Novice

INTERVJU - ALMIN KAPLAN: „Sprega politike i religije je ubojita, moralni je imperativ pisati o tome“

INTERVJU - ALMIN KAPLAN: „Sprega politike i religije je ubojita, moralni je imperativ pisati o tome“

"Ja živim u državi koja funkcioniše na isti način na koji funkcioniše selo u mojem romanu. Sve je tu isto – ista je hijerarhija i isti su akteri ... Ja stradam zajedno s ljudima koji tu žive i o kojima pišem. Njihovo iskustvo je – htio ja to ili ne – i moje iskustvo. Sprega politike i religije je ubojita i anticivilizacijska ... I to je goruća tema o kojoj je moralni imperativ pisati i koja nas se – i onda kad to ne mislimo – itekako tiče ...", kaže u razgovoru za Lupigu Almin Kaplan, kojeg mnogi nazivaju najnadarenijim piscem mlađe generacije u Bosni i Hercegovini. Prošle godine objavljen mu je roman "Meho". O njemu će reći ovako: "Moj Meho i Dudek iz 'Gruntovčana' su daljnji rođaci, dobri ljudi koji nemaju talenat da se pobune, iako se njih dvojica u mnogo čemu razlikuju. Draš Katalenić je skoro pjesnik ... I za Mehu bi se to moglo reći. Draš i Meho se razlikuju po tome što je Meho bio prognanik, pa povratnik, dok je Draš prognanik po rođenju".
GRABAR KITAROVIĆ VS. LIJEČNICI: Sudar antikorupcijskih titana

GRABAR KITAROVIĆ VS. LIJEČNICI: Sudar antikorupcijskih titana

Odlazeći s Pantovčaka skršena ispadima autodestrukcije, Kolinda Grabar Kitarović nije izdržala da si još jednom ne naudi i na vrat navuče još jednog neprijatelja. Izjavila je kako u hrvatskom zdravstvu svi očekuju da pacijenti donesu cvijeće, čokolade ili slične stvari i da ona nikada nije htjela sudjelovati u takvom vidu korupcije. Naravno, odmah su reagirale obje komore, sestrinska i liječnička, ocijenivši da je predsjednica na odlasku izjavila nešto potpuno „neprihvatljivo i uvredljivo“, što može narušiti povjerenje pacijenata u liječnike i stvoriti neutemeljene predrasude. Kultura darivanja liječnika i medicinskih sestara „iz zahvalnosti“, po nijednom hrvatskom propisu ne spada u korupciju. Pokloni su dio prastare tradicije u odnosu između pacijenata i liječnika, u nešto manjem obimu i medicinskih sestara. Zašto su onda komore podivljale na izjavu Kolinde Grabar Kitarović?
RUGALA SE SOVA SJENICI: Opet juriša vitez sporednoga lika, Željko Reiner

RUGALA SE SOVA SJENICI: Opet juriša vitez sporednoga lika, Željko Reiner

Željko, vitez-sporednoga-lika, Reiner opet je odlučno, a dezorijentirano, izjahao u pohod na široka prostranstva javne komunikacije. U nakani privođenja rečenih prostranstva moralu i uljudbi, prsimice se bacio na neprijatelje pravih vrijednosti kako bi dokazao vlastitu ćudorednu superiornost. Objekt je njegovih ataka, po drugi puta u dva mjeseca, Krešo Beljak, javnik sklon brzome okidanju, te stoga odlikovani objekt (ne samo) vitezove pažnje. Prije dva mjeseca Beljaka je – nakon što je ovaj ustvrdio da je Tuđman „otac korupcije u Hrvatskoj“ – Reiner ocijenio kao osobu koja „Tuđmanu nije dostojna ni obrisati cipele“. Kako mu ova ekspedicija u prašumu javne moralnosti nije donijela dovoljno toliko željenih PP (političkih poena), vitez Željko je, u niskome startu, jedva čekao drugu prigodu. A kod Beljaka za to i nije trebalo proći previše vremena.
PLENKOVIĆ O POKOLJU U SPLITU: Nepodnošljiva lakoća poricanja

PLENKOVIĆ O POKOLJU U SPLITU: Nepodnošljiva lakoća poricanja

Nema smisla ponavljati sve političke razloge zbog kojih populizam u nekoj zemlji cvjeta, s licima raznih spasitelja, autokrata, mambo-džambo proroka, ali to su isti, teorijski milijun puta prožvakani razlozi, radi kojih relevantan broj građanki i građana priželjkuje i slavi brzo i efikasno, rubno ili otvoreno nasilno rješenje svakodnevnih problema. Sve skupa čini konglomerat tema koje su za premijera prvenstveno pitanje osobnog političkog opstanka, a trebale bi biti – kako se iz slučaja splitskog krvoprolića vidi – pitanje obaveze kontrole nad malignim procesima u državi. Taj dan je po užasu izniman, ali svi su užasi iznimni, a vidjeli smo ih toliko da nam tisuće bijesnih internetskih terorista istodobno potiču strah, bijes i razumijevanje. Da ne bi ponavljali na koji je sve načine Hrvatska toksična od samog osnutka, prođimo kroz samo nekoliko detalja ove zadnje priče.
NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Opet smo pobijedili

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Opet smo pobijedili

Broj 11 je grb grijeha. To se u Rječniku simbola pripisuje i navodi kao izreku sv. Augustina, crkvenog naučitelja (jednoga od četiriju istinskih crkvenih otaca, dakle superstara). Dalje, prema istom rječniku, „jedanaest je znak neumjerenosti, nerazumnosti, prekomjernosti bilo koje vrste, nesuzdržljivosti, nasilja, pretjerivanja. Taj broj navješćuje mogući sukob.“ No, koja me je ateističko-apostatska pomirenost s Ništavilom ipak navela na biskanje po ovakvoj od starosti ocvaloj Mudrosti? Neće se povjerovati, ali kad sam vidio onih naših jedanaestero pretendenata, koji su se željeli kvalificirati za kandidate na izborima za Predsjednika RH (a mnogi su ih od nas vidjeli, poredane kao za „streljanje“, na podijumu seta jednog TV studija), namah mi je iz memorije pamćenja podsvjesno sinulo da tu nešto ne štima.

Arhiva

D&K

NO BRANDING: Hrvatska i društvene inovacije

NO BRANDING: Hrvatska i društvene inovacije

U Hrvatskoj društvene inovacije još uvijek ne predstavljaju mnogo, ali nije točno ni da ne predstavljaju ništa. Zasigurno, inovacije odozgo – od strane države – ne postoje, kao što ni dobra vladavina u Hrvatskoj ne postoji. Istovremeno, tamo gdje se pojavljuje, termin „društvena ili socijalna inovacija“ mnogim akterima i kritičkim glasovima iz civilnog društva (i njegovih kuloara) zazvučat će suspektno, kao neoliberalna potka za prebacivanje odgovornosti s države na društvo, za privatizaciju javnih usluga ili pak kao menadžerski ures korporacijama koje uz mnogo zla, eto, uspijevaju ostvariti i ponešto dobra ... Pa ipak: onkraj crno-bijele logike u društvu se događaju pozitivni pomaci na koje valja ukazati, učiniti ih vidljivijima i tako ih osnažiti te dopustiti da inspiriraju i druge.
POKRETAČ APELA ZNANSTVENIKA: „Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Ako se ne probudimo nemamo perspektive!“

POKRETAČ APELA ZNANSTVENIKA: „Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Ako se ne probudimo nemamo perspektive!“

"Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Neugodno zanimljiv argumentirani podatak je iznio dr. Sasja Beslik, direktor Održivih ulaganja u Nordea grupi - zbog klimatskih promjena, predviđa se da na području Hrvatske 2070. godine više neće biti Hrvata. Perspektiva hrvatskih građana su, prema tome, klimatske migracije", govori za Lupigu Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković i jedan od pokretača dramatičnog Apela za sustavnu klimatsku akciju koji je jučer odjeknuo hrvatskim medijskim eterom. Biliškov nam kaže kako se s prikupljanjem potpisa krenulo početkom prosinca, a zanimljivo je da je pored njegovog potpisa pod Apel prvi potpis stigao iz Novog Zelanda, odnosno s jednog od ledenjaka pod novozelandskom upravom gdje je hrvatska znanstvenica Valentina Radić, inače glaciologinja sa sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru, u tom trenutku bila na terenskom mjerenju.
ZLATNA OPEKLINA: Istra kao Disneyland za Nijemce i druge priče

ZLATNA OPEKLINA: Istra kao Disneyland za Nijemce i druge priče

Autor romana "Ekskurzija" objavljenog 2001. godine te četiriju zbirki kratkih priča od 1997. naovamo, vojvođanski pisac Neven Ušumović, rođen je u Zagrebu, a odrastao u Subotici. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i pripadnik je iste poratne generacije koja je autorsku platformu stjecala i na FAK-u, ali su naposljetku ostali u zavjetrini, jer su u hodu procijenjeni kao balast za dominantnu orijentaciju stvarnosne proze. No, nakon što ga je predstavila američka antologija Best European Fiction te domaća Balkan Noir, u međunarodnom kontekstu, izbor priča pod naslovom "U stočnom vagonu" objavljen mu je 2014. godine. Aktivan je kao prevoditelj te je s mađarskog preveo knjige Ferenca Molnára i Pétera Esterházyja, a pokretač je natječaja Lapis Histriae za najbolju priču na hrvatskom, srpskom, bosanskom, talijanskom ili slovenskom jeziku.
NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Utvrdo ili umeko

NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Utvrdo ili umeko

„Utvrdo ili umeko“ stoji na naslovnici novog broja tjednika Novosti, a referira se na postizbornu izjavu premijera Andreja Plenkovića kako će s novim hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem imati „tvrdu kohabitaciju“. Naslovnica je ilustrirana Plenkovićevim i Milanovićem likom u tvrdo ili možda ipak meko kuhanom jajetu, a prati tekst Ivice Đikića u kojem se navodi kako, iako Plenković očekuje „tvrdu kohabitaciju“, Milanović ne želi apriornu konfrontaciju s premijerom te najavljuje kako će kao predsjednik biti konstruktivniji i uključiviji nego ranije. Novi broj tjednika možete od danas pronaći na svim boljim kioscima, a u njemu je, kao i obično, cijeli niz odličnih tekstova koje među ostalim potpisuju Viktor Ivančić, Jerko Bakotin, Boris Dežulović, Igor Lasić, Sinan Gudžević, Boris Postnikov, Saša Kosanović … Evo i kratkog „teasera“.
VELIKI INTERVJU - VLASTA DELIMAR: „Gola žena na konju u centru grada, to je bila prava crvena krpa“

VELIKI INTERVJU - VLASTA DELIMAR: „Gola žena na konju u centru grada, to je bila prava crvena krpa“

"Ja sam, za neke, još uvijek umjetnica margine što je možda čak i dobro pa si mogu umišljati da sam još uvijek avangarda. No, to je neko provincijalno mišljenje pa nisam previše zabrinuta", kaže Vlasta Delimar u velikom razgovoru za Lupigu. Danas je ona umjetnica čiji je rad prepoznat u daleko širem kontekstu od onog domicilnoga. U upravo nastupajućoj, 2020. godini, proslaviti će mnogim umjetničkim akcijama, izložbama, i u mnogim sredinama, 40 godina rada. Prisjetit će se svojih najzapaženijih performansa, ali i nekih odnosa s kolegama umjetnicima, poput Vladimira Dodiga Trokuta. "On mi nikada nije mogao oprostiti ciklus prvih radova iz početka osamdesetih kao na primjer 'Kurac volim'. Njegov intelektualni um nikako nije mogao prihvatiti takvu vrstu ženske energije koja se iskreno usuđuje pokazati svoju poetiku", reći će Delimar.

Arhiva

Lupiga TV

VIDEO: Kako izgleda Urbanov „Div“

VIDEO: Kako izgleda Urbanov „Div“

„Bolji spot za ovu pjesmu nismo mogli ni zamisliti“, tim je riječima Damir Urban u samo nekoliko riječi objasnio što misli o svome novom spotu za pjesmu „Div“ čiju režiju potpisuje poznati pulski koreograf i plesač Matija Ferlin. Ferlin nije samo režirao spot, već je zajedno s kolegicom Robertom Milevoj preuzeo i glavne uloge te su njih dvoje zajedno pokretima oslikali atmosferu i osjećaje koje pjesma nosi. „U mom rasporedu bila je dvotjedna rupa koju je na intuitivnoj razini uvidio Damir i od poziva do realizacije stigli smo u manje od četiri tjedna. Kad imaš sjajne suradnike, dobru stvar i u potpunosti umjetničku slobodu, onda ideja i realizacija spota teče besprijekorno. Imao sam potrebu napraviti koreografski spot, rasplesati 'Diva' na jedan malo drugačiji način“, kaže Matija Ferlin kojem su Urban & 4 dali potpunu slobodu u osmišljavanju i izvedbi spota.
BOMBSHELL: Vrlo važna tema ovdje nam se približava na jasan i pristupačan način

BOMBSHELL: Vrlo važna tema ovdje nam se približava na jasan i pristupačan način

Vest o smeni Rogera Ailesa sa mesta direktora televizijske mreže Fox News možda nije odjeknula kao bomba kao što to sugestira naslov filma Jaya Roacha, ali u to letnje vreme 2016. godine medijski svet je imao prečih briga, kao što je to, recimo, bila agresivna kampanja Donalda Trumpa za predsedničke izbore. Naprosto, skandalozno ponašanje serijskog seksualnog zlostavljača Ailesa se samo uklopilo u mozaik skretanja američke desničarske politike (medijske, a i inače) prema mračnim, kripto-fašističkim vodama. Kako se ispostavilo na izborima koji mesec kasnije, šteta je nekako iskontrolisana od strane Ruperta Murdocha, skandal je zatrpan morem sličnih, rešen vansudskim nagodbama i kozmetičkim promenama, Trump je pobedio, a desničarski medijski moguli još uvek kroje sliku sveta.
LUPIGA U PODROOMU: Tema obrazovanje – gosti Nada Vidaković i Vojislav Mazzocco

LUPIGA U PODROOMU: Tema obrazovanje – gosti Nada Vidaković i Vojislav Mazzocco

Proteklu godinu Lupiga će pamtiti po velikom iskoraku. Naime, 2019. godine smo se upustili u realizaciju studijske televizijske emisije u vlastitoj produkciji. S vrlo skromnim budžetom, u doslovce podrumskim uvjetima, zbog čega smo emisiju i nazvali Podroom, složili smo maleni studio i krenuli u emisijama ugošćavati ljude koji imaju što za reći o temama koje su nas zanimale i za koje smatramo da su bitne za današnje društvo, a ne medijski „atraktivne“. S „proizvodom“ smo na koncu zadovoljni, a svih šest do sada snimljenih emisija, koje je vodio Lupigin Saša Kosanović, emitirano je na riječkom Kanalu Ri. Kao prvu emisiju na gledanje vam nudimo onu koja se bavila temom obrazovanja i uspješnog štrajka prosvjetara koji je imao veliku podršku javnosti.
FRLJIĆ, HORVAT, LIJEŠEVIĆ: To je teatar koji postavlja pitanja

FRLJIĆ, HORVAT, LIJEŠEVIĆ: To je teatar koji postavlja pitanja

Kraj 2019. godine obogatio je zagrebački kazališni život sa tri gostujuća, iznimno atraktivna umjetnička projekta, nastala u ovoj godini u Stuttgartu, Ljubljani i Beogradu. Sve tri predstave na tragu su propitivanja i istraživanja samog kazališnog procesa i postupka, ali i neuralgičnih točaka u društvu u kojem djeluju, uvode publiku u ono što rade, dakle interaktivne su u najboljem smislu riječi, sve tri odigrane su u Zagrebačkom kazalištu mladih zadnjeg mjeseca 2019. godine. „Imaginarna Europa“ naziv je autorskog projekta Olivera Frljića, praizvedba je bila u travnju ove godine, Schauspiel Stuttgart, u izvedbi Europskog ansambla – bila je to ujedno prva premijera tog umjetničkog kolektiva što ga financira Njemačka kulturna zaklada, a čine ga, uz spomenuti teatar, Zagrebačko kazalište mladih i Nowy Teatr iz Varšave.
VIDEO: Ova djeca imaju drugačije želje od djece koja odrastaju u miru i sigurnosti

VIDEO: Ova djeca imaju drugačije želje od djece koja odrastaju u miru i sigurnosti

„Što si želite u sljedećoj godini?“ – pitala sam djecu u Isusovačkoj službi za izbjeglice u Zagrebu krajem studenoga. Nastala je šutnja i međusobno pogledavanje. Iako o tome nismo razgovarali niti sam otvarala teme prošlosti i izbjeglištva, odmah je jasno da ova djeca imaju drugačije želje od djece koja odrastaju u miru i sigurnosti, s obitelji na okupu. Nitko nije spomenuo da želi mobitel ili nove tenisice. Cura koja ide u osmi razred kaže da želi vidjeti sestru koja je izbjegla iz Sirije u Libanon i nije je vidjela četiri godine. Htjela bi da zajedno dočekaju 2021. A želi i smršavjeti. Petnaestogodišnjakinja kaže da želi vidjeti najbolju prijateljicu, obje su u isto vrijeme morale otići iz Sirije i zajedno su im obitelji došle do Europe, no prijateljica je otišla u Njemačku. Nisu se vidjele pet godina.

Arhiva

Misao dana

“Jedna od najpotrebnijih sposobnosti predviđanja jest osjećaj da se ne može sve predvidjeti”

Aleksandar Puškin (1799 - 1837)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PLENKOVIĆ O POKOLJU U SPLITU: Nepodnošljiva lakoća poricanja

    14.01.2020.

    Nataša Škaričić

    PLENKOVIĆ O POKOLJU U SPLITU: Nepodnošljiva lakoća poricanja

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Opet smo pobijedili

    10.01.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Opet smo pobijedili

  3. IVAN ERGIĆ: Ne daj se Anja

    08.01.2020.

    Ivan Ergić

    IVAN ERGIĆ: Ne daj se Anja

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije