Novice

PORUKA IZ ZAGREBA: „Ne dozvolimo ekstraktivističkom kapitalizmu da gomila profit ubijajući život na Zemlji“

PORUKA IZ ZAGREBA: „Ne dozvolimo ekstraktivističkom kapitalizmu da gomila profit ubijajući život na Zemlji“

„Ne možemo dopustiti kapitalističkom ekstraktivističkom sustavu da nastavi rasti i gomilati profit uništavajući život na Zemlji. Ujedinjeni u globalni klimatski pokret, borimo se protiv kapitalizma i za odrast koji djeluje po principima klimatske pravde, smanjenja potrošnje i proizvodnje na esencijalne ljudske potrebe, imajući na umu granice biosfere i ekosustava“, poručile su aktivistkinje Extinction Rebelliona Zagreb koje su u subotu održale protestnu akciju na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Radilo se o obilježavanju akcijskog dana protiv LNG-a diljem svijeta, a kada su aktivistkinje na spomenik banu Jelačiću izvjesile transparent s porukom „No to LNG on Krk, Rügen & Worldwide“, intervenirala je i policija. U svojoj poruci zaključuju kako je krajnje vrijeme da društvo osvijesti što se krije iza širenja LNG terminala i plinovoda prema zapadnoj Europi.
POČINJE HOMO FEŠTA: Važno upozorenje na izazove hrvatske svakodnevice

POČINJE HOMO FEŠTA: Važno upozorenje na izazove hrvatske svakodnevice

Projekcijom filma "Vidjeti nevidljivo" jučer je u porečkom Pučkom otvorenom učilištu pripremljen teren za današnje otvaranje osme „Homo fešte!“. Pod motom “Je ča je, ma da je - ni”, Istrijani prezentiraju jedno od najvećih godišnjih okupljanja kojim će do subote upozoriti na izazove pred koje hrvatska svakodnevica postavlja naše LGBTIQ+ i ostale marginalizirane sugrađane. Bogati program kroz tri će dana prezentirati stanje društva u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč i Dugine obitelji, a u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem te udrugama K-Zona, Proces, ASK i SWASHTARA uz financijsku podršku Grada Poreča ili kako talijanska manjina voli reći - Parenza. Odgovorni jučerašnji zadatak da najavi otvorenje „Homo fešte!“ pao je na islandski dokumentarni film „Vidjeti nevidljivo“ iz 2019. godine.
HRVATSKA – ZEMLJA RAVNODUŠNOSTI: Nitko ni okom nije trepnuo jer su Romima srušene kuće

HRVATSKA – ZEMLJA RAVNODUŠNOSTI: Nitko ni okom nije trepnuo jer su Romima srušene kuće

Gdje je kraj ravnodušnosti? Je li uistinu prihvatljivo obiteljske kuće nekažnjeno rušiti bagerima? Je li moguće da baš nikoga nije briga za to što je sedam obitelji tako nasilnički ostalo bez domova? Hoćemo li uistinu tek slegnuti ramenima i prihvatiti da rušenje obiteljskih kuća ostane na takozvanom “nepoznatom počinitelju”? Javnost je zaboravila, pa valja podsjetiti: prije tri tjedna – čak ni dan nije precizno utvrđen – taj famozni “nepoznati počinitelj” bagerima je srušio kuće sedam obitelji sa sedamnaestoro djece u općini Drnje, na granici s Mađarskom nedaleko Koprivnice. Dogodilo se to dok su stanovnici bili iseljeni nakon što im je kuće koji dan ranije poplavila Drava kada se, nakon oluje, izlila iz korita. Riječ je o naselju kolokvijalno zvanom “Autoput” u kojemu su – a to je očito ključno – živjeli Romi.
NIKOLA PLEĆAŠ: „Lijepo je biti legenda, ali od toga se ne živi“

NIKOLA PLEĆAŠ: „Lijepo je biti legenda, ali od toga se ne živi“

"Znate šta, biti legenda je lijepo, ali od toga se ne živi" - tako kaže Nikola Plećaš, proslavljeni košarkaš ličkih korijena, zagrebačko dijete i jedna od košarkaških i uopće sportskih ikona glavnoga grada Hrvatske. Devedesete godine minulog stoljeća za Plećaša su vjerojatno jedno od najtežih životnih razdoblja. Duže od deset godina u Zagrebu nije mogao dobiti nikakav posao. Za osvajača olimpijskog srebra, svjetskog zlata i svjetskog srebra, dva europska zlata i dva europska srebra, za čovjeka koji je u Zagreb donio prvi međunarodni košarkaški trofej - Kup Radivoja Koraća - u zagrebačkom sportu nije bilo mjesta, Plećaš pretpostavlja stoga jer njegova srpska nacionalnost nije bila preporuka. Pristojnu građansku egzistenciju kasnije mu je omogućio bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zaposlivši ga u Gradskom uredu za sport.
INTERVJU – VUK PERIŠIĆ: „Čovjek koji mora paziti hoće li izgovoriti 'da li' ili 'je li' nije slobodan čovjek“

INTERVJU – VUK PERIŠIĆ: „Čovjek koji mora paziti hoće li izgovoriti 'da li' ili 'je li' nije slobodan čovjek“

"Jezik nije nacionalna nego individualna kategorija. Svaki čovjek i građanin mora imati pravo slobodno koristiti riječi i oblike kakve god poželi. Ako mu se to pravo uskraćuje i njegova misao prestaje biti slobodna. Postavili ste pitanje o budućnosti. Društvo koje vjeruje u tako očitu laž da jezici koji se nazivaju hrvatskim i srpskim nisu jedan jezik budućnosti nema", kaže u razgovoru Vuk Perišić, riječki književnik, publicist, prevoditelj i žestoki kritičar hrvatske svakodnevnice, koji upozorava na devijacije i pogrešne vrijednosti koje se svesrdno gaje u društvu, što je tema koja će i dominirati u ovom intervjuu. Razgovor smo započeli aktualnim prijedlogom Zakona o hrvatskom jeziku kojeg je predložila Matica hrvatska, a prigrlila HDZ-ova vlada, a Perišić će intervju zaključiti tvrdnjom da u Hrvatskoj tranzicija još nije započela.

Arhiva

D&K

EKSKURZIJA: Odrastanje iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje

EKSKURZIJA: Odrastanje iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje

Odrastanje u filmovima nije isto što i odrastanje u stvarnom životu. U filmovima, a tu prije svega mislimo na široko dostupne, američke, pubertet je sveden samo na jedan period vremena koji, ma kako šokantan bio u fizičkom i u psihološkom smislu za jedinku u razvoju, ipak prođe, pa život krene nekim svojim ustaljenim, unaprijed programiranim tokom. Iako filmski klišeji postoje s valjanim razlogom (makar to bio taj da u filmu kao mediju oni „rade svoj posao”), jasno je da je (su)život jedinke i društva dosta kompliciraniji i izazovniji od toga. To vrijedi i za „uređeniji i transparentniji” Zapad, a kamoli za kaotični, konzervativni, „zaostali” Balkan u kojem su neizgovorena i nepisana pravila po pravilu važnija od onih službenih. A kako to izgleda iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje, možemo vidjeti u dugometražnom prvijencu Une Gunjak „Ekskurzija“.
MAJKA SVIH PITANJA: Koliko svinja mora umrijeti, Grliću Radmane?

MAJKA SVIH PITANJA: Koliko svinja mora umrijeti, Grliću Radmane?

Koliko svinja mora umrijeti da bi u imovinsku karticu zaboravio prijaviti stotine tisuća eura (ukupno 2,11 milijuna eura) i da pri tom Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa jedva otvori postupak? Koliko svinja mora umrijeti da izjaviš kako ti je otac, istina, bio u Komunističkoj partiji, ali ne kao aktivni član, već valjda da tu organizaciju opstruira iznutra, recimo na način da njeno gospodarstvo, ključne elemente kao što su mesna industrija, prvo devastiraš, pa zatim prisvojiš kao ćaćin svinjac. Koliko svinja mora umrijeti da bi kao izjavio kako ti je otac morao biti u Partiji da ne bi bio direktor drugog reda. Koliko svinja treba, dakle, umrijeti da od države, firmu koja posluje s profitom, dobiješ skoro pa na poklon? Koliko svinja treba umrijeti da ti država milijune eura država isplaćuje iz proračuna?
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Počela škola

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Počela škola

Meni je počela škola. Ja sam mom didi rekao: „Dida, ja ne bi iša u školu!“ Dida je slegnijo sa ramenima i rekao je: „A jebiga, unukiću! Ja te skroz razumin, al ne bi se smija mišat…“ Ja sam njemu rekao: „Meni je, časna rič, škola gora od Jasenovca!“ Dida je namrštijo čelo i zavrtijo je sa glavom: „Aj, aj, oškoprc, previše si ti mali da bi zna šta je bija Jasenovac!“ Ja sam rekao: „Nisan toliko mali da ne bi zna da je Jasenovac bija najgori logor! Prema drugin logorima Jasenovac je bija logor na kvadrat!“ Dida je zapiljio se meni u facu i pitao je: „A jel ti uopće kjaro šta je to logor?“ Ja sam rekao: „Naravski da je! To je misto di su partizani zatvarali pošteni svit!“ Onda je dida skočijo iz katrige i dreknijo je: „Šta to lupaš, jebenliti mliko materino?! Di si to čuja, papane?“ Ja sam rekao: „Pa tako smo učili u školi, dida!“
NAJVEĆE BOLJKE DOMAĆEG NOVINARSTVA: Senzacionalizam, politički vlastodršci i veliki oglašivači

NAJVEĆE BOLJKE DOMAĆEG NOVINARSTVA: Senzacionalizam, politički vlastodršci i veliki oglašivači

U kratkom vremenu događaju se krupne promjene u znanosti, u životima ljudi, u društvu. Nekad je bilo potrebno stoljeće da se nešto temeljitije tehnološki izmijeni, danas se stvari ozbiljno mijenjaju u mjesecima, tjednima i danima. Mnogi će reći da je svijet iz dana u dan sve opasniji, u najmanju ruku zbog nezaustavljivo brzih klimatskih promjena, ali nije to sadašnja naša tema - tema su informiranje i mediji. Slijedeći tehnološki razvoj u eri smo izvjesne „demokratizacije informiranja“ koju je donio internet, dakle, među ostalim i medijski portali i bum društvenih mreža. Ta „demokratizacija informiranja“ ima, osim brojnih pozitivnih, i svoje značajno loše strane jer to što baš svatko može objaviti bilo što, praktički bez ikakve kontrole, ne mora doprinijeti niti općem znanju niti informiranju, čak niti zabavi.
A ONI IMAJU CJEPANICE: „Ugroženi novinar“ Filip Mursel Begović

A ONI IMAJU CJEPANICE: „Ugroženi novinar“ Filip Mursel Begović

Cjepanica sam se sjetio prije koji dan, kada je glavni urednik Stava, Filip Mursel Begović, izjavio: „Moja sigurnost kao glavnog urednika Stava, a zatim i moje porodice, moje dvoje maloljetne djece, je najozbiljnije ugrožena“. A bila je ugrožena time što je Elmedin Konaković na službenom Twitter nalogu ministra vanjskih poslova napisao nešto za što Begović tvrdi da je laž, za čim su uslijedili pozivi da Begovića sankcioniraju zbog dokazanih veza sa smijenjenim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencija Bosne i Hercegovine Osmanom Mehmedagićem. Iz svakog Begovićevog retka izbija nevjerica i zaprepaštenje što se još neko osim Stava usuđuje da iznosi neistine – ako su neistine. I upravo kada sam pomislio da zadugo neću pročitati ništa ljigavije od ove demonstracije dvostrukih standarda u novinarstvu, pojavilo se nekoliko izraza podrške.

Arhiva

Lupiga TV

KRAJ JEDNE ILUZIJE: „Ili će doći masa migranata ili će biti fajrunt“

KRAJ JEDNE ILUZIJE: „Ili će doći masa migranata ili će biti fajrunt“

„Ili će doći masa migranata ili će biti fajrunt. Vrijeme je da napustimo taj pojam tranzicije i počnemo govoriti o krizi. O krizi koja je započela padom komunizma i koja se intenzivno produbljuje“, zaključio je filozof, publicist i prevoditelj Boris Buden, govoreći na ovogodišnjem FALIŠU. Trodnevni Festival alternative i ljevice Šibenik bavio se pitanjima tranzicije i deindustrijalizacije, a Budenovo predavanje nosilo je naslov "Postkomunistička tranzicija - kraj jedne iluzije". Govoreći o početku tranzicije u Hrvata primijetio je kako postoji jedan simbolički događaj koji označava početak tranzicije i podosta govori o procesu koji tada započinje. Kako zanimljiv govornik zna, tako je i Buden je kroz sat vremena provukao niz anegdota, digresija i paralela. Ukoliko već niste bili prisutni u Šibeniku na FALIŠU, vrijedi poslušati ili pogledati barem video.
SERGEJ TRIFUNOVIĆ: „Ispričat ću baš sve! Nisam dužan trpjeti policijsko iživljavanje“

SERGEJ TRIFUNOVIĆ: „Ispričat ću baš sve! Nisam dužan trpjeti policijsko iživljavanje“

Beogradski glumac Sergej Trifunović odlučio je ispričati sve detalje nedavnog incidenta u Splitu, gdje je zbog kupanja na plaži sa psom - to je bio inicijalni prekršaj - dva puta privođen od strane policije. Treći put je priveden na graničnom prijelazu Bajakovo. Splitski policajci, smatra glumac, iživljavali su se na njemu, dok je policajcima na Bajakovu uputio riječi zahvale. "Sad ću reći sve što se događalo u Splitu i o tome neću više govoriti", rekao je Trifunović u razgovoru za emisiju Zavidavanje, koja se emitira na YouTube kanalu VIDA TV. Prilikom gostovanja rekao je da točno zna koja ga je rečenica uvalila u nevolju s policijom, ali je ne smatra uvredom, kako su je tumačili u splitskoj policiji. Drugi put su ga, tvrdi, kaznili dok je bio s prijateljima zbog šetanja psa bez povodca, iako je pas u tom trenutku bio vezan.
TRANSFORMACIJA PROMETNIH ZNAKOVA: „Pokušavam promijeniti odnos snaga između slobode i pravila“

TRANSFORMACIJA PROMETNIH ZNAKOVA: „Pokušavam promijeniti odnos snaga između slobode i pravila“

Iako konstantno intervenira u znakove dodajući im nove elemente za čitanje, francuski umjetnik ne narušava funkcionalnost prometnog znaka. Dok je u Firenci gotovo postao neslužbeni dizajner uličnog inventara, Clet je u posljednjih osam godina ostavio traga u velikom dijelu Francuske i Italije, kao i u New Yorku. Dok su europski gradovi relativno naviknuti na slične intervencije, Clet Abraham je u Japanu u nevolju sa zakonom doveo suprugu. Ona je naime u Osaki ostala deset dana u zatvoru, jer je po lokalnim ulicama lijepila suprugove naljepnice. Za usporedbu, u Parizu je od gradskih vlasti dočekan kao osoba koja je upozorila na važnost znakova koji se sve više gube među brojnim reklamama. Od stereotipnih početaka, siromašnog studenta slikarstva u Rennesu, do prvih problema s policijom, Clet Abraham je danas traženi umjetnik.
INTERVJU - LENKA UDOVIČKI: „Još nismo doživjeli katarzu da bismo mogli naprijed“

INTERVJU - LENKA UDOVIČKI: „Još nismo doživjeli katarzu da bismo mogli naprijed“

"Mislim da neki umjetnici pokušavaju da preispitaju razne aspekte svega što nam se dogodilo, a neki opet koriste situaciju. Zato smo toliko u toj tematici. Mislim da nismo još doživjeli nekakvu katarzu, osvješćenje, suočenje, da bismo zaista mogli naprijed. I dalje je većini mrena na očima i vrte se u starim krugovima", kaže u razgovoru za Lupigu Lenka Udovički, jedna od utemeljiteljā i redateljica kazališta Ulysses. Ni 23 godine od utemeljenja Ulysses ne ostavlja gledatelje ravnodušnima. Mirisi, boje i zvukovi na Brijunima i unutar utvrde Minor dobivaju nove dimenzije kada se održavaju predstave u sklopu Ulyssesa. Tako barem, kažu i posjetitelji i glumci. Na pitanje o budućnosti ovog teatra reći će: "To je nešto što i mene već duže vrijeme muči, jer nismo uspjeli obezbijediti neku sigurnu infrastrukturu i financiranje, pa je teško graditi neku budućnost."
O STRUKTURNOM I EMANCIPACIJSKOM NASILJU: Prkos moćnome, zaštita slabome

O STRUKTURNOM I EMANCIPACIJSKOM NASILJU: Prkos moćnome, zaštita slabome

Davorin Karačić navijače AEK-a označava kao "najveći ljudski šljam", "Aekove pacove", "smeće". A šljam, pacovi i smeće su zato što su "narkomatsko-ljevičarsko-anarhistički otpad". Ne čudi da će notorni Karačić – uvaženi član odvjetničke komore i Suverenista, koji, pod ruku sa svojim klijentom M.P. Thompsonom, spremno pozira s prononsiranim njemačkim neonacistom hrvatskog porijekla – bivanje šljamom, čiju smrt ne treba žaliti, izjednačavati s pripadništvom navijačkoj skupini poznatoj po ljevičarskim političkim pogledima. Marin Miletić je, međutim, netko tko se gura za pučkog tribuna i stoga računa na širu prihvaćenost u svom javnom djelovanju. Valjda se nitko takav ne bi želio otvoreno predstavljati kao fašist? A biti anti-antifašistom, rekla bi nam elementarna matematika svojim naukom o kraćenju, znači biti fašistom.

Arhiva

Misao dana

“Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji”

Arthur Schopenhauer (1788 - 1860)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. HRVATSKA – ZEMLJA RAVNODUŠNOSTI: Nitko ni okom nije trepnuo jer su Romima srušene kuće

    21.09.2023.

    Boris Pavelić

    HRVATSKA – ZEMLJA RAVNODUŠNOSTI: Nitko ni okom nije trepnuo jer su Romima srušene kuće

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Split

    31.08.2023.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Split

  3. OTETO IZ TMINE: Dino Merlin i izazov raspalog patriotizma

    25.08.2023.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Dino Merlin i izazov raspalog patriotizma

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije