Novice

U HRVATSKOJ NEZAMISLIVO: Odvajanje Crkve od države

U HRVATSKOJ NEZAMISLIVO: Odvajanje Crkve od države

I Hrvati i Česi najviše vjeruju vojsci i policiji. Kad je u pitanju Katolička crkva dijeli ih nepremostivi ponor. Hrvati joj vjeruju koliko vojsci i policiji, dok je Česima crkva na posljednjem mjestu ljestvice povjerenja. Posljednje istraživanje javnog mišljenja češke agencije CVVM pokazuje da samo četvrtina građana vjeruje crkvi. U Češkoj institucionalizirana religija nije popularna. Češka se smatra jednom od najatestičkijih zemalja u Europi, a Katolička crkva ni izdaleka nema ulogu ni utjecaj kakvu ta crkva ima u Hrvatskoj, ili u susjednima Slovačkoj i Poljskoj, također članicama Europske unije. Za razliku od Hrvatske koja ima četiri potpisana ugovora s Vatikanom, Češka nema nijedan, što je čini jedinom zemljom s katoličkom tradicijom bez potpisanog ugovora sa Svetom stolicom.
PRŽENJE MOZGA: Za kim zvono zvoni? Za Srbijom!

PRŽENJE MOZGA: Za kim zvono zvoni? Za Srbijom!

“STIGLA IH BOŽIJA KAZNA! Francuzi pre šest meseci okačili zastavu lažne države Kosovo u katedrali Notr Dam, SADA JE UNIŠTAVA VATRENA STIHIJA!”, vrištao je ushićeno Vučićev tabloidiotoid Informer u ponedeljak na svom portalu, dok su planetom Zemljom tekli potoci suza zbog užasnih fotografija koje su prikazivale kako vatra guta jedan od simbola evropske kulture, civilizacijske baštine. Potom su, nakon što je Vučić uputio izraze sućuti Francuskoj, brže-bolje uklonili narečenu vest o božjoj kazni. I deo “naroda” je klicao na društvenim mrežama u slavu vatre koja guta taj “katolički” Notr Dam, uz “humane opaske” neka malo vide “kako je nama bilo dok su goreli srpski manastiri na Kosovu…” Sada bi se neko neupućen u poslednjih 30 i kusur godina srbijanske istorije zapitao kako je moguće da se bilo ko raduje vatrenoj stihiji koja guta Notr Dam pred očima sveta?
KOMENTAR IVE ANIĆA: Postrojavanje 1. bojne vitez Li Keqiang

KOMENTAR IVE ANIĆA: Postrojavanje 1. bojne vitez Li Keqiang

Što je, majku mu, sa svim našim zadrtim homofobima, nacionalistima, fašistima? Što je na koncu sa Katoličkom crkvom? Zar će svi naši bojovnici, gromovnici, branitelji mirno gledati kako nam se nakon skoro trideset godina opstojnosti „crvena neman“ ponovo uvlači u ekonomiju, gospodarstvo, politiku? Hoće li Andrej Plenković nakon zagrljaja s deklariranim komunistom izgubiti svoje političke pristaše, birački habitus, potporu tvrdo orijentiranog dijela stranke? Bojim se da ni Marko Skejo, a posebo tvrdolinijaška opcija u HDZ- u ni prstom neće mrdnuti na najnoviji potez svog šefa. Kao ni lokalni mediji, koji su od srijede u misiji „peglanja“ čvrstog i autoritarnog režima u Kini. Oni jesu komunisti, ali su, znate, više kapitalisti, nego baš zadrti komunisti. Tako otprilike izgledaju stranice domaćeg tiska. Upinju se novinarske vedete i oštre se pera, zaboravljaju se činjenice i gasi možebitna nacionalistička vatra.
DUGAČKA SENKA BIJELJINSKOG APRILA: O tome se malo govori, a mnogo ćuti

DUGAČKA SENKA BIJELJINSKOG APRILA: O tome se malo govori, a mnogo ćuti

U Bijeljini se o tome malo govori, a mnogo ćuti, svi znaju šta se dogodilo tog najpoznatijeg i najzloglasnijeg aprila. Zna Evropa, zna Amerika, zna Hag, zna ceo svet, još su onda saznali. Bile su vesti, bile su slike, onaj Amerikanac, Haviv se prezivao. Onaj čovek, i ona žena, onaj Albanac u zelenoj trenerci. Uniforme, ljudi, puške, krv, asfalt. Nigde april ne izgleda jadnije kao na bledim snimcima novosadske televizije koji prikazuju bijeljinske ulice kobnog aprila ’92. Dok su medijske fanfare brujale o žestokim okršajima između “srpskih dobrovoljaca” i “muslimanskih ekstremista”, ulice grada bile su potpuno prazne. Jedini koji su imali oružje bili su ljudi u šarenim uniformama i sa crnim kapama na glavama. To su bili pripadnici Srpske dobrovoljačke garde, agenti srbijanske Državne bezbednosti poznatiji kao “arkanovci”, a navodne borbe bile su eufemizam za njihov prljavi posao.
SLIKE BEOGRADSKIH PROTESTA: „Ko to kaže, ko to laže - da ne branimo Srbiju“

SLIKE BEOGRADSKIH PROTESTA: „Ko to kaže, ko to laže - da ne branimo Srbiju“

“Treba li se ovome radovati ili ne“, priupitala me jedna prijateljica, zovimo je samo Barbara, koja se zatekla u Beogradu tokom osamnaeste subote protesta “Jedan od pet miliona”. Samo sam zavrtio glavom. “Ma kaki”. Šetnju je u startu pomalo poremetio jedan, kako je rekao, “branilac Srbije”. Legao je na sred zemlje i govorio uporno: “Ja branim Srbiju”. “A i mi branimo Srbiju”, stigao je odgovor sa strane. Brojnost kamera i znatiželjnika osujetila je obezbjeđenje da ga na silu uklone sa puta. “Dođi, dođi da ga zapamtimo”, govorio je jedan mladac onom drugom. “Daj da ga zapamtimo”. “Šta ga imaš pamtiti? Hajde dalje”, odgovorio mu je neko. ”Idi dalje”. Subota je posebno interesantna jer nije ovo jedina šetnja koja se događa u glavnom gradu Srbije. Svake subote gradom šeta još jedan otužni skup koji ukazuje na izdaju Kosova, na Lazarovu kletvu, a na kom se često pridruže i nosioci slika Ratka Mladića.

Arhiva

D&K

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM Pet pjesama Gorana Milakovića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM Pet pjesama Gorana Milakovića

"Rudnik stakla" naslov je rukopisa koji bi do kraja ove godine trebao izaći u izdanju Hrvatskog društva pisaca. Autor "Rudnika" iz kojeg će čitatelji i čitateljice iskopavati njegove pjesme Goran je Milaković, rođen 28. listopada 1983. godine u Slavonskom Brodu, filozof i sociolog po obrazovanju. Jedno vrijeme Milaković je radio kao novinar Jutarnjeg lista, a svoju poeziju do sada je objavljivao u časopisima Zarez i Poezija te na internet stranicama strane.ba, metafora.hr, jergovic.com/ajfelov-most. Za prvi pjesnički rukopis "Eskapaže" Milaković je pohvaljen na Goranovom proljeću 2010. godine, dok je njegov "Rudnik stakla" na međunarodnoj književnoj manifestaciji Slovo Gorčina održanoj u Stocu 2016.godine dobio drugu nagradu. Na Lupigi Milaković gostuje s pet pjesama, a njihov izbor iz neobjavljene zbirke napravio je naš portal. U Milakovićevom "Rudniku", dakako, ostalo je još mnogo blaga.
EUROPA NA RUBU: Pogledajte što nam je sve pripremio veliki Subversive

EUROPA NA RUBU: Pogledajte što nam je sve pripremio veliki Subversive

Više od stotinu gostiju sa svih strana svijeta, umjetnika, filmaša, aktivista i intelektualaca skupit će se u Zagrebu od 5. do 18. svibnja kako bi sudjelovali na 12. Subversive festivalu. Tema ovogodišnjeg Subversivea je „Europa na rubu“, a program je, kao i posljednjih godina, vrlo bogat i, što nije nimalo nevažno, potpuno je besplatan i Lupiga je jedan od medijskih pokrovitelja festivala. Odvijat će se na nekoliko lokacija, a hoće li, kako je planirano, jedna od tih lokacija biti i Kino Europa, kojem su gradske vlasti, po svemu sudeći, namijenile neizvjesnu budućnost, još uvijek nije poznato. Posebna poslastica, kao i prijašnjih festivalskih izdanja, bit će filmski program. Za razliku od samog festivala, Subversive Film Festival traje samo od 5. do 12. svibnja i tijekom njega bit će prikazano više od 50 naslova, što dokumentarnih, što igranih dugometražnih, što kratkometražnih.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Jane Prević Finderle

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Jane Prević Finderle

Jana Prević Finderle - arhitektica i pjesnikinja rođena u Zagrebu, odrasla u Daruvaru i nastanjena u Pazinu - književnoj javnosti prvi put se predstavila 1997. godine, zbirkom poezije "Šum mladosti". Prostor između korica te zbirke podijelila je s pjesnikinjom Marijom Bogeljić. Do druge njezine zbirke, pod naslovom "Ti još pričaš o nogometu", proći će 16 godina; objavila ju je 2013. godine, u izdanju Gradske knjižnice Pazin i pazinskog ogranka Matice hrvatske. Svoje pjesme objavljivala je i u lokalnim časopisima, kao i u Zarezu te u časopisu Forum. Recenzirajući njezinu poeziju, književna kritičarka Darija Žilić za pjesme Jane Prević Finderle napisat će da je riječ o "vješto ispisanoj pohvali običnom životu". Urednik njezine zbirke Dinko Telećan, pak, kao temeljnu notu autoričinih pjesama naznačit će vedrinu. Najtoplije vam preporučujemo ove pjesme i unaprijed se radujemo onima koje slijede.
BOŽIDAR MALJKOVIĆ O SPLITU: Taj čarobni miris nikad prije nisam osjetio

BOŽIDAR MALJKOVIĆ O SPLITU: Taj čarobni miris nikad prije nisam osjetio

"Da sam normalan, poludio bih, kada sam ljeta gospodnjeg 1986. dobio poziv od Splićana. Tada je Prvi maj još bio ozbiljan praznik... Da sam normalan, poludio bih, kad sam stigao na aerodrom osjetio sam u nosu stare mirise mora, smreke, borovine, palmi i nečega magičnog što samo bog zna i ljubomorno čuva kao i stari pariški majstori parfema svoju recepturu; 80 kilometara odatle, u Vodicama sam odrastao, ali taj čarobni miris nikada nisam osjetio...", piše legendarni košarkaški trener Božidar Maljković u tekstu koji je od njega naručio Košarkaški klub Split, nekadašnja Jugoplastika s kojom se Maljković proslavio vodeći je do dvije titule europskog prvaka. Povod? Trideset godina otkako je Jugoplastika predvođena Tonijem Kukočem, Dinom Rađom, Velimirom Perasovićem i Goranom Sobinom u Münchenu osvojila titulu europskog prvaka.
IVICA OSIM O RATU: U vrijeme kad svijet poludi, kad ljudi podivljaju...

IVICA OSIM O RATU: U vrijeme kad svijet poludi, kad ljudi podivljaju...

„Najgora vijest koja mi je stigla iz Sarajeva je kad su mi javili da je ubijen Sulejman Kulović koji je igrao u Željezničaru. Suljo je bio duša od čovjeka, ne bi nikog pipnuo, a ubili ga. Ali eto, takav je rat. Dovoljno je kad saznaš da su ubili dijete u majčinom naručju. I to snajperista koji vidi sve. Znači ciljano gađa i ubije dijete. To je vrhunac. Kad to doživiš pitaš se ko su ljudi s te strane koji mogu tako nešto učiniti. Tu obično poludiš. Ako je još neko koga poznaješ, onda ti bude još teže…Jedino što me spašavalo u to vrijeme je kad smo igrali utakmicu. Posvetiš se tome, misliš o utakmici“, piše slavni nogometni trener i jedna od jugoslavenskih nogometnih ikona Ivica Osim Švabo - trener koji je raspad Jugoslavije dočekao na kormilu njezine nogometne reprezentacije. Ovaj tekst napisao je kao predgovor knjizi "Djetinjstvo u ratu", Jasminka Halilovića, iznoseći svoja sjećanja na ratove s početka devedesetih, točnije na razdoblje opsade Sarajeva.

Arhiva

Lupiga TV

REZULTAT SJAJNE SURADNJE: „Ovoga puta najebat će vođe“

REZULTAT SJAJNE SURADNJE: „Ovoga puta najebat će vođe“

Nije da do sada nisu surađivali mali milijun puta, što ne treba čuditi, jer osim što dijele neke glazbenike, imaju i vrlo blizak izričaj. No, ovaj put su Picksiebneri i Cinkuši napravili čudo. I to u vidu prvog zajedničkog singla. Nazvali su ga „Vođe“. „Pjesma je nastala pod utjecajem svakodnevnog zavirivanja u 'televizijske izloge', a uloge bendova u pjesmi smišljeno su podijeljene. Tako je uloga Picksiebnera više narativnog karaktera te su zaduženi za glazbenu pratnju i dočaravanje specijalnih efekata u pjesmi, dok su Cinkuši, na sebi svojstven način, odgovorni za vokalnu izvedbu refrena. Sâm refren pjesme ujedno je i oda 'Velikom vođi', a tko je Vođa, on, ona ili oni, na svakome je od vas da to otkrije i zamisli“, objašnjavaju rezultate ove suradnje iz Picksiebnera i Cinkuša, dva sjajna benda koja, nažalost, još uvijek nisu dovoljno prepoznata u široj javnosti.
FRONTMEN GOBLINA: „Najsretnija zemlja na svetu je zemlja u kojoj nema punka“

FRONTMEN GOBLINA: „Najsretnija zemlja na svetu je zemlja u kojoj nema punka“

"Uvek sam govorio da je najsretnija zemlja na svetu zemlja u kojoj nema punk-rocka, u kojoj nema bunta, ali trenutno takva zemlja ne postoji. Ne postoji savršeni svet, savršeno uređenje i uvek će neko da bude potlačen – manje ili više. Mi trenutno živimo u nekom svetu gde je većina ljudi potlačena", reći će u razgovoru za Lupigu Branko Golubović - Golub, frontmen benda Goblin, kojem je nedavno objavljena knjiga "Izgužvane misli". Golub se već godinama nalazi u raznim humanitarnim misijama po dalekom istoku, a dolasci u Srbiju su retki. Ovog puta stigao je upravo u vreme kad Beogradom ponovno kolaju ulični protesti kontra aktuelne vlasti, a jedna od nosećih pjesama na tim protestima je upravo himna protestnih devedesetih u izvođenju Goblina - "Ima nas". Bilo je tako i onog 5. oktobra, a razvoj situacije nakon tog događaja kod Goluba je ostavila gorak okus.
ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

Na tribini „Mržnja i likovni izričaj“, sedmoj iz ciklusa „Zašto se mrzimo?“, sudjelovao je i karikaturist Nik Titanik koji je otkrio kako se karikaturom počeo baviti da bi ukazao na loše pojave u društvu. No, upravo zbog toga doživio je mržnju usmjerenu prema njemu kroz prijetnje i bušenje guma na automobilu. U grafičkom dizajnu izražavanje nije direktno primjetno, a češće se javlja u grafitima, rekao je povjesničar umjetnosti i grafički dizajner Dejan Kršić. “Najbliže tome su ratni i politički plakati, ali i tu se obično negativna osjećanja prema nekome ili nečemu drugom, pokušavaju upakirati kao pozitivna osjećanja prema vlastitoj strani, npr. ljubav prema domovini, zaštita bližnjih i slično”, naglasio je Kršić. Kao primjer naveo je agitacijske plakate od početka 20. stoljeća do danas te antisemitske plakate iz Drugog svjetskog rata.
VIKEND "NA VODI": Novi dokumentarac Gorana Devića stiže u kino Europa

VIKEND "NA VODI": Novi dokumentarac Gorana Devića stiže u kino Europa

Radi se o nesvakidašnjim pričama. Tu su Mićo i Mario, dvojica ribiča i, ujedno, najboljih prijatelja koji su u ratu bili na suprotstavljenim stranama, a osim njih gledamo i odvjetnika koji "trenira" svog sina kako bi jednom otišao daleko odavde te sudbinu jednog bivšeg radnika u sisačkoj željezari koji sada živi od sakupljanja balvana s površine rijeke. Ukratko je to opis hvaljenog dokumentarca Gorana Devića "Na vodi", koji ovoga vikenda stiže na repertoar zagrebačkog kina Europa. Moći će se pogledati u dvorani Müller. "Univerzalnost tople priče o međuljudskim odnosima te onome što nas kao ljude, unatoč svakodnevnim razmiricama, povezuje, prepoznao je žiri DOK Leipziga, jednog od najvećih festivala dokumentarnog filma u Europi, dodijelivši filmu posebno priznanje, kao i publika festivala u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu", napominju iz Restart Labela, distributera filma.
POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

„Stabla, koje tu raste barem osamdeset godina, više neće biti“, zadnje su riječi koje se čuju na video snimci koju je glazbenik Darko Rundek postavio na svojoj Facebook stranici, a kojom upozorava kako stabla koje je "kao slavoluk" stajalo na ulazu u zagrebačku Kinoteku više nema. Video počinje uz zvonjavu crkvenih zvona, a uz ono što je od stabla ostalo – veliki panj – Rundek i troje njegovih prijatelja zapalili su svijeću. „Posjekli su ga zbog toga što je malo diglo asfalt ovdje“, govori Rundek pokazujući na Kordunsku ulicu i objašnjavajući kako je stablo stajalo kao slavoluk na ulazu u Kinoteku. Kaže i da će štetu koje je napravilo korijenje stabla komunalne službe ionako morati popraviti.

Arhiva

Misao dana

“Ja znam, kad je to potrebno, skinuti lavlju kožu da bih navukao kožu lisice”

Napoleon Bonaparte (1769 - 1821)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Za kim zvono zvoni? Za Srbijom!

    16.04.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Za kim zvono zvoni? Za Srbijom!

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ne opraštaj nam Bože!

    04.04.2019.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Ne opraštaj nam Bože!

  3. OTETO IZ TMINE: Srpsko samoobmanjivanje o kolektivnoj nevinosti u klanju

    29.03.2019.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Srpsko samoobmanjivanje o kolektivnoj nevinosti u klanju

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije