Novice

SLUČAJ GOSPODINA R.: „Zaustavljeni ste zbog pozdravljanja nacističkim pozdravom“

SLUČAJ GOSPODINA R.: „Zaustavljeni ste zbog pozdravljanja nacističkim pozdravom“

„Vidi, sjećaš li se možda filma od Stanleya Kubricka 'Dr. Strangelove' i lika koji podiže desnicu u nacistički pozdrav, a zatim se ljevicom udara po njoj da se spusti? E, ti znaš i moje frendove, J. i A., pa čak i duže nego što znaš mene. Eto, to je to, taj pozdrav je neka naša stara interna zajebancija, satirično ismijavanje ondašnjih Adolfovih nacional-socijalista i današnjih neonacista“, započinje R. svoju priču. „Prije nekih šest tjedana, jednog jutra u vrijeme lockdowna, skupio sam kavu za van i krenuo preko frankfurtskog Starog mosta naći se s J. i A. Došao sam tamo do onog velikog raskrižja i čekao da pređem semafor, gdje su me čekali. Ugledao sam ih i krećući se prema njima napravio taj 'Strangelove geg'. Smijali smo se kad sam im prišao, ali okrenut leđima u tom trenutku nisam razumio naglu promjenu njihovih izraza lica. 'Guten tag', začuo se grub i ozbiljan glas. Okrenuo sam se, a iza mene su stajala tri policajca"
ČASNA SESTRA TERESA FORCADES: „Odeš u Beč, izgleda kao Barcelona, odeš negdje drugo, sve je isto, Starbucks, Zara …“

ČASNA SESTRA TERESA FORCADES: „Odeš u Beč, izgleda kao Barcelona, odeš negdje drugo, sve je isto, Starbucks, Zara …“

Teresu Forcades nazivaju najradikalnijom časnom sestrom u Europi. Takav status u hrvatskim medijima zaslužila je jer odašilje poruke na kakve ovdašnji vjernici nisu previše navikli, a pogotovo ne na poruke u kojima kritizira kapitalistički sustav. Sestra Teresa je katalonska liječnica i benediktinka. Internu medicinu specijalizirala je u Sjedinjenim Državama, na Sveučilištu u Buffalu, a teologiju magistrirala na Harvardu. Na temi javnog zdravstva doktorirala je na Sveučilištu u Barceloni, a na Katalonskom teološkom sveučilištu doktorirala je i teologiju. Časna sestra je već 24 godine. U Hrvatsku je Teresa Forcades dolazila više puta. Mnogi će se odmah sjetiti kako je gostovala na Filozofskom teatru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, ali i petog FALIŠ-a. Ovaj put stigla je u Dubrovnik na Ljetnu školu teologije i održala predavanje na temu identiteta i politike. Tom prilikom dala je i intervju za portal Polis.
HRVATI I SRBI U HRVATSKOJ: U brojnim glavama rat ne prestaje

HRVATI I SRBI U HRVATSKOJ: U brojnim glavama rat ne prestaje

Uoči i neposredno nakon lokalnih izbora u Vukovaru bilo je nekoliko fizičkih nasrtaja i obračuna koji su imali jasan nacionalni predznak. Naravno, nije to od jučer. „Incidenti“ su česti posljednjih godina, od 2013.,kada su počela organizirana okupljanja protiv stavljanja dvojezičnih ploča, dakle i ćiriličnih, na pročelja javnih zgrada. Te je godine vukovarski gradonačelnik postao mladi Ivan Penava. Tada je Penava bio dužnosnik HDZ-a, a pred parlamentarne izbore 2020. godine izašao je iz te stranke i u izbore išao kao neovisni kandidat, ali pod znakom Domovinskog pokreta. Ti okršaji najčešće imaju ulogu i smisao zastrašivanja cijele nacionalne zajednice, pogotovo kad su nasilnici Hrvati, a žrtve Srbi. Katkad je silnik Srbin, a žrtva Hrvat, kako je to bilo početkom lipnja kada je 30-godišnji Srbin fizički napao 13-godišnjaka zato što je dječak imao hrvatski grb na zaštitnoj maski.
POPRAVLJEN MURAL RATKU MLADIĆU: Ratnom zločincu stavljena „krv“ na ruke

POPRAVLJEN MURAL RATKU MLADIĆU: Ratnom zločincu stavljena „krv“ na ruke

Na dan kada je u Bosni i Hercegovini visoki predstavnik, Valentin Inzko, nametnuo dopune u Kaznenom zakonu kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, u centru Beograda osvanuo je veliki mural posvećen ratnom zločincu Ratku Mladiću. Mural prikazuje bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske kako s gordim izrazom lica salutira, a rađen je na osnovu fotografije koju je svojevremeno snimio Drago Vejnović za agenciju European Pressphoto. Već jučer mural naslikan u Njegoševoj ulici na Vračaru doživio je subverzivnu intervenciju. Naime, netko je Mladićevu ruku kojom salutira posuo crvenom bojom simbolično pokazujući kako je Mladić okrvavio svoje ruke. I nije prvi put. Mural naslikan u Novom Beogradu po motivu s iste fotografije prebojan je plavom bojom početkom prošlog mjeseca i također pije toga pošprican crvenom bojom.
RJEŠENJE JE TU, ALI TKO ĆE GA PRVI ISKORISTITI: Ovako bi se mogla obilježiti mjesta stradanja civila u ratu

RJEŠENJE JE TU, ALI TKO ĆE GA PRVI ISKORISTITI: Ovako bi se mogla obilježiti mjesta stradanja civila u ratu

„S jedne strane ovo rješenje ostavlja poruku kako je svaka civilna žrtva nalik nama, a s druge kako su životi fragilni“, stoji u obrazloženju odabira pobjedničkog rada na natječaju za kreiranje umjetničkog rješenja za komemoraciju civilnih žrtava rata. Naime, tražilo se umjetničko rješenje koje se može postaviti na neobilježena mjesta stradanja civila tijekom rata devedesetih godina, a odabrano je ono koje je ponudila diplomirana arhitektica iz Pule, Isabell Radešić. U svojoj prijavi pulska arhitektica navela je kako njeno umjetničko rješenje predlaže skup reflektirajućih metalnih ploha rasprostranjenih diljem države u kojima promatrač vidi svoj vlastiti odraz „Elementi su fragmenti cjelokupnog spomenika i pojedinačno su nedovršeni, a oblikovani su tako da podsjećaju na komade razbijenog ogledala. Ne postoje identični elementi, ali su svi prepoznatljivi i jasni“, pojasnila je Radešić. .

Arhiva

D&K

IZJAVA TJEDNA O „VELIKOM VOĐI“: Plenković je kao Martin Luther

IZJAVA TJEDNA O „VELIKOM VOĐI“: Plenković je kao Martin Luther

„Ima nešto u ponašanju i funkcioniranju Andreja Plenkovića što podsjeća i vuče stanovitu sličnost s utemeljiteljem protestantizma Martinom Lutherom, ne Kingom, znamenitim crnačkim vođom, već s onim koji se pojavio u Europi, na prijelazu s 15. na 16. stoljeće“, mrtav-ozbiljan je zapisao Robert Frak, glavni urednik Glasa Istre u svom komentaru koji je objavila ta tiskovina. Zapravo, nije hrvatski premijer tek sličan Martinu Lutheru, on je, da se zaključiti iz Frankovog teksta, po svemu i daleko bolji, mudriji te promišljeniji od najpoznatijeg svjetskog reformatora. Spominje tu Frank i obespravljene radnike i radničke interese, a upravo je široj javnosti glavni urednik Glasa Istre postao poznat po jednoj radničkoj temi. Naime, Frank je nedavno bio glavni akter skandala kada je otpustio troje novinara pulskog dnevnika. Problem je nastao jer su novinari upozoravali na pristranost Roberta Franka pri uređivanju Glasa Istre.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Slučaj Tesla

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Slučaj Tesla

Dida je rekao: „Ako je tačno da je Tesla reka, ka šta mu pripisuju, da je ponosan na svoj srpski rod i hrvacku domovinu, to znači da je debil. A zašto bi iko sa dvi čiste iša stavljat sliku debila na munitu? Ka da iovako nemamo pun kufer debila svud okolo, samo nan još fale i na šoldima. Da se razumimo, za mene vridi i obratno: da je Tesla reka da je ponosan na svoj hrvacki rod i srpsku domovinu, to bi takođe značilo da je debil, možda čak i veći, pošto je to isti kua. Zaludu ti, moj brale, i nauka i izumi i genijalni tehnički um kad si toliko puknut u glavu da moš bit ponosan na svoj srpski rod i hrvacku domovinu, odnosno obratno. Lipo kaže ona narodna da se budala ponosi sa onin čega se pametan srami.“ Zašto, dida? Dida je rekao: „Ako je tačno da je Tesla reka, ka šta mu pripisuju, da je ponosan na svoj srpski rod i hrvacku domovinu, to znači da je debil. A zašto bi iko sa dvi čiste iša stavljat sliku debila na munitu?"
NIZ SE NASTAVLJA: Splitski murali koji su zaživjeli punim plućima

NIZ SE NASTAVLJA: Splitski murali koji su zaživjeli punim plućima

U posljednje vrijeme Split je na istaknutim lokacijama dobio više zanimljivih murala. Posvećeni su ljudima koji su svojim radom zadužili grad, poput Tome Bebića, Alema Ćurina ili Palmine Piplović, a iza ovog dobro osmišljenog projekta stoji građanska inicijativa Split (G®IST), udruga koja već više od desetljeća djeluje uporno, konstantno i na različite načine. Dabome, radi se o paradoksu kakvih u Splitu nikad nije manjkalo. Intrigantno je kako usprkos i unatoč svemu iznesenom, G®IST praktički radi bez ikakvih državnih dotacija, bez sredstava Europske unije, jednom riječju - bez bilo kojih fondova. "Murali su krenuli od ideje da se Split primjereno oduži velikom likovnom umjetniku Borisu Bućanu, zacijelo najpoznatijem po svjetski priznatim plakatima rađenim za splitski HNK u posljednjim dekadama 20. stoljeća. Predložena lokacija toga murala je fasada Kuće Jelaska", kaže nam jedan od inicijatora.
PSEUDOARHEOLOGIJA I „PIRAMIDE“ U VISOKOM: Zašto u javnosti izmišljotina ima vrednost istine i kome to koristi?

PSEUDOARHEOLOGIJA I „PIRAMIDE“ U VISOKOM: Zašto u javnosti izmišljotina ima vrednost istine i kome to koristi?

Semir Osmangić je samoproklamovani istraživač i pseudoarheolog. Takođe je i autor knjiga o susretu vanzemaljaca i ljudi, i pseudonačnih radova među kojima se ističe onaj u kome tvrdi da se Maje "moraju smatrati časovničarima kosmosa, čiji je zadatak da podese zemaljsku frekvenciju i usklade je sa vibracijama Sunca". Arheolozi, oni sa diplomama i stručnim iskustvom, nisu potvrdili ni jednu jedinu piramidu u dolini Visočice. Nisu pronašli niti identifikovali arheološke alate ili bilo kakve znake naselja za izgradnju piramida. Jedinu korist od Osmanagićevog projekta imaju turizam i gradić Visoko, za koji se pre toga nije znalo. Novinari su čak primetili da meštani govore kako će je, ako arheolozi ne pronađu piramidu, sami napraviti tokom noći. U narodu Semir Osmanagić ima veći renome od pravih arheologa i naučnika koji pokušavaju da dokažu šta jeste a šta nije prava istorijska činjenica. Šta to govori o nama, našoj kulturi?
ŠOKANTNO - #PRIRODNAŽENA: Mala revolucija Kristine Kovač

ŠOKANTNO - #PRIRODNAŽENA: Mala revolucija Kristine Kovač

Pjevačica i skladateljica Kristina Kovač prije tri je dana objavila fotografiju s ljetovanja na kojoj su ona i kćer, prekrasno nasmijane, bez šminke, filtera, sasvim prirodne i opuštene, sretne ... Tu su fotografiju prenijeli tabloidi uz naslove kako je Kristina Kovač „propala“. Uz senzacionalističku opasku „ŠOKANTNO“ pisali su kako je „nekad zgodna brineta“ danas neprepoznatljiva, sijeda, puna bora i „baš stara“. Pored žene koja je izašla iz kalupa u kakve nas se uporno uteže, mediji su propustili na fotografiji vidjeti opuštenost i sreću. Naime, kada su u pitanju žene, sadržaj se prečesto stavlja u drugi plan. Tako kada izaberemo nove saborske zastupnice, ne čitamo o njihovim kompetencijama i uspjesima u karijerama koliko o njihovim outfitima kad prvi dan zakorače u Sabora. Kada slavne žene rode, ne čitamo o njihovim iskustvima poroda i majčinstva, čitamo i gledamo kako su se brzo „vratile u formu“ i kako odlično izgledaju netom nakon poroda.

Arhiva

Lupiga TV

TEATAR PANDEMIJI USPRKOS: Što smo sve gledali protekle sezone

TEATAR PANDEMIJI USPRKOS: Što smo sve gledali protekle sezone

Kazališta su u nedavno završenoj zagrebačkoj sezoni ponudila svoj odgovor izazovu pandemije Covida-19 – unatoč maskama, praznim sjedištima u dvoranama zbog fizičke distance, mjerenju temperature na ulazu, probama u nemogućim uvjetima – brojne predstave su ipak igrane uživo, pred gledateljima i gledateljicama, što je u protekloj godini i sezoni u mnogim teatrima širom kazališnog globusa bila više iznimka i privilegija nego pravilo. Negdje u proljeće prošle godine, netom nakon pojave zloćudnog virusa u našim životima, u kazališnim krugovima se često citirala misao velikog njemačkog pjesnika i dramatičara Friedricha Hoelderlina: „Gdje postoji opasnost, raste također ono spasonosno.“ Opasnost je spoznata, preostaje i dalje potraga za onim spasonosnim. Pa evo što smo odgledali i izabrali iz iz pandemijske sezone.
KELTI: Skok u jedno nevreme kojeg bi mnogi rado zaboravili

KELTI: Skok u jedno nevreme kojeg bi mnogi rado zaboravili

U nekim drugim delovima sveta, 1993. godina bila je godina kao i svaka druga, najpoznatija po tome što je Bill Clinton postao američki predsednik. U bivšoj Jugoslaviji je to bila treća godina rata u Hrvatskoj i druga rata u Bosni i Hercegovini. U Srbiji (koja „u ratovima nije učestvovala“, ali je slala oružje i dobrovoljce te ostale paravojne i parapolicijske bandite po komšiluku) to je, pak, bila godina hiperinflacije koja se opasno približavala svetskom rekordu. Dinar je devalvirao na dnevnom nivou, a svakih nekoliko meseci dolazilo je do denominacije, odnosno skidanja prekobrojnih nula s novčanica. U praksi je to značilo da su plate i penzije pale na jednocifreni ili dvocifreni broj nemačkih maraka na mesečnom nivou, da ih je trebalo menjati u nemačku valutu još istog dana jer bi već sutradan ta suma u dinarima bila gotovo potpuno bezvredna.
REŽISERKA „SRPSKE MAJKE“: „Ceci očito smeta podsećanje na deo biografije koji nije nastao na binama ili pod šatorima“

REŽISERKA „SRPSKE MAJKE“: „Ceci očito smeta podsećanje na deo biografije koji nije nastao na binama ili pod šatorima“

"Naša ideja nije bila da naštetimo Svetlani Ražnatović, ili bilo kom drugom 'junaku', već da podsetimo njene savremenike i edukujemo mlade ljude šta je sve uticalo na sunovrat ovog društva, kako nam se ovakvi ljudi i ovakvi događaji nikad više ne bi ponovili", kaže u razgovoru za Lupigu Jovana S. Polić, režiserka i koscenaristica "Srpske majke" epizode serijala "Junaci doba zlog", koja se bavi popularnom turboflk pjevačicom. Očekivano, „Srpska majka“ izazvala je buru u javnosti odmah nakon što je emitirana na N1 televiziji. Gledanost je bila velika, a i na YouTube kanalu N1 televizije emisiju je pogledalo više od pola milijuna gledatelja. Međutim, poslije samo tri dana uklonjena je s tog servisa. Zahtjev za uklanjanjem podnio je Cecin YouTube kanal, pozivajući se na kršenje autorskih prava. "Ne pokušava ona sopstvenu prošlost da spakuje u tu fijoku zaborava jer se kaje ili stidi, već zbog slike koju o sebi stvara u javnosti", komentira Polić.
SRĐAN GOJKOVIĆ GILE: „Gonič robova šiba bičem, a mi samo trčimo“

SRĐAN GOJKOVIĆ GILE: „Gonič robova šiba bičem, a mi samo trčimo“

"Ne pratim ništa. Dosta kontrolisano sam sprečio upliv masovnih medija u moj život, tako da niti čitam novine, niti pratim politiku, niti gledam vesti na televiziji pošto je to sve manje-više propaganda. To utiče na tvoje mentalno zdravlje. Mene to truje i razvija anksioznost i strah. Kad gledaš vesti, recimo. Pa onda ne znam ni ko je danas politički korektan, a ko nije. Uopće se ne susrećem s takvim temama u svom životu. Svako od nas bira neki svoj kosmos", reći će frontmen Električnog orgazma, Srđan Gojković Gile, u razgovoru za Lupigu. S dugovječnim beogradskim rockerom našli smo se nakon nastupa Orgazma, koji se nakon dugog koncertnog pandemijskog posta održao početkom mjeseca u Zagrebu. Bila je to sasvim dobra prilika da razgovaramo o nekim muzičkim, ali i životnim temama koje je nametnula, posebno glazbenicima, sveprisutna pandemija koronavirusa.
SEDAM STRAHOVA NA DASKAMA: Kako se kale demoni

SEDAM STRAHOVA NA DASKAMA: Kako se kale demoni

"U Muzičkoj školi u Zenici su govorili ljudima da idu na pevanje. 'Pevanje' su bili krici u toku batinanja. Kada su ti krici postajali glasniji, oni su pojačavali muziku (u muzičkoj su školi) da zaguše te krike", prepričao je novinar Nemanja Stjepanović, suautor fotomonografije „Iza sedam logora – od zločina kulture do kulture zločina“ Viktora Ivančića i fotoreportera Hrvoja Polana. Kada radite horor, a jedan od njegovih bitnih elemenata je ratni zločin i mučenje, prikaz tog nasilja ne čini se nelogičnim. A u predstavi "Sedam strahova" nećete čuti krikove iz logora Muzičke škole, barem ne ušima i nećete se nagledati škole uopće. Od fascinantnog teksta Selvedina Avdića ovdje se koristi samo dijaloge. Ostale riječi ispadaju iz zidova, zvučnika, reflektora i kroki rješenja za Avdićevu i narodnu bujnu maštu. Umjesto bezbroj jebozovnih kostima spomenutih u romanu, samo je jedan obukla sjajnoj Lani Delić.

Arhiva

Misao dana

“Neke knjige su nezasluženo zaboravljene; nijedna nije nezasluženo zapamćena”

Wystan Hugh Auden (1907 - 1973)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

    13.07.2021.

    Lana Bobić

    LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

  2. PRŽENJE MOZGA: Utvare iz našeg sokaka

    05.07.2021.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Utvare iz našeg sokaka

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Noć u gradu

    21.06.2021.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Noć u gradu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije