Novice

DOSTAVA NADOMAK ROPSTVA: Čiji kosturi klepeću po ormarima dok podrigujemo u slavu neometene probave?

DOSTAVA NADOMAK ROPSTVA: Čiji kosturi klepeću po ormarima dok podrigujemo u slavu neometene probave?

Jako dobro znamo, boljela nas za to briga ili ne, kako velike kompanije za dostavu hrane tretiraju svoje dostavljače. Za početak, uopće ih ne zapošljavaju. Toliko smo već saživljeni s takvim odnosom da smo uglavnom prestali registrirati koliko je socijalno devijantan. Dok mažemo svoje burgere i pizze, ćevape i wokove, ne damo si kvariti apetit samo tako. Previd gaženja radne snage u dostavi, naime, praktično je uključen u popularne cijene, a pogotovo otkako je nastupila pandemija koronavirusa i prateći joj „lockdown“ zbog kojeg je potreba za dostavom gotove hrane neusporedivo veća nego ikada. Jedna blagovijest iz Italije, međutim, ima potencijal istinskog game changera u toj priči, a možda je presudilo i doslovno gaženje. Državno odvjetništvo je upravo zbog toga nedavno odrezalo globu od ukupnih 733 milijuna eura četirima velikim dostavnim kompanijama.
„KOVA JE NAŠA“: Sto godina od „Crvene republike“ i prvog antifašističkog ustanka u Europi

„KOVA JE NAŠA“: Sto godina od „Crvene republike“ i prvog antifašističkog ustanka u Europi

Stotinu punih godina! Toliko je, naime, prošlo od povijesnog događaja koji se, u vrlo specifičnim okolnostima istarskog rudarskog grada Labina, odigrao na današnji dan 1921. godine i koji se smatra prvim antifašističkim ustankom u Europi. Ustanak je odjeknuo naširoko i nadaleko, a kasnije će obilježiti i neke događaje koji su se zbivali u turobnim četrdesetim godinama prošlog stoljeća. Dakle, radi se o obilježavanju stote obljetnice Labinske republike, a najprije treba objasniti kako je Labinska republika naziv za rudarsku samoupravnu komunu na Labinštini koja obuhvaća šire područje oko grada Labina. Ta samouprava postojala je od 2. marta do 8. aprila 1921. godine. Nije imala nikakve oblike državnosti, a zvučni naziv „republika“ vjerojatno dolazi od naslova u tadašnjoj štampi: „La Repubblica rossa“ („Crvena republika“), „San Marino comunista“ („Komunistički San Marino“), „Comuna parigina istriana“ („Istarska Pariška komuna“) ...
BRANKO MIJIĆ: Četvrti majmun

BRANKO MIJIĆ: Četvrti majmun

I iz aviona se vidi da je ovakvo Plenkovićevo igranje vatrom potez očajnika, u svojoj grotesknosti usporedivo jedino s time da Amerika objavi rat Andori jer je najmoćnijoj sili svijeta zaprijetila potpunim uništenjem i istrebljenjem zabranivši njezinim citizenima opskrbu alkoholom u svojim duty free shopovima. Svatko trezven bi tu stao i zaustavio ionako prekomjerno granatiranje s najmoćnijeg hrvatskog brda jednog minijaturnog ugostiteljskog prostora na Fiumari, no Plenković insistira na širenju ratnih operacija, mobilizira sve raspoložive formacije koje mu stoje na raspolaganju, čak se ne libi regrutirati i Šeksovog posinka iz Bruxellesa. Pažljivijoj publici postaje jasno da se više ne radi o bezazlenoj jednočinki i igrokazu za dnevnu upotrebu, već se ispod površine krije nešto mnogo dramatičnije, nešto što po intenzitetu širenja požara i dolijevanja ulja na vatru smrdi na podmetnuti palež.
CJEPIVO 'SPUTNIK V': Dobri rezultati 'na papiru' i puno otvorenih pitanja

CJEPIVO 'SPUTNIK V': Dobri rezultati 'na papiru' i puno otvorenih pitanja

Sve donedavno rusko cjepivo Sputnik V bilo je predmet svojevrsne skepse u znanstvenoj zajednici s obzirom da je Rusija njime još prošle godine počela cijepiti građane, iako podaci o sigurnosti i efikasnosti cjepiva na temelju širih kliničkih studija nisu bili dostupni. U međuvremenu je 30 zemalja, pritisnutih nestašicom cjepiva, počelo odobravati Sputnik V, uključujući i Mađarsku koja nije htjela čekati odobrenje Europske agencije za lijekove. Nedavno je je znanstveni časopis Lancet objavio preliminarne rezultate treće faze kliničkih studija koji su ukazivali da rusko cjepivo ima odličnu efikasnost od visokih 91.6 posto. S obzirom da je to nešto manji broj ispitanika nego u kliničkim studijama drugih već široko korištenih cjepiva i da se radi o zasad jedinom setu objavljenih podataka iz treće faze, stručnjaci su i dalje oprezni u svojim ocjenama. No, na Sputnik V se definitivno počelo računati puno ozbiljnije čak i u Europskoj uniji.
TRAUME IZ GINEKOLOŠKE ORDINACIJE: 'Imaš li momka? Pa neka stisne to, da puknu ove ciste...'

TRAUME IZ GINEKOLOŠKE ORDINACIJE: 'Imaš li momka? Pa neka stisne to, da puknu ove ciste...'

"Uf, oblači se da ti ne napravim treće!"; "Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Brad Pitt pa da raširiš?"; "Au, ti kao da si stajala pored puta"; "Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila"; "Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna"; "Imaš li momka? Pa neka stisne to da puknu ove ciste"; "Zna se kakve su te što koriste tampone i kontracepciju" ... Ove mučne rečenice samo su djelić onoga što su žne doživjele na ginekološkim pregledima. Ta i takva je svjedočanstva podijelilo preko 300 hrabrih žena, a na to ih je potakla crnogorska satirična i feministička Facebook stranica “Vala, Ljeposava”, koja je prikupljena svjedočanstva i objavila. "Ukratko - posljedice patrijarhata osjećamo intenzivno, na sve moguće načine, svuđe - i prekipjelo nam je! Situacija s patrijarhatom bi na gore, ali nećemo joj dat - časna feministička", kažu u razgovoru za Lupigu pokretačice stranice na kojoj su se odlučile protiv patrijarhata boriti - satirom.

Arhiva

D&K

NAKON 40 GODINA: Kako britanski Calvert vidi jugoslavenski Novi val i „zlatne osamdesete“

NAKON 40 GODINA: Kako britanski Calvert vidi jugoslavenski Novi val i „zlatne osamdesete“

Važnost punka, post-punka i novog vala jugoslavenske popularne kulture osamdesetih teško je precijeniti. Nova muzika pojavljivala se baš u trenutku kad je predsjednik Tito bio na odlasku, (preminuo je 1980. godine), činilo se kako najavljuje mnogo slobodnija i uzbudljivija, ali i kaotičnija vremena koja dolaze. Osamdesete su bile vrijeme izvanrednih kulturalnih turbulencija u cijeloj Jugoslaviji karakterističnih ne samo za muziku već i novine, časopise i filmove. Ovaj kreativni bum umjetno je prekinut ratom, što je razlog da su osamdesete općenito, a pogotovo razdoblje novovalne scene, vrijeme kojeg se mnogi prisjećaju s nostalgijom. Iako su bili punk-rock buntovnici u komunističkoj državi, jugoslavenski muzičari nisu nužno trpjeli veću cenzuru nego punk grupe u Britaniji od kojih su crpili inspiraciju. Četrdeset godina kasnije, muzika tog perioda ostaje duboko utkana u kulturno nasljeđe država koje su nastale raspadom SFRJ.
TRAKAVICA OKO „DARE IZ JASENOVCA“: „Posuđeni“ scenario za državnog reditelja

TRAKAVICA OKO „DARE IZ JASENOVCA“: „Posuđeni“ scenario za državnog reditelja

Počnimo od početka. Povratnik „iz Hollywooda” (a zapravo iz američke B produkcije) Predrag Gaga Antonijević u današnjoj Vučićevoj Srbiji ima status državnog reditelja. Dobio ga je nakon svog povratničkog filma „Zaspanka za vojnike“ i dve relativno uspele TV serije, a projekat „Dara iz Jasenovca“ od početka ima auru državnog filmskog projekta, pre svega za domaću upotrebu i reklamiran je kao „prvi srpski (igrani) film o Jasenovcu”, što je, formalno gledano, tačno, i to samo zbog vrlo uske formulacije. Sam „prvi srpski Oscar” za „prvi srpski film o Jasenovcu” predstavljen je kao gotova stvar, što zbog Antonijevićevog „statusa u Hollywoodu”, što zbog teme, a da ga pritom (skoro pa) niko od srpske publike u tom trenutku nije video (bilo je upriličeno nekoliko redovnih projekcija na severu Kosova, te jedna za odabrane novinare u Beogradu), da se u priču, odnosno trku, nije „umešala” Jasmila Žbanić sa filmom „Quo vadis, Aida?“
BORIS DEŽULOVIĆ: Popravljamo uspomene

BORIS DEŽULOVIĆ: Popravljamo uspomene

Đorđa Balaševića zamišljao sam upravo tako, kao starog majstora u svojoj maloj radnji u Ulici Jovana Cvijića – čak je i blizu novosadske autobusne stanice – s ručno ispisanom firmom "Popravljam uspomene". Poput Vlade ili Joviše, i stari Đole već pedeset godina sjedi unutra okružen hiljadama tuđih uspomena, pa pažljivo s njih skida naslage rđavih vremena. Samo što stari uspomendžija Đole, umjesto s ručnim i džepnim satovima, radi sa stihovima i riječima. Naposletku, satovi – poput pjesama – pamte vrijeme proteklo pod kazaljkama, kao što i pjesme poput satova pokazuju vrijeme i mjere prošlost: jednako ih treba znati čitati kao i "gledati na sat", pa čak i kad su jeftine, pjesme za svoje vlasnike imaju onu dodatnu, kako se to kaže i za djedov stari ruski ručni sat, "sentimentalnu vrijednost". Pričat će kasnije da je stari popravljač uspomena iz Cvijićeve svašta još nešto radio u životu...
RAZLIČITA LICA KATOLIČKE CRKVE: Stepinac-Rittig-Markušić - tri modela crkvenosti

RAZLIČITA LICA KATOLIČKE CRKVE: Stepinac-Rittig-Markušić - tri modela crkvenosti

Možda će se nekom usporedba Stepinca, Rittiga i Markušića učiniti prenategnutom jer je riječ o trojici ljudi koji su posve različitih karaktera, ali, možda bi se ipak iz njihovih karaktera, stavova i života mogla iščitati i tri modela crkvenosti u Katoličkoj crkvi u vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća. Usporedno čitanje i analiziranje života trojice crkvenih ljudi (važno je napomenuti i to da su ostali sa svojim narodom za razliku od drugih koji su pobjegli i napustili i službu i narod) koji su obilježili vrijeme u kojem su živjeli pokazuje da se Katolička crkva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ne može svesti na „Stepinčevu crkvu“, da je u njoj uvijek bilo i ima i drugačijih pogleda na život i drugačijih svjedočenja vjere, što pokazuju i životi katoličkog svećenika Svetozara Rittiga i bosanskog franjevca fra Josipa Markušića. Ništa drugačije nije ni danas unatoč tome što u Katoličkoj crkvi dominiraju oni koji bi dokinuli razlike u mišljenju i u ime „jedinstva“ sve uniformirali.
VELIKIH 40: „Najveća želja bila nam je napraviti omot za LP ploču i tako je krenulo“

VELIKIH 40: „Najveća želja bila nam je napraviti omot za LP ploču i tako je krenulo“

„Ono što su danas mlađoj generaciji računalne igrice, nama je bila pop-rock, punk, novovalna muzika i fenomeni koji su ih pratili. Nije bilo dana da nismo proveli par sati slušajući ploče, gledajući omote stranih izvođača … Najveća želja bila nam je napraviti omot za LP ploču“, govori nam o svojim počecima, tamo negdje početkom davnih osamdesetih, dizajnerski duo Bachrach & Krištofić, kojeg čine grafička dizajnerica Sanja Bachrach Krištofić i fotograf Mario Krištofić. Ove godine napunit će se točno 40 godina otkako rade zajedno, a njihova poslovna avantura završit će i skladnim brakom. U tih 40 godina njih dvoje su oblikovali više od 400 omota za nosače zvuka u raznim varijantama, od ploča i kazeta do CD-a. A sve je, dakle, počelo s plodonosnim osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kada su se Sanja i Mario upoznali u zagrebačkom klubu Muzičke omladine „Podroom“ i gotovo odmah po upoznavanju započeli suradnju.

Arhiva

Lupiga TV

DARA IZ JASENOVCA: Umetnički i zanatski slab i jedva gledljiv komad propagande

DARA IZ JASENOVCA: Umetnički i zanatski slab i jedva gledljiv komad propagande

Filmu „Dara iz Jasenovca“ Predraga Gage Antonijevića zaista je teško prići iz bilo kog ugla jer je toliko stvari u igri, od Jasenovca i (fiktivne) Dare koja stoji kao zamena za sve one „Dare” sa Kozare koje su u tom logoru smrti končale, pa do „trakavice” o filmu koja poprima format telenovele i apsurd Letećeg cirkusa Montyja Pythona. U svemu tome, najteže je govoriti i pisati o samom filmu, ceniti ga i oceniti isključivo prema kriterijumu umetničke vrednosti. Ali, hajdemo redom. Najmanji problem tu je Jasenovac kao tema i tretman faktografski potvrđenog stradanja Srba tamo. O tome je bilo filmova, igranih i dokumentarnih, i ranije, u jugoslovenskom kontekstu, ali i u kontekstu samostalnih država Srbije i Hrvatske nastalih raspadom Jugoslavije. Jasenovac je legitimna tema, ali dosta delikatna i samim time pogodna za manipulacije, pre svega brojem žrtava i okolnostima njihovog stradanja.
SMRT U PORODICI: Ovo nije tekst o Đorđu Balaševiću

SMRT U PORODICI: Ovo nije tekst o Đorđu Balaševiću

Jugoslavija se budi svaki put kad nam je teško, kada pomislimo da smo sami u nevolji i kada nam susedi pruže ruku i kažu – niste sami. Jeste, čisti kič. Ali, moralno superiorni kič. Gledali smo to, recimo, 2014, kada su na trgu u Skoplju Makedonci donosili i ostavljali pomoć za nastradale u poplavama u Srbiji. Gledali smo to i nedavno, kada su poruke utehe s ove strane Dunava krenule ka Zagrebu postradalom u zemljotresu. Te svojevrsne kanale solidarnosti kopali su i održavali, zajedno sa drugima, a svako na svoj način – i Proeski, Dragojević, Furlan, Balašević. U jugoslovenskoj sapunici, spram opakih negativaca, oni su naši pozitivni superjunaci. Na razornu realnu moć politike, odgovarala je pozitivna simbolična moć popularne kulture. Ishod tog neravnopravnog sukoba morao je biti tragičan: s jedne strane gola sila, s druge strane… Zaista, šta je s druge strane?
NOĆ KAD SMO ISPLAKALI DUNAV: Đorđe Balašević u panteonu jugoslavenskih pravednika

NOĆ KAD SMO ISPLAKALI DUNAV: Đorđe Balašević u panteonu jugoslavenskih pravednika

Noć kad smo isplakali Dunav. Tako je napisao netko na Twitteru, a bolju rečenicu od ove teško da ćemo naći za naslov i otvorenje ovog teksta. Tiče se, razumijete, odlaska vojvođanskog pjesnika, novosadskog trubadura, jugoslavenske zvijezde Đorđa Balaševića. Zaista, u ova dva dana isplakano je za Balaševićem toliko suza da bi to bilo teško preplivati. Na društvenim mrežama nižu se fotografije i video snimke posljednjih pozdrava iz Novog Sada, Zagreba, Beograda, Splita, Skoplja, Sarajeva, Pule, Šibenika, Zadra, Podgorice, Osijeka ... O njegovoj smrti izvještavaju svjetske agencije. Otišao je pjesnik kojeg su voljeli u cijeloj Jugoslaviji. Stidljivo se tu i tamo jave i oni koje Balaševićeva umjetnost nije dotakla te nešto drčnije oni malobrojni, koji podsjećaju na pokojnikove grijehe; oni što nad tabutom nisu spremni preko usta prevaliti da su spremni halaliti. Kad smo već kod Balaševićevih grijeha, "bilo je toga, bilo je..."
MIRNO TI PANONSKO MORE, MOJ ĐOLE: Bio si čovjek u vremenima kada je to bila rijetkost!

MIRNO TI PANONSKO MORE, MOJ ĐOLE: Bio si čovjek u vremenima kada je to bila rijetkost!

Postoji stih, pun raznih trikova, stih iznad svih, k'o stih svakih stihova, da premosti, da prebrodi, da načas rastuži, da na čas razgali - pa razoruža! U inat svima postoji rima kojom se vatre potpale. Ponese plima, u inat svima, svo ono trunje s obale. U inat svima, kad prođe zima, izdanci niknu zeleni. I blago njima, vole se mladi jeleni, pjevao je Đorđe Balašević riskirajući svoj život, život svoje obitelji i svoju karijeru devedesetih. Bila je tada rijetkost biti čovjek. A moj Đole je to tada bio. Đole je gradio neke buduće mostove koje su drugi tada rušili. Da se ne lažemo, nije to bio neki most od onih podignutih da bi se na njih gledalo. Ne, pre je bio od onih podignutih da bi se sa njih gledalo i pod njima prvi put poljubilo. Ali, ponekad ga je ona prelazila svojim uobraženim kadetskim korakom, a mesečina se kao deverika lovila u mrežu njene kose...
CRTICA UZ ISPRAĆAJ ĐORĐA BALAŠEVIĆA: Znao je sve naše tajne i sve ih je otpjevao

CRTICA UZ ISPRAĆAJ ĐORĐA BALAŠEVIĆA: Znao je sve naše tajne i sve ih je otpjevao

Zabluda je da je njegova smrt u nama odlomila glečere djetinjstva i mladosti, da su u nepovrat otišle naše prve i druge ljubavi. (Zabluda je, dobra moja drugarice, da u tebi sa Đoletom umire Vojvodina.) Naprotiv, sjećanja su večeras življa nego inače. On je imao ključ za naše tajne škrinje u kojima krijemo uspomene, a večeras ih je sve širom otvorio. Svako da pogleda u svoju, da pustimo koju skrivenu suzu za ono što je prošlo. Nije čudo da je imao te ključeve, ta on ih je kovao. Nema sumnje u to da je čuvao duplikate. Da nije znao za sve te tajne pretince u kojima svoju ranjivost krijemo od sebe i drugih, ova večer ne bi podsjećala na svečanost. A podsjeća! Sve podsjeća na veliku oproštajnu svečanost, kao na zadnjoj predstavi cirkusa koji će koliko sutra dići šatru i otputovati u drugi grad. Majstor ceremonije za nas večeras igra u posebnom raspoloženju. Ostaje nam samo da plješćemo dok nas ne zabole dlanovi.

Arhiva

Misao dana

“Porazno je kad u životu pojedinca prije klone duh nego tijelo”

Marko Aurelije (121 - 180)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

    21.02.2021.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

  2. ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

    08.02.2021.

    Lana Bobić

    ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

  3. UZ HVALOSPJEVE MIROSLAVU TUĐMANU: Nepomućeni konsenzus organizirane laži

    05.02.2021.

    Jerko Bakotin

    UZ HVALOSPJEVE MIROSLAVU TUĐMANU: Nepomućeni konsenzus organizirane laži

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije