Novice

RASPISANA POTJERNICA ZA TITOM: Hasanbegović i Bandić poduzeli odlučne korake u Gradu Zagrebu

RASPISANA POTJERNICA ZA TITOM: Hasanbegović i Bandić poduzeli odlučne korake u Gradu Zagrebu

Gradska skupština Grada Zagreba raspisala je danas potjernicu s nagradom od 100 tisuća rajhsmaraka u zlatu, koje će dobiti onaj tko živa ili mrtva dovede komunističkog vođu Tita. Ovaj zločinac, poručuje Gradska skupština, bacio je zemlju u najveću nesreću. Kao boljševički agent, nastavlja se u tekstu potjernice, ovaj skrnavitelj crkava, lopov i drumski razbojnik htio je organizirati u zemlji sovjetsku republiku, a k tome je uobrazio da je on pozvan da oslobodi narod. - Za ostvarenje tog cilja on je spreman u španjolskom građanskom ratu i u Sovjetskoj uniji, gdje je upoznao sve terorističke metode GPU-a, metode skrnavljenja kulture i životinjskog uništavanja ljudskih života, stoji u potjernici. - Zadovoljni smo. Ovo je predzadnji korak i nema razloga da odlažemo konačno rješavanje tog pitanja, rekao je povodom dizanja potjernice zastupnik Gradske skupštine doktor Zlatko Hasanbegović. Potjernica je raspisana na prijedlog gradonačelnika Milana Bandića.
CMS UPOZORAVAO, VLADA IGNORIRALA: Potrebniji su nam kanaderi i vatrogasna oprema, nego borbeni zrakoplovi

CMS UPOZORAVAO, VLADA IGNORIRALA: Potrebniji su nam kanaderi i vatrogasna oprema, nego borbeni zrakoplovi

Nešto manje od mjesec dana prije katastrofalnih požara koji su poharali Dalmaciju, Centar za mirovne studije (CMS), prilikom javne rasprave o nedavno usvojenoj Strategiji nacionalne sigurnosti, predlagao je da se požari izdvoje kao poseban rizik, međutim hrvatska vlada odlučila je ignorirati taj prijedlog. CMS je tada predlagao da se požari izdvoje kao zaseban rizik, smatrajući da je važno razvijati zaštitu protiv požara kao prioritet. Predlagali su i da se stavi puno veći naglasak na razvoj sustava civilne zaštite te da to treba biti primarni strateški cilj u narednom razdoblju, što su pojasnili činjenicom da je civilna zaštita godinama marginalizirana u odnosu na druge sigurnosne institucije, iako je potreba za njenim aktivnostima daleko veća od potrebe za vojnim aktivnostima. "Danas je jasno da su Hrvatskoj trenutno potrebniji kanaderi i vatrogasna oprema, nego borbeni zrakoplovi", poručuju iz CMS-a.
Požari u Hrvatskoj vidljivi su iz svemira. Potreba Domazeta Loše za dobrim psihijatrom također

Požari u Hrvatskoj vidljivi su iz svemira. Potreba Domazeta Loše za dobrim psihijatrom također

Na svoje su došli i "shizofreni domoljubi" poput visokog oficira Jugoslavenske narodne armije, a kasnije admirala Hrvatske vojske Davora Domazeta Loše, koji je situaciju s požarima iskoristio kako bi dao maha svojoj paranoji, lažnoj ili stvarnoj - to bi samo on i eventualno stručna lica iz oblasti psihijatrije mogli znati. Ovako je događaje na terenu definirao spomenuti paranoik opće prakse:"Prvo pitanje koje morate postaviti je - što točno gori? Gori Boka Kotarska, gori Hercegovina i gori Dalmacija. To ne može biti slučajno. I to baš u vrijeme kada se po prognozama može znati da je u tijeku bura koja puše već četiri dana. Dakle, to je tipičan primjer asimetričnog rata protiv Hrvatske. To je rat bez vojnika, bez početka, bez bojišnice i bez bitke, ali je ipak rat, zato što se osvaja, u ovom slučaju ugrožava, jedno određeno područje".
KRAJ KALIFATA U POKUŠAJU: Raspada li se Islamska Država i što to znači za Bliski istok i Europu?

KRAJ KALIFATA U POKUŠAJU: Raspada li se Islamska Država i što to znači za Bliski istok i Europu?

„Islamske Države“ teritorij gubi rapidno, i to u tisućama kilometara kvadratnih mjesečno. Ostali su bez niza gradova, posljednji od njih Mosul, dok je njihova metropola Raka pod potpunom opsadom i njen je pad neminovan epilog. Međutim, Sasvim izvjesna smrt teritorijalnih ambicija ovoga kalifata u pokušaju ne znači da će se Bagdadijeva družina (ukoliko je dotični uopće više i živ) tako lako predati. Ekstremistička interpretacija islama koju su potpalili u pustinjama Iraka i Sirije zavela je neznatni promil muslimana, ali on je sasvim dovoljan da i dalje prave probleme na Bliskom istoku, čak i kada im ponestane gradova i sela koje mogu proglasiti svojom metropolom. IS-ove zastave se još uvijek vijore u izbjegličkom kampu Ain al Hilve u libanonskom Sidonu, kao i stotinu kilometara sjevernije, u nekim kvartovima Tripolija. Istovremeno, europska politika prema Bliskom istoku, ukratko rečeno, u sadašnjem je obliku neodrživa.
BOJNO POLJE: O cjepivima, seljacima i debilima za početnike II

BOJNO POLJE: O cjepivima, seljacima i debilima za početnike II

Otkad su cjepiva u upotrebi, a ljudi umiru, stalno netko raspravlja, pišu se kilometri znanstvenih i stručnih radova o etici cijepljenja i javnog zdravstva, o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva, o mjerama za suzbijanje zaraznih bolesti, svaki put nanovo, s konkretnim povodom ili bez konkretnog povoda. Nove epidemije su jedan od važnijih razloga da mnoštvo stručnjaka iz različitih oblasti razmatra treba li revidirati postojeće zdravstvene politike i legislativne okvire. To im je posao i taj posao ima smisla. Najgluplja, najneznanstvenija stvar na svijetu je da se temi cijepljenja, cjepiva i etike javnog zdravstva pristupi kao prema nespornoj činjenici da je Zemlja okrugla. Što se teorija zavjera tiče, budući da nemam veze s njima, nikada mi nije palo na pamet da bih se od njih trebala ograditi. Ateistkinja sam, pa se ne ograđujem od ljudi koji vjeruju u boga, sve dok njihovo političko djelovanje ne atakira na koncept sekularne države.

Arhiva

D&K

INTERVJU SA HRVATSKIM STRIP-JUNAKOM: Dokaza nemam, ali novac iz Algoritma nije mogao nestati

INTERVJU SA HRVATSKIM STRIP-JUNAKOM: Dokaza nemam, ali novac iz Algoritma nije mogao nestati

Vlasnik izdavačke kuće Fibra Marko Šunjić, pravi je hrvatski strip junak. Informatičar, obiteljski čovjek, svi ga nešto hvale, 'oće platit dobavljačima, ne živi od stripa, već - bez puno pretjerivanja - za strip. Zato je pokrenuo najljepšu - bez pretjerivanja - od svih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Nakon propasti Algoritma odlučio je staviti sva izdanja na popust, a za Lupigu govori o tome kako se protiv krize odlučio boriti bez da zakine svoju primarnu misiju: širenje evanđelja o stripu. Algoritam je izdavačima napravio otprilike ono što i Agrokor svojim dobavljačima, ali bez spašavanja države. "Zato npr. moja žena kupuje mlijeko kod kumice na placu ili eventualno mljekare Veronika koja ima svoje trgovinice, a ne u trgovačkim lancima, kad god je to moguće. Tako je sad i s Fibrom – pozvali smo ljude da kupuju direktno 'na izvoru'", kaže nam Šunjić u razgovoru.
STRIJELJANOST ORFEJA: Neki od ovih stihova će zaista ostati, ma gdje mi bili

STRIJELJANOST ORFEJA: Neki od ovih stihova će zaista ostati, ma gdje mi bili

„Kad zamagle se prozori u osvit blagdanske zore./ Kad duga zima okiti pejzaž srebrnim ledenicama/ A ostavljeni na svijetu nemaju ni praga ni krova/ Tad osjete kako je okrutna ta ljubav gavranova/ Kad duga zima okiti pejzaž srebrnim ledenicama.“ (Listopad na Bentbaši 5) Dakle, bezzavičajnost je naša suština, jer su nas napustili nada, vjera i ljubav, pa makar se ne makli sa svog praga. Istorija nas je učinila strancima, prognanicima, ma gdje bili. Ostaje nam naša ranjenost, jer nešto su u nama ubili: „Jasika drhti na brdu gdje su kopali rovove/ Strijelci su otišli, ali svi mi smo strijeljani.“ (Listopad na Bentbaši 1) Stojićeva strijeljanost hoće, uprkos svemu, da pjeva: „Neka, ko u Grochowiaka,/ Iz svjetlosti mjesečeve/ Obasja bar jedna zraka/ Tamne verse Stojićeve.“ (Molitvica) Neki od ovih stihova će zaista ostati, ma gdje mi bili.
INTERVJU PROF. DR. CIRILA TOPLAK: „U današnjem svijetu revolucija je neizvediva“

INTERVJU PROF. DR. CIRILA TOPLAK: „U današnjem svijetu revolucija je neizvediva“

Prolazi stota godina od revolucionarne 1917. godine koja je promijenila svijet. No, niti na stotu obljetnicu ne postoji suglasnost o karakteru tog velikog povijesnog događaja, kojeg se i danas istovremeno sotonizira i glorificira. O tome koje su tekovine Oktobarske revolucije, zašto oko njih i danas postoje prijepori te je li u današnjem globaliziranom i kontroliranom svijetu moguća revolucija, zanimljive odgovore nam je dala slovenska povjesničarka dr. Cirila Toplak. Budući da živimo u svijetu visokih tenzija, neprestanih kriza te gubitka povjerenja u predstavničku demokraciju profesorica Toplak nam je otkrila inspirativnu teoriju o mogućem budućem boljem svijetu, kojeg mnogi priželjkujemo. „U današnjem svijetu gotovo potpunog nadzora revoluciju bi bilo teško pokrenuti, a još teže izvesti. Problem je mobilizirati ljude da se istinski uključe u neki masovni politički pokret, jer sustav potiče apatiju. Zato nas se i lako nadzire“, kaže Toplak.
PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

Ovdje je način života umjetnika uvijek bio važniji od njegova djela, i to je neosporan znak da se radi o provinciji. U Bosni niko ne valja, ako se negdje vani, a najprije u Beogradu i Zagrebu, ne dokaže da je to tako. A iz Beograda i Zagreba je nemoguće išta dokazati. Pogotovo današnjem Sarajevu u kojem se smjenjuju neobeglučki mentalitet kontrole i neoliberalna pijaca duhovnog nasljeđa. U tome se teško snaći i najvisprenijima. Usud Mersada Berbera tako je očekivan, kad je Sarajevo u pitanju: njegova je umjetnost, izrasla u Sarajevu, možda je u nekom segmentu nadrasla taj grad, ali on sam nikada nije mogao nadrasti sebe iz Sarajeva. Sudbina je nešto drugo, ovo je kob. Oni koji su ga danas htjeli prigrabiti za nacionalnu stvar doživjeli su fijasko, a za izložbu kao da bi bilo bolje da se nikada nije dogodila. Osim, možda, zbog jednog detalja. Zbog osmijeha Mersada Berbera, zbog groteske kojoj se na kraju, nasmijao i sam pokojni umjetnik.
SKRIVENA PROJEKCIJA (FOTO): Kako se život nakratko vratio u Gredelj

SKRIVENA PROJEKCIJA (FOTO): Kako se život nakratko vratio u Gredelj

Četvrta skrivena projekcija Motovun Film Festivala sakrila se sinoć u bivšem kompleksu Tvornice željezničkih vozila Gredelj u Zagrebu. Kako je propao Gredelj na Lupigi smo već više puta detaljno pisali. Od giganta koji je zapošljavao oko 2.800 radnika, za koje je tvornica izgradila više od 700 stanova, a njih 520 dobilo kredite za gradnju kuće, ostalo je gotovo ništa. Napuštena Gredeljeva hala nijemo svjedoči o tome. No, život se u nju sinoć nakratko vratio, kada je tristotinjak osoba tamo stiglo kako bi pogledalo skrivenu projekciju Motovun Film Festivala.

Arhiva

Lupiga TV

U POTRAZI ZA SATIROM: Od groteske do burleske, od teatra apsurda do komike vodvilja i cirkuskih parodija

U POTRAZI ZA SATIROM: Od groteske do burleske, od teatra apsurda do komike vodvilja i cirkuskih parodija

„Satirično je, ovisno o okolnostima, kroz ova turbulentna vremena trajanja festivala, svojim programom svjedočilo o tome kako se literarne strategije miješaju: satirično je katkad ustupalo prostor komičnom, burlesknom, parodijskom, a onda nas opet vraćalo onome smijehu koji ostavlja gorak okus u ustima. Ali Dani satire uvijek su osiguravali prostor u kojem je neprijeporna bila namjera postavljati prava, često i neugodna pitanja“, rezimirajući posljednja četiri desetljeća Dana satire, napisala je , Željka Udovičić Pleština, izbornica ovogodišnjeg festivala. Od tako shvaćene satire do angažmana, odnosno angažiranog teatra manje je no korak. Prije punih pola stoljeća, Eric Bentley, angloamerički kazališni teoretičar, to ovako izražava: „Angažiran je umjetnik koji javno protestira protiv američke politike u Vijetnamu; otuđen je umjetnik koji presjedi rat i čeka Godota u tamnoj samoći“.
PORICANJE: Kako se uhvatiti u koštac sa budalom kojoj je ultimativni cilj pažnja javnosti

PORICANJE: Kako se uhvatiti u koštac sa budalom kojoj je ultimativni cilj pažnja javnosti

"Poricanje" („Denial“) je pristojna sudska doku-drama i redak primer da je ekipi igranog filma dozvoljeno snimanje na lokaciji koncentracionog logora Auschwitz-Birkenau. Film je to koji svoj značaj uglavnom crpi iz teme, odnosno iz niza pitanja i odgovora koja prevazilaze samo negiranje holokausta, ma koliko to samo po sebi bio strašan zločin. Pitanje svih pitanja je kako se uhvatiti u koštac sa budalom kojoj je ultimativni cilj pažnja javnosti, a ne pobeda u sporu. Zato takve persone i vole tužakati po sudovima, izvoditi cirkus i dizati buku, jer u toj mutljavini postaju makar na trenutak bitni. Naravno da je Elvis mrtav, da je Zemlja okrugla i da se holokaust dogodio, ali za sve te činjenice, naročito za ovu poslednju i najosetljiviju, valja povremeno imati i sudsku presudu koju je moguće iskoristiti kad neka sledeća politička bena opšte prakse krene opet po istoj temi.
BEZVREMENSKA LJEPOTA: Ovako je National Geographic predstavio Bosnu i Hercegovinu

BEZVREMENSKA LJEPOTA: Ovako je National Geographic predstavio Bosnu i Hercegovinu

„Otkrijte bezvremensku ljepotu – od drevnih dvoraca do šumovitih klisura – Bosna i Hercegovina“, stoji su u opisu videozapisa koji je objavio National Geographic Travel na svom Facebooku i Twitteru te odmah „zaradio“ more lajkova. Rijetko koji status na njihovom Facebook profilu pređe tisuću lajkova, a ovaj je, otkako je jučer ujutro objavljen, prikupio već gotovo 30.000. Uz muziku koja pojačava dojam video započinje kadrovima panorame mostarskog Starog grada, sa Starim mostom i zelenom Neretvom u prvom planu. Potom preko kadra izmaglice nad gustom šumom, kamera odlazi do nedaleke Kravice, gdje rijeka Trebižat pravi fantastične slapove da bi se iza toga ukazao i drevni Počitelj. Inače, radi se o videu Sama Jacksona, kojeg je National Geographic objavio u skraćenoj verziji i poprilično premontiranog. Originalna verzija, naslovljena „Bosna kroz moje oči – drevna zemlja zaboravljene ljepote“, traje minutu dulje i sadrži još prekrasnih kadrova.
LEGENDARNI STEVE ALBINI ZA LUPIGU (VIDEO): „Bolje i grozna glazba, nego ovaj zatupljujući svjetonazor“

LEGENDARNI STEVE ALBINI ZA LUPIGU (VIDEO): „Bolje i grozna glazba, nego ovaj zatupljujući svjetonazor“

Iako se najradije predstavlja kao tonski snimatelj, Steve Albini je svojom produkcijom mnoge izvođače vinuo u zvijezde. Teško je i pobrojati s kim je sve surađivao, jer radi se o više od 1.000 izvođača, ali vrijedi spomenuti samo neka imena kao što su Nirvana, Page & Plant, The Stooges, The Breeders, PJ Harvey, Pixies... Legendarne anegdote o produkciji zadnjeg albuma Nirvane ili one kada je navodno Urge Overkill natjerao da snimaju goli, odmijenio je razgovor o srljanju SAD-a u fašizam, kao i budućnosti glazbene industrije i obožavanju hrvatske SexAe. "Spreman sam prihvatiti groznu glazbu ako to povlači da nećemo imati fašistički režim. Čak i ako je istina da će ponovni uspon fašizma značiti povratak punka i eksperimentalne glazbe, nije toga vrijedan. Radije bih slušao najbezličniji generički pop ako to znači da ćemo se riješiti ovog zatupljujućeg ksenofobno-konzervativnog svjetonazora", govori Albini u videu intervjuu za Lupigu.

Arhiva

Misao dana

“Psovke su argumenti onih koji nisu u pravu”

Aleksandar Puškin (1799 - 1837)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

    12.07.2017.

    Ahmed Burić

    PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Zona jeze

    11.07.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Zona jeze

  3. MRTVA SLOVA: Iseljenička

    29.06.2017.

    Ivan Ergić

    MRTVA SLOVA: Iseljenička

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije