Novice

DUGAČKA SJENA: Moja majka i neuspjeli eksperiment Jugoslavija

DUGAČKA SJENA: Moja majka i neuspjeli eksperiment Jugoslavija

Jugoslavija je bila diskurzivni svemir, u kojem je najveći predmet bio svježe iskovana, socijalistička srednja klasa. U tom svemiru, za moju je mamu, sve imalo smisla jer je ona bila njegov neizbrisiv dio. Bila je građanin zemlje koju je izgrađivala vlastitim rukama, njezin jugoslavenski identitet posljedica je njezinih životnih odluka. Izgradnja "domovine" bila je praksa, svakodnevna operacija, a ne puka nostalgija. Ne definiraju domovinu stotine godina nepromjenjive povijesti, već napori i snovi ljudi poput moje majke, ljudi čija su braća i sestre ranjeni u oslobodilačkom ratu, koji su napustili svoj roditeljski dom u dobi od samo 11 godina i otišli u školu, ljudi koji su zaradili žuljeve na radnim akcijama, koji su na fakultetu dijelili svoju sobu i hranu s još četiri cimera, ljudi koji su prvi u povijesti svoje obitelji dobili diplomu i kupili TV. I nakon svega toga, njihova im vlastita djeca (to jest, ja), kažu da su svi njihovi napori bili uzaludni, jer su zajebali stvar od samog početka.
UOČI ODLUKE HND UPOZORAVA: „Zgroženi smo da ste odabrali Katju Kušec, dobro razmislite o tome“

UOČI ODLUKE HND UPOZORAVA: „Zgroženi smo da ste odabrali Katju Kušec, dobro razmislite o tome“

Kako hrvatska vlada vidi medijsku scenu najbolje govori činjenica kako je predložila da se Katju Kušec, urednicu Prvog programa Hrvatske televizije i predsjednice udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNIP), imenuje članicom Vijeća za elektroničke medije (VEM). Vladin prijedlog da se predsjednicu HNIP-a imenuje na mjesto koje donosi mjesečnu plaću od otprilike 15.000 kuna za petogodišnji mandat. Upućen je sa zatvorene sjednice, a prošlog tjedna podržao ga je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora. O imenovanju će se raspravljati na sutrašnjoj saborskoj sjednici. "Zgroženim smo ovakvim izborom i Vlade i Odbora, koji otvara pitanje kriterija kojima su se donositelji odluka vodili kada su Hrvatskom saboru predlagali spomenutu kandidatkinju“, zaključuje u Hrvatskom novinarskom društvu, uz poziv saborskim zastupnicama da dobro razmisle prije nego što dignu ruke za imenovanje Katje Kušec.
PRŽENJE MOZGA: Učeničke ekskurzije - tragovima masovnih grobnica

PRŽENJE MOZGA: Učeničke ekskurzije - tragovima masovnih grobnica

Prema novom Pravilniku o ekskurzijama, učenici osnovnih i srednjih škola u Srbiji će moći da putuju samo po Srbiji i Republici Srpskoj, sem u “izuzetnim slučajevima”, kada će moći putovati i u “inostranstvo”, jerbo – jelte – Republika Srpska nije inostranstvo, već sama srž serbskoga bića. Imajući u vidu navedene lokacije, možda je namera onoga ko je pisao taj “pravilnik” bila da deca u Srbiji na ekskurzije idu - tragovima masovnih grobnica. Ministar prosvete Mladen Šarčević objasnio je da je namera autora pravilnika bila da naglase potrebu da učenici prvo trebaju da upoznaju otadžbinu, pa tek onda neka putuju u inostranstvo, ako eventualno gore od želje za tim. Razlog broj dva za ovakve trase eksurzija je, kaže ministar, bezbednost učenika. Jer, opšte je poznato, nema ništa bezbednije od Srbije, a naročito Republike Srpske! I ovamo i tamo će vam bezbedno ukloniti zemaljske ostatke, da ih niko nikada ne pronađe.
PRIMJER OTVORENIJEG I BOLJEG DRUŠTVA: Ne sudi knjigu po koricama

PRIMJER OTVORENIJEG I BOLJEG DRUŠTVA: Ne sudi knjigu po koricama

U "Živoj knjižnici" se nisu čitale knjige, nego su se slušale žive knjige, odnosno stvarni ljudi koji su po nečemu drugačiji, ali nadasve originalni, autentični i inspirativni, pripadnici marginaliziranih skupina koji se susreću s raznim, duboko ukorijenjenim pretpostavkama o sebi. Dogodilo se to proteklog vikenda u Zagrebu, na obilježavanju Dana Dugava, gdje je Građanska inicijativa Dugave, za stanovnike tog naselja, organizirala nekoliko interkulturnih aktivnosti u koje su se aktivno uključili i novi susjedi iz Sirije, Senegala, Egipta … „U sklopu 'Žive knjižnice', naziva 'Ne sudi knjigu po koricama', ove je godine govorila Nibal iz Sirije, mlada profesorica matematike koja je nedavno dobila međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Sudionike je zanimalo kako je izgledao život u Siriji prije rata, te put koji je ta mlada žena prošla, kao i njena iskustva, život i mogućnosti koje su joj se pružile ovdje, u Hrvatskoj", kaže nam Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije.
POLIGON ZA VJEŽBANJE RETORIKE: A odakle podatak da Romi počine 70 posto kaznenih djela?

POLIGON ZA VJEŽBANJE RETORIKE: A odakle podatak da Romi počine 70 posto kaznenih djela?

U Čakovcu na glavnom trgu oko tisuću ljudi okupilo se u podršci prosvjedu "Želim normalan život" koji je organizirala grupa građana iz općine Pribislavec. Cilj prosvjeda bio je, kako stoji u pozivu organizatora, ukazati na katastrofalno, neodgovorno, opasno i kriminalno ponašanje mnogih u njihovu kraju, a pogotovo dijela romske manjine. Međutim, sudeći prema govorima organizatora i medijskim izvještajima, oštrica nije bila uperena prema kriminalnom ponašanju mnogih u pribislavečkom kraju, nego je teret pao samo na romsku manjinu. "Romi u Međimurju čine oko 7 posto stanovništva, ali se udio kaznenih djela koji čine na godišnjoj razini kreće oko visokih 70 posto!“, ponavljali su organizatori prosvjeda. Međutim, postavlja se pitanje odakle im ta informacija i je li ona pouzdana?

Arhiva

D&K

INTERVJU - DINKO KREHO: „Umalo mi je došlo glave to što sam bio odveć ozbiljno shvatio svoju ulogu“

INTERVJU - DINKO KREHO: „Umalo mi je došlo glave to što sam bio odveć ozbiljno shvatio svoju ulogu“

"Moje odrastanje na vrlo je neposredan način obilježeno famoznim „raspadom“ Jugoslavije: spomenut ću samo da sam prvih šest razreda škole završio u tri zemlje i pet gradova. Ipak, namjera mi nije bila da pokušam osvijetliti iskustvo Jugoslavije u nekom sociološkom, politološkom ili filozofskom smislu, niti mislim da takvo što i treba pokušavati učiniti jednom knjižicom pjesama. Pokušao sam uprizoriti jedno moguće iskustvo svijeta i jezika u današnjem kapitalističkom svijetu, dakle usidriti taj pogled pjesničkog subjekta u sada i ovdje", govori o svojoj zbirci poezije Dinko Kreho koju je ovoga tjedna predstavio u Zagrebu na festivalu Prvi prozak na vrh jezika. Bila je to prilika da s ovim književnikom, rođenim u Sarajevu 1986. godine povedemo kratki razgovor i čujemo kako ga je preozbiljno shvaćanje uloge pjesnika dovelo do gotovo decenijske pauze od pjesničkih aktivnosti.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Monike Herceg

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Monike Herceg

Šira javnost Moniku Herceg upoznala je nakon što je ova mlada pjesnikinja, rođena u Sisku 1990. godine, dobila nagradu „Goran za mlade pjesnike“, kao autorica najboljeg neobjavljenog rukopisa „Početne koordinate“. Bilo je to 2017. godine, a godinu kasnije knjiga joj je i objavljena te je odmah prikupila brojne nove nagrade što ukazuje da se radi o izuzetno kvalitetnom „štivu“. Pjesnikinja koja danas gostuje na Lupigi nakon uspjeha s debitantskim „Početnim koordinatama“, čitatelje odmah sljedeće godine osvaja novom zbirkom. I opet je dobila još jednu prestižnu nagradu za najbolji neobjavljeni rukopis, nagradu „Na vrh jezika“. Rukopis je ubrzo prerastao u zbirku poezije „Lovostaj“ o kojoj će jedan od najboljih domaćih pjesnika, Marko Pogačar, govoriti samo biranim riječima, primjećujući kako Monika Herceg ovom zbirkom otvara niz tema - „velikih“ i malih“, ali ništa manje važnih.
RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - FILIP DAVID: „Danila Kiša prisvojili su nakon smrti, a za života ga proganjali“

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - FILIP DAVID: „Danila Kiša prisvojili su nakon smrti, a za života ga proganjali“

„Nikada nisam govorio i pisao iz mržnje nego samo da bi taj moj svet bio bolji, bolji od onoga kakav je bio i kakav danas jeste“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Filip David, književnik koji je primer angažovanog intelektualca koji je interes zajednice uvek stavljao ispred pojedinačnog, i bio spreman da oštro kritikuje političke i društvene pojave i procese i onda kada je to (bilo) veoma opasno. Filip David je deo kvarteta beogradskih književnika (Danilo Kiš – Borislav Pekić – Miko Kovač – Filip David) kojim bi se ponosile i mnogo moćnije i veće kulture od srpske ili čak jugoslovenske. Sva četvorica su bili kritičari primitivizma i nacionalizma, iako neke od njih vladajuća kulturna i politička elita u Srbiji danas pokušava prisvojiti, osim Mirka Kovača. „On je oteran iz Srbije pod pretnjom fizičke likvidacije, isteran istovremeno iz lektire i sećanja“, kaže David.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Ahmeda Burića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Ahmeda Burića

Sarajevski novinar i pisac Ahmed Burić (1967.) književnoj publici "službeno" se kao pjesnik predstavio prije okruglih petnaest godina, zbirkom "Bog tranzicije". U rubrici "Guštaonica" splitskog tjednika Feral Tribune, Ivica Đikić će povodom izlaska ove zbirke napisati da je njome "Burić ispričao priču o tome što se dogodilo s našim malim i nevažnim životima u posljednjih petnaestak godina tokom kojih su iščezle ideje u koje smo vjerovali, i države za koje smo navijali, i prijateljstva za koja smo mislili da nikad neče iščeznuti..." Dodatnu vrijednost Burićevim pjesmama dale su fotografije kojima su ilustrirane, a potpisuje ih Damir Šagolj, jedan od najboljih (agencijskih) fotografa našeg vremena. Pet godina nakon pjesničkog prvijenca, Burić je objavio drugu zbirku poezije pod naslovom "Posljednje suze nafte i krvi", U drugom desetljeću novog milenija Burić će objaviti još dvije zbirke poezije.
„DOMOVINO ZA TE I POGLAVNIKA“: Pjesmuljci koje je Ruža Tomašić recitirala u ustaškoj uniformi

„DOMOVINO ZA TE I POGLAVNIKA“: Pjesmuljci koje je Ruža Tomašić recitirala u ustaškoj uniformi

„Ponosna smo djeca Kralja Tomislava, a duh nas vodi Ante Starčevića. S nama je odlučnost Stjepana Radića, a hrabrost i gordost Ante Pavelića. Pa kad se svrstamo u bojne redove, vodit će nas sjena Slavka Kvaternika, Sva će srca kucat kao jedno. Domovino za Te i Poglavnika“, stihovi su to koje izvodi zvijezda nedavno održanih izbora za Europski parlament, Ruža Tomašić. Pjesma koja završava poklikom „za dom spremni“ nije neki novi uradak europarlamentarke za koju je glasalo gotovo 70.000 hrvatskih birača, već su je iz arhive izvukle Novosti. U novom broju ovog tjednika navodi se kako je Ruža Tomašić pjesme u slavu Ante Pavelića objavljivala i izvodila osamdesetih godina obučena u ustašku uniformu, u vrijeme dok je živjela u Kanadi, odakle se vratila početkom devedesetih na osobni poziv Franje Tuđmana.

Arhiva

Lupiga TV

APSTRAKTNA MONARHIJA: Program „koji bi i samog Franju Josipa mogao uzdići iz groba“

APSTRAKTNA MONARHIJA: Program „koji bi i samog Franju Josipa mogao uzdići iz groba“

Neobičan program nazvan „Apstraktna Monarhija“ održat će se večeras na riječkoj plaži Ploče, odmah ispod bazena na Kantridi. Sami organizatori objašnjavaju da će se na ovom mjestu predstaviti umjetnici iz „Austro-Ugarske“, koji su na prvi pogled nespojivih umjetničkih izričaja tradicionalne klasične glazbe i suvremenog alternativnog elektro zvuka „koji bi i samog Franju Josipa, našeg cara i kralja, mogli uzdići iz groba“, a njih, selektore Damira Čargonju Čarlija, Marka Markovića i Vida Jeraja zanima baš spoj nespojivog. Otkud sad Franjo Josip, pitate se? E, pa, objašnjavaju organizatori, za vrijeme njegove vladavine koja je potrajala dugačkih 68 godina, od 1948. do 1916. godine, Rijeka je doživjela svoje zlatno doba. Već od 20 sat krenut će projekcija video rada "Model Goli otok", kojeg potpisuje László Kerekes (rođen u Staroj Moravici 1954. godine, a preminuo 2011. godine u Berlinu gdje je živio od 1988. godine) i potrajat će sve do ponoći.
KRALJ NAKARADNE PRIVATIZACIJE: Juričan na dva tjedna ponudio besplatno gledanje filma „Gazda: Početak“

KRALJ NAKARADNE PRIVATIZACIJE: Juričan na dva tjedna ponudio besplatno gledanje filma „Gazda: Početak“

Kao znak prosvjeda zbog lošeg odnosa Hrvatske radiotelevizije prema neovisnoj hrvatskoj dokumentarnoj produkciji, Dario Juričan redatelj trilogije (barem za sad trilogije), o hrvatskim gazdama, odlučio je svoj film „Gazda: Početak“ ponuditi na besplatno gledanje zainteresiranoj javnosti. Priča je to o hrvatskom „kralju privatizacije“, Miroslavu Kutli, poduzetniku koji je pred pravdom „države koju je sanjao“ pobjegao u rodnu Bosnu i Hercegovinu, ali i nakaradnoj privatizaciji u režiji HDZ-a koja je ostavila ogroman traga na današnju Hrvatsku. Respektabilan broj upućenih svjedoka tog vremena pred kamerama objašnjava kako je tekla hrvatska privatizacija i koja je uloga u njoj namijenjena Miroslavu Kutli. Sugovornici objašnjavaju kako se taj mladi poduzetnik svidio Tuđmanu, Ljubo Ćesić Rojs će ga nahvaliti, a Slavko Degoricija reći će kako su Kutlu „gurali“ Gojko Šušak i Ivić Pašalić te hercegovački lobi.
POŠTOVANA PREDSJEDNICE: „Radilo se i živjelo se, a sad se više nit' radi nit' živi. Preživljava se i pomalo svi umiremo“

POŠTOVANA PREDSJEDNICE: „Radilo se i živjelo se, a sad se više nit' radi nit' živi. Preživljava se i pomalo svi umiremo“

„Zadnji neka ugasi svjetlo“, doslovna je to poruka neobičnog dokumentarnog filma „Poštovana predsjednice“ koji na iskren i dojmljiv način progovara o mjestu zaboravljenom od svih, mjestu kojem prijeti nestanak. Znate o čemu govorimo? Jedno od onih mjesta kakvih ima na desetine diljem Hrvatske. A film počinje panoramom Hrvatske Kostajnice kojom dominira Una, dok je zvučna kulisa prvi u nizu besmislenih govora hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, onaj u predizbornoj noći nakon trijumfa na predsjedničkim izborima, govor koji će najaviti obilje ispraznosti što će obilježiti njen predsjednički mandat. Autor, Daniel Pavlić, naglasak stavlja na njeno obećanje kako će Hrvatsku odvesti u blagostanje. I tu kreće Pavlićeva priča, ispričana kroz pismo koje piše hrvatskoj predsjednici i razgovore s članovima njegove obitelji, uz snimke koje zorno pokazuju kako izgleda obećano „blagostanje“.
IDE „KUMEK“: Promijenio ime u Milan Bandić i snima film o Milanu Bandiću

IDE „KUMEK“: Promijenio ime u Milan Bandić i snima film o Milanu Bandiću

Gotovo 2.000 američkih dolara prikupio je Milan Bandić kako bi mogao snimiti film o Milanu Bandiću, a za 15 milijuna kuna Bandić je spreman da uopće ne snimi film o Bandiću. Pomalo je to zbunjujući uvod u najavu crowdfunding kampanje ekipe iz filmskog serijala „Gazda“ kojeg predvodi režiser koji se donedavno zvao Dario Juričan, ali se nakon službene promjene imena i prezimena, sada zove Milan Bandić, baš kao i junak njegovog trećeg filma iz ovog serijala, zagrebački gradonačelnik. „Film je to o Milanu Bandiću, čovjeku kojeg je sam Bog poslao da spasi Grad Zagreb“, stoji u opisu kampanje, gdje se, uz pozivanje na citate s Bandićeve web stranice i iz njegovih intervjua, navodi kako je zagrebački gradonačelnik na ključna mjesta stavljao samo kompetentne i stručne ljude, kao i to da ne pati za titulama, jer je on „doktor ljubavi, topline, zajedništva i širine“.
NJEMAČKA SATIRA: Slave Hitlera, nose svastike i uniforme SS-a; dakle - nisu nacisti

NJEMAČKA SATIRA: Slave Hitlera, nose svastike i uniforme SS-a; dakle - nisu nacisti

Ni kada na glavu staviš ustašku kapu sa slovom U, ni kada uzvikuješ „Za dom spremni“, ni kada mrziš židove, muslimane, Srbe i pedere, ni kada crtaš svastike po zidovima, ni kada u NDH vidiš samo težnju hrvatskog naroda za samostalnošću, ni kada slaviš 10. travanj i kuneš se u Antu Pavelića - u Hrvatskoj nisi ustaša. Isto je u Srbiji s četnicima, a i u mnogim drugim europskim zemljama gdje jača ekstremna desnica. Dakle, ako hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka zaključak je jasan - NIJE patka. Da parafraziramo ako misliš kao nacist, ponašaš se kao nacist i djeluješ kao nacist – NISI nacist. Autori njemačke satirične online platforme Bohemian Browser Ballett zorno su to demonstrirali u videu koji traje manje od dvije minute.

Arhiva

Misao dana

“Religija je uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca, kao i duh prilika bez duha. Ona je opijum naroda”

Karl Marx (1818 - 1883)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Učeničke ekskurzije - tragovima masovnih grobnica

    11.06.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Učeničke ekskurzije - tragovima masovnih grobnica

  2. PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

    22.05.2019.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Praznina ispred televizora

  3. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije