Novice

„ZIDARSKI“ POHOD: Mađarski ekstremist stiže u Hrvatsku kako bi promovirao gradnju „zidova“ na granici s BiH

„ZIDARSKI“ POHOD: Mađarski ekstremist stiže u Hrvatsku kako bi promovirao gradnju „zidova“ na granici s BiH

Načelnik male mađarske granične općine koji je u jeku izbjegličke krize inicirao gradnju ograde na mađarskoj granici, danas će posjetiti Hrvatsku, kako bi svojim primjerom ukazao na potrebe da se slični „zidovi“ izgrade i na granici Hrvatske s BiH. Na granični prijelaz Maljevac dovodi ga opskurna politička stranka, Generacija obnove, koju vodi Frano Čirko, bivši predsjednik mladeži, a potom i predsjednik rigidnog HČSP-a. Njegov gost ima dugu povijest zabrana ulaska u neke europske države. Bio je potpredsjednik Jobbika, ekstremističke mađarske stranke koja je u svom „političkom programu“ imala i povratak Međimurja pod „mađarsku krunu“. Kao najveći dosezi njegovog upravljanja općinom mogu se navesti zabrana nošenja muslimanske odjeće i iskazivanja istospolne ljubavi, slanje zastrašujućih video poruka izbjeglicama te njegov poziv mještanima na sveti rat protiv muslimana.
SLUČAJ ZORANA ERCEGA: Dobro došli u Sjeverni Vietkong, dragi Hrvati

SLUČAJ ZORANA ERCEGA: Dobro došli u Sjeverni Vietkong, dragi Hrvati

Ne ulazim u motive Zorana Ercega. Čovjek mi je susjed, ljubazan je i drag, pozdravimo se svakodnevno i poštujem njegov aktivizam, ali ima jedna zastrašujuća stvar u slučaju Zorana Ercega, punopravnog građanina Republike Hrvatske, sa svim statusima i privilegijama koje ta čast donosi, (ratnog veterana, što je fusnota svakog relevantnijeg životopisa iako je, kada bolje pogledate taj detalj, u najmanju ruku nejasan, što zapravo znači i kakve privilegije pravno donosi), a koji je na otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu uzviknuo nešto što se nekima nije svidjelo. I ta zastrašujuća činjenica jest, svidjelo se to nekom ili ne, sasvim jasna. Hrvatska policija, zakonodavstvo RH, institucije RH, ne štite građane Hrvatske koji ih plaćaju. Građane od kojih žive. Već štite ljude koji iz mase građane RH mogu ozlijediti, nanijeti im po zdravlje i život ozbiljne posljedice, i za taj akt nitko ne snosi ama baš nikakvu krivicu.
OTVORENO PISMO 25 PRIPADNIKA I PRIPADNICA HR LGBTIQ ZAJEDNICE: „Ministre Paviću, objasnite nam zašto“

OTVORENO PISMO 25 PRIPADNIKA I PRIPADNICA HR LGBTIQ ZAJEDNICE: „Ministre Paviću, objasnite nam zašto“

„Tražimo od ministra Marka Pavića da hrvatskoj javnosti i nama objasni zašto je podržao za istospolne parove diskriminirajući Zakon o udomiteljstvu i da se očituje o homofobnim ispadima svojih stranačkih kolega i kolegica iz HDZ-a. Njegova šutnja glede citiranih, ali i ostalih homofobnih izjava i laži koje su proteklih dana plasirane u javni prostor, implicira da se on sa svime time slaže“, stoji u otvorenom pismu koje potpisuje 25 pripadnika i pripadnica hrvatske LGBTIQ zajednice, a adresirano je na ministra rada i mirovinskog sustava, Marka Pavića. U pismu se zaključuje kako se radi o zakonu koji diskriminira, a pri tome je i pobrojana tek nekolicina homofobnih izjava i laži koje su iznosili saborski zastupnici iz redova HDZ-a, dakle Pavićeve stranačke kolege. U zaključku se potpisnici pitaju zašto je i Pavić podržao ovaj zakon.
NARODNE MOŠNJE: Kad SDA očnjaci bljesnu

NARODNE MOŠNJE: Kad SDA očnjaci bljesnu

Hajka na Filipa Andronika traje već tjedan dana. Makar je iz dana u dan sve manje medijskih napisa o tome, jer otvaraju se neke druge hajke, mediji tu kao da služe tek da objave početak lova. Interesantno je to kako hajku uvijek počnu upravo oni kojima ništa nije sveto. Pokazuje to odnos bosanskohercegovačkih vlastodržaca, u ovom slučaju Stranka demokratske akcije (SDA), spram, recimo infrastrukturnih problema gradova kojima upravljaju. Pokazuje to njihov odnos prema muzejima i kulturnom naslijeđu. Prevario sam se, ipak za njih postoje neke svetinje u koje kad dirneš SDA i njima slični otvaraju sezonu lova na osobu koja se usudila dirnuti u svetinju makar ta svetinja bila uporabljena tek u kontekstu satire, a kako bi se kritiziralo očajno stanje u svakom segmentu našeg društva.
S LUPIGOM U BIRTIJI: Večeras nam gostuje Marko Tomaš. Dođite!

S LUPIGOM U BIRTIJI: Večeras nam gostuje Marko Tomaš. Dođite!

S Lupigom u birtiji - u eminentnom No Sikiriki club-baru, na adresi Nova cesta 88, s početkom u 20 sati - subotnju večer će provesti Marko Tomaš, pjesnik i prozaik iz Mostara, koji iza sebe ima desetak zbirki pjesama, među kojima nekoliko njih bilježi status kultne literature u nevelikom balkanskom krugu poeziji posvećenih čitatelja. S autorom knjiga "Zbogom fašisti", "Crni molitvenik", "Regata papirnih brodova", "Odrastanje melankolije", "Kolodvor i paranoja" ... razgovarat ćemo o njegovoj poeziji, koju će uz autora govoriti glumac Milivoj Beader, kao i o brojnim zanimljivim književnim i svakodnevnim temama. Svi su dobrodošli, cijena ulaznice nula kuna. Ružno ponašanje u kafani strogo je strogo zabranjeno i kažnjava se udarcem s bijele točke.

Arhiva

D&K

MONOGRAFIJA O ZLU: Domovi kulture kao mjesta mučenja i likvidiranja

MONOGRAFIJA O ZLU: Domovi kulture kao mjesta mučenja i likvidiranja

Dom kulture u zloglasnom Trnopolju, Muzička škola u Zenici, dvorac Kerestinec, jablanički Muzej „Bitka za ranjenike“, Dom Kulture u Rudom … Teško je, ako ne i nemoguće, pobrojati sva mjesta koja su nekada bila nositelji kulture u balkanskim varošima i gradovima, a koja su u užasima posljednjeg rata pretvorena u mučilišta, logore i stratišta. Gotovo svi koji dolaze iz ratom zahvaćenih sredina imat će barem jedan ovakav primjer iz svoga kraja. Upravo ovakva mjesta i njihov fenomen pokušala je obuhvatiti foto-monografija „Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina“. Radi se o autorskom radu novinara i književnika Viktora Ivančića, poznatog fotoreportera Hrvoja Polana i novinara Nemanje Stjepanovića. „Takvih mjesta je u posljednjem ratu bilo toliko da možemo govoriti o svojevrsnom kulturologorskom sustavu“, objašnjava Viktor Ivančić.
USKORO KOD NAS: Roj od 100 robota koji reagiraju na ljudske emocije i ostala "čuda" Device_art festivala

USKORO KOD NAS: Roj od 100 robota koji reagiraju na ljudske emocije i ostala "čuda" Device_art festivala

Roj od čak 100 interaktivnih robota koji reagiraju na ljudske emocije. Zvuči nemoguće? To je samo mali dio onoga što Zagrebu donosi Device_art festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija. Središnja izložba festivala "Strojevi nisu sami" otvara se u utorak 18. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Naslov izložbe zapravo je svojevrsna parafraza izjave kinesko-američkog kustosa Zhang Gaa - “Posvuda, samo strojevi, strojevi koji nisu sami”. Postavljena na 1.500 četvornih metara izložba polazi od implikacije da strojevi mogu biti proaktivna, senzibilna bića. U njenom sklopu pojavit će se i spomenuti roj od 100 interaktivnih robota koji reagiraju na ljudske emocije, što je dio golemog umjetničkog projekta "Empathy Swarm". Upravo se u Zagrebu projekt i krenuo razvijati, odnosno ovdje su autori počeli s izradom robota.
CZESŁAV MIŁOSZ: Vjerska država?

CZESŁAV MIŁOSZ: Vjerska država?

Nisam pozvan da izričem svoje mišljenje o Crkvi. Ipak, duboko sam zaokupljen pitanjima vjere koja se ne trebaju nužno mjeriti očiglednim trijumfom Crkve i brojem vjernika koji sudjeluju u bogoslužjima. Nije isključeno kako se moramo, da bismo dobili pravu sliku o onome što se događa u glavama i srcima ljudi, svojski potruditi kako bismo shvatili što stoji iza izjava kojima se pripadnici klera razmeću u svojim javnim nastupima. Ono što nam u današnjoj Poljskoj smjesta upada u oči jest ponovno pojavljivanje dvaju jezika u javnom govoru, samo što je mjesto marksističkog jezika zauzeo katolički jezik. Svećenicima možemo samo poželjeti da im posvemašnji pristanak na vodeću ulogu katolicizma kao vjere cijelog naroda ne zakloni ponešto drugačiju istinu koja na vidjelo izlazi u razgovorima koji naglo zamuknu u njihovoj prisutnosti. Jer, recimo otvoreno, ljudi su se u Poljskoj počeli bojati svećenika, što nije dobar znak …
PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

U školi je uobičajeno. Dosta ustaljen ritam koji i kad se prekine, lako se vrati u stroj za mljevenje. Zaposlila se nova iz fizike, Irena, nema tu ograničenu samodopadnost koju nose ovi mlađi naraštaji, ali se osjeti određena perfidnost u govoru, držanju, načinu kako drži fascikle i papire za školu. Kako se sve zna u školstvu tako sam i saznao da je došla preko veze. Nisam još siguran preko koje, kakva je linija i fotelja uredovala. Sjetio sam se kako me prije 14 godina isto tako izravno zaposlio ravnatelj Premužić. Još uvijek je tu, silan, samo u kratkim razdobljima nije bio ravnatelj, a sada kada mu je mandat produžen i obnovljen, opet posjeduje osmijeh ranojutarnje kave i želea vedrine. Fićuka putem do svog kabineta. Prije 14 godina, moja žena Jelica, koja je po zanimanju frizerka, a sada radi u Fini, posao koji je dobila preko drugog/e, zamolila je svog bratića sada i onda ravnatelja Premužića da me zaposli odmah nakon završetka fakulteta.
HOBIFOBIJA MATE MIJIĆA: Bolji rezultati postižu se umivenijeg lica

HOBIFOBIJA MATE MIJIĆA: Bolji rezultati postižu se umivenijeg lica

Od otvorene, prostačke homofobije, zaključilo se, puno bolje rezultate postiže ona umivenijeg lica, uredno podšišana i obrijana. Iako u njoj u osnovi nema razlike od one koja se može čitati u kojekakvim priopćenjima, na propagandnim portalima pojedinih udruga ili u tjednicima koji na svojim naslovnicama objavljuju grupne i pojedinačne potjernice, poput ove najnovije koju je nedavno podigao Hrvatski tjednik. Jedina je razlika u tome što su ovi ipak prilagođeniji, koliko-toliko artikuliraniji i iz usta im homofobija, ksenofobija i ino izlaze bez pjene. Takvi su, kao, umjereni, moderni konzervativci (po novom to su „suverenisti“), a ovi drugi su, kao, s dna kace. Jedni su prihvaćeni sugovornici, analitičari, glasnogovornici i komentatori, a drugi su neprilagođeni i nesvjesni vremena u kojemu žive pa se nad njima sažalijevaju i oni koji im se protive i oni koji ih podržavaju.

Arhiva

Lupiga TV

3. ARTERIA u KIC-u: Tjedan biografskih filmova o velikim svjetskim umjetnicima

3. ARTERIA u KIC-u: Tjedan biografskih filmova o velikim svjetskim umjetnicima

Arteria donosi presjek aktualnih filmova o nekim od najvećih umjetničkih imena prošlosti i današnjosti ‒ švedskom redatelju Ingmaru Bergmanu, kultnoj bivšoj članici Velvet Undergrounda Nico, najpoznatijem svjetskom street art umjetniku Banksyu, ali i o ljubavi dva velika francuska pjesnika Arthura Rimbauda i Paula Verlainea. Filmovi će biti popraćeni predavanjima i razgovorima, a službeni početak, u subotu u 19 sati, označit će projekcija filma „Bergman - jedna godina, jedan život“ (2018.), koji je trenutno u konkurenciji za najbolji europski dokumentarac na predstojećim Europskim filmskim nagradama, čime se KIC pridružuje obilježavanju stote godišnjice rođenja ovog velikog autora. Nakon projekcije filmska kritičarka Višnja Vukašinović o Bergmanovu filmskom svijetu razgovarat će s filmologom i filozofom Marijanom Krivakom, te profesoricom skandinavske književnosti i filma Janicom Tomić.
TI IMAŠ NOĆ: Postoji tu nešto nepotrebno teskobno, teško i mučno

TI IMAŠ NOĆ: Postoji tu nešto nepotrebno teskobno, teško i mučno

Nakon svega ostaje nam da se pitamo je li viđeno samo endemska bolest nas na Balkanu ili je igra tako nameštena u celom svetu. „Ti imaš noć“, rediteljski debi rođenog Dubrovčanina, celoživotnog Novljanina i, od pre izvesnog vremena, Beograđanina Ivana Salatića, o tom fenomenu koji nazivamo tranzicijom govori na jedan ideološki čvrst, filmski discipliniran i zapravo lakonski način, uvažavajući i specifikum mesta i generacijske, pa i klasne razlike, iako su dobrostojeći “glasno” odsutni. Radnja filma je toliko usporena da se čini skoro kao da je nema, što „Ti imaš noć“ ponajpre čini filmom stanja. Dijalozi su retki i eliptični, kao da su likovi sve rekli i da im svaka dalja nepotrebna priča predstavlja samo još dodatnu muku. Vreme je zimsko ili rano-prolećno, tonovi boje uhvaćeni kamerom Ivana Markovića sivi su i neveseli, a montaža Jelene Maksimović ima meditativnu konotaciju, dok je u dizajnu zvuka stalno prisutan huk mora i vetra.
LJUBAV OKO SVIJETA (VIDEO): U potrazi za odgovorima Anđela i Davor kreću na put koji će potrajati godinu dana

LJUBAV OKO SVIJETA (VIDEO): U potrazi za odgovorima Anđela i Davor kreću na put koji će potrajati godinu dana

„Što je ljubav? Razlikuje li se njeno značenje od kulture do kulture? Postoji li riječ ljubav u svim jezicima?“, pitaju se supružnici Anđela i Davor Rostuhar, pa odmah dodaju – „ne znamo niti mi, ali želimo istražiti“. Uvod je to u zanimljivu pustolovinu u koju će se ovaj dvojac uskoro upustiti. Na prvi dan 2019. godine otisnut će se na put koji će potrajati cijelu godinu dana i tijekom kojeg će, u potrazi za odgovorima, posjetiti dvadesetak svjetskih kultura. Na koncu će nam donijeti svoju priču, a sudeći prema dosadašnjim uradcima Davora Rostuhara, inače poznatog zagrebačkog putopisca čiji je posljednji veliki doseg odlazak pješice do Južnog pola, očekuje nas sjajan materijal. Pogotovo jer je ovaj put pojačan Anđelom. Oboje, prema vlastitim riječima, obožavaju istraživati i pisati te im nije problem izaći iz „svih komfornih zona po redu“ kako bi stvorili dobru priču, a za ovu priliku su „izbacili“ i sjajan video koji možete pogledati u nastavku.
ROBI K. U RIJECI: Viktor Ivančić u Ex Librisu. Nemojte propustiti!

ROBI K. U RIJECI: Viktor Ivančić u Ex Librisu. Nemojte propustiti!

U Rijeci će večeras, od 19 sati u antikvarijatu Ex Libris, gostovati Viktor Ivančić, urednik i jedan od osnivača kultnog splitskog tjednika Feral Tribune. Riječanima i Riječankama on će predstaviti ukoričene avanture svog junaka Robija K. u izdanju spomenutog riječkog izdavača. "Sabrani Robi K. - Altimejt edišn", 35 njegovih godina u pet svezaka, riječki čitatelji i čitateljice u Ex Librisu će večeras moći kupiti po cijeni sniženoj za dvadeset posto, ali najprije će čuti što o najdugovječnijem novinskom junaku, maloljetnom splitskom delikventu iz II. a razreda, imaju za reći njegov autor Viktor Ivančić, odnosno pisac, scenarist i novinar Ivica Đikić te sveučilišni profesori Predrag Brebanović i Neven Jovanović. Kako je izgledalo zagrebačko predstavljanje knjige u organizaciji Lupige, možete vidjeti, a možda i čuti (možda i samo možda ukoliko zvučnike pojačate do kraja) u priloženom videu.
GOSTOVANJE NA 'SS TELEVIZIJI': Zašto su neonacisti dobili 'pitomiju' verziju zastupnika Glasnovića?

GOSTOVANJE NA 'SS TELEVIZIJI': Zašto su neonacisti dobili 'pitomiju' verziju zastupnika Glasnovića?

S medicinskom dijagnozom ili bez nje, čovjek u Hrvatskoj može jednostavno bulazniti u parlamentu, jer je bulažnjenje za Hrvate primjereno. Nema nikakve unutarnje kočnice, još manje autocenzure. Taj parlament tretira se kao malo uglednija kafana, u kojoj se novac ne lijepi izvođačima na čelo, i stolci se ne krše na ljudskim glavama. U vojnoj mirovini od oko 12 000 kuna, Glasnović ove usluge pruža besplatno. Radi se o čovjeku s najmanje šest godina plaćeničkog vojnog staža, od čega godinu u pol u jednoj od najozloglašenijih vojnih grupacija na svijetu, Legiji stranaca. Utočištu kriminalaca, psihopata, duboko neprilagođenih ljudi naklonjenih oružju. Čovjeku koji se pod starost odlučio posvetiti osvećivanju vlastitih djedova, kazniti zemlju koju poznaje iz njihovih frustracija.

Arhiva

Misao dana

“Svatko vidi kako izgledaš, ali ih malo zna ono što jesi”

Niccolo Machiavelli (1469 - 1527)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

  2. PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

    27.11.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije