Novice

TIŠINA I NJEZINE OLOVKE: Zar ovako, naizgled lako, ne pišu dobri pjesnici?

TIŠINA I NJEZINE OLOVKE: Zar ovako, naizgled lako, ne pišu dobri pjesnici?

"Ovdje nema ničega osim fijukanja uz vrlo hladno čelo, orošeno kišom što se slijeva na gornju usnu. Ovdje je jednostavno lijepo..." – stihovi su iz nove zbirke poezije Ivice Prtenjače, „Tišina i njezine olovke“, koji mogu poslužiti kao horizont očekivanja budućem čitatelju i kao jedan od ključeva za čitanje pjesama, koje su ranjiva posveta tišini i ljepoti, potrazi za mjestima na kojima bi se mogao pronaći mir i spokoj: između cijevi i kablova svoje sobe, na stijenama uvale, u tuđim kućama, druženju s hobotnicom, krčanju radija, ljetnim podnevima, ljuljanju na smokvi, u vlastitom tijelu; u ovim je pjesmama jednostavno lijepo. Ljepota ima cijenu, baš kao tišina i samoća, zahtijeva čitatelja izoštrenih čula, koji riječ osjeća tijelom, kao i sam pjesnik, čitatelja u tako nepriličnom stanju da ne može izbjeći primiti udarac šake u vlastitu ranu, kao slabo sunce koje nestaje s obzora u pjesmi "Boks".
ŽENE U PANDEMIJI: Neravnopravnost u porastu

ŽENE U PANDEMIJI: Neravnopravnost u porastu

Tijekom pandemije i karantene povećao se neplaćeni rad u kućanstvima s djecom i za muškarce i za žene, no i dalje je ženski neplaćeni rad u kućanstvu veći za 15 posto. Uz to, utvrđeno je da su žene u većem postotku u odnosu na muškarce izgubile posao tijekom pandemije. Samohrane majke nemaju s kime podijeliti „teret“ pojačane skrbi za djecu. Čak 85 posto samohranih roditelja u EU čine upravo žene, a samohranih je kućanstava u Europi 15 posto. Od toga je 48 posto samohranih majki ugroženo siromaštvom. Za mnoge žene i djevojke dom nije sigurno mjesto tijekom pandemije, što posebice dolazi do izražaja tijekom „lockdowna“. Tijekom pandemije se povećao broj slučajeva obiteljskog nasilja u cijeloj Europi, a pokazalo se da su neke skupine žena izložene većem riziku. Žene s invaliditetom suočavaju se s dva do tri puta većom vjerojatnosti da će doživjeti nasilje od strane partnera i članova obitelji.
BUGARSKI FIJASKO: Zašto su odlučili zanemariti zdrav razum i staviti sva jaja u istu košaru?

BUGARSKI FIJASKO: Zašto su odlučili zanemariti zdrav razum i staviti sva jaja u istu košaru?

Prvobitni plan predviđao je da se sva virusna vektorska cjepiva nabave od jednog dobavljača - AstraZenece. Nakon zahtjeva Europske unije nova raspodjela „izgledala" je malo uravnoteženije sa 33% svakog od tri vrste cjepiva. Izvršna direktorica AstraZenece u Bugarskoj je Zoya Paunova, jedna od osnivačica stranke GERB bugarskog premijera Bojka Borisova. Paunova je ujedno i majka Eve Maydell (Paunove) MEP, koja je također iz GERB-a. Slobodna Evropa Bugarska i aktivisti postavili su pitanje da li se odluka o favoriziranju AstraZenece u nabavi cjepiva temelji na ovim odnosima. To bi mogla biti samo manifestacija uočenog sukoba interesa, ali je dovoljno da se dovede u pitanje cijeli proces raspodjele cjepiva u Bugarskoj. Kasnija zabrinutost o sigurnosti cjepiva AstraZenece koja se pojavila u međunarodnim medijima samo je potaknula daljnju ljutnju građana i doprinijela krizu povjerenja u vladin program.
LOŠ "PREGLED IGRE": Nepodnošljiva sporost cijepljenja

LOŠ "PREGLED IGRE": Nepodnošljiva sporost cijepljenja

Čak i kad pesimističnu statistiku cijepljenih pripišemo potencijalno slabijem političkom utjecaju male Hrvatske u kompleksnoj dinamici navodno ravnopravne raspodjele cjepiva unutar EU, teško se može reći da se Hrvatska dobro nosi s javnozdravstvenim zadatkom cijepljenja. Podsjetimo, nedavno se navršilo godinu dana otkako je Hrvatska, kao i mnoge druge države ušla u prvi lockdown. Vrlo brzo je postalo jasno da se pandemije nećemo riješiti tako brzo. Relativno brzo je postalo jasno i da će prva cjepiva biti dostupna početkom 2021. godine. Dakle, otprilike osam mjeseci je aktualna Vlada RH imala da pripremi jedan od najvažnijih zadataka u svom mandatu – strategiju učinkovitog cijepljenja protiv najveće javnozdravstvene pošasti od početka novog milenija. Za državu čije javno zdravstvo počiva na temeljima genijalnog Andrije Štampara (1888. - 1958.) taj zadatak trebao je biti gotovo pa rutinski.
PISMO JOVE DIVJAKA IZ 1992. GODINE: „Neće me pokolebati maliciozne i gnusne optužbe. Smrt neofašizmu!“

PISMO JOVE DIVJAKA IZ 1992. GODINE: „Neće me pokolebati maliciozne i gnusne optužbe. Smrt neofašizmu!“

U 84. godini života danas je u Sarajevu preminuo Jovan Divjak, bivši oficir JNA i Armije Republike BiH. Divjak je rođen u Beogradu, ali je najveći dio života proveo u Bosni i Hercegovini te se izjašnjavao kao Bosanac. Prvi je nositelje iz BiH koji je dobio najviši francuski orden "Legije časti", a u Parizu je na francuskom jeziku objavljena i knjiga njegovih razgovora pod naslovom „Sarajevo ljubavi moja“. Pokrenuo je i vodio udrugu „Obrazovanje gradi BiH“ koja je za cilj imala pomagati školovanje djece koja su roditelje izgubila u ratu. Vrlo uspješno jer udruga je uspjela stipendirati na tisuće djece. U trenutku izbijanja rata Divjak se pridružuje Armiji BiH, gdje nailazi na nepovjerenje, koliko ozbiljno može se vidjeti u njegovom pismu koje objavljujemo na ovom mjestu. Ipak je dobio čin brigadnog generala, ali kasnije će ga vratiti kao čin građanske neposlušnosti. Pismo je napisao u prosincu 1992. godine.

Arhiva

D&K

NET I VODA: Kad cijelo selo ostane bez interneta

NET I VODA: Kad cijelo selo ostane bez interneta

U mom rodnom selu na sjeveru Bosne, u kojem i danas žive moji roditelji, vrlo često se zna desiti da nestane vode. Ljeti naročito, kada su zbog suše redukcije učestalije. Voda iz bazena na vrhu sela mrežom se podzemnih cijevi raspoređuje, i otiče do svake kuće. Ne tako ravnopravno, kako bi trebalo, obzirom da je pritisak u nekim domaćinstvima jači, a u nekim, poput curka, slabiji. Kao razlog tome mještani navode brdovit, i na mjestima kamenit teren, zastarjele pumpe, i jeftine cijevi, koje je svako malo potrebno mijenjati. Sazove se radna akcija, tako je barem bilo kada sam bio dječak, pa se mještani okupljeni oko crvene kućice s pumpom, prvo dogovaraju, kako i šta, i odakle krenuti, da bi zatim nakon mukotrpne rasprave, koji sahatak poslije, krenuli s poslom. S lopatama, krampama i budacima u rukama, ili preko ramena, u hodu onda komentarišu dogovoreno.
NIŠTA NAS NE SMIJE ŠOKIRATI: Sustav je u kaosu, ali važno je tko ima većeg pišu

NIŠTA NAS NE SMIJE ŠOKIRATI: Sustav je u kaosu, ali važno je tko ima većeg pišu

Kada bih birao državnu službu u kojoj bih mogao provesti ostatak svog besmislenog života, zadnje što bih izabrao bila bi socijalna skrb. Besmislenog kažem, jer u ovoj zemlji živiš ionako da preživiš. To ti je jedina svrha postojanja. Ismijavali se mi s onim avanturistom Bearom Gryllsem kada je jeo muhe i zmijama čerupao kožu, pio iz mješina raspadnutih deva u onim svojim emisijama kako preživjeti. Ismijavali se kako je lako po tamo nekim zabitima Kalaharija, ali kad je frajer nek' dođe u Hrvatsku i preživi. No, odavno se mi više ne zajebavamo na taj način. Ovih dana glavna tema u ovoj zemlji je odgovornost Centra za socijalnu skrb. I Europski sud za ljudska prava već nas je znao kazniti zbog kaosa koji u toj instituciji vlada, i znali smo čuti kako je taj „sustav opet zakazao“ kao kod tragedije na Pagu kada je muškarac kroz prozor bacio svoje četvero djece, kao što smo znali da Hrvatska ima ozbiljan problem s centrima za socijalnu skrb.
NEOBJAVLJENI INTERVJU JOVE DIVJAKA: „Nema danas države za koju sam se borio“

NEOBJAVLJENI INTERVJU JOVE DIVJAKA: „Nema danas države za koju sam se borio“

"I opet bih sve to ponovio, ali na drugi način! Bio bih energičniji u Štabu da se rješavaju određeni problemi. Ponos je i čast da vam ponude da vodite odbranu države. U toj državi se krećeš sa Štabom, Bošnjak je komandant, Hrvat zamjenik, mene tretirali kao Srbina, a ja sam tražio da me se tretira kao Bosanca i Hercegovca, odnosno kao “ostalog”. Bila mi je čast, iako nisu uvažavali sve što znam. Znali su mi i ljudi s kojima sam 20 godina bio u onoj vojsci reći, šta hoćeš, ti si ovdje ikebana. Dino Mustafić je 1993. godine film o godišnjici Armije i pita ga Čengić koga ima u filmu, on kaže generala Divjaka, a Čengić kaže: „Molim? Da tog četnika nisi stavio u film!” Ja sam se znao našaliti na svoj račun i reći da su me znali, kao Srbina, voditi poput medvjeda okolo po New Yorku i Washingtonu", tako nam je Jovo Divjak odgovorio na pitanje je li se isplatilo ono što je napravio početkom rata u BiH.
BORIS DEŽULOVIĆ: Kako prevesti Hrvata

BORIS DEŽULOVIĆ: Kako prevesti Hrvata

Može li, recimo, Slovenac prevoditi dalmatinskog pisca na slovenski? Može li – smije li uopće – neki srednjoeuropski protestantski Slovenac prevoditi jednog mediteranskog anarhoateističkog Hrvata na slovenski? Nekad davno, prije nego smo osvijestili osobne i kolektivne identitete, pitanje je moglo biti glupo. Može li slovenski prevoditelj prevoditi Hrvata? Naravno da može: tko će ga drugi, zaboga, na slovenski uopće prevesti? Danas znamo da je takav pogled duboko kulturno uvredljiv. Prijevod, naime, nije samo dešifriranje teksta, već i transkripcija samog njegovog duha, te cjelokupnog autorovog kulturnog naslijeđa. Nije riječ samo o književnosti, niti je na prevoditelju tek u svom jeziku pronaći i uhvatiti duh teksta i kulturno naslijeđe stranog pisca – on mora biti taj duh, on sam mora dijeliti to naslijeđe.
KOMENTAR IVE ANIĆA: Svijet nade pape Franje i malenoga Pietra iz Foligna

KOMENTAR IVE ANIĆA: Svijet nade pape Franje i malenoga Pietra iz Foligna

Kao dijete imao sam deformaciju. Ništa strašno, ali meni najstrašnije na svijetu. Deformaciju lijevog uha. Svakoga jutra budio sam se s njom, svakoga dana s njom odlazio u školu. Shvatio sam tada koliko je ovaj svijet okrutan i koliko su ljudi u njemu okrutni. Svakodnevna ismijavanja, poruge. Nakaza. Tako su me zvali. Mene, malenog Pietra koji nikoga doli svoje majke nije imao. A ja sam je imao. Svakoga dana, svakoga jutra, svake noći u suzama. Moja majka je znala razmjere moje tuge, moje izoliranosti od svijeta i patila je podno moga križa, kako valjda svaka majka pati. Gledajući svoje dijete koje razapinju. Pandemija. Tako smo opsjednuti s njom. Virusima, egzistencijom, maskama koje nosimo. Maskama pod kojim tako lako zaboravimo na sve druge prave probleme. Na ono što proživljavaju naša djeca. Djeca bez djetinjstava, koja su im ukradena ovom pandemijom.

Arhiva

Lupiga TV

MLAD, ODLUČAN I BESKOMPROMISAN: Revolucionar koji nije „došao na red“

MLAD, ODLUČAN I BESKOMPROMISAN: Revolucionar koji nije „došao na red“

Odlučno djelovanje ostavlja jak dojam na mlade pa se pokret posebno širi među studentima, radnicima, ali i u ruralnim sredinama. Nekoliko dana prije nego što je čileanska vojska na čelu s Pinochetom izvršila državni udar “cordonesi” šalju Salvadoru Allendeu “Otvoreno pismo” u kojem poručuju: “Upozoravamo te druže (…) da ćeš biti odgovoran za uvođenje zemlje, ne u građanski rat, jer je on već u punom zamahu, nego u planirani hladnokrvni masakr nad najsvjesnijom i najorganiziranijom latinoameričkom radničkom klasom”. Kada 1973. dolazi do profašističkog državnog udara Miguel Enríquez nudi Allendeu da ga njegovi borci izvedu iz predsjedničke palače Moncade “na sigurno”, ali Allende je već odlučio da se žrtvuje pa Enríquezu samo šalje kratku poruku - “Sada je red na tebe Miguel!”. Ostalo je poznato. Dolazi do strašnog, krvavog obračuna desnice s čileanskom ljevicom i mnogi njeni pripadnici su ubijeni ili odlaze u egzil.
VEČERAS NAS OČEKUJE SPEKTAKL – RAMBO AMADEUS LIVE: „Ovo je koncert o kakvom sam oduvijek sanjao“

VEČERAS NAS OČEKUJE SPEKTAKL – RAMBO AMADEUS LIVE: „Ovo je koncert o kakvom sam oduvijek sanjao“

„Ko ne bude gledao ovaj koncert grdno je pogriješio, jer ko zna kad će opet biti ovako“, riječi su svjetskog Megacara, Ramba Amadeusa, a s kojima se mala redakcija Lupige jednostavno mora složiti. U koncertnoj suši koja uz manje iznimke traje više od godinu dana prilika da uživo, pa makar to bilo i online, gledate jednog ovakvog vrsnog muzičara i neopisivo duhovitog zabavljača nešto je što se ne pruža svaki dan. Sam Rambo ne krije uzbuđenje i oduševljenje ovim, jer, kako kaže, napokon je u mogućnosti napraviti nastup o kakvom je oduvijek sanjao. Kao prednosti ovog vida druženja s morem vjernih obožavatelja razasutih diljem planete, navodi činjenicu da vas zaštitari na ulazu neće spriječiti da ponesete vlastito piće i iće, nećete morati čekati u redovima na šanku i u WC-u, a ne trebate strahovati da će vas „neko načepiti po nozi, svojom kudravom glavom zakloniti vam pogled, proliti pivo po vama ili vas munuti laktom“.
„PORODICA“ - EKRANIZACIJA HAPŠENJA SLOBODANA MILOŠEVIĆA: „Ko ne pamti iznova proživljava“

„PORODICA“ - EKRANIZACIJA HAPŠENJA SLOBODANA MILOŠEVIĆA: „Ko ne pamti iznova proživljava“

Mnoštvo je tragičnih posledica vladavine Slobodana Miloševića, a broj doživotnih robija koje bi mu trebalo dosuditi za zločine sa umišljajem i bez olakotnih okolnosti toliki je da prelazi u neki drugi nivo poimanja realnosti. Ukoliko bismo da presuđujemo masovnom ubici za Vukovar, Sarajevo, Srebrenicu, za brojne uništene živote, toponime stradanja i patnje, genocida i zločina protiv čovečnosti, onda svakako nećemo biti zadovoljni presudom u pet sati igrane serije „Porodica“ (Telenor, Fireflay, scenario i režija Bojan Vuletić, Beograd 2021.). Ekranizacija naizgled bizarnog događaja kakvo je Miloševićevo hapšenje, daleko je od prikaza ključnih istorijskih događaja, ali unekoliko pruža gledateljstvu ključ za čitanje novije istorije u meri u kojoj je zavisila od jednog čoveka. Možda upravo bizarnošću koju obeležava suluda promenada spodoba što defiluju domom porodice Miloševića.
POLA STOLJEĆA KULTNE SERIJE: „Ne bih propustio nijednu epizodu ni za sve pare svijeta“

POLA STOLJEĆA KULTNE SERIJE: „Ne bih propustio nijednu epizodu ni za sve pare svijeta“

"Srijedom uvečer sve veći broj Jugoslavena ostaje kod kuće uz televizor da bi pratio sudbinu Crnog Roka i njegovih prijatelja i neprijatelja", ovim riječima u svibnju 1971. godine najavljen je tekst o kultnoj seriji "Kuda idu divlje svinje". Prva epizoda serije koja je dosegnula do tad rijetko viđenu popularnost emitirana je krajem travnja 1971. godine. Novinare Arene zanimalo je što o "Divljim svinjama" misle neki od glumaca koji igraju glavne glumce u seriji. "Da li gledam seriju? Ne bih propustio nijednu epizodu ni za sve pare svijeta, iako sam čitavu seriju (deset epizoda u trajanju sedam cjelovečernjih filmova) vidio u projekciji poslije samog snimanja. Gledam u društvu, pa ispod oka pratim reakciju gledalaca. Nisam ravnodušan, jer sam u Crnog Roka uložio velik napor", odgovorio im je Ljubiša Samardžić koji glumi glavnog lika, Crnog Roka.
U ZNAK PROTESTA PROTIV ODLUKE VATIKANA: Brojne katoličke crkve izvjesile zastave duginih boja

U ZNAK PROTESTA PROTIV ODLUKE VATIKANA: Brojne katoličke crkve izvjesile zastave duginih boja

Katolička crkva u župi Hard jedna je od mnogih u Austriji koje su odlučile izvjesiti duginu zastavu u znak solidarnosti s LGBT zajednicom nakon što je Vatikan prošli mjesec objavio odluku da Crkva ne može blagosloviti istospolno partnerstvo. Moćni vatikanski ured odgovoran za obranu crkvene doktrine, Kongregacija za nauk vjere (CDF) donio je odluku da istospolna zajednica ne može biti blagoslovljena unatoč njezinim "pozitivnim elementima". Ured je napisao da Bog "nikada ne prestaje blagoslivljati svako svoje hodočasničko dijete na ovome svijetu ... ne blagoslivlja i ne može blagosloviti grijeh". Svećenik župe Hard Erich Baldauf kaže da su on i stotine drugih svećenika koji pripadaju reformski orijentiranom pokretu "Svećeničkoj inicijativi" odlučili izvjesiti zastavu da pokažu "da se ne slažemo s tim zastarjelim stavom", a tu su gestu napravile i mnoge druge crkve.

Arhiva

Misao dana

“Najveći je osvajač onaj koji zna pobijediti bez borbe”

Lao Ce (600 g. pr. n. e .)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

    03.04.2021.

    Lana Bobić

    SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

    28.03.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

  3. BURE BARUTA: Put za ilovaču

    24.03.2021.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Put za ilovaču

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije