Novice

INTERVJU AIDA BEGIĆ: „Nikakav politički, nacionalni koncept nije vrijedan jedne dječje suze“

INTERVJU AIDA BEGIĆ: „Nikakav politički, nacionalni koncept nije vrijedan jedne dječje suze“

"Kad god čujem za neki rat ja uvijek mislim o toj djeci sa neizbrisivim ožiljcima koji će ostati u njihovim srcima do kraja života. Nikakav politički, nacionalni koncept nije vrijedan jedne njihove suze. Ta nepravda i taj užas me boli i to me tjera i da radim te filmove", kaže u razgovoru za Lupigu Aida Begić, sarajevska režiserka, čiji je posljednji film "Ne ostavljaj me" večeras prikazan na Zagreb Film Festivalu. Film je sniman u Turskoj, u izbjegličkom kampu odmah uz sirijsku granicu gdje Aida Begić pravi čaroliju s izbjeglom djecom, koja rezultira filmom „Ne ostavljaj me“ u kojem glume upravo izbjeglice. Djeca izbjeglice. I to glume sebe same. "Kad sam išla u kampove gdje djeca hodaju musava nikad mi se nije desilo da dijete nešto traži. Uvijek nude bilo šta da imaju, kao da imaju šta da podijele", govori nam Begić.
ROBI K. NA INFORMATIVNOM RAZGOVORU: Lupiga privodi Viktora Ivančića i Zorana Grozdanova. Tko stoji iza rušitelja dvije domovine?

ROBI K. NA INFORMATIVNOM RAZGOVORU: Lupiga privodi Viktora Ivančića i Zorana Grozdanova. Tko stoji iza rušitelja dvije domovine?

Poslije predstavljanja na Interliberu, sajmu knjige koji se održava na Zagrebačkom velesajmu, autor Viktor Ivančić - kojeg javnosti nije potrebno posebno predstavljati - od 18 do 19 sati potpisivat će knjige na štandu Ex Librisa, nakon čega će, zajedno s izdavačem, biti priveden na informativni razgovor na adresu Nova cesta 88, gdje će domoljubnoj javnosti odgovarati na pitanja o brojnim uvredama & podmetanjima u režiji njegovog maloljetnog junaka. Organi privođenja, doznajemo, Ivančiću i Grozdanovu spremili su i cijeli set nevezanih, trik pitanja, koja imaju za cilj rasvijetliti misterij i pokazati koje se mračne sile kriju iza više od tri desetljeća rovarenja Robija K. protiv najmanje dvije domovine, odnosno protiv cijelog niza nositelja i nositeljica društveno-političkog života, najprije Jugoslavije, a potom i Hrvatske.
UDRUŽENI IZDAVAČKI PODUHVAT: Rasadnik nacionalne mitomanije

UDRUŽENI IZDAVAČKI PODUHVAT: Rasadnik nacionalne mitomanije

Organizatori ovogodišnjeg Sajma knjiga u Beogradu ubiše se da pokažu kako je srpska kultura retrogradna, provincijalna, autoviktimizirajuća, zagledana u sopstveni pravoslavni pupak, nacionalistička, nazadnjačka, irelevantna i propala. Patriote koji se ubiše od ljubavi prema Srbiji, dobro plaćenoj dakako, daju sve od sebe ne bi li stvorili sliku da srpski izdavači ništa drugo ne rade osim što glorifikuju i falsifikuju ratničku prošlost, grade nacionalne mitove, kukaju nad zlehudom srpskom sudbinom, čuvaju izmišljene tradicije, brane Kosovo u paketu s Metohijom i objavljuju dela koja ispunjavaju sve kriterijume nacionalističkog kiča. Međutim, svaki posetilac Sajma knjiga mogao je da se uveri da je slika koju emituju organizatori i članovi žirija Sajma – potpuno lažna.
NAKON POVIJESNOG RUKOVANJA: „Ni Gavrilo ni Franz Ferdinand ovo ne bi mogli zamisliti“

NAKON POVIJESNOG RUKOVANJA: „Ni Gavrilo ni Franz Ferdinand ovo ne bi mogli zamisliti“

Daleko od televizijskih kamera koje su u Parizu snimale svjetske čelnike na obilježavanju stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, za čiji se povod uzima atentat Gavrila Principa na austrijskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda, u austrijskom Grazu se odigrao kratak susret koji bi se trebao naći u povijesnim udžbenicima budućih generacija. Tamo su se susreli Anita Hohenberg, prapraunuka austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda i Branislav Princip pranećak Gavrila Principa. Njih dvoje su se u Grazu rukovali i pustili u svijet izuzetno jaku simboličnu poruku. „Iznenadio me efekt koji je rukovanje izazvalo. U publici je bilo ljudi koji su plakali, toliko im je rukovanje značilo. Nisam to očekivao“, kaže Branislav Princip, inače antropolog koji se bavi i snimanjem dokumentaraca.

Arhiva

D&K

PRIČA O DVIJE MAJE: Kad zakon tlači

PRIČA O DVIJE MAJE: Kad zakon tlači

Zamislite srce naše Maje, srce te male curice koja svaki dan ide u svoj vrtić, a niti jedan rad na panou nema? Jer ga ne smije biti. Niti jedne fotografije, niti jednog crteža, niti jedne zajedničke slike. Jer Maja u Hrvatskoj nije normalno dijete, već je Maja dijete koje nema roditelje, odnosno dijete koje ima udomitelje. Majini udomitelji, koji se o Maji brinu otkako joj je bilo šest mjeseci, nisu joj ujedno i skrbnici. Sve u skladu sa zakonima mile nam i jedine domovine, Majini udomitelji nemaju ovlaštenje potpisivanja bilo kojeg dokumenta koji bi našoj Maji osigurao ritmiku, balet, ili bilo kakve druge aktivnosti. Ako mislite da vas zajebavam, molim posjetite Majin vrtić. Tamo ćete istina naći našu Maju kako se razigrano druži s vršnjacima, ali ne i na fotografijama s ritmike, zajedničkih izleta ... Maja je dakle tu, ali i nije.
WISLAWA SZYMBORSKA (1923. – 2012.): O magiji ljubavi i neopozivosti zla

WISLAWA SZYMBORSKA (1923. – 2012.): O magiji ljubavi i neopozivosti zla

U njezinoj poeziji stanuje autorsko ja koje je prije svega blagonaklono promatračko, ljubopitljivo prema svijetu i ljudima. Njezino kritičko oko blago je prema malim ljudskim nedostacima, a njezin je duh naklonjen ljudskoj nesavršenosti. No pogled joj točno detektira velike čovjekove mane, a potom ih njezin pjesnički jezik nedvosmisleno markira i ispraća prezirom. Szymborska pjeva o nježnosti, o magiji ljubavi i njezinoj obnovljivosti, ali i o neopozivosti jednom počinjenog zla. Nadasve, njezina poezija govori o odgovornosti prema sebi i prema drugima, koju nam nameće neosporna činjenica da živimo samo jednom, sada i ovdje.Szymborska kaže i: „Nema veće raskalašenosti od mišljenja!“, a njezin pomni čitatelj od nje uči kako ispravno misliti. Čitajmo Szymborsku i činimo onako kako nam kaže.
PRONAĐI SVOJ FILM: Jedan i jedini – otvara se Zagreb Film Festival

PRONAĐI SVOJ FILM: Jedan i jedini – otvara se Zagreb Film Festival

Večeras se otvara 16. Zagreb Film Festival. Slatkih šesnaest festival će proslaviti uz toplu filmsku priču o ljubavi „Voljeni“, koja gledatelje vodi u jedno kaotično obiteljsko gnijezdo iz predgrađa Rio de Janeira. Uz brojna poznata lica iz svijeta filma na svečanost otvaranja stiže i brazilski redatelj i koscenarist Gustavo Pizzi. U osam festivalskih dana očekuje nas 100 filmova u 12 programa, filmski razgovori, predavanja i radionice. Više od 100 filmskih gostiju ovih dana stići će u Zagreb sa svih strana svijeta. Uz Gustava Pizzija, upoznat ćemo jednu od najznačajnijih europskih producentica Marianne Slot („Halla ide u rat“), redatelja Ognjena Glavonića i ekipu njegovog filma „Teret“ predvođenu glavnim glumcem Leonom Lučevim, talijansku redateljicu Costanzu Quatriglio („Kao da je moj sin“) i glavnu glumicu Tihanu Lazović...
ZABORAVLJENE HISTORIJE: Dekonstrukcija dobro poznatih stereotipa

ZABORAVLJENE HISTORIJE: Dekonstrukcija dobro poznatih stereotipa

„Moja umjetnost je moja stvarnost“, naziv je projekta koji je usmjeren prema ispitivanju i revalorizaciji pitanja memorije nasilne prošlosti i pomirenja kroz izgradnju zajedničke budućnosti u Europi. Istoimena međunarodna izložba otvorena je u petak navečer u Rijeci, u galeriji Mali salon, a priču su pokrenuli Goethe Institut i Francuski institut u Hrvatskoj, uz podršku njemačko-francuskog fonda za kulturu Elysee. „Želja je da se istakne položaj marginalnih grupa i nekih zaboravljenih historija kojima smo svjedoci tokom godina. Naročito je fokus na romskoj manjini koja se kroz ovu izložbu tretira kao ravnopravan dio europskog kulturnog prostora“, rekla je na otvorenju Sanja Kojić Mladenov, kustosica izložbe.
PROSVJED ZA AVNI: Kako je bengalska tigrica postala simbol uništenja prirode za kratkoročnu novčanu korist ljudi

PROSVJED ZA AVNI: Kako je bengalska tigrica postala simbol uništenja prirode za kratkoročnu novčanu korist ljudi

Priča o bengalskoj tigrici Avni i njeno dvoje mladunaca posljednjih se mjeseci pročula diljem svijeta, ne tek zato što se radi o kritično ugroženoj životinjskoj vrsti, nego zbog toga što mnogima zorno ukazuje kako današnjim svijetom diktira samo novac. Zbog ovog se slučaja danas u brojnim svjetskim gradovima organiziraju prosvjedi, a među gradovima gdje će se prosvjedovati našao se i Zagreb. Naime, tigrica je prošli tjedan ubijena, a aktivisti za zaštitu prava životinja sumnjaju da iza svega zapravo stoji želja vlasti da se tigrovi uklone s područja koje su korporacije odredile za proširenje svog poslovanja. Riječ je o nekoliko tisuća hektara šume koja je zbog milijunskih poslova dodijeljena nekolicini tvrtki.

Arhiva

Lupiga TV

TERET IZ FAP-A 1620: Nadam se da je Vlada dobro i da ne vozi

TERET IZ FAP-A 1620: Nadam se da je Vlada dobro i da ne vozi

Mog oca su zvali Sukonja. Vozio je teške kamione četrdeset godina svog života. Kamione raznih boja, nosivosti i raznih marki. I na njima razne terete. Prvi kojeg se ja sjećam je bio talijanski OM, sa „trambus“ kabinom i volanom na desnoj strani. Prvi kojeg sam upamtio na svojoj koži bio je FAP 1314 sandučar, sa mehaničkim volanom promjera skoro metar, kojeg sam, po očevoj direktivi, imao naučiti voziti na ljetnom raspustu kad sam bio osmi razred osnovne. Još mjesecima poslije toga bilo me sramota pokazati dlanove jer su bili prekriveni debelim žutim žuljevima. Vlada isto vozi FAP. Model 1620 sa produženom kabinom. Vlada nije bio profesionalni vozač. Samo ga je jednom otac nagovorio da položi vozački ispit za kamione, a u beznađu, kad se ostane bez ikakvog posla, za vozače kamiona se uvijek nešto nađe. Tako i za Vladu.
TREĆI DAN: Na meniju su Berlusconi, regrutiranje u ISIS i #MeToo pokret

TREĆI DAN: Na meniju su Berlusconi, regrutiranje u ISIS i #MeToo pokret

Očaj supružnika koji se nose s odlaskom svog sina u ISIS dominira prvim večerašnjim filmom u glavnom natjecateljskom programu. „Dragi sine“, intrigantno ostvarenje Mohameda Ben Attije, čiji su koproducenti slavni Luc i Jean-Pierre Dardenne, na rasporedu je u 18:30 u kinu Europa. Dilema žene koja biva prisiljena na seks tema je filma „Sve je dobro“ njemačke redateljice Eve Trobisch, koji gledamo u 21:00 u kinu Europa. Junakinja će zatajiti da je silovana i pustiti da stvari teku svojim tokom, ali šutnja će imati posljedice, i to ne samo za njezinu vezu s partnerom. Film je ovjenčan nagradama na festivalima u Locarnu i Münchenu. Ovaj dan na ZFF-u mogao bi se nazvati i Berlusconijevom srijedom - u fokusu čak dva filma našao se kontroverzni talijanski poduzetnik i bivši premijer.
TERET: A šta sa zlom koje nesvesno čine nesumnjivo dobri ljudi?

TERET: A šta sa zlom koje nesvesno čine nesumnjivo dobri ljudi?

Dugotrajna je bila borba Ognjena Glavonića za ovaj film, još od trenutka kada je saznao za masovne grobnice s leševima pobijenih civila, kosovskih Albanaca, kada se suočio sa tišinom i zataškavanjem državnih institucija i kada je rešio da snimi egzistencijalnu dramu o vozaču kamiona koji se suočava sa svojim teretom, fizičkim i metaforičkim. Scenario je godinama odbijan na konkursima, a Glavonić je čekajući snimanje od materijala koji je nakupio u svrhu istraživanja napravio dokumentarac koji je obišao brojne svetske festivale i pokupio hvalospeve relevantne filmske kritike. Prvo pitanje koje nam se postavlja je kako to da smo od antifašista koji su more krvi prolili za slobodu, jednakost, bratstvo i jedinstvo postali fašisti u svim post-yu državicama odreda, kojima ljudski život ne vredi ako nosi druga etnička obeležja.
MIKE OTT ZA LUPIGU: "Danas postoji milion načina da se postane slavan bez ikakvog pravog razloga"

MIKE OTT ZA LUPIGU: "Danas postoji milion načina da se postane slavan bez ikakvog pravog razloga"

"Čini mi se da je san o Hollywoodu isti kao što je uvek bio. Međutim, sa izumom interneta su se promenile i ljudske aspiracije i način da se one realiziraju. Sada postoji milion načina da se postane slavan bez ikakvog pravog razloga. Čini mi se da ponovo osećamo da na tako nešto imamo pravo u ovom trenutku, ali to je potpuno druga priča", kaže u razgovoru za Lupigu jedan od profiliranijih autora američkog nezavisnog filma, Mike Ott. Njegovi su filmovi smešteni geografski u neposrednu blizinu Hollywooda, a opet kao da egzistiraju u nekom drugom svetu. Po pravilu se bave “gubitničkim” miljeom i disparitetom između snova, planova i ustaljenih životnih obrazaca sa jedne strane i nemilosrdne realnosti sa druge.
NAJAVLJEN SPEKTAKL: Neokrunjeni junaci na ZFF-u

NAJAVLJEN SPEKTAKL: Neokrunjeni junaci na ZFF-u

Svjetska izbjeglička kriza, regruti ISIS-a, silovanja, položaj žena u društvu, odlazak mladih u bolju budućnost, samo su neke od tema kojih će se dotaknuti ovogodišnji Zagreb Film Festival. Program Lupiginog festivalskog miljenika objavljen je danas, a za nagradu Zlatna kolica konkurirat će jedanaest dugometražnih te deset međunarodnih kratkometražnih i deset domaćih kratkih filmova. Što će se sve naći u programu ZFF-a, šesnaestog po redu, na konferenciji za medije otkrili su direktor festivala, Boris T. Matić, izvršni direktor, Hrvoje Laurenta, koordinatorica programa, Selma Mehadžić te producentica Lana Matić. Festival će trajati osam dana, od 11. do 18. studenog, a ove godine će osim Zagreba, u sklopu programa ZFF putuje, „navratiti“ i u još 15 hrvatskih gradova, ali i dva dječja sela – SOS Dječje selo Ladimirevci i SOS Dječje selo Lekenik.

Arhiva

Misao dana

“Ljudska je slabost u tome da uvijek hoće saznati ono što uopće ne želi znati”

Jan-Baptiste Poquelin Moliere (1622 - 1673)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

  2. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  3. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije