Novice

ŠVEDSKI ODGOVOR EPIDEMIJI KORONAVIRUSA: Odmjereno odbijanje paničarenja ili skupi promašaj?

ŠVEDSKI ODGOVOR EPIDEMIJI KORONAVIRUSA: Odmjereno odbijanje paničarenja ili skupi promašaj?

Dok je Hrvatska među državama s najstrožim mjerama uvedenima kako bi se spriječilo širenje COVID-19, odnosno koronavirusa, situacija na sjeveru Europe, točnije u Švedskoj, ne može biti suprotnija. Prošeta li netko ovih dana ulicama Malmöa, trećim najvećim gradom u Švedskoj, teško da bi mogao shvatiti kako se nalazi usred krize svjetskih razmjera. Za razliku od Hrvatske, pa i drugih, Švedskoj bližih zemalja poput Danske i Norveške, gdje je naglasak na zatvaranje neesencijalnih radnih mjesta i smanjivanje izlazaka građana iz kuće znatno jači, u Švedskoj ljudi još uvijek u velikoj mjeri žive koliko-toliko normalnim životom. Švedska pritom do današnjeg dana ima 5.568 službeno potvrđenih slučajeva zaraze, a bilježi 308 mrtvih. O stanju u švedskim bolnicama, kao i o švedskim mjerama za suzbijanje epidemije, razgovarali smo s Dadom Merdan, šeficom klinike (Thoraxcentrum) u Karlskroni, na jugu Švedske, u okrugu Blekinge.
VELIKI PREDRAG KORAKSIĆ CORAX ZA LUPIGU: „Ova politička scena sama je po sebi – karikatura“

VELIKI PREDRAG KORAKSIĆ CORAX ZA LUPIGU: „Ova politička scena sama je po sebi – karikatura“

"Naša politička scena je, sama po sebi, karikatura. Veoma je teško od karikaturalnih ličnosti i događaja praviti karikature. Sve je toliko apsurdno, neverovatno, smešno, da vi ne možete od toga da napravite nešto još apsurdnije, neverovatnije i smešnije", kaže u razgovoru za Lupigu, 87-godišnji Predrag Koraksić Corax, verovatno najpoznatiji politički karikaturista na području bivše Jugoslavije. S njim smo razgovarali uz kafu na zemunskom keju, u vreme dok epidemija koronavirusa još nije bila proglašena. Govoriće nam o svome detinjstvu, sećanjima na rat, o tome kako je Milošević gledao na karikature kojima je on bio tema, cenzuri za vreme Jugoslavije, pri čemu će se prisetiti i svojih karikatura koje su se našle na udaru cenzora. "Dva puta sam dobio po prstima. Jednom je neki cenzor u štampariji, za kojeg nismo znali ni da postoji, naložio da se ceo tiraž od 50.000 primeraka baci i da se odštampa novi, bez moje karikature", priseća se Corax.
NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

Ne bih se želio hvaliti, ali ne mogu drugačije nego da objavim vlastitu neuklopljenost u ovu dobronamjernu složenost. Naime, moja je malenkost već dvadesetak godina u svojevrsnoj samo-voljnoj-izolaciji i ne treba me nitko na nju primoravati, (kad ionako nemam nikakvih medicinskih indicija za takvo nešto!). Od mladosti sam se želio okućiti, odomaćiti se, steći za svoj posao miran kutak u obiteljskom domu, drugujući s knjigama koje su mi predočavale sve što je „vani“ (a što mi nije trebalo), dok televizija nije ustostručila nepotrebnost izlazaka/putovanja/skitanja itd. Dakako, desetljećima ostajem doma, jer je to sukladno mojem karakteru, jer još od Horacija Flaka i njegove odbojnosti prema svjetini („profanum vulgus“, preko genijalnog Blaisea Pascala od kojeg sam naučio „da sva nesreća ljudi proizlazi samo iz jednoga, to jest iz toga što ne znaju ostati u miru, u sobi“...
COVID-19: Dobrodošli u autoritarnost medicine

COVID-19: Dobrodošli u autoritarnost medicine

Je li u krivu onaj tko u ovakvom trenutku lamentira nad ljudskim pravima? Ne, samo je nedovoljno u pravu. Privremeno ukidanje građanskih sloboda u momentu zdravstvene krize je dopustivo, ali samo pod uvjetom da se kriza, odgovor na nju i ukidanje sloboda mogu racionalizirati i nadzirati. Ozbiljna prepreka tome je asimetrija znanja između onih koji vode igru i onih koji je promatraju, ista kao i odnosu između oboljelog i liječnika. Dodatni je problem što na ovu krizu sada gledamo samo iz jednog ugla, a zarazu samo u određenim okolnostima. Zbog svega toga je ogroman problem što pobuna protiv sadašnjeg stanja trenutno dolazi samo od političkih analitičara opće prakse; njihovi se komentari ljudima koji se boje za život mogu činiti zanovijetanjem iz zone komfora. Raspravi o ljudskim pravima nedostaju argumentirani zahtjevi društvenih i biomedicinskih znanosti da se zaustavljanje epidemije demilitarizira i pretvori u pametnu epidemiološku i političku analizu i strategiju zasnovanu na dokazima.
INTERVJU - IVAN RAČAN: "Bernardić je najbolje što SDP ima"

INTERVJU - IVAN RAČAN: "Bernardić je najbolje što SDP ima"

"Usudit ću se reći da pripadam najvećem broj građana koji nisu u obitelji imali ni partizane, ni ustaše. Bilo je domobrana. Mi nismo odgajani ni u strahu, ni u mržnji. Međutim, imate mnoge koji su u obitelji imali i ustaše i partizane. Oni su odgajani drugačije. Oni koji su imali ustaše u obitelji su odgajani da je napravljena velika nepravda i zločini prema njima i oni su učeni da mrze. Oni koji su imali partizane su učeni da se vječno moraju bojati ustaša, koji uvijek mogu ponovo ustati. To nije racionalno i to neće nestati preko noći. Ali, to ne treba biti prepreka teritorijalnom preustroju i broju gradova, općina i županija", tako je govorio Ivan Račan u intervju koji smo vodili prije nego što se zahuktala epidemija koronavirusa U Hrvatskoj. Ovaj bivši saborski zastupnik SDP-a, kao član najužeg tima novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, jedan je od najzaslužnijih za njegov veliki povratak na političku scenu. S njim smo razgovarali o SDP-u, Milanoviću, Bernardiću, ali i manjinskim zastupnicima u Saboru te njegovim pogledima na bližu i dalju povijest

Arhiva

D&K

TRAJNI ZAPISI: Što se Hrvatske tiče, Edward Snowden je „džaba krečio“

TRAJNI ZAPISI: Što se Hrvatske tiče, Edward Snowden je „džaba krečio“

Baveći se tekućom najavom hrvatske Vlade da bi se u cilju sprječavanja širenja koronavirusa mogao uvesti nadzor mobitela građana kojima je naređena samoizolacija ili neka vrst totalne kontrole države nad stanovništvom uz suspenziju osnovnih ustavnih vrednota, malo tko se u našim medijima i u javnom i političkom životu sjetio Edwarda Snowdena, najpoznatijeg američkog i svjetskog zviždača koji je prije nepunih sedam godina žrtvovao svoj privatni život, slobodu u matičnoj državi i karijeru kako bi upozorio na sistem masovnog nadzora američkih tajnih službi nad američkim i svim ostalim građanima svijeta. Što se Hrvatske tiče, čini se, Snowden je „džaba krečio“, pa je ovaj tekst o njegovoj autobiografiji „Trajni zapisi“ dostupnoj na hrvatskom jeziku već godinu dana, skroman pokušaj da tome tako ne bude.
ANA LALIĆ PUŠTENA NA SLOBODU: Srbijanska vlada prisiljena povući odluku koja joj omogućuje opću cenzuru

ANA LALIĆ PUŠTENA NA SLOBODU: Srbijanska vlada prisiljena povući odluku koja joj omogućuje opću cenzuru

Novinarka i članica Upravnog odbora Nezavisnog društva novinara Vojvodine Ana Lalić jutros je puštena na slobodu. Nju je sinoć privela novosadska policija, jer je na portalu nova.rs objavila tekst o lošem stanju s opremom i lošoj organizaciji u Kliničkom centru Vojvodina. O stanju na klinici novinarki su govorili izvori iz bolnice, koji su iz razumljivih razloga željeli ostati anonimni. Klinički centar Vojvodine izdao je stoga priopćenje u kojem su novinarku optužili da laže te su o njezinom tekstu izvijestili policiju i tužiteljstvo. U odgovoru Kliničkom centru novinarka Lalić je napisala: "U jednom se moram složiti sa Kliničkim centrom Vojvodine: ugled vam jeste narušen, ali ne mojim pisanjem, već vašim sramotnim tretmanom sopstvenih radnika. Ugled vam jeste narušen time što, umesto da zaštitite sopstvenu profesiju od politikantstva, podržavate i učestvujete u licemerju..."
CENZURA = DIKTATURA: Policija privela novinarku jer je pisala o lošem stanju opreme u novosadskoj bolnici

CENZURA = DIKTATURA: Policija privela novinarku jer je pisala o lošem stanju opreme u novosadskoj bolnici

Policija u Novom Sadu pretresla je stan novinarke Ane Lalić, privela je i uručila joj rješenje o policijskom zadržavanju, koje može trajati do dva dana. Zaplijenili su dva mobilna telefona i laptop. Na vrata su joj policajci zakucali iza 22 sata (srijeda, 1. travnja), zbog teksta koji je danas objavila na portalu nova.rs. Novinarka je izvijestila o lošim uvjetima u kojima se medicinski radnici bolnice u Novom Sadu bore s epidemijom koronavirusa. Svaki peti zaraženi u Vojvodini medicinski je radnik. U tekstu zbog kojeg je privedena, prenijela je izjave anonimnih zaposlenika bolnice. Njezini izvori upozorili su da je bolničko "osoblje izloženo najvećem riziku od zaraze COVID-19", da su se u "subotu uveče medicinske sestre koje rade u takozvanom Korona centru pobunile i nisu htele da uđu kod pacijenata jer nije bilo zaštitne opreme". Tekst je objavljen pod naslovom "KC Vojvodine pred pucanjem: Bez zaštite za medicinske sestre".
O ISTOSTI: Pandemija samoće

O ISTOSTI: Pandemija samoće

Potpuno pomodarski, ovaj tekst napisan je povodom trenutne pandemije. Pomalo paradoksalno, u momentu kad su svi upućeni na to da praktički ostanu u mjestu, misaono su krenuli u najveći bijeg od sebe samih. Međutim, to zapravo i ne treba čuditi. Ova pandemija je, uz sva svoja ostala prokazanja, pokazala koliko se ljudi boje samoće. Često se spominje kako je izolacija dosadna, a zapravo se radi o tome kako je ljudima, ostavljenima na milost i nemilost sebe sama, najčešće samo otežan bijeg upravo od sebe samih. A iza toga svega stoji, opetovano, ono što se desi kad lokalna influencerica, u razočaranju, obriše svoj giveaway make-upa ili kad se dežurni stvaratelji „humorističnog sadržaja“ suoče s tim da je njihova zabava samo predvidljiva rima s ponekom vulgarnom riječi. Ili kad svi dalmatinski wannabe Oliveri shvate da to ipak nisu. Dakle, praznina.
OCJENJIVANJE UČENIKA U DOBA KORONE: Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima

OCJENJIVANJE UČENIKA U DOBA KORONE: Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima

Ništa više nije isto, niti onakvo na kakvo smo naučili. No, tome se mora prilagoditi. Što prije - to bolje. Za sve, posebno za učenik(c)e, kojima ova školska godina, s koje god strane na nju pogledate, ne može biti normalna - od štrajka prosvjetara, do uvođenja digitalne nastave. Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima. Sigurno da ima poteškoća, propusta, u svakom smislu, od idejnog do tehničkog. Uči se, ispravlja i usavršava u hodu. Stoga sve kritike na tako uspostavljenu trebaju biti konstruktivne i dobronamjerne. Bitno i važno je da nijedno dijete (učenik) i niti jedan student ne izgube školsku godinu, zbog nepredviđenih nedaća koje su nas snašle. Ovih smo dana u dijelu medija mogli čitati o ocjenjivanju učenika u novonastalim okolnostima. Čini se, da je za ovu godinu to ipak najbolje preskočiti. Okolnosti, dakle, nisu normalne, pa se procjene, ocjene i kompletno vrednovanje ne mogu korektno napraviti, a improvizacije nam tu ne trebaju. Donijele bi više štete, nego koristi.

Arhiva

Lupiga TV

IN MEMORIAM KRZYSZTOFU PENDERECKOM: Glasnik jezovitosti „kapitalističkog realizma“

IN MEMORIAM KRZYSZTOFU PENDERECKOM: Glasnik jezovitosti „kapitalističkog realizma“

Zanimljivo je da je Krzysztof Penderecki filmsku glazbu s namjerom skladao relativno rijetko, a sjetimo se da je autorskom glazbom okrunio filmski jezik „Egzorcista” Williama Friedkina, „Divljih u srcu” Davida Lyncha, kao i Kubrickovo „Isijavanje” u kojem glazba dodaje dimenziju koja u filmu naprosto bez nje nije bila prisutna ... Ne zaboravimo na četiri nagrade Grammy, koje će dobiti, između ostalih, i za djela sakralne glazbe, kao što je „Credo“ iz 1998. godine. Nastupao je i na zagrebačkom Bijenalu, pokrenutom 1961. godine, čiji je središnji skladatelj u izdanju iz 2007. godine. Tadašnju je Jugoslaviju smatrao prostorom slobode, što je i izjavio gorepotpisanom novinaru povodom intervjua za newsmagazin Nacional u listopadu 2004. godine, kada kao dirigent uz Zagrebačku filharmoniju izvodi i skladbu Berislava Šipuša, „In the Morning You Always Come Back”.
VODEĆI KOREJSKI STRUČNJAK ZA COVID-19: Ovo neće brzo završiti. Imamo manje od deset posto šanse za sretan kraj

VODEĆI KOREJSKI STRUČNJAK ZA COVID-19: Ovo neće brzo završiti. Imamo manje od deset posto šanse za sretan kraj

"Cjepivo za novi virus obično se razvija deset do petnaest godina, a njegov razvoj košta više od 800 milijuna dolara. COVID-19 nije star niti stotinu dana. Prošla su tek dva mjeseca otkad smo se upoznali s njegovom RNK. Kao što je direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti SAD-a Anthony Fauci rekao, ako sve bude išlo dobro, ako prve tri faze kliničkih ispitivanja cjepiva na odraslima prođu dobro, njegov razvoj trajat će 18 mjeseci. Ako sve bude išlo dobro i bez zastoja. Čak i ako SAD ili Kina uspiju razviti cjepivo, hoće li ga podijeliti s drugim zemljama? Populacija SAD-a je oko 320 milijuna ljudi. To je puno ljudi i SAD-u će biti nemoguće cijepiti toliki broj ljudi u jako kratkom vremenu. Postavit će se pitanje prioriteta", kaže virolog Kim Woo-Joo iz Južne Koreje koja je jedna od najuspješnijih svjetskih zemalja u borbi protiv koronavirusa. Kim Woo-Joo daje odgovore na cijeli niz pitanja koja javnost danas zanimaju, a govori i o tri moguće scenarija zaustavljanja ove svjetske krize.
VELIKA „PREDSTAVA“ ZIJAHA SOKOLOVIĆA S BALKONA: „Dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu“

VELIKA „PREDSTAVA“ ZIJAHA SOKOLOVIĆA S BALKONA: „Dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu“

Svjetski dan kazališta ove je godine diljem Europe i svijeta kazališne trupe dočekao u do sada neviđenoj situaciji. Sve predstave zbog epidemije koronavirusa u velikoj su većini zemalja odavno otkazane i pitanje je kad će se život ponovno vratiti na daske koje život znače. Tim povodom na svoj sarajevski balkon izašao je poznati glumac, zapravo glumčina, Zijah Sokolović, izvikujući prigodnu poruku dok ga prati tek sablasni lavež pasa. „Glumci, pozorišni umjetnici, draga publiko, danas je Svjetski dan pozorišta, kazališta, gledališča i teatra. Danas kažem 'dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu'. Da bi bilo predstava ostanite kod kuće, ostanite doma, da bi bila umjetnost, da bi bilo pozorište, da bi bila predstava. Neka živi pozorište, neka živi umjetnost“, poručio je glasno i jasno legendarni Zike. Taman prije nego li će na balkon iznad njega izaći jedna od susjeda da vidi o čemu se radi, legendarni glumac i ambasador dobre volje Ujedinjenih naroda za toleranciju i nenasilje, će se povući uz riječi: „ja bih još, ali moram u izolaciju. Živjelo pozorište!“.
LUPIGA U POBUNJENIČKOM LOGORU: Kad imaš pušku šanse za poštovanjem ti rastu

LUPIGA U POBUNJENIČKOM LOGORU: Kad imaš pušku šanse za poštovanjem ti rastu

Vidjeti bijelca da prelazi na pobunjeničko područje nije samo nesvakidašnja pojava, već je gotovo i uvredljivo. Zašto? Zato jer je glavni cilj pobunjenika borba protiv uljeza, a uljezi su nekad bili bijelci. Danas su se pravila modificirala, ali tabu i dalje ostaje. General Kasareka je svim svojim postajama na granici javio da stižemo tako da nismo imali problema pri prelasku. Na rampi su nas dočekala trojica dječaka s kalašnjikovima i krvavim očima od pušenja trave. Dali smo im svakome po jedan dolar, a oni su nas srdačno pozdravili udarcem šake o šaku. To je u vrijeme ebole klasičan pozdrav. Rukovanje je sada skoro pa nemoguće vidjeti. Pierot. se zarazio od brata kojeg je posjećivao u bolnici. On je ubrzo umro. Zatim su se zarazili njegova žena i sin. Pokazuje mi njihove fotografije. I oni su umrli. Njegova jedina želja je ponovno se oženiti i napraviti dijete, ali virus u sjemenu ostaje do godine dana. Tako su mu rekli. „U početku nitko nije vjerovao u ebolu, već su svi mislili da se radi o nekakvim vračarijama“, reći će nam Pierot.
EXILE: Možda smo već dobili najbolji njemački film godine

EXILE: Možda smo već dobili najbolji njemački film godine

"Ili su otvoreni rasisti prema tebi, ili te tretiraju kao idiota, pa te hvale za normalne stvari kao što su znanje jezika ili posjedovanje diplome", parafraza je replike koju kaže Xhafer, junak filma „Exile“ kosovsko-njemačkog redatelja Visara Morine, prije nego što doda: "Već godinu dana nisi pretukao ženu i decu, bravo!" S tim patronizirajućim tonom se susreo svatko tko je u inozemstvu, posebno u maloj, monokulturnoj i skučenoj sredini, pokušao živjeti svoj život kao individua. Visar Morina kao imigrant s Kosova vrlo dobro zna o čemu govori. Priča, međutim, počinje s mrtvim štakorom kojeg Xhafer (igra ga njemački glumac ovdašnjeg porijekla, Mišel Matičević, široj publici najpoznatiji po ulozi u seriji „Babylon Berlin“) pronađe vezanog za svoju dvorišnu kapiju. „Exile“ je film koji tek započeo svoju festivalsku turneju (prije Panorama programa na Berlinaleu prikazan je i na Sundance Festivalu). I ta će turneja sigurno biti duga i plodna. Moguće je čak i da smo već dobili najbolji njemački film godine.

Arhiva

Misao dana

“Neke knjige su nezasluženo zaboravljene; nijedna nije nezasluženo zapamćena”

Wystan Hugh Auden (1907 - 1973)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

    01.04.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

  2. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

  3. BURE BARUTA: Posljednji krug reality showa "Znameniti Bošnjaci protiv Covida-19"

    17.03.2020.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Posljednji krug reality showa "Znameniti Bošnjaci protiv Covida-19"

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije