Novice

OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

Nikad se ne zna čemu će Vojislav Šešelj zatrebati, te ga stoga valja sačuvati i držati na kratkom lancu, ne bi li razjapio svoju čeljust na drugačije misleće, ključna je ideja u odnosu srbijanskog političkog vrha prema ratnom zločincu iz skupštinske klupe. Još od Slobodana Miloševića koji ga je koristio za obračune sa studentima, taksistima, novinarima nesrpskih prezimena, ratno huškanje i politički rad iza prve linije fronta. Uvek zaštićen, i danas uživa kao personifikacija neuništive velikosrpske ideje i glasnogovornik neugaslih želja kalemegdanskih vlastodržaca. Vojislav Šešelj drži reč, uistinu je ponosan na svoja zlodela, odnosno „pripisane“ zločine, kako je rekao nakon izricanja presude. Aleksandar Vučić je, pak, izgovorio da je Srbija „za Hrvate mnogo uradila“ i da "čeka hrvatsku predsednicu Kolindu Grabar Kitarović da se time pohvali".
SPAS IZ ZABORAVA: Kako se „naša Ana Frank“ našla u stripu

SPAS IZ ZABORAVA: Kako se „naša Ana Frank“ našla u stripu

Slučaj jedne 19-godišnje Beograđanke, istina rodom iz Beča, ali po svemu ostalom Beograđanke, istina, Jevrejke, ali opet Beograđanke, sa kraja 1941. i početka 1942. godine odnedavno je putem stripa našao put do onih koji su sad tek koju godinu mlađi od nje iz tog perioda. Ta Beograđanka se zvala Hilda Dajč. U trenucima kad je odlučila da samoinicijativno ode u logor Staro sajmište Hilda Dajč je imala samo 19 godina. Nije želela ostaviti prijatelje i sunarodnike na milost i nemilost te se prijavila da kao medicinska sestra pomogne. Iza sebe je, potajno, ostavila četiri pisma, a ona bi se kao jedno od retkih svedočanstava o onome što se dešavalo iza bodljikave žice na Starom sajmištu, mogla uporediti sa dnevnikom Ane Frank. Nedavno su pisma dobila svoj vizuelni identitet putem stripa koji je uradio Saša Rakezić, odnosno Zograf.
DOSTA JE „ALTERNATIVNIH ČINJENICA“: „Pokušavaju nas vratiti u stoljeća za koja smo mislili da su davno za nama“

DOSTA JE „ALTERNATIVNIH ČINJENICA“: „Pokušavaju nas vratiti u stoljeća za koja smo mislili da su davno za nama“

„Kao što vidimo cijela zemlja izložena je retradicionalizaciji i raznim nazadnjačkim pritiscima zbog kojih već sada cijelo društvo ide u nešto što ne bih nazvao smjer prema boljoj budućnosti, nego nas žele vratiti u stoljeća za koja smo mislili da su davno za nama. Mi smo znanstvenici i želimo ukazati da znanost ima taj potencijal i tu snagu da nas činjenicama i racionalnom argumentacijom izvuče iz smjera u kojem nas se tjera“, objašnjava za Lupigu mladi znanstvenik, Nikola Biliškov iz Organizacijskog tima Marša za znanost. Simbolično, u pet do dvanaest (11:55), Marš za znanost će se održati u Zagrebu i Splitu. Od lanjskog okupljanja, kažu organizatori, svjedočimo daljnjem srozavanju obrazovanja i znanosti u našoj zemlji i, uslijed svega, znanstvenici, liječnici i studenti odlaze iz zemlje jer je u njoj sve manje posla i perspektive.
HLADNO I EGZAKTNO: Računalo se poigralo s pretjerivanjem protivnika Istanbulske – nije 70.000, već 5.053

HLADNO I EGZAKTNO: Računalo se poigralo s pretjerivanjem protivnika Istanbulske – nije 70.000, već 5.053

Kao što je bio slučaj i s prosvjedom u Zagrebu tako je i dugo najavljivani prosvjed u Splitu protiv Istanbulske konvencije, prosvjeda s vrlo zavidnom logistikom, izazvao burne javne rasprave o broju prosvjednika. Raspravu je hladno riješilo računalo i tako demantiralo napuhane brojke koje su olako izbacivali protivnici Istanbulske konvencije. Podsjetimo, neki „portali“ u izvještajima s prošlomjesečnog prosvjeda u Zagrebu su govorili o 70.000 prosvjednika, a nakon jučerašnjeg okupljanja u Splitu špekuliralo se s identičnom brojkom te se tvrdilo da se na Rivi okupilo čak 70.000 osoba.
JUNAČKI POTEZ: Kako su hrabri hrvatski mediji rekli odlučno „NE“ Zdravku Mamiću, s 15 godina zakašnjenja

JUNAČKI POTEZ: Kako su hrabri hrvatski mediji rekli odlučno „NE“ Zdravku Mamiću, s 15 godina zakašnjenja

Svega 15-ak godina nakon što je to trebalo napraviti – kada bi to imalo nekakvog smisla i moglo polučiti nekakav rezultat – Styrijini mediji šokirali su nas „oštrom i odlučnom akcijom“. Nakon što su dan prije na svojim portalima uredno prenijeli zadnji od Mamićevih monologa koje neki nazivaju i press konferencijama, Večernji list i 24 sata su nas u svojim tiskanim izdanjima izvijestili da „Mamićeve uvrede“ i „besmislena lupetanja“ više neće prenositi! U 24 sata su, točnije rečeno, prostor namijenjen Mamićevim riječima ispunili s „bla bla bla bla...“, što su mnogi proglasili baš dobrom forom. Je, bila bi to baš dobra fora 2004. ili 2006. godine pa čak i 2010., kad u Mamićevim istupima nije bilo ništa manje uvreda i besmislenog lupetanja negoli u njegovom posljednjem obraćanju medijima.

Arhiva

D&K

DAMIR ŠAGOLJ: Kako smo dobili Pulitzera

DAMIR ŠAGOLJ: Kako smo dobili Pulitzera

Bespomoćan, osramoćen i beskrajno ljut, sve što sam mogao je slikati nadajući se da to sve ima nekog smisla. Teška scena umiranja dječaka za kojeg je spas, dok još nije bilo prekasno, bio nadohvat ruke, i ta meni skoro negledljiva fotografija otvorile su jednu od priča za koju je Reuters te godine dobio prvu u nizu velikih nagrada za izvještavanje o ovoj strašnoj priči. Više će ljudi vidjeti te slike i saznati za tu tragediju, tješim se u uobičajenom vrtlogu emocija nakon priznanja za izvještavanje o tuđoj nesreći. Pet godina i hiljade strašnih fotografija nakog toga, u prašini novopodignutog izbjegličkog kampa pored Koks Bazara u Bangladešu, gdje su se slile stotine hiljada svježe prognanih, ponovo isti osjećaj. Majka Abdul Aziza, još jednog anđela koji ispašta naše grijehe, nije mogla suzdržati suze i bijes dok mi je pokušavala objasniti neobjašnjivo.
TUMAČENJA ANDRIĆEVIH DJELA U FUNKCIJI DNEVNE POLITIKE: Alijom Đerzelezom protiv Bošnjaka

TUMAČENJA ANDRIĆEVIH DJELA U FUNKCIJI DNEVNE POLITIKE: Alijom Đerzelezom protiv Bošnjaka

Jedan od hvaljenih i isto toliko osporavanih tekstova Ive Andrića je „Đerzelez u hanu“, kao dio trilogije „Put Alije Đerzeleza“. I ova priča je nekim autorima poslužila kako bi pokazali na koji je način Andrić bošnjačkog heroja sveo na nivo „smiješnog“ i nezgrapnog čovjeka, a gdje je osnovni motiv ovako svedenih računa nacionalističko marginaliziranje Bošnjaka. Đerzelez je glavni lik priče, ali je agon i smisao narativa premješten s glavnog lika na svjetinu. Suprotnosti se međusobno uslovljavaju, ne u smislu odabira i granica, nego u smislu postojanja i mogućnosti. Čini mi se na isti način kako je Andrić svog junaka sa bojnog polja „doveo“ u han, tako je i esencijalistička kritika svijet Andrićevog djela iz književnosti, s jedne strane, premjestila na nivo historiografije, a s druge strane na nivo dnevne politike.
BURE BARUTA: Provozat ću se i ja, čim me malo prođe stid

BURE BARUTA: Provozat ću se i ja, čim me malo prođe stid

U Sarajevu je uvijek tako. I kad se dogodi nešto lijepo, uvijek će ostati prostora da se pristojan čovjek stidi. Ko ne zna to – ne zna Sarajevo. Vijest da je obnovljena sarajevska žičara, i to donacijom od ukupno 7,5 miliona KM od holandskog nuklearnog fizičara s američkim pasošem, Edmonda Offermana, sarajevskog zeta i očigledno bitnog čovjeka u međunarodnim znanstvenim institucijama, dočekao sam, a kako bi drukčije, s blagom radošću podsjećanja, a kad je objavljen cjenovnik vožnji sarajevske žičare, ponovo me je dočekao stid. Za „domaće“ šest konvertibilnih maraka, a za strance – dvadeset. Kad se prestanemo diviti normalnim stvarima, a nenormalne, poput svih vidova segregacije smatrati prirodnim, mogli bismo postati društvo. Dotad, ostajemo, tematski nacionalistički park.
ŽIVOTNI I SPISATELJSKI PAR: „Svijet od nas želi priče o tome kako smo primitivni, svadljivi i ratoborni“

ŽIVOTNI I SPISATELJSKI PAR: „Svijet od nas želi priče o tome kako smo primitivni, svadljivi i ratoborni“

"Bez obzira u koliko smo dobrim ili manje dobrim odnosima s BiH, Srbijom, Slovenijom, Crnom Gorom ili Makedonijom, nikada ni s jednom drugom europskom zemljom nećemo biti u boljim odnosima jer nikome drugome jednostavno nismo dovoljno relevantni", kažu u razgovoru za Lupigu Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen, životni i spisateljski par, koji se skrasio u istarskom Ližnjanu gdje vode knjižnicu i književno svratište „Zvona i Nari“ u kojem je do sad gostovalo više od 150 autorica i autora. Uređuju i časopis ZiN Daily te su pokrenuli književnu nagradu koja se dodjeljuje u više kategorija. "Možemo samo skrenuti pažnju na činjenicu da projekt svratišta i knjižnice nose ukupno tri osobe, od kojih je jedna, naš sin Ljubomir, mahom zaokupljena završavanjem četvrtog razreda osnovne škole", kažu nam naši sugovornici.
OTVORENO PISMO ĐAVOLA SRPSKIM EPISKOPIMA I HRVATSKIM BISKUPIMA: „Prestanite da me optužujete i klevećete!“

OTVORENO PISMO ĐAVOLA SRPSKIM EPISKOPIMA I HRVATSKIM BISKUPIMA: „Prestanite da me optužujete i klevećete!“

Pa vi neprestano govorite o meni, puna su vam usta Đavola, Satana vam sa jezika ne silazi! Optužujete me, nabeđujete i klevećete za najrazličitija nepočinstva, kao da ja nemam pametnija posla nego da se bavim vašim zaludicama. I katolički i pravoslavni namesnici Boga na zemlji, iako zavađeni na krv i nož, u jednoj stvari potpuno su složni: ja sam odgovoran za sve što im nije po volji – od Novog svetskog poretka, preko demokratije, liberalnih vrednosti, ljudskih prava i sloboda, sekularizacije, kriv sam što ih novinari optužuju za pedofiliju, kriv sam za inokosne osobenjake kojima se ne sviđa što crkva ne plaća porez, lično sam odgovoran što ima i nekih apartnih čudaka koji neće da učestvuju u hodu za život ili u odbrani otetog Kosova, kriv sam za pozapadnjačenje vernog naroda, za odrođavanje od nacije i crkve, za svaki zamislivi krimen.

Arhiva

Lupiga TV

#MALAGURSKIVIDIŠTANAMRADE: Srpski teoretičar zavjere zaratio s hrvatskim medijima zbog gostovanja u Zagrebu

#MALAGURSKIVIDIŠTANAMRADE: Srpski teoretičar zavjere zaratio s hrvatskim medijima zbog gostovanja u Zagrebu

„Džaba vam laži i mržnja, istinu nećete ugušiti, pravda će pobediti“, uvrijeđeno je podviknuo slavni teoretičar zavjera Boris Malagurski, nakon što je objavljen tekst o njegovom zagrebačkom gostovanju u Srpskom privrednom društvu Privrednik. Naime, Privrednik koji je u zadnje vrijeme široj javnosti postao poznat po organizaciji vrlo posjećenih i kvalitetnih tribina o nekim važnim temama, odlučio je večeras ugostiti Malagurskog i premijerno prikazati njegov „dokumentarni film“ – „Kosovo: Momenat u civilizaciji“. Faktograf je srpskog povratnika iz Kanade, o čijim je manipulativnim „dokumentarističkim“ tehnikama Lupiga već pisala, opisao kao "simpatizera i apologeta balkanskih krvoloka", "teoretičara zavjera koji koristi zapaljivu nacionalističku retoriku i nabrijava najniže nacionalističke strasti".
NAJBOLJE OD JAPANA: Kad ljudi misle na druge, a ne samo na sebe

NAJBOLJE OD JAPANA: Kad ljudi misle na druge, a ne samo na sebe

„Pokušao sam ljudima objasniti zašto toliko volim Japan, ali je to teško razumjeti sve dok ne dođete ovamo i doživite ga sami“, tim je riječima mladi Amerikanac korejskog porijekla, Dan Kang, opisao svoj kratki video o Japanu. U Tokio je stigao poslom, u tamošnju Googleovu podružnicu, a od tamo je često objavljivao jednominutne video uratke. Ovaj koji donosimo na ovom mjestu jedan je od njegovih najgledanijih uradaka s obzirom da zorno pokazuje zašto su Japanci miljama daleko od velike većine ostatka svijeta. Kang kaže kako je Japan nevjerojatan zbog bezbroj razloga, ali da se njemu omiljeni može sumirati u tri riječi – svjesnost o drugima. Potom svoje riječi ilustrira s nekoliko primjera te pokazuje kako izgledaju japanske pokretne stepenice ili kako se u kafićima bezbrižno može ostaviti mobitel ili laptop, a na ulici bicikl.
TAJNI SASTOJAK: Makedonski, toplo i sa puno duha

TAJNI SASTOJAK: Makedonski, toplo i sa puno duha

Ako vas ne “kupi” ponuđeni siže o pomalo smotanom tridesetogodišnjem šljakeru koji svog bolesnog oca pokušava izlečiti čudotvornim kolačem od marihuane koju je slučajno pronašao, pa tako upada u nevolju sa gangsterima koji ga jure, onda će to svakako učiniti uvodna scena. Narečeni radnik Vele (Veselinov) i njegov “comic relief” kolega Džem (Mehmet) odlaze kod nadri-lekara koji im pokušava prodati univerzalni lek za sve, od raka do erekcije, na bazi vode “sa memorijom” (ubačenim USB diskom, zapravo). Džem će shvatiti da je “isceliteljeva” priča o memorijskoj vodi ne samo šuplja nego i pokradena iz Nolanovog „Inceptiona“, i on i Vele će odustati od kupovine ma koliko Vele bio u stisci da ocu kako tako olakša bolove kad već ne može da nabavi lekove koji su preskupi čak i kada mu plata ne bi kasnila već četiri meseca.
NUSPOJAVE: Goran Bare i Majke predstavili novi album

NUSPOJAVE: Goran Bare i Majke predstavili novi album

Tjedni i tjedni napornog studijskog rada stoje iza Gorana Bareta i Majki, a djelić toga što čini njihov novi album sada je dostupno i na YouTubeu gdje je objavljen najnoviji singl Bareta i Majki – „Ljubav krvari“. Snimka je, kao i cijeli album, nastala u RSL studiju, smještenom u predgrađu Novog Mesta, a „master“ potpisuje Mario Rašić, inače odlični basista. Predstavljanje novog albuma, nazvanog „Nuspojave“, a na kojem se našlo sedam pjesama, održano je večeras u zagrebačkom music shopu „Nova ploča“, prilikom čega su riječ uzeli neki poznati hrvatski glazbeni kritičari, a Goran Bare za to je vrijeme izgledao kao da se poprilično dosađuje. Nakon predstavljanja "Nuspojava" uslijedilo je potpisivanje novog albuma obožavateljima Bareta i Majki.
STOMINUTNA STORIJA: Jozef K. u raljama plavih registratora

STOMINUTNA STORIJA: Jozef K. u raljama plavih registratora

Kažu da se Kafka grohotom smijao kada je prijateljima čitao neka poglavlja romana. „Proces“, paradoksalno, zaista sadrži neka izrazito komična mjesta, ona samo podcrtavaju sav apsurd i besmisao na kojima njegova proza počiva. Taj crni humor ponekada i ponese predstavu, kao u sceni kada slikar Titorelli (odličan Sven Medvešek) već gotovo izbezumljenom glavnom junaku Jozefu K. objašnjava kakve sve mogućnosti za njegovo oslobođenje imaju na raspolaganju. Tu smo u začaranom krugu: Jozef K. ne može dokazati da je nedužan obzirom da mu nitko neće reći za što je stvarno optužen, njegova krivnja je nedokaziva kao i njegova nevinost, o tomu da li se nekoga nekada, nakon optužbe i provedenog postupka zaista i oslobodilo ne može se znati, ali je to neprovjerljivo

Arhiva

Misao dana

“Budala ima veliku prednost pred pametnim čovjekom: uvijek je zadovoljan samim sobom”

Napoleon Bonaparte (1769 - 1821)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

    19.04.2018.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

  2. BURE BARUTA: Provozat ću se i ja, čim me malo prođe stid

    11.04.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Provozat ću se i ja, čim me malo prođe stid

  3. "SLUČAJ ABORTUS": Budimo realni, tražimo bolje zdravstvo!

    30.03.2018.

    Nataša Škaričić

    "SLUČAJ ABORTUS": Budimo realni, tražimo bolje zdravstvo!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije