i površno upućen čitatelj sjetiti kakvih se sve dragulja našlo među naslovnicama Novosti, a za njih je u najvećem broju slučajeva zaslužan veliki majstor Alem Ćurin. Tu su i izjave onih koji su se u proteklih deset godina istaknuli javno govoreći protiv Novosti, a takvih je bio popriličan broj. Što, osim toga, donosi tisućiti broj tjednika pročitajte u nastavku.
PRIJEDLOG ZAKONA O UMJETNICIMA: Na brazdama Hasanbegovićevog traktora

PRIJEDLOG ZAKONA O UMJETNICIMA: Na brazdama Hasanbegovićevog traktora

Umjetnici su trn u oku ogromnog dijela javnosti – onog dijela odgojenog i uzgojenog u SF bajkama neoliberalnog kvazikapitalizma. Za njih su svi oni koji svoju umjetnost ne izvode striptizom na šipki ili uz odgovarajući ritam turbo-folka ili tambure – zapravo paraziti. Od onih koji se, eto, bave kreacijom jer ih na to nagoni unutarnji poriv, preko onih koji svojom umjetnošću povremeno uzdrmaju društvenu učmalost, pa do onih koji se drznu iz porezne kase financirati neki, recimo baletni nastup ili književnu večer. A najveće krvarenje tog blagoslovljenog oka u koje se zabio art-trn – izazivaju umjetnici kojima država uplaćuje doprinose. U glavama tog kritičarski raspoloženog dijela nacije, pojam samostalnog umjetnika je pojam apsolutnog blasfemičnog uhljebljivanja. Naravno, ako takve priupitate zašto im krvari oko domoljubno, spremno će vam i argumentirano reći: „Šta će on meni tute od državne sise plaću uzimat da bi malo zamaza sliku ili plesa balet. Gospe mi, i ja bi se tako volija obogatit da stavin šešir i recitiran onoga šekpira po ulici.“
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Olje Savičević Ivančević

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Olje Savičević Ivančević

Olja Savičević Ivančević suvremena je književnica, nagrađivana autorica poezije, romana, kratkih priča i dramskih tekstova. Rođena je u Splitu 1974. godine, a književnoj publici predstavila se u svojoj četrnaestoj godini, zbirkom pjesama "Bit će strašno kada ja porastem". "Govoriti o toj knjižici kao o nečem književno relevantnom bilo bi neozbiljno. To je moja teka, spomenar...", kasnije će objasniti autorica. Ako ova rana zbirka poezije, kako sama autorica tvrdi, i nije (bila) književno relevantna, njezin naslov pokazat će se u potpunosti pogođenim. Okružena "strašnim", u godinama koje su uslijedile, brusila je svoj talent onako kako se talent već brusi - predanim, discipliniranim radom. U okviru naše nove rubrike "Autori(ce) u gostima ponedjeljkom", predstavljamo pet još neobjavljenih pjesama splitske književnice, koja se u međuvremenu plasirala u red najozbiljnijih predstavnica suvremene hrvatske književnosti.
IVO ANIĆ: Sramim se ovakvog Splita i sram me je što živim među tim ljudima

IVO ANIĆ: Sramim se ovakvog Splita i sram me je što živim među tim ljudima

Iskreno, ne znate što je užasnije i što je više poražavajuće; činjenica da su mladi sportaši pretučeni u Splitu ili saznanje da su ih njihovi roditelji ispratili u Hrvatsku sa zebnjom i preporukama da se „ne ističu“, „da ne slave ako pobjede“ i da „sklone na vrijeme klupska obilježja“. No činjenica da su napadnuta nečija djeca ipak je najstrašnija. Djeca koja su rođena godinama iza rata, djeca koju zanima isključivo njihova muzika, njihova generacija, sport i, naravno, drugi spol koji je u tim godinama jedina bitna preokupacija. Kako imam dijete njihovih godina koje se aktivno bavi sportom i kojeg život može već sutra odvesti na kakav košarkaški turnir u Beograd, potpuno razumijem očaj tih roditelja koji su poslali svoje sinove u Hrvatsku. Ako imate djecu, i ako ste ljudi, tada razumijete o čemu vam govorim.

Arhiva

Lupiga TV

POSLJEDNJI POZIV: Ne propustite KinoKino

POSLJEDNJI POZIV: Ne propustite KinoKino

Četvrti po redu KinoKino, festival skrojen po dječjoj mjeri na kojem se svake godine zajednički odlazak u kino pretvara u posebno i drugačije iskustvo za djecu, ali i odrasle, otvara se večeras u kinu Europa. Čast da otvori festival imat će domaći znanstveno-fantastični film „Moj dida je pao s Marsa“. Festival traje sve do nedjelje, a očekuje nas program ispunjen brojnim projekcijama i raznim događanjima zbog kojih će omiljeno zagrebačko kino na pet dana postati mjesto druženja i zabave, ali i učenja za svoju najmlađu kinopubliku kroz susrete s filmskim profesionalcima i gostima festivala. Od osam suvremenih filmova za djecu iz cijeloga svijeta, u programu su i „Moje neobično ljeto s Tess“, dobitnik posebnog priznanja žirija u programu „Generacija Kplus“ na upravo završenom Berlinaleu, „Supa Modo“, nedavno proglašen najboljim europskim filmom za djecu, i „Zlogonje“, najuspješnije regionalno ostvarenje za djecu posljednjih godina.
ŠAVOVI: Film nagrađen na Berlinaleu verna je preslika života, bez happy enda

ŠAVOVI: Film nagrađen na Berlinaleu verna je preslika života, bez happy enda

Navikli smo se na ogavne kriminalne činove u regionu koji je potonuo u moralnu kloaku tokom devedesetih i u kojem je empatija postala nešto skoro sramno, tako da nije čudno što se kroz filmove nastajale poslednjih tridesetak godina jedva provuče koji tračak svetlosti. Takav je slučaj (tematski) i sa drugim autorskim filmom Miroslava Terzića „Šavovi“ koji se našao u programu Panorame velikog filmskog festivala, ovogodišnjeg Berlinalea. Ne samo da se našao u tom programu nego mu je i dodeljena "Europa Cinemas Label", nagrada za najbolji evropski film u sekciji Panorama. Radnja je smeštena u novobeogradsko sivilo koje fotografija Damjana Radovanovića pretvara u klaustrofobični betonski sanduk čiji teški poklopac samo što se ne svali na glave glavnih junaka. Ovih dana Lupiga će objaviti i razgovor koji smo ovim povodom napravili s Terzićem i glavnom glumicom Snežanom Bogdanović.
ZAŠTO SE MRZIMO: Žrtve su uglavnom Srbi, Romi i homoseksualci

ZAŠTO SE MRZIMO: Žrtve su uglavnom Srbi, Romi i homoseksualci

Na pitanje zašto se mrzimo te odakle izvire mržnja prema manjinskim skupinama pokušali su odgovoriti sudionici tribine „Tretman mržnje u pravosudnoj praksi“, u sklopu ciklusa „Zašto se mrzimo?“, održane prošloga tjedna u zagrebačkom KIC-u. Tribinu je organizirao Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, a na ovom mjestu donosimo vam amatersku video snimku tribine i kratak izvještaj ovog Centra o tribini koja je u javnosti prošla gotovo neopaženo, kao i najavu sljedeće tribine koja će, među ostalima, ugostiti Milu Kekina iz Hladnog piva i Sašu Antića iz TBF-a. Sloboda se sastoji u tome da svatko može činiti ono što nije na štetu drugima. Kad se određeno djelo počini iz mržnje, riječ je o osobito niskoj pobudi te aktu dubokog, čak bolesnog neprijateljstva prema nekome zbog njegove različitosti. Predrasude prema cijeloj populaciji ili čitavoj grupi ljudi dokidaju bit ideje jednakosti.
22 JULY: Kontekst i posledice suludog pohoda Andersa Behringa Breivika

22 JULY: Kontekst i posledice suludog pohoda Andersa Behringa Breivika

Ponekad se pojavi neobjašnjivi sinhronicitet trendova u filmskoj industriji, kao što je to bio slučaj u prošloj godini kada smo u vrlo kratkom periodu dobili dva potpuno različita filma, vrlo sličnih imena. Radi se o filmovima snimljenim na temu krvavog pokolja koji se dogodio 2011. godine na norveškom otoku Utoya, kada je klerikalno-fašistički ekstremista Anders Behring Breivik iz vatrenog oružja usmrtio 69 osoba. Od tih 69 žrtava velika su većina bili mladi ljudi koji su na Utoyu stigli u sklopu letnjeg kampu tada vladajuće norveške Radničke Partije. Pre dolaska na otok Anders Behring Breivik je, u svrhu diverzije, aktivirao eksplozivnu napravu u blizini zgrade norveške Vlade u samom središtu Oslu, pritom ubivši još osmero ljudi. Uz ukupno 77 mrtvih, strašna bilanca ovog pohoda je i preko dve stotine ranjenih, povređenih i traumatiziranih ljudi.
BURE BARUTA: Mučnina u čudnoj šumi

BURE BARUTA: Mučnina u čudnoj šumi

Emisija će biti i proći, i njen urednik će u čudnoj šumi medijskog prostora, u potragu za novom “žrtvom”: danas u vašem gradu, sutra već u Novom Sadu, kaže stara cirkuska reklama. Gdje Aleksandar vabi kapitalca koji mu stalno bježi, “silnog i premudrog” Đorđa Balaševića. Pa mu postavlja billboarde ne bi li ga dovabio u emisiju. E, a, Đole, stari lisac, izmiče li izmiče. I meni, starom surom medvjedu iz vrleti na granici s Hercegovinom, bilo bi bolje da sam izbjegao pojaviti se u toj emisiji, ali ne biva. Solidarnost košta. Nakon učestvovanja u svemu tome, ostaje mi ta prokleta mučnina. Pozvan da kažem šta imam reći o konkretnom pitanju kazao sam za Komšića da nije idealan, da nije ni format, ali da u krajnjem nije čovjek mržnje, što njegov protivnik Dragan Čović, uglavnom, jeste. I sve je to skupa ostalo u nekom offu, pokriveno nekim velom za neželjenu mladu.

Arhiva

Misao dana

“Od uzvišenog do smiješnog samo je jedan korak”

Napoleon Bonaparte (1769 - 1821)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

    30.01.2019.

    Viktor Ivančić

    EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

  2. BURE BARUTA: Mučnina u čudnoj šumi

    23.01.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Mučnina u čudnoj šumi

  3. SDP-OVA NEVOLJA: Zlatko Komadina, politička antiličnost godine

    27.12.2018.

    Ivica Đikić

    SDP-OVA NEVOLJA: Zlatko Komadina, politička antiličnost godine

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije