Novice

TAOCI SVETINJA: Kakve veze ima štrajk prosvjetara s vukovarskom obljetnicom

TAOCI SVETINJA: Kakve veze ima štrajk prosvjetara s vukovarskom obljetnicom

Prošlo je tek nekoliko dana otkako je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimir Mihalinec, izjavio da će se štrajk u ponedjeljak preskočiti zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Tim potezom sindikalisti kao da poručuju: Nismo mi antidržavni element, i mi ćemo se slizati s državničkom mitomanijom u nastajanju. Sindikati, u dokazivanju, kako ne bi netko posumnjao da su kontra svetinja ove nacije unutar koje traže ono što im pripada, dokazuju svoju privrženost. A rat koji je završio prije četvrt stoljeća kao da je življi no ikad. Sutjesku i Neretvu danas su zamijenili Vukovar i Škabrnja, SUBNOR je zamijenjen braniteljskim udrugama koje kao da predstavljaju savez čuvara revolucije. Umjesto Tita, kao očinske figure, danas imamo Tuđmana.
RAZGOVOR O FAMOZNOM „FACEBOOK ZAKONU“: „Hrvatska ne smije slijediti njemački primjer“

RAZGOVOR O FAMOZNOM „FACEBOOK ZAKONU“: „Hrvatska ne smije slijediti njemački primjer“

Kakve su naše šanse protiv ogromnih tvrtki poput Twittera, Facebooka, Googlea ili YouTubea u borbi za reguliranje govora mržnje na društvenim mrežama, za Lupigu govori Christian Mihr, izvršni direktor njemačke podružnice Reportera bez granica (RSF), kojeg kao vrhunskog stručnjaka često pozivaju u njemački parlament da daje svoje mišljenje o ovim i sličnim pitanjima. Mihr je kritičar poznatog „Zakona o Facebooku“ ili NetzDG-a, kojim je Njemačka prva na svijetu uvela regulaciju društvenih mreža. „Hrvatska ne bi trebala upasti u zamku da donosi nacionalnu regulaciju koja vjerojatno neće imati nikakvog efekta i bit će beskorisna. Donesete li sličan zakon, on će biti potpuno uzaludan i promašen“, objašnjava Mihr u razgovoru za Lupigu, u kojem objašnjava i kakve se sve zamke skrivaju u ovome zakonu.
KOSOVSKI PUTOKAZ BOGDANA BOGDANOVIĆA: Spajanje podijeljenog grada

KOSOVSKI PUTOKAZ BOGDANA BOGDANOVIĆA: Spajanje podijeljenog grada

Naslonjeni na Srbiju na sjeveru Kosova Srbi su bezbrižniji nego oni u ostatku Kosova, mada samo naizgled. Mnogi će vam reći da slobode gotovo da nema, da se prijeti onima koji se protive službenoj politici Beograda, kao i da im veća opasnost prijeti od Srba nego od Albanaca kojih baš i nema previše na sjevernoj strani Mitrovice. A priča o Mitrovici se uglavnom svodi na incidente, podjele i to bi bio zicer, posebno u vrijeme pred i nakon izbora. Jedan grad kao dva kontinenta. Svaki incident pali. I najmanji. Ali čak i tada u Mitrovici teče paralelan život, često nevidljiv za sve nas. Nekad je simbol ovoga grada bio spomenik na brdu Kukavica. Posvećen palim rudarima u Drugom svjetskom ratu i osmišljen od slavnog Bogdana Bogdanovića. Vidljiv sa svake točke, na obje strane Mitrovice, simbolizirao je zajedništvo. Na spomen ploči pored spomenika stoje imena i Srba i Albanaca, a spomen tekst ispisan je na oba jezika.
ROBI K. NA MUKAMA: Priprema se nova izdaja legendarnog klinca iz trećeg A. Pretplatite se na nju!

ROBI K. NA MUKAMA: Priprema se nova izdaja legendarnog klinca iz trećeg A. Pretplatite se na nju!

Vječni školarac Robi K. opet je na mukama. Kako doznajemo od Lupiginih visokih i nimalo službenih izvora, Robija, nakon što je lani bio nemilosrdno izdan, žele opet izdati. I to nitko drugi nego njegov tvorac Viktor Ivančić i izdavačka kuća Ex libris. Naime, izdajnik Ivančić već gotovo 36 godina učestalo izdaje Robija, isprva samo u tisku, a potom i na raznim portalima, da bi ga prošle godine u suradnji sa spomenutom izdajničkom kućom izdao na punih 2.500 stranica i u pet svezaka te ih naslovio sa „Sabrani Robi K., Altimejt Edišn". No, kako je „roba“ brzo planula, priprema se i nova, druga izdaja. "Iskreno, nisam se nadao da će prvo izdanje Robija K. biti tako brzo rasprodano. Vjerujem da je tajna u tome što su knjige istovremeno i obimne i lako prenosive, pa se čine idealnima za ubijanje vremena prilikom putovanja naših ljudi u Irsku, Njemačku ili Norvešku", kaže u razgovoru za Lupigu Robijev autor, Viktor Ivančić.
SLUČAJ "PAPE" BRANIMIRA BILIĆA: Vjerski rat HTV-a protiv države

SLUČAJ "PAPE" BRANIMIRA BILIĆA: Vjerski rat HTV-a protiv države

Sve što smo dosad znali o Biliću, nadmašeno je pitanjima poput „Tko će zaustaviti tu industriju smrti?“ (misli se na legalan abortus u državnim bolnicama), „Mogu li takve majke i očevi oprostom biti oslobođeni?“, „Kako rodna ideologija služi svemu tome?“, ali i odgovorima na ovu društvenu dramu, poput onog da iza abortusa stoji profit, kapitalistička industrija smrti (iako je abortus u Hrvatskoj dozvoljen samo u javnom sektoru i u JEDNOJ privatnoj bolnici), da majke i očeve ne treba osuđivati koliko sam čin, i tako dalje, i tako dalje, sve do neopisivih momenata, stvorenih za anale medijskog ludila. Kako je Branimir Bilić narastao dotle da sve to izvede bez straha od posljedica, duga je i mučna priča vezana za cijelu klerikalno-nacionalističku povijest HTV-a, ali i za ignorantski tretman ovog urednika u kritički nastrojenim medijima, sve pod šifrom „pustite cirkusanta“. Da se ne lažemo, on je svašta, samo ne cirkusant.

Arhiva

D&K

ZAVRŠEN POSLJEDNJI „MALOLJETNI“ ZFF: „Ivana Grozna“ odnijela Zlatna kolica

ZAVRŠEN POSLJEDNJI „MALOLJETNI“ ZFF: „Ivana Grozna“ odnijela Zlatna kolica

Posljednji „maloljetni“ Zagreb Film Festival sinoć je završen u službenom dijelu dodjelama nagrada za najbolje filmove prikazane na ovogodišnjem izdanju, sedamnaestom po redu. Pamtit ćemo ga, na sreću, kao najduži ZFF do sada te kao festival na kojem je veliki broj projekcija unaprijed bio rasprodan, ali, nažalost, i kao festival koji se održavao daleko od kina Europa iz kojeg su gradske vlasti „izbacile“ i festival i njegove organizatore, koji osim ZFF-a organiziraju niz zanimljivih programa tijekom cijele godine. Glavnu nagradu u vidu Zlatnih kolica, za najbolje dugometražno ostvarenje, dobio je rumunjsko-srpski film „Ivana Grozna“ u režiji Ivane Mladenović. „Film je inspiriran krizom iz stvarnog života koja mi se dogodila u ljeto 2017. godine. Željeli smo da film ima terapeutski učinak, pa sam pozvala svoje prijatelje i porodicu da još jednom zajedno proživimo te trenutke pred kamerom“, objasnila je Mladenović.
INSAN KOPA DOK JE ŽIV: Rekvijem za Stepskog vuka

INSAN KOPA DOK JE ŽIV: Rekvijem za Stepskog vuka

Nazvali su me Čudnom biljkom koja se druži s Kravom. Krava je bila prijateljica s kojom sam studirao. Dotada, na selu, nazivali su me opančarom i bosanđerosom, za neke od predratnih drugova bio sam mali ustaša, a na poslu orjunaš, stara komunjara iako se nisam ni rodio u vrijeme Orjune i morao sam guglati da bih saznao što je uopće to. Gradskom stanovništvu sam isuviše neugledan, a seoskom prepristojan. Za prodavačicu u voćarni na Bulevaru bio sam Slovenac, a na fakultetu sam prvi put za sebe čuo da sam – Slavonac. Posve nemotivirano, jedna od profesorica koja je sudjelovala u spomenutoj raspravi, pitala je grupu „tko je od vas iz Slavonije“, pa dodala – „Kolega, vi ste Slavonac“. Rezonirao sam, kad pomisle Slavonija, pomisle rat, pustoš, siromaštvo. Mora da sam se na predavanjima pojavljivao u neuglednoj odjeći i izgledao izubijano, što znači da sam Slavonac.
PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

Levijatan, navodni pokret za zaštitu životinja, a ustvari srpski ekstremni desničari, gostujući kod jutjubera Bake Praseta, dobili su potencijalni milionski auditorijum za trovanje duša najmlađih generacija, kojima je Baka Prase medijski autoritet. Svoje vreme su u “prajm tajmu” dobro iskoristili. Tako smo čuli da su levičari ujedno i “autošovinisti”, da iza cele priče oko projekta DW akademije stoje – a šta bi drugo nego – neprijatelji Srba i Srbije, “ljudi koji brane pedofile, manijake, zlostavljače životinja“, „kvislinzi“ koji se „sprdaju s verom“ (naročito ih je, tako ortodoksno ortodoksne, pogodila paralela sa „Tajnom večerom“). Naravno, tvrdili su i da su klipovi prepuni „znakova satanizma“, te da su snimljeni u „nekom rok, đavoljem fazonu“ (sic!). Baka Prase inače promoviše društvene “vrednosti“ u kojima se kurči lovom koju zarađuje zahvaljujući pratiocima, pa tako saznajemo i da vozi „porše“.
ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

Kamo god doputujem, idem vidjeti groblje, ta mjesta susreta prošlosti i sadašnjosti, običaja i moda, strahova i nada, života i smrti. Na otočkim grobljima ostajem duže nego na plažama, na gradskim grobljima više nego na trgovima. Groblja za kućne ljubimce znaju biti duhovita i dirljiva, groblja za djecu jezivo tužna, a gradska i seoska groblja obično su toliko šarolika da bismo, da ne marimo za dobar ukus, mogli reći da su puna života. Na jednom groblju u Dubici prvi put sam uz grobnice vidjela male ormariće u kojima je hrana: sokovi, keksi, konzerve. Jedenje na pogrebima i pri obilasku grobova drevna je, pretkršćanska tradicija i imaju je ne samo sve slavenske nego i mnoge druge, udaljene kulture. Servirati hranu pokojniku ili je sam na njegovom grobu pojesti način je da se s mrtvim dušama komunicira.
MNEMOSYNE: Jasenovac na filmu

MNEMOSYNE: Jasenovac na filmu

„Na koji način se prošlost jasenovačkog logora i Drugog svjetskog rata uokviruje u filmskom vremenu? Iz koje pozicije se tumači prošlost? Koji su performativni aspekti filma? Kako danas govorimo o Jasenovcu“, samo su neka od pitanja na koja će se pokušati dati odgovor tijekom subotnje radionice koja se održava u sklopu programa „Mnemosyne : : Jasenovac na filmu“. Program su osmislile Ana Kršinić Lozica, kustosica i kritičarka te Sonja Leboš, antropologinja i inicijatorica projekta „Mnemosyne“. također, za subotu je najavljena tribina „Dokument, film, povijest“ na kojoj će govoriti Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja, Dado Ćosić, glumac Zagrebačkog kazališta mladih te Bogdan Žižić, veliki redatelj i scenarist koji je snimio filmove "Jasenovac" iz 1966. godine i "Jasenovački memento" iz 2015.godine.

Arhiva

Lupiga TV

OPROŠTAJ UZ SUZE: Djeca ne poznaju ni razlike ni granice

OPROŠTAJ UZ SUZE: Djeca ne poznaju ni razlike ni granice

Ovo je primjer prijateljstva koje ne poznaje razlike i granice - stoji uz kratku amatersku video snimku koju je jučer objavila Radiotelevizija Crne Gore. Na snimci se vide mladi nogometaši Fudbalskog kluba Danilovgrad koji pljeskom pozdravljaju svog momčadskog kolegu koji ne može suzdržati suze. Naime, Sami, dječak iz Irana, uplakani klinac na video snimci, u Danilovgrad, mjesto nadomak Podgorice, s obitelji je stigao prije dvije godine te su kao migranti smješteni u obližnji Centar za azilante Spuž. Sami se ubrzo aktivirao u FK Danilovgrad gdje je stekao brojne prijatelje, a sada s obitelji nastavlja put u neko bolje sutra. Na taj su ga put ispratile momčadske kolege i trener Milorad Šaletić te mu uz tortu priredili oproštaj koji će zasigurno pamtiti cijeli život. U vremenima kada su migranti uglavnom prezreni u ovdašnjim društvima, ova dirljiva priča pokazuje da je ipak moguće prihvatiti različitosti i da je moguća potpuna integracija u društvo.
JUDY: Znamo kako prolaze oni koji se pobune

JUDY: Znamo kako prolaze oni koji se pobune

Kada čujemo ime Judy Garland, jedna od dvije stvari će nam pasti na pamet. Prvo, ona je majka Lize Minnelli. Drugo, ona je dio obavezne filmske lektire jer je igrala ulogu Dorothy u antologijskom „Čarobnjaku iz Oza“. Iako se ne čini tako, obje asocijacije su problematične, jer ukazuju na neke njene funkcije, a ne na osobu iza njih. Ali o tome nešto kasnije. Sada je konačno Judy Garland dobila film o sebi, premda će joj iz groba vjerojatno biti svejedno. Hollywood je ugrabio priliku da opet aplaudira samome sebi i jednom od svojih ikoničnih "proizvoda", iako je "fabrika snova" taj "proizvod" iscijedila do posljednje kapi krvi, suza i znoja. Glumica Renée Zellweger dobila je šansu da oživi svoju karijeru, a smiješi joj se nominacija za Oscara. Takva su pravila. Vremena su se promijenila, sada Hollywood daje i drugu šansu onima koji nisu izdržali njegov tempo, koji su se usudili ostarjeti, samo ako se nanovo izmisle u skladu sa kanonom.
NOVA PJESMA DAMIRA AVDIĆA: 'Kolone' najavljuju 'Radikalno šik' album

NOVA PJESMA DAMIRA AVDIĆA: 'Kolone' najavljuju 'Radikalno šik' album

Damir Avdić Graha, Diplomatz i Bosanski psiho, objavio je pjesmu "Kolone", što je najava njegovog albuma "Radikalno šik", koji u izdanju Kapital Rekorda izlazi u četvrtak 14. studenog. Video za Avdićeve "Kolone" objavljen je na YouTube platformi. Snimatelj je Mitja Vrhovnik Smrekar, a producenti - Damir Avdić i produkcijska kuća "Zeus" iz Tuzle. Grahin stil ostao je isti: on, gitara i stihovi koji svijet režu tamo gdje je najtanji. Album "Radikalno šik" snimljen je u listopadu ove godine, u studijima Kapital Rekord i Galaxy 2000. Novi Avdićev album, besplatan je za preuzimanje, a zagrebačkoj publici predstavit će ga 17. siječnja u Tvornici. Vidimo se tamo.
DVA BERLINA: Priče o simbolu hladnoratovske podjele

DVA BERLINA: Priče o simbolu hladnoratovske podjele

Golemi zid, barijera koja je razdvajala građane Berlina, dijeleći ih na one istočne i one zapadne, više od 28 godina je bila svjetski simbol blokovske podjele. Napokon je na 9. studeni 1989. godine ta barijera počela padati u jednom od događaja koji su kraj prošlog stoljeća. Ravno trideset godina od početka pada Berlinskog zida ovu godišnjicu odlučili su obilježiti i Restart i Dokukino KIC, u suradnji s Goethe-Institutom i Zagreb Film Festivalom, koji počinje ovoga tjedna. „U nedjelju gledamo glazbeni dokumentarac 'B-film: strast i zvuk Zapadnog Berlina' (1979-1989). 'B-film' oda je muzici, kaosu i umjetnosti koji su niknuli u kulturnom međuprostoru u kojemu se sve činilo mogućim, od punka do Love Paradea. Film je ujedno i nostalgična posveta gradu kakav više ne postoji", najavljuju organizatori ovog događaja.
NE PROPUSTITE: Večeras premijera filma „Poštovana predsjednice“ i otvorenje izložbe „Fake news portraits“

NE PROPUSTITE: Večeras premijera filma „Poštovana predsjednice“ i otvorenje izložbe „Fake news portraits“

Niste čuli da je o predsjednici Kolindi Grabar Kitarović snimljen film? Ovo vam je prilika ne samo da čujete za njega, nego i da ga pogledate. Iako, film „Poštovana predsjednice“ Daniela Pavlića zapravo nije film o Kolindi, unatoč tome što priču autor kreće graditi uz zvučnu kulisu prvog u nizu njenih besmislenih govora, onoga u predizbornoj noći koji će najaviti obilje ispraznosti i gafova što će obilježiti njen predsjednički mandat. „Poštovana predsjednice“ na iskren i dojmljiv način više progovara o mjestu zaboravljenom od svih, mjestu kojem prijeti nestanak, mjestu u kojem blagostanje koje je predsjednica najavljivala još uvijek nije stiglo, a po svemu sudeći neće ni stići u skorije vrijeme. Večeras će film imati i svoju zagrebačku premijeru, a prije projekcije, u 19 sati, otvorit će se izložba svjetski poznatog fotoreportera i povremenog Lupiginog suradnika, Nikole Šolića, pod nazivom „Fake news portraits“.

Arhiva

Misao dana

“Učeni glupan gluplji je od glupana neznalice”

Jan-Baptiste Poquelin Moliere (1622 - 1673)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije