Novice

IZJAVA MJESECA: „U Jugoslaviji su nam vadili zdrave zube zato što smo muslimani“

IZJAVA MJESECA: „U Jugoslaviji su nam vadili zdrave zube zato što smo muslimani“

"Odnos prema vjerničkim porodicama, šta to znači? To znači da nam je stomatolog, zubar Stojan, koji je dolazio, Zoran ustvari, koji je dolazio iz Rogatice svakog četvrtka da bi on nama vadio zube. Zdrave zube. Kad zaboli zub koji je malo pokvaren. Mi koji smo bili vezani za džamiju, mi vjerničke porodice, osim djeca komunista, e sad kakvi su to bili komunisti moji nepismeni Žepljaci, da se tako najjednostavnije izrazim, bili su u partiji. Oni koji su bili u partiji, njihova djeca su imala pravo da se popravljaju zubi, oni su imali posebnu prostoriju, ordinaciju u kojoj su se popravljali zubi. Mi smo samo mogli da čujemo zvuk tog aparata na kojem se popravljaju zubi, njihovi zubi", priča je koju je ispričao Nezim Halilović, rukovodioc Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Problem kulture

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Problem kulture

Dida je mene pitao: „Kad su u zadnjen ratu Srbi napali Hrvacku, kako su se Hrvati suprostavili okupaciji?“ Ja sam rekao: „Ne znan, dida!“ Dida je rekao: „Isti čas su izbacili sve srpske knjige iz biblijoteka i knjižara! To se u roku odma uništilo i zapalilo! Najebali su srpski pisci svi do jednog! Istribili smo ih za vike vikova! Bereš? I sve do danas se ćute retaji te oslobodilačke operacije… Evo, kad ti je mater išla u osnovnu, imala je za lektiru Ježovu kućicu od Branka Ćopića! Jel tako ćerce?“ Mama stisnila usta i mučala je. Dida je mene pitao: „A jel ti, unukiću, imaš za lektiru Ježovu kućicu?“ Ja sam rekao: „Neman!“ Dida je rekao: „Naravski da nemaš! Jer pošto je u domovinskon ratu Ćopić jeba ježa!“ Ja sam pitao: „A šta je to Ježova kućica?“ Dida je rekao: „Ježova kućica ti je… kako da ti objasnin…“
IVAN JURIĆ-YURI IZ ST!LLNESSA: „Civilizaciji se vraćam samo zbog umjetnosti“

IVAN JURIĆ-YURI IZ ST!LLNESSA: „Civilizaciji se vraćam samo zbog umjetnosti“

"Pustim ljude da navode žanrove kako god netko čuje našu muziku. Ja samo citiram našeg bubnjara koji kaže: Mi sviramo muziku", kaže u razgovoru za Lupigu Ivan Jurić-Yuri iz grupe ST!LLNESS koja u četvrtak promovira svoj novi album "Kocka je bačena" u zagrebačkom Boogaloou. Bend koji smo zapratili kao kariku koja povezuje poetiku Ede Maajke s onim Alejuandra Buendije, odnosno TBF-a, svoj je prvijenac objavio prije petnaestak godina, pod eponimnim naslovom “Sve što znam o životu je … odabrao Đelo Hadžiselimović”, čije je songove pohvalio svojedobno i dotični televizijski urednik. Uslijedilo je “Globalno zatupljenje”, a za njim album oživotvoren imenom samog benda, nakon čega je uslijedilo desetak godina pauze prije nego li je objavljen posljednji album.
ODLAZAK LEGENDE: Umro je Aleksandar Saša Petrović

ODLAZAK LEGENDE: Umro je Aleksandar Saša Petrović

Umro je Aleksandar Saša Petrović, veliki bosanskohercegovački glumac, koji će ostati upamćen po brojim filmskim i kazališnim ulogama koje je igrao pred jugoslavenskom publikom, među kojima izdvajamo njegove role u predstavi „Audicija“ i „Top listi nadrealista“, odnosno njegove uspjele uloge u filmovima „Ovo malo duše“, „Gori vatra“, „Kuduz“ i „Teško je biti fin“. Saša Petrović rođen je u Sarajevu 2. siječnja 1962. godine. Na filmu je debitirao s 23 godine, u kratkometražnom ostvarenju redatelja Stjepana Zaninovića "Solista i beton". Sporedne, ali vrlo zapažene uloge ostvario u nizu popularnih televizijskih filmova s kraja osamdesetih godina, a naročitu popularnost stekao je ulogama u filmovima "Hajde da se volimo", s Lepom Brenom kao glavnom zvijezdom tog serijala.
UBICE PORED ŽRTAVA: “Miksanje kostiju” na Dunavu

UBICE PORED ŽRTAVA: “Miksanje kostiju” na Dunavu

I ove godine, tradicionalno, održan je pomen žrtvama zloglasne Novosadske racije, jezivog ratnog zločina mađarske okupatorske vojske iz 1942. godine, kada je u glavnom gradu Vojvodine pobijeno, a zatim pod led Dunava bačeno više od 1.200 Jevreja, Srba, Roma i drugih “nepodobnih” i “inovernih” Novosađana. Komemoracija žrtvama tradicionalno se održava kod spomenika “Porodica”, na Keju žrtava racije. Istovremeno, u istom gradu, ista gradska vlast koja svakog januara održava pomen žrtvama Racije, odlučila je da, koji kilometar dalje, takođe u blizini Dunava, podigne spomenik “nevinim” žrtvama s kraja Drugog svetskog rata, iz 1944/45. godine. Međutim, organizacija “Antifašistički front 23. oktobar” istraživanjem je do sada utvrdila da se na spisku “nevinih” žrtava nalaze najmanje 32 osobe koje su osvedočeni ratni zločinci.

Arhiva

D&K

ALMIN KAPLAN: Branko iz našeg sela

ALMIN KAPLAN: Branko iz našeg sela

Volio bih da mi neko priča o tome kako je moj pradjed pozirao slikaru Šotri i kako su to ostali seljaci vidjeli. Eto, zbog toga mi je sve ovo važno. Lice koje vidim kad gledam u Šotrin portret moga pretka, blisko mi je. Iako nikada nisam vidio fotografiju dede Alije niti o njemu nešto znam, zahvaljujući Branku Šotri, moj predak i ja smo se susreli. Na sunčan jesenji dan 1955. godine, uz mrginj prema selu, ide slikar Branko Šotra. On i Alija su se dogovorili da mu starac pozira. Starac nije najbolje ni shvatio šta je to poziranje, ali iz poštovanja prema svom mladom prijatelju, sinu pokojnog Danila, prihvatio je. Šotru je prva spazila Alijina žena, moja pranena Munta; pripremala je drva za potpaliti vatru i tad ga je vidjela. „Ustani, čuješ li“, doziva starca koji se bio ispružio na sećiju.
IN MEMORIAM - MARINKO ČULIĆ: Ostala je velika i neispunjiva praznina

IN MEMORIAM - MARINKO ČULIĆ: Ostala je velika i neispunjiva praznina

Vrsni politički komentator, Marinko Čulić, preminuo je u Zagrebu u 73. godini života. Pamtit ćemo ga kao žestokog kritičara društvenih i političkih anomalija u društvu, koji se kroz više od 40 godina novinarskog rada nije libio jasno, uporno i savršeno precizno upozoravati na razne devijacije koje je većina tek nijemo promatrala. Zbog toga je često bio prozivan domaćim izdajnikom i državnim neprijateljem. Marinko Čulić rođen je u Šibeniku 1951. godine. Završio je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, a novinarstvom se počeo baviti u Večernjem listu 1980. godine. Tijekom svoje novinarske karijere pisao je za tjednik Danas, Nedjeljnu Dalmaciju, Novi list, H-alter, a najdublji trag ostavio je u Feral Tribuneu i tjedniku Novosti u kojem je krajem listopada prošle godine i napisao svoj posljednji tekst „Suicid opozicije“.
STVARNI HEROJ RATA: Trideset godina od tragične smrti Srđana Aleksića

STVARNI HEROJ RATA: Trideset godina od tragične smrti Srđana Aleksića

Srđanovo ubojstvo dogodilo se u središtu Trebinja, u blizini policijske stanice i gradske tržnice, naočigled svih. U Trebinju je vladao zavjet šutnje, sve do 2007. godine, kada se počelo pisati o njegovoj sudbini. Potom je Srđan postao simbol i stvarni heroj ratova iz devedesetih godina. Gradovi u regiji počeli su nazivati ulice, avenije, prolaze … imenom Srđana Aleksića. Rijetki Trebinjci su govorili da je Srđan Aleksić bio prvi i jedini vojnik koji je otvoreno, ispred zgrade općine, zgađen onim što se događalo na dubrovačkom ratištu, prosvjedovao i bacio pušku. Ispričali su i kako je i prije tragičnog dana, on u nekoliko navrata obranio svoje susjede Bošnjake od nasilnika i zlikovaca. Njegov sugrađanin Ljubiša Gluščević rekao je da Srđan zaslužio spomenik "veći od Njegoševog i Dučićevog", jer je obranio čast i obraz Trebinja u zlim vremenima.
SPALIONICA NA REBRU: Ekipa iz kvarta u borbi protiv netransparentnog sustava

SPALIONICA NA REBRU: Ekipa iz kvarta u borbi protiv netransparentnog sustava

Na samom početku ove priče u raspravama se na društvenim mrežama moglo čuti da se radi o „NIMBY ekipi“ (NIMBY je prema Wikipediji pejorativan naziv za osobe koje se protive bilo kakvim promjenama ili razvoju u blizini njihovog susjedstva). NIMBY ili ne, ekipa iz kvarta je napravila zavidan istraživački pothvat i u svega nekoliko dana izašla sa svojim argumentima na konferenciji za medije održanoj krajem prošlog tjedna. Inicijativu je podržala Zelena Akcija koja je nekoliko dana prije pressice izašla sa svojim argumentima protiv izgradnje spalionice i sudjelovala na samoj konferenciji za medije. Građani_ke su izrazito zabrinuti zbog štetnih spojeva koji nastaju spaljivanjem ovakvog otpada, a koji imaju štetan utjecaj na okoliš i zdravlje. Pozivaju se na više od 93 studije o različitim učincima spalionica na ljudsko zdravlje.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Princ Hari

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Princ Hari

Mi smo u školi imali sat vjeronauka. Nama vjeronauk drži ona sestra Melita iz Gospe od cukra. Sestra Melita je sidila u svojoj klupi i piljila je prida se. Mi smo isto piljili u nju. Onda je ona zavrtila sa glavom i rekla je: „E dico moja, nešto nije u redu sa ovin sviton ako se memoari princa Harija čitaju više od Biblije!“ Mi smo zableušili se u nju sa nekuženjem. Onda je sestra Melita rekla: „A kad malo bolje produmaš, obe su te knjige na isti đir…“ Nama je opet uletila tupaja. Onda je ona pederica Sandra pitala: „Na koji đir?“ Sestra Melita je raširila ruke i nakreveljila je facu: „Muškarci pate!“ U razredu je bila tišinčuga. Sestra Melita je rekla: „Jerbo koliko san ja upratila nastavke u Gloriji i Slobodnoj, tu se uglavon opisiva golgota koju je princ Hari prolazija u svojoj familji! Ovi mu je učinija ovo, oni mu je učinija ono, ovi ga je sjeba ovako, oni ga je sjeba onako…"

Arhiva

Lupiga TV

ALTERNATIVNI PLAN: Je li moguće dokinuti plin u Hrvatskoj do 2035. godine?

ALTERNATIVNI PLAN: Je li moguće dokinuti plin u Hrvatskoj do 2035. godine?

Zelena akcija predstavila je u četvrtak „Studiju deplinofikacije RH do 2035.“ koja prikazuje alternative fosilnom plinu u grijanju, proizvodnji struje, industriji i transportu. Tu je studiju za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava, a voditelj te studije je prof. dr. Neven Duić. Studija pokazuje da je tu tranziciju iz plina u obnovljive, zelene izvore energije teoretski, pa čak i u praksi, moguće izvesti, ali će to iz raznih razloga biti komplicirano. Cilj je okupiti stručnjakinje i stručnjake, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva i sve za to zainteresirane da bi se poveo ozbiljan dijalog i krenulo u efikasnu energetsku tranziciju, a tako i u naše rješavanje klimatske krize. „Deplinoficirati Hrvatsku do 2035. godine je moguće, ali treba vidjeti koje bi tehnologije mogle zamijeniti fosilni plin i koliko to košta“, kaže Duić.
DA LI STE VIDELI OVU ŽENU?: Pomjeren i nadrealan film koji gledatelje ne ostavlja ravnodušnima

DA LI STE VIDELI OVU ŽENU?: Pomjeren i nadrealan film koji gledatelje ne ostavlja ravnodušnima

Žene, posebno žene određenih godina i određenog statusa, postaju i ostaju nevidljive u društvu, globalnom i lokalnom, a svakako uređenom po patrijarhalnim standardima i ukusima. Žena je tu da bude lijepa dok je mlada, da bude majka kada je zrela i da je mlađe generacije u obitelji poštuju i služe kada ostari. Za sapletanje na svakom od navedenih koraka „normalne” ženske progresije slijedi „kazna” – nevidljivost. Ovom temom se rijetko bavilo u regionalnoj kinematografiji, uglavnom u nekom realističnom ili psihologiziranom ključu. Relativno svježi primjeri bi bili „Ne gledaj mi u pijat“ Hane Jušić i „Mater“ Jure Pavlovića. Dvojica srbijanskih debitanata u dugom metru, Matija Gluščević i Dušan Zorić, izabrala su drugačiji način da se pozabave temom, onaj pomjeren i nadrealan.
ČETVRT STOLJEĆA „DESETKE“: Kultni album Hladnog piva napokon na vinilu

ČETVRT STOLJEĆA „DESETKE“: Kultni album Hladnog piva napokon na vinilu

„Cilj nam je bio snimiti najglasniji najbrži album ikada i sad kad slušam pjesme s 'Desetke' se čudim verbalnoj rafalnoj paljbi na 'Ne volim te', 'Nema više' i 'Anoreksiku'“, zaključuje Mile Kekin, frontmen Hladnog piva, prisjećajući se nastajanja albuma „Desetka“ koji je objavljen davne 1997. godine. Povodom tih 25 godina ovaj kultni album po prvi puta od sada je dostupan na vinilu nastalom uz suradnju sa zagrebačkom diskografskom kućom Dancing Bear. Od početničkih koncerata s rodbinom i djevojkama u publici krajem osamdesetih godina kada su počeli s bazom u zagrebačkim Gajnicama, postali su jedan od najpoznatijih punk rock bendova u Hrvatskoj. Mile Kekin s nostalgijom se prisjetio snimanja ovog albuma nastalog u suradnji s Janezom Križajem, glazbenim producentom zaslužnim za izdavanje albuma brojnih regionalnih bendova,
ALU NA JABUKOVCU: Mlade autorice predstavljaju se s „Diptihom“ i „Sakupljačima“

ALU NA JABUKOVCU: Mlade autorice predstavljaju se s „Diptihom“ i „Sakupljačima“

Sara Tomas, mlada je studentica Likovne akademije u Zagrebu, a njen film „Diptih“ nastao je prošle godine te je već prikazan na Animafestu, svjetskom festivalu animiranog filma koji je održan u lipnju ove godine. Osim režije, Tomas je sudjelovala i u ostalim aspektima stvaranja svog filma. „Autorica uz režiju, potpisuje i animaciju te štošta drugo – od montaže do oblikovanja zvuka“, navodi se u pozivu na filmsku večer. Druga gošća koja će se predstaviti publici u klubu Dva Osam je Mia Martinović, diplomirana arhitektica i članica Kinokluba Zagreb. Autorica je još nekoliko kratkih filmova kao što su „Taste of Space“ iz 2019. godine, „Pixie“ iz 2020. godine i „Predstavnik“ snimljen prošle godine. Njen film kojeg će ugostiti na Jabukovcu, „Sakupljači“, mogao se već vidjeti na Liburnija film festivalu, koji promovira domaći dokumentarni film.
MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Sarajevo

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Sarajevo

Jesen, grad u kojem je pucao Princip. Svakog principa i svake savjesti lišena noć, u kojoj nitko ne čeka. I jedan kaput, žut, kao stambolske dunje i krojen bez veze, s kojeg dugmad otpada i koji pouzdano puca po šavovima, već desetljećima. Nešto i ništa u zraku. Dva pola istog magneta, koji nas drži zakucane uz stjenku velikog zamrzivača. Čađa i miris kestena na kraju Titove. I na početku, jer zašto ne. Nešto nervoze, naramak pjesama, između kojih treba izabrati. Takvi se izbori, inače, sami načine. Pojedine pjesme iz nekog grada, o nekom gradu, glasnije svijetle na našim mapama. Pale se u ritmu stopa kada se u njega kroči, ili na spomen, već na daleku misao tinjaju u tami sjećanja. Arhivu kojeg načinje miš. A ono ubojito i jasno pamtite me po pjesmama mojim Duško Trifunović, koji u gradu nije dočekao ni umrijeti, kao da je napisao upravo Sarajevu.

Arhiva

Misao dana

“Ko ne pokazuje da je sklon manama, taj postaje neprijatelj ljudi”

Pietro Aretino (1492 - 1556)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Vampiri su među nama!

    19.01.2023.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vampiri su među nama!

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Je li nas opametila 2022.?

    17.12.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Je li nas opametila 2022.?

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Sarajevo

    14.12.2022.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Sarajevo

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije