Organizatori ovogodišnjeg Sajma knjiga u Beogradu ubiše se da pokažu kako je srpska kultura retrogradna, provincijalna, autoviktimizirajuća, zagledana u sopstveni pravoslavni pupak, nacionalistička, nazadnjačka, irelevantna i propala. Patriote koji se ubiše od ljubavi prema Srbiji, dobro plaćenoj dakako, daju sve od sebe ne bi li stvorili sliku da srpski izdavači ništa drugo ne rade osim što glorifikuju i falsifikuju ratničku prošlost, grade nacionalne mitove, kukaju nad zlehudom srpskom sudbinom, čuvaju izmišljene tradicije, brane Kosovo u paketu s Metohijom i objavljuju dela koja ispunjavaju sve kriterijume nacionalističkog kiča. Međutim, svaki posetilac Sajma knjiga mogao je da se uveri da je slika koju emituju organizatori i članovi žirija Sajma – potpuno lažna.

Daleko od televizijskih kamera koje su u Parizu snimale svjetske čelnike na obilježavanju stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, za čiji se povod uzima atentat Gavrila Principa na austrijskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda, u austrijskom Grazu se odigrao kratak susret koji bi se trebao naći u povijesnim udžbenicima budućih generacija. Tamo su se susreli Anita Hohenberg, prapraunuka austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda i Branislav Princip pranećak Gavrila Principa. Njih dvoje su se u Grazu rukovali i pustili u svijet izuzetno jaku simboličnu poruku. „Iznenadio me efekt koji je rukovanje izazvalo. U publici je bilo ljudi koji su plakali, toliko im je rukovanje značilo. Nisam to očekivao“, kaže Branislav Princip, inače antropolog koji se bavi i snimanjem dokumentaraca.

RTS je odbacio navode da su falsificirali događaj nemuštim objašnjenjem kako je urednik prijenosa takozvani „freeze frame“ snimljen ranije htio koristiti u narednim informativnim emisijama, ali da se taj kadar „lošom procjenom“ dežurnog urednika koristio dva puta na način koji „odudara od standarda RTS“.

Večeras se otvara 16. Zagreb Film Festival. Slatkih šesnaest festival će proslaviti uz toplu filmsku priču o ljubavi „Voljeni“, koja gledatelje vodi u jedno kaotično obiteljsko gnijezdo iz predgrađa Rio de Janeira. Uz brojna poznata lica iz svijeta filma na svečanost otvaranja stiže i brazilski redatelj i koscenarist Gustavo Pizzi. U osam festivalskih dana očekuje nas 100 filmova u 12 programa, filmski razgovori, predavanja i radionice. Više od 100 filmskih gostiju ovih dana stići će u Zagreb sa svih strana svijeta. Uz Gustava Pizzija, upoznat ćemo jednu od najznačajnijih europskih producentica Marianne Slot („Halla ide u rat“), redatelja Ognjena Glavonića i ekipu njegovog filma „Teret“ predvođenu glavnim glumcem Leonom Lučevim, talijansku redateljicu Costanzu Quatriglio („Kao da je moj sin“) i glavnu glumicu Tihanu Lazović...

„Moja umjetnost je moja stvarnost“, naziv je projekta koji je usmjeren prema ispitivanju i revalorizaciji pitanja memorije nasilne prošlosti i pomirenja kroz izgradnju zajedničke budućnosti u Europi. Istoimena međunarodna izložba otvorena je u petak navečer u Rijeci, u galeriji Mali salon, a priču su pokrenuli Goethe Institut i Francuski institut u Hrvatskoj, uz podršku njemačko-francuskog fonda za kulturu Elysee. „Želja je da se istakne položaj marginalnih grupa i nekih zaboravljenih historija kojima smo svjedoci tokom godina. Naročito je fokus na romskoj manjini koja se kroz ovu izložbu tretira kao ravnopravan dio europskog kulturnog prostora“, rekla je na otvorenju Sanja Kojić Mladenov, kustosica izložbe.

Priča o bengalskoj tigrici Avni i njeno dvoje mladunaca posljednjih se mjeseci pročula diljem svijeta, ne tek zato što se radi o kritično ugroženoj životinjskoj vrsti, nego zbog toga što mnogima zorno ukazuje kako današnjim svijetom diktira samo novac. Zbog ovog se slučaja danas u brojnim svjetskim gradovima organiziraju prosvjedi, a među gradovima gdje će se prosvjedovati našao se i Zagreb. Naime, tigrica je prošli tjedan ubijena, a aktivisti za zaštitu prava životinja sumnjaju da iza svega zapravo stoji želja vlasti da se tigrovi uklone s područja koje su korporacije odredile za proširenje svog poslovanja. Riječ je o nekoliko tisuća hektara šume koja je zbog milijunskih poslova dodijeljena nekolicini tvrtki.

Dugotrajna je bila borba Ognjena Glavonića za ovaj film, još od trenutka kada je saznao za masovne grobnice s leševima pobijenih civila, kosovskih Albanaca, kada se suočio sa tišinom i zataškavanjem državnih institucija i kada je rešio da snimi egzistencijalnu dramu o vozaču kamiona koji se suočava sa svojim teretom, fizičkim i metaforičkim. Scenario je godinama odbijan na konkursima, a Glavonić je čekajući snimanje od materijala koji je nakupio u svrhu istraživanja napravio dokumentarac koji je obišao brojne svetske festivale i pokupio hvalospeve relevantne filmske kritike. Prvo pitanje koje nam se postavlja je kako to da smo od antifašista koji su more krvi prolili za slobodu, jednakost, bratstvo i jedinstvo postali fašisti u svim post-yu državicama odreda, kojima ljudski život ne vredi ako nosi druga etnička obeležja.

"Čini mi se da je san o Hollywoodu isti kao što je uvek bio. Međutim, sa izumom interneta su se promenile i ljudske aspiracije i način da se one realiziraju. Sada postoji milion načina da se postane slavan bez ikakvog pravog razloga. Čini mi se da ponovo osećamo da na tako nešto imamo pravo u ovom trenutku, ali to je potpuno druga priča", kaže u razgovoru za Lupigu jedan od profiliranijih autora američkog nezavisnog filma, Mike Ott. Njegovi su filmovi smešteni geografski u neposrednu blizinu Hollywooda, a opet kao da egzistiraju u nekom drugom svetu. Po pravilu se bave “gubitničkim” miljeom i disparitetom između snova, planova i ustaljenih životnih obrazaca sa jedne strane i nemilosrdne realnosti sa druge.

Svjetska izbjeglička kriza, regruti ISIS-a, silovanja, položaj žena u društvu, odlazak mladih u bolju budućnost, samo su neke od tema kojih će se dotaknuti ovogodišnji Zagreb Film Festival. Program Lupiginog festivalskog miljenika objavljen je danas, a za nagradu Zlatna kolica konkurirat će jedanaest dugometražnih te deset međunarodnih kratkometražnih i deset domaćih kratkih filmova. Što će se sve naći u programu ZFF-a, šesnaestog po redu, na konferenciji za medije otkrili su direktor festivala, Boris T. Matić, izvršni direktor, Hrvoje Laurenta, koordinatorica programa, Selma Mehadžić te producentica Lana Matić. Festival će trajati osam dana, od 11. do 18. studenog, a ove godine će osim Zagreba, u sklopu programa ZFF putuje, „navratiti“ i u još 15 hrvatskih gradova, ali i dva dječja sela – SOS Dječje selo Ladimirevci i SOS Dječje selo Lekenik.