Novice

KAD NEĆE VLASTI, IMA TKO HOĆE: Građani očistili zapušteni partizanski spomenik

KAD NEĆE VLASTI, IMA TKO HOĆE: Građani očistili zapušteni partizanski spomenik

Sve do ovog tjedna nedaleko Varaždinskih Toplica spomenik palim partizanima stajao je potpuno zapušten, zarastao u šipražje, gotovo nevidljiv. A onda se dogodila akcija. Brza i efikasna. Spomenik je u jednom danu povratio dio starog izgleda, a za to je zaslužna ekipa okupljena oko Udruženja antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Varaždinske županije. „Sunčani dan i približavanje Dana mrtvih iskoristili smo za radni posjet. Očistili smo okoliš, uklonili korov i zasadili cvijeće. Ipak to sad puno bolje izgleda. Slali smo i zahtjev Gradu da se neposredni okoliš spomenika dovede u red, ali rečeno nam je da ne znaju gdje je to. Očito nema nikakve volje s njihove strane, ali zato uredno obilaze grobište nacističkih vojnika i drže mise za njih“, kažu nam. Ovog proljeća slali su dopis gradonačelnici Dragici Ratković, sa zamolbom da se očisti lokacija, ali nisu dobili nikakav odgovor.
I GRAĐANI I VLADA U CRNOJ GORI: Gluvi na upozorenja, mjere i odgovornost

I GRAĐANI I VLADA U CRNOJ GORI: Gluvi na upozorenja, mjere i odgovornost

Kod nas su mjere, uglavnom, mrtvo slovo na papiru. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je prošetetati ulicama kroz Podgoricu, gdje je najveći broj zaraženih. Do maski ili rastojanja malo ko drži. Tek će se, u periodu koji dolazi, vidjeti stvarni epidemiološki efekti masovnih okupljanja zbog burnih političkih dešavanja. Jer, politikanstvo je, ponovo, zamaglilo razum. Odluke koje je donosila bivša vlast bile su, kao što se dokazalo, loše. O odgovornosti nove vlasti najbolje govori to što njeni predstavnici ne haju ni za preporuke koje sami donose. Građani, po običaju, ispaštaju. Ima i nesavjesnih građana. Iz Ministarstva zdravlja su nedavno podnijeli Upravi policije (UP) prijavu zbog sumnje u falsifikovanje potvrda o vakcinaciji. "Otvoren je i sajt na osnovu kojeg su zapravo zloupotrebljavane potvrde. Očekujemo brzo djelovanje policije", saopštila je ministarka Borovinić-Bojović.
INTERVJU – BRANKO KOLARIĆ: „A mogli smo već normalno živjeti“

INTERVJU – BRANKO KOLARIĆ: „A mogli smo već normalno živjeti“

"Gledajući od Drugog svjetskog rata na ovamo nijedne druge godine u Hrvatskoj nije umrlo toliko ljudi. Državni zavod za statistiku objavio je podatke za prošlu godinu - 22.000 je razlika između broja umrlih i broja rođenih, što je najveća razlika do sada. Imali smo 57.000 umrlih. Dakle, postoji porast smrtnosti koji je i više nego evidentan", kaže u razgovoru za Lupigu Branko Kolarić, epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske. Uvjeren je da su nadležni neke mjere donijela prekasno i da je to jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska među zemljama koje imaju najveću smrtnost od Civda-19. "Zbog Covida-19 izgubili smo jedan manji hrvatski grad, veličine Ogulina ili Gospića", primjećuje Kolarić, koji komentira i slučaj svog kolega iz Savjeta, Gordana Lauca. "Njegove su poruke pogrešne i sigurno nanose štetu", smatra Lupigin sugovornik kojeg neki protivnici cijepljenja često nazivaju "covid plaćenikom".
USPOREDNA ANALIZA: Hrvatsku i Češku muče iste boljke, ali je situacija u Hrvatskoj puno teža

USPOREDNA ANALIZA: Hrvatsku i Češku muče iste boljke, ali je situacija u Hrvatskoj puno teža

„Ne želim spekulirati, ali mislim da je rizik od značajnog pogoršanja situacije vrlo visok. Postoje još milijuni ljudi koji nisu bili u dodiru s virusom i koji nisu cijepljeni. U Hrvatskoj je situacija još i gora nego u Češkoj. Moj je dojam, iz hrvatskih medijskih izvještaja, da je i epidemiološki nadzor, prvenstveno opseg testiranja, nedovoljan da bi se imala realistična slika o tome što se zaista događa. Stopa smrtnosti je zastrašujuća i govori o tome da je situacija zapravo gora nego što bi se moglo činiti. U obje zemlje su javnozdravstvene i društvene mjere svedene na minimum, a i pridržavanje mjera od strane građana je upitna. Neke su mjere strože i bolje primijenjene u Hrvatskoj nego u Češkoj, a za neke druge je obrnuto“, pesimističan je u razgovoru za Lupigu dr. Srđan Matić, direktor češkog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, napominjući da je 96,6 posto zdravstvenih radnika u Češkoj kompletno cijepljenih, a u Hrvatskoj samo 67,5 posto.
POSRTANJE ŠAMPIONA PRVOG VALA: Nikad više lockdown

POSRTANJE ŠAMPIONA PRVOG VALA: Nikad više lockdown

Vlada svojeglavo odbija prihvatiti odgovornost za bilo kakve pogrešne korake. Ovo je slučaj i s pandemijom i s katastrofalnim šumskim požarima koji su uništili zemlju u kolovozu. Ipak, u seriji poteza zadnjih nekoliko tjedana, sve osobe iz pandemijske kampanje uklonjene su sa scene. Među njima su i ministar zdravstva Vasilis Kikilias, potom zamjenik ministra za civilnu zaštitu Nikos Hardalias, koji je bio odgovoran za implementaciju mjera lockdowna u pandemiji i, najnovije, šef Nacionalne organizacije za javno zdravlje EODY, rukovodeći zadužen za epidemiološka ispitivanja i testiranja. Kruže glasine kako će i vladin savjet za pandemiju doživjeti promjene. Iako je službeni narativ da ove promjene označavaju početak post-pandemijskog "vraćanja u normalno", epidemiološki dokazi ukazuju da je takvo tumačenje preuranjeno – a i javnost izgleda nije uvjerena u to.

Arhiva

D&K

NEKAD PARTIJA, DANAS CRKVA: Ništa se u Hrvata promijenilo nije

NEKAD PARTIJA, DANAS CRKVA: Ništa se u Hrvata promijenilo nije

Ništa se u Hrvata nije promijenilo na bolje. I tada, uostalom kao i danas, Hrvati će uredno plaćati reket državnoj televiziji koju ne gledaju, ali na kojoj mora biti red domoljublja, red branitelja i rata završenog prije četvrt stoljeća te red vjere u socijalizam, pardon, u našu svetu katoličku i domoljubnu Crkvu. Ništa se promijenilo nije, i sasvim mi je jasno kako i dan danas jedno dijete želi gledati „Kozmos“ genijalnog Neila deGrassea Tysona i kako ga roditelji u strahu da susjedi ne čuju tjeraju u krevet. Jer Hrvatima je oduvijek jedino važno bilo što će susjedi reći. A pred susjedima, kao i pred izbornim kutijama, Hrvatima je najvažnije bilo, i bit će nažalost, da ostane sasvim dovoljno domoljublja, tragova rata koji nikad završiti neće, uz što više misa, procesija, izravnih uključenja u provincijske crkve i vječnog čekanja da blaženog kardinala Alojzija Stepinca proglase svecem.
BOJANA VATIĆ: „Ne slavi se antifašizam s kokardom!“

BOJANA VATIĆ: „Ne slavi se antifašizam s kokardom!“

Ne može se slaviti „antifašizam“ u Srbiji izostavljajući narode koji su bili nosioci antifasističke borbe. Ne može antifašizam bez Bosanaca, bez Crnogoraca, bez Hrvata, bez Slovenaca, Makedonaca bez Albanaca. Ne može bez svih nas. Nije, Vučiću Aleksandre, to bila pobeda samo Srba i Rusa – to je bila pobeda svih naroda bivše Jugoslavije! Ne može se slaviti Dan pobede nad fašizmom sa kokardom srpskom i petokrakom ruskom. Ne može, jer je to laž. Ne mogu da pričaju o pobedama oni koji su sve ratove izgubili, oni koji nas i danas uvlače u nove sukobe. Ne mogu nesvrstani bez pomena Josipa Broza Tita, jednog od najvećih državnika dvadesetog veka, vođe antifašističkog pokreta i osnivača Pokreta nesvrstanih. Ne može, Vučiću Aleksandre, jer je Tito pola veka čuvao mir a vi ste počeli rat! Tito je bio i ostao paradigma ugleda jedne države a vi ste paradigma genocida, stradanja, razaranja jedne države i sramota naroda kojem pripadate.
MILJENKO SMOJE (14.2.1923. - 25.10.1995.): „Javjat ću se i iz pakla!“

MILJENKO SMOJE (14.2.1923. - 25.10.1995.): „Javjat ću se i iz pakla!“

Punih 26 godina prošlo je otkako je nezaboravnog Miljenka Smoju pozvalo da se pridruži redakciji kojoj nitko i ništa ne promiče, u firmu koja nema problema s kašnjenjem honorara, (auto)cenzurom, obaveznim rukoljubom vlasniku i inim sitnicama što zamaraju vječnosti nezanimljive drugorazrednike novinarske profesije. Međutim, Miljenku Smoji vrag ne da mira, pa nas svako toliko iznenadi novim tekstom, ispunjavajući davno obećanje dano u "Dnevniku jednog penzionera". Ukoliko netko nije imao priliku uputiti se o kakvom Smojinom obećanju se radi, sada će je dobiti, dvadeset i šest godina nakon njegove smrti - "Ja ću se javjat s neba oli iz pakla, jebe me se, glavno da se javjan. I ako je nebo demokracija, a pakal socijalizam, potpuno mi je svejedno di će me sveti Petar bacit. Čak pri u pakal, sigurno je tamo više interesantnoga svita za činit intervjue i reportaže."
PRIČA O JASKU I VEJSILU: Drugovi se ne prodaju

PRIČA O JASKU I VEJSILU: Drugovi se ne prodaju

Nakon rata Jasko se vratio iz Holandije i u Zenici otvorio prodavnicu kućnih ljubimaca. Bio je to neuobičajen poslovni potez, u to vrijeme životinje su služile samo za jelo i borbu. Najveća zvijezda bio je majmun koji se zvao Vejsil. Oko njegovog velikog kaveza, smještenog u centru prodavnice, okupljala su se djeca. Majmun se ponašao kao da ne primjećuje posmatrače, sve dok se ne bi pojavila neka žena u suknji. Tada je skakao, kao po komandi, provlačio ruke kroz rešetke i podizao suknju. Dok bi nesretna žena vrištala, Vejsil se kotrljao po podu kaveza i tapšao po stomaku, kao da se smije. Ili je tako glumio, ne znam. Volio je pivo. Jasko je to slučajno otkrio, kada je nakon radnog vremena poželio da se malo opusti. Na zvuk šištanja čepa, do tada mirna životinja počela je da vrišti i drma rešetke kaveza. Kada je Jasko prišao da ga smiri, majmun mu je kroz rešetke oteo flašu. Ispio ju je nadušak, podrignuo, srušio se na pod kaveza i glasno zahrkao.
BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

Vremena koja živimo na vidjelo su iznijela opću shizofreniju. Od stručnjaka tražimo magična rješenja dok struku i stručnjake odbacujemo, pomno biramo dijelove raznih znanstvenih istraživanja koja se uklapaju u naše porozne stavove, namjesto da svoje stavove mijenjamo u skladu s novim spoznajama. Internet stručnjaci i stavovi prepuni logičkih kontradikcija nude gotove odgovore na još neartikulirana pitanja samopouzdanjem vlasnika apsolutne istine. Nezrele reakcije na nesigurnost i potrebe za sigurnošću u formi brzih odgovora na pitanja na koja još uvijek ne možemo imati odgovor za posljedicu imaju i ekstremnu polarizaciju društva. Svako iz svog tabora vodi rat za svoju istinu, nespreman suočiti se s činjenicom da istina ne može biti ni moja ni tvoja. U trenutku kada je nužno stati na loptu, evaluirati postojeća znanja i postaviti ključna pitanja svjedočimo općoj hiperprodukciji brzopoteznih odgovora.

Arhiva

Lupiga TV

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

Postojao je taj sjajan tip David Bowie. Sredinom sedamdesetih stanovao je u Schönebergu, na adresi Hauptstraße 155. Stan iznad masažnog salona dijelio je s Jamesom N. Osterbergom, čovjekom koji je pustošio njegov frižider. Osterberg, inače pravog berlinskog prezimena, bio je ipak poznatiji kao Iggy Pop. Svaki za sebe, ali i zajedno, pravili su muziku kojom je Berlin odzvanjao kao sljepački štap. Neki kažu da se to najbolje čuje na Bowijevim pločama „Low“, „Heroes“ i „Lodger“, recimo u instrumentalu „Neuköln“. S jednim „l“. Magla. Hladni rat. Melotroni i saksofon. Četvrt prepuna baklave, kebaba, Jugoslavena. Odlične ploče. Ali za mene je to ipak Osterbergov „The Idiot“. Važniji od knjige koja mu je poklonila ime. Vinil koji se vrtio i pod još toplim, vrlo uskoro zatim ukočenim stopalima Iana Curtisa. A Bowie je najeksplicitniju posvetu gradu, odnosno sebi u tome gradu, svom i njegovom vremenu, ispisao u „Where are we now?“.
MITRA: Napeti politički triler i angažirana "moralka" koja zavrjeđuje preporuku za gledanje

MITRA: Napeti politički triler i angažirana "moralka" koja zavrjeđuje preporuku za gledanje

Iako se može sporiti koliko je prije Islamske revolucije Iran zapravo bio liberalna sredina (a koliko je ta liberalnost bila samo šminka za truli, koruptivni sistem koji je sistematski eksploatirao svoje najsiromašnije građane), činjenica je da je Iran tada, makar u smislu osnovnih ljudskih sloboda, bio liberalniji nego danas. Islamisti su odmah nakon revolucije 1979. godine zatomili sve one progresivne snage unutar anti-monarhističkog pokreta koje su u toj revoluciji sudjelovale. Sada, više od 40 godina nakon povijesnih događaja, Iran je još uvijek neslobodna zemlja čiji je civilni režim i formalno podređen volji religijskih vođa i gdje se oni koji su percipirani kao njegovi protivnici nemilosrdno proganjaju. U tom smislu, revolucija je pokrenula samo prvi val emigracije prema percipirano slobodnom Zapadu, a tvrdi režim je dao svoj doprinos tome da se emigracija nastavi.
NO TIME TO DIE: Ako se mene pita – ovo je najlogičniji i najosećajniji Bond ikada

NO TIME TO DIE: Ako se mene pita – ovo je najlogičniji i najosećajniji Bond ikada

Tarantinovski, oproštajni Bond. Posle ću to da objasnim, ali na početku: ključna scena je zapravo realan opis ovog našeg stanja, kada M. (Ralph Fiennes) usred Lambetha, tako da se vidi turistička zamka „Londonsko oko“, objašnjava, zapravo se pravda Bondu. zašto mu je pala na pamet ideja da napravi pametni virus koji ubija samo ljude s određenim DNK: „Čitav život sam posvetio odbrani demokrat...“, pa se osvrne oko sebe i pokaže rukom: „ovoga!“ A ovo je – sloboda da budeš šašav i ofarban u zeleno, da se zezaš, da tulumariš, da blejiš, da živiš kako ti se hoće, swinging or living as a celibate, gay or straight, all the same, taj M.-ov iskaz je tačan opis današnje situacije in a nutshell. Nikad nisam bio tarantinovac, a obožavam „Bilo jednom...“. Ovo je jedini bondovski film Daniela Craiga koji sam pogledao u celini, pa još u bioskopu, a sada sam fan Daniela Craiga. Inače, bio je to prvi odlazak u bioskop posle izbijanja pandemije
TOMA: Hoće li nadolazeća serija popuniti one praznine koje je film ostavio?

TOMA: Hoće li nadolazeća serija popuniti one praznine koje je film ostavio?

U određenim krajevima bivše nam domovine, lik i djelo pjevača odnosno kantautora Tomislava Tome Zdravkovića ne treba previše predstavljati jer spomenuti ima status legende, što zbog svojih melankoličnih pjesama u žanrovskom registru kafanske glazbe, što zbog svog životnog stila obilježenog boemijom, kockom, nesretnim ljubavima i propalim brakovima. Iako njegovu glazbu mnogi lijeno i pogrešno apriorno svrstavaju u folk ili novokomponiranu narodnu, taj kafanski zvuk koji svakako ima elemente srpskog i jugoslavenskog melosa iz različitih krajeva, zapravo se više oslanja na starogradsku pjesmu, uz dodatke različitih zapadnoeuropskih žanrova poput francuske šansone, talijanske kancone i njemačkog šlagera. Tomina smrt koincidirala je s metaforičkom smrću Jugoslavije, što može poslužiti kao inicijalna kapisla za biografski film (i televizijsku seriju koja se u suvremenoj srbijanskoj kinematografiji nekako podrazumijeva).
SRĐAN SACHER: „Socijalizam nam je omogućio da razvijemo svoje potencijale“

SRĐAN SACHER: „Socijalizam nam je omogućio da razvijemo svoje potencijale“

"Nekoliko mjeseci prije korone smo dobili vrlo izdašnu ponudu da napravimo jedan reunion koncert. Ja sam uvjetoval da ti novci odu u dobrotvorne svrhe. Većina u bendu je bila za, a neki su o tome htjeli malo razmisliti. A onda je došla korona, pa potresi..., ali nije to još gotovo. Haustor je ime koje bi privuklo dosta ljudi, kaj bi omogućilo da se skupi novac koji bi onda učinio neku razliku", kaže u razgovoru za tjednik Novosti Srđan Sacher, muzičar i pjesnik kojeg javnost najviše pamti kao suosnivača Haustora i Vještica. Ovih dana njegov novi projekt, bed Sacher, objavio je video spot za pjesmu „Kad na nebu vidiš dugu“, a u intervju, mešu ostalim odgovara i na pitanje zašto je scena prije više postojala, a danas se teško formira: prema njegovom mišljenju riječ je o strukturalnom razlogu, kojeg će imenovati kao neoliberalizam, odnosno "kapitalizam koji ne omogućava da se nešto dogodi na temeljnom, grassroots nivou, tj. mimo njegove kontrole".

Arhiva

Misao dana

“Dobar odgoj sastoji se u sakrivanju kako mnogo mislimo o sebi, a kako malo o drugima”

Mark Twain (1835 - 1910)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

    26.10.2021.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

  2. BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

    21.10.2021.

    Lana Bobić

    BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

    20.10.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije