Novice

NIPOŠTO NE ZABORAVITE: Vaše je pravo pitati, a njihova je dužnost da vam daju odgovore

NIPOŠTO NE ZABORAVITE: Vaše je pravo pitati, a njihova je dužnost da vam daju odgovore

U novinarskom poslu sasvim je uobičajeno da se učestalo susrećete sa zidom šutnje, pogotovo kada imate neugodno pitanje. To izgleda tako da vi pitate, a odgovore ne dobivate. Nekada se dogodi da odgovor na uredno postavljeno pitanje ne dobijete ni onda kada onome koga ste pitali istekne rok za odgovor prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, a nekada odgovor dobijete tek malo prije isteka roka, s time da ono što ste dobili uopće nije odgovor na pitanje koje ste postavili. Time je formalno ispoštovan zakon, ali ujedno i izigran. No, nemaju samo novinari/ke tu "privilegiju" da postavljaju pitanja i da na njih ne dobivaju odgovor. Isti je slučaj i s građanima. A kada do toga dođe jedini im je „izlaz“ Povjerenik za informiranje. Radi se o nezavisnom nadzornom tijelu koje štiti, prati i promiče pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.
NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

Najprije je F. T. kao general koji se inače zaklinjao u svoga Maršala (JBT-a), pogotovo slijedom priče kako ga je ovaj svojevremeno spasio (rekavši da "Tuđmanu ne treba pakovati") ... najprije je prisvojio (hrvatskije: ukrao) njegovu vilu na Pantovčaku (dakle, vojnički gledano: general je izdao maršala!). Vraga je to bila "Titova vila"! Kad su mu ulizice iz hrvatske komunističke vrhuške prvi put pokazale kako ona krasno izgleda, ponosni na takav "dar", dobili su od njega sarkastični komentar: "Niste je izgradili meni, nego - sebi!" (pa, stoga, nikada nije u njoj boravio, ni stolovao, ni "poglavnikovao"). Dočim se dočepao tuđe (jel' narodne, državne, društvene?) vile, poglavnikovanje F. T.-a bilo je obilježeno skorojevićevskom KIČ ikonografijom, koja se, osim u unutrašnjoj izgradnji "dvorskoga ceremonijala", prema vani pokazivala/demonstrirala operetnim paradiranjem, kič-uniformiranjem, u skladu sa skorojevićevskom pretencioznosti osobe bez ukusa.
LEGALIZACIJOM MARIHUANE DO OBRAČUNA S CRNIM TRŽIŠTEM: „Pitanje je samo kad i kako“

LEGALIZACIJOM MARIHUANE DO OBRAČUNA S CRNIM TRŽIŠTEM: „Pitanje je samo kad i kako“

„To je isto kao kada biste tvrdili da ćete kad odrastete, a u djetinjstvu ste vozili bicikl na tri kotača, postati član motociklističke bande“ - ovim riječima za Lupigu šef praške klinike za ovisnosti Michal Miovský komentira najčešću predrasudu kada se govori o legalizaciji marihuane, onu da će tko god puši marihuanu kad-tad preći na teške droge. U Hrvatskoj bi uskoro u saborsku raspravu mogao ući SDP-ov "lex konoplja", a u Češkoj se sprema sličan scenarij jer će Piratska stranka, treća po snazi u parlamentu, ove godine dati prijedlog zakona o potpunoj legalizaciji marihuane, sličnoj onoj u Kanadi. I bivši šef češkog ureda za suzbijanje zloupotrebe droga Jindřich Vobořil izjavljuje kako je uvjeren da će uskoro doći do potpune legalizacije kanabisa u Češkoj. Jedan od razloga vidi u tome što su tvornice alkohola i duhana već uložile milijarde dolara u biznis s konopljom.
KAOS PREDIZBORA: Kome onda demokrati najviše vjeruju?

KAOS PREDIZBORA: Kome onda demokrati najviše vjeruju?

Tradicionalni početak predizbora, umjesto elana i optimizma, Demokratskoj stranci donio je kaos i pometnju. Dvije su savezne države tako donijele svoju odluku o tome koga žele poslati da se za devet mjeseci suoči s Donaldom Trumpom u izborima za predsjednika SAD-a, no kako ćemo vidjeti u ostatku ovog teksta, odnosi snaga u ovim predizborima teško će ostati jednaki u veoma bliskoj budućnosti. Čovjek koji se još nije niti pojavio na glasačkim listićima opasno raste u anketama. Riječ je o bivšem gradonačelniku New Yorka, Michaelu Bloombergu, koji je, izgleda, odlučio kupiti svoj put u demokratske predizbore. Bloomberg sam financira vlastitu kampanju, što mu nije teško s obzirom da je težak gotovo 62 milijarde dolara, a iz ovog primjera čini se da Amerikanci ne uče dovoljno brzo iz vlastitih grešaka davanja šansi bogatašima u politici, jer Bloombergu strategija vrlo dobro funkcionira.
NEOBIČNI SUDSKI EPILOG: Oslobođen za klevetanje Stjepana Mesića, ali mu mora platiti 25.000 kuna

NEOBIČNI SUDSKI EPILOG: Oslobođen za klevetanje Stjepana Mesića, ali mu mora platiti 25.000 kuna

Nakon što je publicist i politolog Darko Petričić u studenom 2009. godine, u nekoliko medijskih gostovanja promovirajući svoju knjigu „Hrvatska u mreži mafije, kriminala i korupcije“, u okviru tih tema govorio i o tadašnjem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, uslijedile su Mesićeve tužbe protiv Petričića koje su dobile zanimljiv sudski epilog. Naime, dok je Petričić na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu oslobođen tužbe za klevetu, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, kako doznaje Lupiga, izgubio je spor za naknadu štete po istoj stvari te će bivšem hrvatskom predsjedniku morati isplatiti 25.000 kuna, kao i podmiriti njegove izuzetno velike sudske troškove u iznosu od gotovo 17.000 kuna. Obje presude postale su pravomoćne, prva još 2012. godine nakon žalbi koje su išle i do Ustavnog suda, dok je druga potvrđena nedavno.

Arhiva

D&K

PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ništa ni o čemu

PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ništa ni o čemu

U jednoj se pjesmi Tomaž Pengov vraća u svoj grad, otresa prašinu s putnih cipela i priča o svom putovanju, ali nitko mu ne vjeruje da je bio tamo gdje je već bio. To je tako kad živimo u svijetu ozbiljnih ljudi. Ozbiljan čovjek budi se uz zvuk alarma. Ljubi svog supružnika misleći na slučajnog prolaznika čija mu je pojava zatresla nutrinu. Sluša potom svoje suradnike zamišljajući kako vadi automatski pištolj i puca na sve oko sebe. Vraća se doma zamišljajući kako izlazi na otvorenu cestu i putuje dok ne bude svladan umorom. U svojim mislima je heroj, ali šuti na kauču pored svog partnera. Mijenja kanale. Skrola po telefonu. Na poslu se smješka. Radi prilježno. To mu pomaže odagnati neprimjerene misli. One koje bi htjele poremetiti njegov svijet. Ozbiljna osoba ne smije tako razmišljati. Ozbiljna osoba ne bi uopće trebala razmišljati.
MAČAK U FEMINISTIČKOJ VREĆI: Anatomija eksternalizacije barbarstva

MAČAK U FEMINISTIČKOJ VREĆI: Anatomija eksternalizacije barbarstva

Kruži internetima efektan mim: kaže tip ženskoj da ne vjeruje u ženska prava i smatra kako homoseksualce treba objesiti; ona mu odvrati da je primitivan seronja i valjda glasač republikanske stranke; ne, nego musliman, ispravi je on, to su njegova vjerska uvjerenja; na što se ona stane ispričavati i nadati da nije valjda pomislio kako je islamofobna. Mim potpisuje izvjesni Dixon Diaz, USA-latino alt-right bloger, trumpovac, pa je i za pretpostaviti kako tom kritikom lijevog licemjerja u osudi mrklog konzervativizma puca na aboliciju US/zapadne desnice. Ali je u nesporazumu: problem ovog dvostrukog standarda nije na mjestu osude njihovog mračnjaštva, već propusta da se istom mjerom osudi i ono islamske provenijencije, također desničarsko. Tako tek pred migrantskom najezdom i naši desničari postanu feministi, naglo im se razbudi senzibilitet za seksizam ili pojme koncept ženskih prava.
ODA SESTRAMA: One su te koje će te utješiti i do jutra ti čuvati i paziti dijete

ODA SESTRAMA: One su te koje će te utješiti i do jutra ti čuvati i paziti dijete

Sestra Danijela imala je težak dan, tri epileptička napada u sobi broj pet, dva mala pacijenta u sobi broj tri koja su pod „kapama“ tj. pod stalnim video nadzorom, i jedan par očajnih roditelja koje je tješila pred opaku operaciju na koju im pripremaju dijete. Kada proživite dan s tim divnim ženama ostanete zapanjeni što sve prolaze i kako im je svaki dan poseban. Novi dan nosi novi stres, novu situaciju, novog malog pacijenta, novu ljudsku sudbinu, nove očajne roditelje koji zagrljeni sjede pred krevetom svog djeteta. Doručak, ručak, večera, terapije i nadzor, briga, pažnja, savjesnost, empatija, ljudskost, profesionalnost, ali i ona elementarna dobrota koju im vidite na licu, u osmijehu kada vam ga poklone u prolazu. Osmijehu koji razumije, osmijehu koji suosjeća, osmijehu koji vam govori „ne brinite, bit će sve dobro“. Kada proživite dan s tim divnim ženama ostanete zapanjeni što sve prolaze i kako im je svaki dan poseban.
„GLAVA“: Donosimo pobjedničku kratku priču s regionalnog natječaja Biber

„GLAVA“: Donosimo pobjedničku kratku priču s regionalnog natječaja Biber

Čak 464 priče prispjele su prošle godine na Biber, natječaj za kratku priču autorica i autora koji pišu na albanskom, makedonskom, srpskom, bosanskom, hrvatskom ili crnogorskom jeziku. Pobjedu u jakoj konkurenciji i novčanu nagradu od 800 eura na koncu je odnijela priča „Glava“, česte Lupigine gošće, Monike Herceg. Tako je odlučio žiri u kojem su sjedili Rumena Bužarovska iz Skoplja, Lejla Kalamujić iz Sarajeva i Shkelzen Maliqi iz Prištine. Tema natječaja su priče koje se odnose na pomirenje u kontekstu onoga što je na ovim prostorima ostavio protekli rat, dakle tražile su se antiratne priče, priče koje tematiziraju suočavanje s prošlošću ili one koje pokazuju suosjećanje s „drugima“. Uskoro će iz tiska izaći i zbornik „Biber03“ gdje će se uz „Glavu“ Monike Herceg naći dvadesetak najboljih priča pristiglih na natječaj. Na ovom mjestu donosimo vam pobjedničku priču
BIRA SE STABLO GODINE: Više od 240 godina Adam i Eva stoje jedno pored drugoga

BIRA SE STABLO GODINE: Više od 240 godina Adam i Eva stoje jedno pored drugoga

Pored ginka kojega mnogi u Daruvaru zovu Adam, raste Eva, žensko stablo ginka, zovimo je ginka, tako je već po imenu blizu grčkoj ženi (gynḗ). Eva je imala puno puno sreće. Naime, u ovoj vrsti ženska stabla manje zapinju za oko, vitka su i visoka, granaju se vrlo visoko, na njih se samo vatrogasnim ljestvama penje, dok se muška granaju prijateljski nisko i široko, obično trijadno. I još je jedno prokletstvo ženskog stabla, a to je da daje plodove koji kada padnu i fermentiraju nisu najugodnija mirisa. Zato, kada se konačno na već velikim i stasalim mladicama, a ginko je jedno od sporijih stabala, kasno ulazi u pubertet, konačno mogu razlikovati muška i ženska, ženska najčešće budu posječena. E, pa u Daruvaru to nije bio slučaj, i dan-danas, tako već više od 240 godina, Adam i Eva stoje jedno pored drugoga, prave si hlad i dodiruju se korijenjem kojim izmjenjuju plodove sunca i zemlje. Duga je to romansa koju svojim glasom možete podržati.

Arhiva

Lupiga TV

THE COLDEST GAME: Ovdje kao da režiser zeza one koji su mu dali lovu da snimi film

THE COLDEST GAME: Ovdje kao da režiser zeza one koji su mu dali lovu da snimi film

Ponekad, suočen sa "masnim" faktografskim omaškama i revizionističkom propagandom namenjenom naivcima, ne znam da li da se smejem ili plačem. Rešim ipak da se slatko nasmejem, iz barem dva razloga. Prvi, oni sa mozgom ovako direktnu i tupo nabijenu propagandu neće "popušiti" jer im vređa inteligenciju. Drugi, oni bez mozga ili ne gledaju filmove, ili im organ mišljenja nije razvijen/aktiviran dovoljno da bi istovremeno mogli pratiti radnju i izvlačiti poruku/pouku koju su im kreatori servirali. Na nama ostalima je da se makar zabavimo sa nekim grešnim zadovoljstvom. Ne, ovde nije reč o „Generalu“, ni u formi filma, ni u formi TV serije (jer i vaš verni kritičar ipak ima neke svoje granice, pa toliku količinu toksičnog materijala ne može probaviti odjednom bez posledica po mentalno zdravlje), niti je Hrvatska (kao ni ostatak Balkana) jedina teritorija gde se privatni i državni novci ulažu u političku propagandu na svim poljima.
MALE ŽENE: Punokrvni glumački film

MALE ŽENE: Punokrvni glumački film

Iz naše evropske i savremene perspektive, doista je teško uvideti veličinu romana "Male žene" Louise May Alcott i ne svesti ga romantično žensko štivo gde su ljubav i brak sa odgovarajućim muškarcem glavne, ako ne i jedine teme. Da bismo roman (kao prvi u serijalu koji su proslavili Alcott) i činjenicu da je isti nekoliko puta ekranizovan u istoriji Hollywooda, uvek sa luksuznim budžetom, glumcima i rediteljima najviše kategorije, zaista shvatili, danas se moramo barem malo saživeti sa jednim drugim vremenom i mestom, sa Sjedinjenim Državama neposredno nakon Građanskog rata koji je pokrenuo veliki talas ženske emancipacije, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu. U okruženju "prvog talasa" feminizma stvara i Louisa May Alcott kao pionirka na američkoj ženskoj literarnoj sceni, a roman koji ju je proslavio, "Male žene", kasnije je proširen u ciklus romana sa nastavcima "Dobre žene", "Mali muškarci" i "Joini dečaci".
LETU ŠTUKE IMAJU NOVI SPOT: Neobična animacija koja prati melankolični „Žad“

LETU ŠTUKE IMAJU NOVI SPOT: Neobična animacija koja prati melankolični „Žad“

Neobičan i sasvim originalan spot izbacio je jedan od, što se tiče ovih prostora, najboljih bendova današnjice – Letu štuke. Radi se o pjesmi „Žad“, šestom singlu i četvrtom spotu s albuma „Topla voda“. „Autorica spota je naša dugogodišnja prijateljica Žana Forca. To je animacija rađena specifičnom likovnom tehnikom, ulje na staklu. Interesantan spoj slike i zvuka“, kaže frontmen benda, Dino Šaran, koji potpisuje i muziku i tekst za „Žad“. Zanimljivo je primijetiti i kako je ovo, kao što smo već spomenuli, četvrti spot sa zadnjeg albuma Štuka i kako su svi koncepcijski potpuno različiti - "Bože zdravlja", "Supermarket", "Zemlja gori" s Dubiozom kolektiv te na koncu poetični „Žad“. Šaran objašnjava kako se bend izrazito trudi da im svaki novi video bude sasvim različit od prethodnog. Animatorica Forca ističe kako se radi o dugotrajnom procesu koji ni ne bi bio moguć bez pjesme kao primarne inspiracije.
AJMO RIJEKA: Pogledajte spektakularno otvorenje koje je uznemirilo „ljubitelje kulture“

AJMO RIJEKA: Pogledajte spektakularno otvorenje koje je uznemirilo „ljubitelje kulture“

Glavna vijest dana, kako na internetskim portalima, tako i na društvenim mrežama, jučerašnje je otvaranje godine Europske prijestolnice kulture u Rijeci. Neupućen netko pomislio bi kako su Hrvati ljubitelji kulture kakvih nema na cijelom planetu, niti je takvih kulturnjaka ikad igdje bilo, niti će ih biti. Drvlje i kamenje krenulo je već uoči samog otvorenja u vidu „crvene krpe“, odnosno jugoslavenske zastave koja je zajedno sa svim državnim zastavama pod čijom vlašću se Rijeka nalazila kroz povijest postavljena na riječki Korzo. Međutim, vrhunac bijesa „ljubitelja kulture“ uslijedio je nakon sinoćnjeg središnjeg programa "Opere industriale" održanog u riječkoj luci, što je pomno odabrana lokacija s obzirom da ona simbolizira upravo ono što Rijeka danas jeste - moderan i otvoren grad. Uistinu dojmljiva izvedba mnogima je upalila žuč kada su čuli riječi „È questo il fiore del partigiano, morto per la libertà!“, odnosno pjesmu „Bella Ciao“
DOKUKINO KIC: "Hall of Fame" vikend posvećen filmskom eseju

DOKUKINO KIC: "Hall of Fame" vikend posvećen filmskom eseju

Novu sezonu programa "Hall of Fame" zagrebačko Dokukino KIC posvećuje filmskom eseju, podžanru dokumentarnog filma koji karakteriziraju naglašen subjektivni stav te miješanje fikcije i stvarnosti. Sezona počinje u četvrtak, 30. siječnja u 19 sati, dokumentarnim klasikom "Shermanov marš" (1985.) američkog redatelja Rossa McElweeja kojeg iz Dokukina najavljuju kao "intrigantan filmski memoar te zabavnu nefikcijsku romantičnu komediju" u kojem se kombinira tema Američkog građanskog rata i osobnog redateljevog ljubavnog kraha, a tu je i kultni Burt Reynolds koji se sasvim neočekivano pojavljuje u filmu. Program se nastavlja u petak, 31. siječnja, s kinopremijerom filma "Još se snima", nagrađivanog dokumentarca Saeeda Al Batala i Ghiatha Ayouba - "moćnog i slojevitog autoportreta generacije koja kamerom nastoji ispričati vlastitu priču iz samog središta sirijskog građanskog rata".

Arhiva

Misao dana

“Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli”

Mark Twain (1835 - 1910)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ništa ni o čemu

    25.02.2020.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ništa ni o čemu

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

    20.02.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

  3. ŽIVJETI BEZ NACIJE: Meni samom odavno je jasno - nikom ne pripadam

    07.02.2020.

    Predrag Finci

    ŽIVJETI BEZ NACIJE: Meni samom odavno je jasno - nikom ne pripadam

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije