Novice

LUPIGA NA MALTI: Što stoji iza ubojstva novinarke koje je odjeknulo cijelom Europom?

LUPIGA NA MALTI: Što stoji iza ubojstva novinarke koje je odjeknulo cijelom Europom?

Malteški parlament u pitoresknoj Valetti ovih je dana okružen policijskim barikadama. Najmanja država Europske unije - na otoku južno od Sicilije živi približno 475.000 stanovnika - posljednjih tjedana prolazi kroz tešku političku krizu. Naime, 20. studenog, prilikom pokušaja bijega iz zemlje svojom jahtom, uhapšen je Yorgen Fennech, jedan od najbogatijih Maltežana. Policija je Fennecha privela kao osumnjičenika u slučaju atentata na Daphnu Caruanu Galiziu, uglednu novinarku koja je desetljećima pisala o korupciji, pranju novca, vezi malteških državnih institucija i organiziranog kriminala. Lupiga se prošlog tjedna u Valetti našla s Corrinom Vellom, sestrom ubijene Daphne Caruane Galizia, koja nam kaže kako premijer Joseph Muscat mora otići, jer policija neće uhapsiti premijera, ali možda hoće građanina Muscata.
STRAH OD METKA: Bila jednom jedna naslovnica NIN-a

STRAH OD METKA: Bila jednom jedna naslovnica NIN-a

Jedna fotografija na kojoj je snajperska puška je ovoga puta okarakterizirana kao veća prijetnja za život nego stvarni rafali i vatra, ali valjda samo zato jer predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, zna kakva je moć tog snajpera. Koliko je ljudi “skinuto” tek onako jer su bili na meti tom snajperu. Gledao ih je, na primjer, uživo dok je boravio na Jevrejskom groblju iznad Sarajeva. Pa kad medijska mašinerija napada NIN zbog fotografije nije to samo kako bi se skrenula pažnja s teksta o Krušiku, a priča preusmjerila na Vučićevu ugroženost, već je to i zbog straha da se metak čije je ispaljivanje poticao tih devedesetih godina, ne odbija još uvijek i da ne nađe put, makar metaforički, i do njega. A dug je put zaista imao – od „sto Bošnjaka za jednog Srbina“, preko Slavka Ćuruvije, pa do NIN-a.
OTKUPNINA: Donosimo pobjedničku kratku priču "Bugojanske vaze"

OTKUPNINA: Donosimo pobjedničku kratku priču "Bugojanske vaze"

Bizarna priča smještena u neku bosanskohercegovačku pustopoljinu za vrijeme prošlog rata pobjednička je kratka priča natječaja „Bugojanska vaza“. Njen autor je Stanko Krnjić iz Stoca koji trenutno živi i radi u Dubrovniku. Njegovu priču „Otkupnina“ koja je na natječaj, kao i sve ostale, stigla pod šifrom, ovogodišnji je žiri, u sastavu Magdalena Blažević, Darko Cvijetić i Nedžad Ibrahimović, proglasio najboljom. Pobjedniku je pripala novčana nagrada od 1.000 konvertibilnih maraka te replika bugojanske vaze koju je izradila bugojanska kiparica Adina Kero. Nagrada „Bugojanska vaza“ nazvana je po najstarijem pronađenom pisanom spomeniku na području Bosne i Hercegovine. Datira iz šestog stoljeća prije nove ere, a danas se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Pobjedničku priču kojom mu je donijela „Bugojansku vazu“ Lupiga vam donosi na ovom mjestu.
ZEMLJA BEZ LJEVICE: „Tko 1989. nije bio desno orijentiran nije imao srce. Tko danas nije malo ulijevo nema razum“

ZEMLJA BEZ LJEVICE: „Tko 1989. nije bio desno orijentiran nije imao srce. Tko danas nije malo ulijevo nema razum“

"Nakon revolucije razočaranje je bilo neizbježno, kao nakon zabave na kojoj se puno pije i ljudi se neuobičajeno vesele. Drugi dan se probude depresivni i mamurni s glavoboljom. Od zabave je, međutim, prošlo 30 godina. Valjda će konačno nekome pasti na pamet da je vrijeme za brisanje prašine, usisavanje i pranje prozora“, kaže češki povjesničar Igor Lukeš sa sveučilišta u Bostonu u ove dane kada se u Češkoj povodom trideset godina od Baršunaste revolucije nameće tema što je ta revolucija donijela toj zemlji. Dan prije 30-godišnjice od Baršunaste revolucije, 16. studenog oko 250.000 prosvjednika okupilo se na Letenskoj ravni u blizini Praškog dvorca. Češki predsjednik Miloš Zeman je studente, organizatore demonstracija na čelu inicijative „Milijun trenutaka za demokraciju“ nazvao „duševno bolesnima“, dok je premijer Andrej Babiš rekao kako ne razumije zahtjeve prosvjednika.
UMJETNICA ODGOVORILA NA PORUKE ZLOSTAVLJAČA: Stavila ih je na crveni tepih

UMJETNICA ODGOVORILA NA PORUKE ZLOSTAVLJAČA: Stavila ih je na crveni tepih

Inspiracija za rad proizašla je iz osobnog iskustva umjetnice u kojem je bila izložena maltretiranju i verbalnom zlostavljanju. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama razgovarali smo s Nives Žarković, umjetnicom i kiparicom koja upravo na današnji dan želi, još jednom, radom poslati jasnu poruku. „Nisam se mogla pomiriti s činjenicom da je u našem društvu maltretiranje i zlostavljanje sasvim prihvaćeno te da se najčešće problemi nasilja stavljaju pod tepih gdje im, po mom mišljenju, nije mjesto. Prošle godine odlučila sam napraviti rad kojim ću naglasiti problem nedovoljne osviještenosti i društvene (ne)brige za žrtve nasilja u našoj sredini. Prijedlozi da nasiljem odgovorim na nasilje nisu dolazili u obzir. U potpunosti sam se oslonila na umjetnost kao jedino oružje koje imam i u koje vjerujem“, kaže Žarković.

Arhiva

D&K

JESMO LI TO BILI MI: Mediteransko preživljavanje mladosti

JESMO LI TO BILI MI: Mediteransko preživljavanje mladosti

U svojoj prvoj zbirci priča „Jesmo li to bili mi“ Luiza Bouharaoua kao da pokušava uhvatiti trenutak u kojem djetinja nevinost dolazi u opasnost da više ne bude nevina. Nevinost je osobina onoga koji nizašto nije i ne može biti kriv, koji je bezazlen, naivan, nedužan, a to su djeca i oni vrlo mladi, a opet osobe su to koje imaju svoje patnje, radosti, stresove i strahove, koji starijima često djeluju banalno iako su prepuni drame i autentičnih emocija. Situacije u kojima se likovi pojavljuju autorica donosi poput kakve mediteranske slikarice, bez suvišnih riječi, opisa ili nakićenosti stilskim sredstvima. Ona ne donosi sud, čak ni stav ili mišljenje o likovima koje nam pokazuje, nego nam ih naprosto – pokazuje, što otkriva da je riječ o autorici koja vlada spisateljskim zanatom izbjegavajući zamke kiča i ega.
BORIS DEŽULOVIĆ: Četiri tisuće i osamsto veličanstvenih

BORIS DEŽULOVIĆ: Četiri tisuće i osamsto veličanstvenih

Pismo je bilo adresirano Kolindi, Zoranu i Škori, ali upućeno njihovim glasačima. Jer sve naše strepnje i strahovi, svi naši krediti, računi, opomene, ovrhe, otkazi, stečaji, USKOK-ove istrage, loše umjetne trepavice i suze isplakane za zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske - sve je to, uz dužno poštovanje, mlaka pizdarija prema strepnjama i strahovima udrugara iz Sjene, koji se ni slučajno ne smiju niti razboljeti i uzeti bolovanje, da im sestru, brata ili dijete ne bi odveli i smjestili u jedan od onih domova o kojima ne znate i ne želite znati ništa. Za socijalnu državu Hrvatsku, međutim, obitelji i njegovatelji te djece tek su najjeftinije i najisplativije medicinsko osoblje na svijetu, koje će za cjelodnevnu i cjelonoćnu njegu iz budžeta dobiti tek bijednih dvije i pol hiljade kuna mjesečno: točno, ne morate provjeravati, pola eura po satu.
TRIDESET GODINA BOLA: Pismo iz dubine starog kovčega koje sam morao objaviti

TRIDESET GODINA BOLA: Pismo iz dubine starog kovčega koje sam morao objaviti

Na ovaj tekst inspirisalo me je jedno slučajno otkriće. Radosav Durković, rođeni brat mog đeda po majci, Dragutina, kao devetnaestogodišnjak je učestvovao u Pljevaljskoj bici. Prvi decembar 1941. godine, oštar zimski dan u okupiranom gradu na krajnjem sjeveru Crne Gore. Loše isplaniran napad i nedovoljna obučenost odveli su u smrt više od dvjesta partizanskih boraca. Radosav je ranjen prilikom juriša. Odvojen od saboraca, bez mogućnosti da se priključi onima koji su se povlačili, bio je prinuđen da spas potraži unutar samog okupiranog grada. Imao je (nakratko) sreće da se domogne kuće uglednog pljevaljskog apotekara Vukotića, za kojeg je znao preko porodičnog poznanstva. Uspio je da pokuca na vrata, a potom se sručio na stepenište. Otvorila je djevojčica koja je odmah pozvala svog oca. „Uđi, ko god da si – četnik, partizan, fašista – moja je dužnost da ti pomognem“, kažu da je rekao apotekar.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Sanje Baković

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Sanje Baković

„Živimo u izuzetno nezahvalnom vremenu. Zemlja smo male čitateljske publike, da ne pojašnjavam probleme izdavača posebno kada je poezija u pitanju, ponekad se teško se izboriti da knjige uđu u knjižnice. Unatoč tome, pisac mora pisati i biti strpljiv“, kaže naša današnja gošća koju predstavljamo u Lupiginoj rubrici "Autori(ce) u gostima ponedjeljkom". Ona je Sanja Baković. Rođena je u Splitu 20. studenog 1976. godine, dodat će, po velikom nevremenu zbog čega je njenu majku u trudovima s Brača do kopna prevezao broj Jugoslavenske ratne mornarice. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Bolu na Braču, a potom je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se više ne bavi, već radi u odnosima s javnošću. U Zagrebu je ostala živjeti, raditi, pisati te podučavati jogu.
O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

Kad policijski sindikalni šef Dubravko Jagić dođe u studio televizije da raščisti sve te priče oko ranjavanja migranta u Gorskom kotaru, pa incident definira kao „slučajno opaljenje“ i upozori na to da raznesenom ljudskom biću liječnici KBC-a Rijeka spašavaju život o trošku hrvatskih poreznih obveznika, svi se napori uloženi u odbijanje istine rasplinu kao mjehur od sapunice. Budući da je Jagić, dakle, pokušaj ubojstva nevine osobe predstavio kao pojavu vezanu uz državnu dužnost, a ne uz kršenje te dužnosti – nije slučajno koristio imenicu „opaljenje“, umjesto glagola uz koji se veže izvršitelj – a stradalu osobu kao svjesnog ilegalnog korisnika prava na život, lice prve faze fašizma ukazuje se neporecivom jasnoćom. Takav je balast, sjetimo se, za državu predstavljao i Kristijan Vukasović, dijete s tzv. teškoćama u razvoju.

Arhiva

Lupiga TV

KREĆE RI ROCK: 41 godina velikog festivala

KREĆE RI ROCK: 41 godina velikog festivala

Veliki muzički događaj sprema se ovog vikenda u Rijeci gdje počinje slavni Ri Rock festival. Prvi vikend kultnog muzičkog festivala koji se održava po 41. put započinje u petak u Omladinskom kulturnom centru Palach u kojem će se predstaviti mladi bendovi - Hand of Apollo, Dream Pocket, Pokle, Wuna, Rašpa, Grampa i Detmeć. Njima će podršku dati jedan od najdugovječnijih punk bendova na ovim prostorima, Goblini, te zadarski bend Alergije. Goblini po prvi put nastupaju u Rijeci, a prije otvorenja festivala održat će promociju svog novog albuma „Jednina“, od 17 sati u Dallas Music Shopu. Na istom će mjestu Branko Golubović Golub, frontmen benda, predstaviti i svoju autobiografsku knjigu „Izgužvane misli“ u kojoj bez zadrške progovara o 28 godina Goblina. Drugog dana, u subotu, dodjeljuju se nagrade, ali se i svira.
MONOS: Kako rat stvara monstrume

MONOS: Kako rat stvara monstrume

Poanta priče u kojoj su glavni akteri naoružani tinejdžeri unovačeni u rat sama je po sebi sasvim jasna: svaka vojska je u suštini banda, možda se formira s kakvim-takvim idealom ili ideologijom, ali će se, prije ili kasnije, pretvoriti u bandu. A tom banditizmu su posebno skloni djeca i mladi, odnosno oni koji još nisu razvili ili prihvatili ponašanje u skladu s društvenim normama. O empatiji kao konceptu ne treba previše ni govoriti, ona nije stvar instinkta, teško se i mukotrpno razvija, a vrlo lako zaboravlja u nekoj kriznoj situaciji. Ona se uzima kao izraz slabosti i upravo je to imao na umu William Golding u svom remek-djelu „Gospodar muha“ koji je svakako poslužio kao osnovna inspiracija za ovaj film. Jednako kao i remek-djelo Francisa Forda Coppole iz 1979. godine, „Apokalipsa danas“.
OPROŠTAJ UZ SUZE: Djeca ne poznaju ni razlike ni granice

OPROŠTAJ UZ SUZE: Djeca ne poznaju ni razlike ni granice

Ovo je primjer prijateljstva koje ne poznaje razlike i granice - stoji uz kratku amatersku video snimku koju je jučer objavila Radiotelevizija Crne Gore. Na snimci se vide mladi nogometaši Fudbalskog kluba Danilovgrad koji pljeskom pozdravljaju svog momčadskog kolegu koji ne može suzdržati suze. Naime, Sami, dječak iz Irana, uplakani klinac na video snimci, u Danilovgrad, mjesto nadomak Podgorice, s obitelji je stigao prije dvije godine te su kao migranti smješteni u obližnji Centar za azilante Spuž. Sami se ubrzo aktivirao u FK Danilovgrad gdje je stekao brojne prijatelje, a sada s obitelji nastavlja put u neko bolje sutra. Na taj su ga put ispratile momčadske kolege i trener Milorad Šaletić te mu uz tortu priredili oproštaj koji će zasigurno pamtiti cijeli život. U vremenima kada su migranti uglavnom prezreni u ovdašnjim društvima, ova dirljiva priča pokazuje da je ipak moguće prihvatiti različitosti i da je moguća potpuna integracija u društvo.
JUDY: Znamo kako prolaze oni koji se pobune

JUDY: Znamo kako prolaze oni koji se pobune

Kada čujemo ime Judy Garland, jedna od dvije stvari će nam pasti na pamet. Prvo, ona je majka Lize Minnelli. Drugo, ona je dio obavezne filmske lektire jer je igrala ulogu Dorothy u antologijskom „Čarobnjaku iz Oza“. Iako se ne čini tako, obje asocijacije su problematične, jer ukazuju na neke njene funkcije, a ne na osobu iza njih. Ali o tome nešto kasnije. Sada je konačno Judy Garland dobila film o sebi, premda će joj iz groba vjerojatno biti svejedno. Hollywood je ugrabio priliku da opet aplaudira samome sebi i jednom od svojih ikoničnih "proizvoda", iako je "fabrika snova" taj "proizvod" iscijedila do posljednje kapi krvi, suza i znoja. Glumica Renée Zellweger dobila je šansu da oživi svoju karijeru, a smiješi joj se nominacija za Oscara. Takva su pravila. Vremena su se promijenila, sada Hollywood daje i drugu šansu onima koji nisu izdržali njegov tempo, koji su se usudili ostarjeti, samo ako se nanovo izmisle u skladu sa kanonom.
NOVA PJESMA DAMIRA AVDIĆA: 'Kolone' najavljuju 'Radikalno šik' album

NOVA PJESMA DAMIRA AVDIĆA: 'Kolone' najavljuju 'Radikalno šik' album

Damir Avdić Graha, Diplomatz i Bosanski psiho, objavio je pjesmu "Kolone", što je najava njegovog albuma "Radikalno šik", koji u izdanju Kapital Rekorda izlazi u četvrtak 14. studenog. Video za Avdićeve "Kolone" objavljen je na YouTube platformi. Snimatelj je Mitja Vrhovnik Smrekar, a producenti - Damir Avdić i produkcijska kuća "Zeus" iz Tuzle. Grahin stil ostao je isti: on, gitara i stihovi koji svijet režu tamo gdje je najtanji. Album "Radikalno šik" snimljen je u listopadu ove godine, u studijima Kapital Rekord i Galaxy 2000. Novi Avdićev album, besplatan je za preuzimanje, a zagrebačkoj publici predstavit će ga 17. siječnja u Tvornici. Vidimo se tamo.

Arhiva

Misao dana

“Što se tiče onoga koji vam je oteo ženu, najbolje ćete mu se osvetiti ako mu je ostavite”

Sacha Guitry (1885 - 1957)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

    20.11.2019.

    Nataša Škaričić

    O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

  2. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  3. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije