Novice

PRELILO ČAŠU: Češka u pokušaju borbe protiv alkoholizma

PRELILO ČAŠU: Češka u pokušaju borbe protiv alkoholizma

Čak 90 posto djece u Češkoj ima iskustvo s alkoholom već oko trinaeste godine života i to ga većinom dobiju iz ruku roditelja. S koljena na koljena prenosi se priča o zdravim učincima alkohola, posebno piva. I vrlo maloj djeci daje se pivska pjena na probu. Ako djeca počnu piti prije šesnaeste godine, prema ocjenama stručnjaka iz Nacionalnog instituta za duševno zdravlje, rizik od ovisnosti je osam puta veći. Dostupnost alkohola za maloljetnike u Češkoj izuzetno je velika. Prema Europskoj studiji o alkoholu i drugim drogama (ESPAD), do piva vrlo lako dolazi 80 posto šesnaestogodišnjaka. Piratska stranka, liberalna članica vladajuće, većinom konzervativne koalicije predlaže ograničavanje potrošnje poskupljenjima alkohola, regulacijom oglašavanja i prodaje. Alkohol se ne bi mogao prodavati 24 sata dnevno kao do sada, ili bi se zabranila noćna prodaja alkohola.
UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

Elem, predsjednik Privremenog organa Grada Beograda, Aleksandar Šapić, najavio je nedavno da će pokrenuti inicijativu da se posmrtni ostaci Josipa Broza Tita premjeste iz Kuće cvijeća u Kumrovec. Da ga citiramo: „Pokrenuću inicijativu da jednom za svagda završimo sa tom Kućom cveća, i da Josipa Broza vratimo tamo u Kumrovec, odakle je došao, a da Kuća cveća bude mesto gde će počivati najveći srpski velikani, da to bude muzej srpske istorije“. Od kud toliki animozitet prema čovjeku koji je umro 1980. godine? Odgovor je jednostavan, ne plaše se oni mrtvog Tita, već simbolike koju on predstavlja. Tito je jedan od rijetkih državnika za kojim su građani istinski i iskreno plakali, nakon njegove smrti. Jedini način da danas zaplaču za nekim političarom jeste suzavac, mada ne isključujem ni suze radosnice. Zbog toga je Tito opasan i zato ga treba ukloniti, ne samo iz Beograda, već iz istorije ovih prostora i sjećanja naših ljudi.
ZABORAVLJAMO LI SVOJE ZLOČINE: Kada će Zagreb dobiti Trg ahmićkih žrtava?

ZABORAVLJAMO LI SVOJE ZLOČINE: Kada će Zagreb dobiti Trg ahmićkih žrtava?

Vlast i političke stranke nastavljaju ignorirati bolne obljetnice hrvatskih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, ali ih se sjećaju aktivisti za ljudska prava. Nekoliko udruga iz Zagreba i Sarajeva zajednički su u ponedjeljak i utorak u Zagrebu i BiH obilježile 31. obljetnicu masakra u Ahmićima, podsjećajući da već godinu dana od zagrebačkih vlasti nisu dobile odgovor na svoj zahtjev da jedan trg u Zagrebu imenuju po žrtvama ahmićkog masakra. Odgovora do danas nema. Zašto? Pokolj bošnjačkih civila u Ahmićima najveći je ratni zločin u ratu HVO-a i Armije BiH. Građani Hrvatske dužni su tražiti da njihova vlast prizna zločin svojih prethodnika i da obešteti žrtve – to iz godine u godinu poručuju aktivisti za ljudska prava, svjesni da živimo u vremenu u kojemu su najčasnije - unaprijed izgubljene bitke.
VIJESTI IZ BUDUĆNOSTI: Vlada objavila tekst sa sutrašnjim datumom o Plenkovićevom odlasku u Mostar tijekom izborne šutnje

VIJESTI IZ BUDUĆNOSTI: Vlada objavila tekst sa sutrašnjim datumom o Plenkovićevom odlasku u Mostar tijekom izborne šutnje

Na dan izborne šutnje predsjednik Vlade Andrej Plenković, u društvu dvojice ministara, neodgodivo je morao u Mostar na otvorenje 25. Međunarodnog sajma gospodarstva, najavila je službena internet stranica Vlada.hr i to datirajući tekst u budućnost. Nije riječ o kršenju izborne šutnje već nužnosti, potvrdio je DIP. Naime, Hrvatska je ove godine zemlja partner, a predsjednik Vlade još je lani Mostarcima obećao da će se vratiti. Kada je prošli mjesec stigla i službena pozivnica, posjet je morao biti potvrđen. Mostarski sajam odvija se na radni dan kada Vlada, neovisno o izborima, nužno obavlja svoje dužnosti i zadaće. Prema sugestiji Izbornog povjerenstva, Plenković u Mostaru neće davati izjave za medije, a oni o tome mogu izvještavati tek nakon proteka izborne šutnje. Lupiga može i danas, a prisutni na skupu moći će i sutra.
REPORTAŽA: Što smo vidjeli i radili na najvećoj smotri pisane riječi na svijetu

REPORTAŽA: Što smo vidjeli i radili na najvećoj smotri pisane riječi na svijetu

Zašto mi je ovaj sajam najdraži? Godinama sam bio dio frankfurtskog sajma, pa onih u Beču, Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Beogradu, Tirani i Sofiji, ali samo sam u Leipzigu osjećao kako cijeli grad diše u ritmu književnosti koji pulsira sa sajma. Onaj slogan „Leipzig liest“ („Leipzig čita“), nije samo farsa, nego konkretni koncept u kojem za vrijeme sajamskih dana na desetine gradskih lokacija, kafića, teatara, kina, muzeja i raznih dvorana otvaraju svoja vrata književnim predstavljanjima, pa u večernjim satima možete naići, primjerice, na nigerijsku autoricu koja čita iz svoje knjige u nekom kafiću, dok preko puta albanski pjesnik predstavlja svoju zbirku poezije prevedene na njemački, a u publici sjede Nijemci, Albanci, Česi, Korejanci … Razmjena svih tih kultura gradi nadu u bolje sutra.

Arhiva

D&K

RUPA I NJENI HIROVI: Adnan nikad nije želio postati pilot. A bio je.

RUPA I NJENI HIROVI: Adnan nikad nije želio postati pilot. A bio je.

Ne tako davno, ni pola stoljeća unatrag, žitelji Bihaća i okoline su se bili stopili sa svakodnevnom grmljavinom mlaznih motora avijacije Jugoslovenske narodne armije. Toliko stopili i navikli, da su im eksplozije uzrokovane probijanjem zvučnog zida lakše padale od udara prozorskog krila pri naletu jakog vjetra. A kad nisu letjeli, avioni su spavali u utrobi planine Plješevica, kojoj ovoj dio Bosne i Hercegovine ima najviše zahvaliti što nema ni trunke mediteranske klime. Duboko u njenoj utrobi je iskopana velika rupa koja je bila podzemna avionska spavaonica. O rupi u srcu planine, beskrajno dubokoj, neuništivoj i strahopoštovanoj, već tad je bio stvoren mit. A mitovi su, znamo, i neuništivi. Ili nisu? Adnan nikad nije želio postati pilot. A bio je. Letio je svojim šarenim, često do neprepoznatljivosti, uzburkanim snovima unutar vlastitog sebe. Toliko dugo i daleko da je mogao spoznati, kako horizont vlastitog sebe, tako i horizont prošlosti, sjećanja i strahova.
SLAVOJ ŽIŽEK: Svet pesnika i dželata

SLAVOJ ŽIŽEK: Svet pesnika i dželata

„U eksplicitnom videu objavljenom na Telegramu“, piše Džulija Dejvis iz Centra za analizu evropskih politika, „jednom od pritvorenika odsečeno je uvo, koje je onda nateran da pojede“. Ruski zvaničnici su to uradili ne samo da bi odvratili potencijalne buduće napadače, već i da bi saplemenicima pružili užitak. „Nikad ovo nisam očekivala od sebe“, napisala je Margarita Simonjan, ruska propagandistkinja koja vodi državni medij RT, „ali kad vidim kako ih povijene dovode u sudnicu, pa čak i to sa uvetom, osećam izuzetno zadovoljstvo.“ Fenomen nije ograničen samo na Rusiju. U Tenesiju, pojedini zakonodavci traže da se vrate javna vešanja (i to na grani) osuđenih na smrtnu kaznu. Gde je tome kraj? Još važnije, kako se „normalni“ ljudi mogu dovesti u stanje da uživaju u takvom sadističkom spektaklu?
NIKAD NIJE BILO KAO DANAS: Što nam se to događa s djecom?

NIKAD NIJE BILO KAO DANAS: Što nam se to događa s djecom?

Uvijek me bilo strah kakva će ova moja dva tikvana ispasti. „Nije čudo sinko što se sve događa, pogledaj samo kakve igrice igraju“, zgražala se moja stara nad njihovim Playstationom. Često sam bio zgrožen i sam. U nekakvoj Grand Treft pizdariji možeš ljude prebijati palicama, gaziti policajce autom, možeš što ti padne na pamet. Nikada im nisam branio ništa, i zbog toga me najviše i bilo strah. Empatija. Kako će razviti empatiju prema drugima ako se fizički ne druže? Ne razumiju tuđe nevolje, probleme. Na društvenim mrežama svi su divni i krasni, u igricama svi imaju dva i više života. Svijest o tome da je život samo jedan shvatiš kada padneš s bicikla, kada vidiš prijatelja slomljene ruke ili noge nakon pada sa stabla. Ljubav. Da bi spoznao i shvatio ljubav moraš se držati za ruke, moraš osjetiti nečije usne na svojima.
POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

Normalno da se zgražamo nad velikim slučajevima seksualnog uznemiravanja poput onog koji je recentno prsnuo poput guze u koju ste uvalili laksativ nakon višednevnog zatvora. Što nam drugo preostaje? Na svakodnevna seksualna uznemiravanja više ni ne trepćemo, ne znamo ženu koja nije doživjela seksualno uznemiravanje pa eto, normalno, ostajemo u šoku i nevjerici kad prsne veliki slučaj. Normalno da ćete zbog toga što niste spremni prijaviti nasilje biti osuđivani i da će svekolika javnost tvrditi da nema druge opcije ako žrtve ne prijave iako se seksualno uznemiravanje može goniti po službenoj dužnosti. Ma tko normalan zna zakone zemlje u kojoj živi ili provjeri kako to ide sa seksualnim uznemiravanjem prije prozivki žrtava. Niste raspoložene ni za trpljenje seksualnog nasilja, ali žene ste pa tko vas pita.
VRLO KORISNO: Alati za „maltretiranje“ političara i uhljeba

VRLO KORISNO: Alati za „maltretiranje“ političara i uhljeba

Pitate se tko najviše priča u Saboru i koje su stranke najaktivnije? Htjeli biste doznati da li su vladajući održali obećanje iz prošle kampanje? Na nogostupu pored kuće zapeli ste za susjedovu zahrđalu veš mašinu? Čak i vrhunska sredstva za čišćenje gube magična svojstva pred ovakvim nevoljama, ali Gong ima rješenje! Od 9. travnja u Gradskoj knjižnici na zagrebačkom Starčevićevom trgu kreću radionice koje će od vas napraviti aktivnog građanina, a od vlasti i javne uprave odgovornije i kvalitetnije sluge građana. Radionice „Gongovi digitalni alati za više političkog sudjelovanja javnosti i više transparentnosti vlasti” traju 90 minuta tijekom kojih ćete naučiti kako da na jednostavan način dođete do odgovora za koje niste ni znali da postoje. No, to ni izbliza nisu svi korisni alati koje ćete otkriti u ovom tekstu.

Arhiva

Lupiga TV

VENI VIDI VICI: Film o nedodirljivosti privilegiranih na korak je do remek-djela

VENI VIDI VICI: Film o nedodirljivosti privilegiranih na korak je do remek-djela

U jeku izborne kampanje, 2016. godine, kandidat za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, izjavio je da bi on mogao iz čista mira ustrijeliti čovjeka nasred Pete Avenije u New Yorku, a da zbog toga ne bi izgubio niti jednog jedinog glasača. Tužna istina je da je Trump bio sasvim u pravu: takvo što zapravo savršeno ide uz njegov karakter, ali sama izjava je zapravo tek pojednostavljena parafraza poznatog citata libertarijanske „filozofkinje” i spisateljice Ayn Rand iz njenog romana „Veličanstveni izvor“. Točan citat glasi ovako: „Poanta je, tko će me zaustaviti.” Mogli bismo reći pokoju riječ o (hipotetičkom) odnosu Donalda Trumpa prema Ayn Rand i obrnuto, ali ipak nećemo skretati s teme dalje od toga da samo notiramo kako se njene teorije i njegove prakse sreću u filmu „Veni Vidi Vici“ redateljskog dua koji čine Daniel Hoesl i Julia Niemann..
„GRANDPA GURU“: Priča o čovjeku koji je proživio dva života, a možda će i treći

„GRANDPA GURU“: Priča o čovjeku koji je proživio dva života, a možda će i treći

Svjetska premijera dokumentarnog filma o najsretnijem čovjeku na planeti koji je, po vlastitom nahođenju, „proživio dva života, a možda će i treći”, očekuje vas već danas u programu ZagrebDoxa. Sve što trebate znati o sreći, a uglavnom je riječ o dosta muke, vidjet ćete u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu u 19:30 sati kada će premijerno biti prikazan film „Grandpa Guru” u režiji Silvija Mirošničenka. Dokumentarac prati životni put Srđana Gina Jevđevića, pokretačke sile koja stoji iza fenomenalnog Kultur Shocka. Transformacija od klinca koji se našao u mašini glazbene estrade socijalističke Jugoslavije do pankera u godinama koji puni dvorane kapitalističkog zapada sama po sebi je intrigantna. Međutim, mladić željan slave, nekada poznat kao Gino Banana, uistinu je postao slavan, ali samo onda kada mu to više nije bilo važno.
AUTOR DISKOGRAFIJE EX-YU PUNKA i NOVOG VALA: „Ako danas imaš malo tvrđi tekst, mediji će te ignorirati“

AUTOR DISKOGRAFIJE EX-YU PUNKA i NOVOG VALA: „Ako danas imaš malo tvrđi tekst, mediji će te ignorirati“

"Mislim da je Satanova poezija jedan od vrhunaca hrvatskog književnog jezika, odmah nakon Matoša i S.S. Kranjčevića. Taj duh, taj jezik je sakralan i briljantan u svojoj jasnoći, čak kad se zafrkava", reći će u razgovoru za Lupigu Vinko Barić, strip-autor, performer i publicist, kojeg smo uhvatili u ljubljanskom Kinu Šiška. Tamo je Barić promovirao nedavno svoju “Diskografiju ex-Yu punka i novog vala” i prodao i zadnji primjerak koji je postojao. "Bilo je dobrih komentara, smijali smo se puno, praćeno je s pažnjom od mlađe generacije usprkos, mislim, djelomičnoj jezičnoj barijeri. Meni je osobno to najveća satisfakcija. Bilo je par momaka punkera od 20 godina i cura", podijelit će s nama svoje dojmove s promocije. Zapisat ćemo i ovo: "I onda se pojavio Osmi putnik i sve usra".
RADIO VOĆARSKA: Koncentriraj se i slušaj!

RADIO VOĆARSKA: Koncentriraj se i slušaj!

Događaj za sve generacije na Šalati će ponudit sadržaj koji se fokusira na koncentrirano slušanje. Ne znate o čemu se radi? Organizatori iz RadioTeatra usporedili su to s bebom u majčinom trbuhu koja koncentrirano sluša svemir što dopire izvana i u koji će tek biti rođena. Ove godine program na Šalati će trajati sve do petog svibnja, odnosno rekordnih sedam tjedana. RadioTeatar donosi pravu radiofonsku salatu od 14 sati dvorišnog radio programa uživo, čak 13 predstava, slušaonice, radionice, zvučne šetnje, razgovore i pub kviz. Nema izgovora jer je program zamišljen tako da svi u kvartu, od beba i gegavaca te njihovih roditelja, preko tinejdžera do penzionera, pronađu ponešto interesantno za sebe. Događaj na Šalati nadahnut je baštinom legendarnog Zvonimira Bajsića.
MUZIKA PRISUTNOSTI: „U buduće koncerte ćemo uključiti i naše pse kao izvođače“

MUZIKA PRISUTNOSTI: „U buduće koncerte ćemo uključiti i naše pse kao izvođače“

S gudačkim kvartetom Tena Novak djeluje unazad četiri godine, a kako kaže, eksperimentalno je ono što se danas traži. „Prošle godine je kvartet izvodio projekt koji se zvao 'Lavor', jednu glazbenu polu-predstavu, koja je bila komična, u kojoj smo mi svirali i ujedno namakli noge u lavorima. Cijela tema je bila oko ukrašavanja ženskih nogu, lica, i tako dalje, a između je bila svirka“, objašnjava u razgovoru za Lupigu. Na koncu razgovora otkriva da sprema još jedan projekt naziva „Koncert za pse i njihove vlasnike“, gdje namjeravaju čak uključiti i pse, tako da će i oni biti izvođači. „S obzirom da svi u kvartetu imamo barem po jednog psa ili čak dva, oni su naši svakodnevni vjerni slušatelji, a kako vježbamo doma, oni nas slušaju svaki dan. I navikli su. Stoga sam napisala za širu publiku, odnosno sve pse i njihove vlasnike", najavljuje Novak.

Arhiva

Misao dana

“Zbog prestupa se ne trebaš kajati, nego učiniti jedno dobro djelo više”

Friedrich Nietzsche (1844 - 1900)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

    19.04.2024.

    Srđan Puhalo

    UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  3. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije