Novice

ZASTUPNIK NJEMAČKOG DIE LINKEA: „Odlazi vam mladost, to ne može biti dobro za vas“

ZASTUPNIK NJEMAČKOG DIE LINKEA: „Odlazi vam mladost, to ne može biti dobro za vas“

"Euro kao valuta je trenutno loša varijanta, s obzirom da služi isključivo njemačkom izvozu", reći će u razgovoru za Lupigu Andrej Hunko, zastupnik Die Linkea u njemačkom Bundestagu. Die Linke je trenutno šesta politička snaga u Njemačkoj, a u Berlinu i još dvije savezne njemačke pokrajine ta stranka participra u vlasti. Nema sumnje da je Hunko kojim slučaj Hrvat i da uputi ovakvu vrstu kritike na račun nečega što Hrvatskoj donosi korist, da bi bio proglašen za veleizdajinka. No, zato je Njemačka to što jeste, a Hrvatska joj iz mjeseca u mjesec tek šalje više radne snage. S Hunkom, osim o euru koji se u Hrvatskoj s nestrpljenjem očekuje, razgovaramo i o budućnosti Europske unije, rastućoj nezaposlenosti u nekim članicama, ali i o skorom otvaranju pregovora između EU i Makedonije i Albanije.
IZOLIRANI I NEVIDLJIVI: Iza zidova psihijatrija i domova jačate ljudsku patnju

IZOLIRANI I NEVIDLJIVI: Iza zidova psihijatrija i domova jačate ljudsku patnju

Nakon što je ovoga mjeseca pristiglo izvješće Odbora Vijeća Europe za prevenciju mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja (CPT), u kojemu se opisuje stravično stanje u ustanovama za liječenje mentalnih bolesti, uključujući i one koje vode brigu o djeci, pet organizacija koje monitoriraju kršenja ljudskih prava te prava osoba s invaliditetom zatražile su od premijera Andreja Plenkovića da smanji broj osoba s invaliditetom izmještenih u ustanove socijalne skrbi. No, Hrvatska je daleko od pružanja njege na koju se obvezala EU i drugim instancama međunarodne zajednice. Rezultati istraživanja pravobraniteljice su ukazali na zabrinjavajuće kršenje prava osoba s duševnim smetnjama u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima. Kršena su im prava na zdravlje, pristup informacijama, slobodu kretanja, poštivanje dostojanstva, privatnosti, uključenost u zajednicu...
BETONIRANJE ZELENIH POVRŠINA: Bandićev investitor ima plan, ali na Sigetu kažu - No pasaran!

BETONIRANJE ZELENIH POVRŠINA: Bandićev investitor ima plan, ali na Sigetu kažu - No pasaran!

Udruga građana Siget već duže od godinu dana prosvjeduje protiv planirane gradnje u svojoj četvrti, navodeći da ovdje trgovački centar nije potreban, odnosno da Sigetu, ako se već želi graditi, kronično nedostaje prostora za sadržaje javne namjene. Prošle godine svom su Vijeću gradske četvrti predali i peticiju s 1.249 potpisa, kojom izražavaju protivljenje investitorskim planovima Vlade Leke. „Obzirom da se ponovno pojavio investitor s ‘dorađenim’ projektom i da se pokreće pitanje izgradnje, odlučili smo organizirati javni prosvjed na kojem ćemo iskazati svoje nezadovoljstvo, obrazložiti svoje argumente i tražiti da se na gradskoj čestici izgradi trg sa javnim sadržajem – knjižnica i čitaonica, igraonice, manje trgovine – poput onog u Zapruđu, koji je uostalom i bio u planu još 70-ih godina. Stoga pozivamo građane da se odazovu u što većem broju“, poručuju iz Udruge građana Siget.
BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

Za one kojima nacionalne stranke u BiH nisu pri srcu, u nedjelju navečer, 7. oktobra, nakon zatvaranja glasačkih mjesta i objavljivanja preliminarnih rezultata izbora stvari su izgledale doista katastrofalno. Sve u svemu, obećavalo se još četiri godine regresije, natezanja koje je rezultiralo sveopćim padom. U posljednje četiri godine mandata u kojima su vlast obnašali SDA, HDZ i SNSD nije učinjeno praktično ništa, i sve je izgledalo da će se tako i nastaviti: tenzije, prizivanje sukoba, zastoj u gradnji autoputa, pad životnog standarda. Skoro očajan, napisao sam Facebook status: “EU nas neće, sami ne znamo. Sretne vam još četiri godine ovoga. Ko ostane zadnji, neka ostavi ključ u ambasadi Sjedinjenih Američkih Država.” U međuvremenu, iz Mostara, oglasio se i Dragan Čović koji je jedva susprezao bijes, zbog činjenice da na, otprilike, jedan glas za njega dolaze čak tri za Komšića.
DOMOBRANCI NA POZICIJAMA: Uče malu djecu pucati i sve im je zavjera NATO-a i EU

DOMOBRANCI NA POZICIJAMA: Uče malu djecu pucati i sve im je zavjera NATO-a i EU

„Koliko će još dugo zapadni plaćenici, euro fašisti nanositi štetu narodu ove zemlje?", pitaju se "domobranci", a vjerujemo kako vam ova retorika zvuči itekako poznato. Sigurnosne službe u njima vide rastuću opasnost. U godišnjim izvještajima Ministarstva unutarnjih poslova zavedeni su pod rubrikom ekstremisti. Preziru zapad, liberalnu demokraciju i multikulturalizam. Uzor im je Putinova Rusija. Premda muškarci i žene koji su obučeni u maskirne uniforme i patroliraju po svojim selima i gradićima u blizini granice mogu na prvi pogled izazvati podsmijeh, ono što je zabrinjavajuće jest da raste broj ljudi koji su spremni uzimati pravdu u svoje ruke koristeći oružje. Procjenjuje se da postoje 62 aktivne domobranske patrole. Najčešće su sastavljene od bivših pripadnika graničnih straža i rezervista.

Arhiva

D&K

PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

Zvuči kao scenario za film katastrofe, ali to nažalost nije fikcija već ogledalo “naprednjačke” vlasti, koja ni do danas nije odgovorila na prosto pitanje: kako je moguće da je nadzornim organima promakla ta “sitnica” da je investitor fundamentalno izmenio projekat i doveo u opasnost život i zdravlje građana? Za takvu stvar, u iole normalnijoj državi, odgovorni bi fasovali dugogodišnju robiju na kojoj bi imali prilike da u zatvorskoj biblioteci čitaju stručnu literaturu o zidanju objekata na močvarnim površinama. Ustvari, zašto se uopšte čudimo ovim podvizima “naprednjačke” vlasti, koji su pod izgovorom “modernizacije” Novi Sad zagušili u svakom smislu pa će nakon njihovih podviga grad plivati u govnima, uz neopisive saobraćajne gužve? Zašto se čudimo majmunima što preziru grane sa kojih su sišli?
ROBI K. – ALTIMEJT EDIŠN!: Ajmo svi ruke gore, ovo je poziv na pretplatu!

ROBI K. – ALTIMEJT EDIŠN!: Ajmo svi ruke gore, ovo je poziv na pretplatu!

U pet knjiga, na 2.500 stranica, stalo je 35 godina. Sabrana su to djela Bilježnice Robija K. Viktora Ivančića. Knjigu, odnosno pet knjiga, možete nabaviti po promotivnoj cijeni u varijanti pretplate za 420 kuna, dok će puna cijena iznositi 595 kuna. Pretplatnicima će njihova knjiga stići nakon 15. studenoga ove godine, i to u posebno izrađenoj kutiji, s potpisom autora. Za one koji ne znaju, iako je takvih na Lupigi zanemariv broj, Robi K. je kultna kolumna koja redovno izlazi već skoro tri i pol desetljeća. Glavni junak i njegova bliža okolina ne stare i ne mijenjaju se, dok se mijenjaju režimi i države. Kroz infantilnu vizuru devetogodišnjaka iznosi se žestoka satira na račun političkih i društvenih prilika. Okupljeni tekstovi cijelog razdoblja mogu se čitati kao svojevrsna alternativna historija.
NAŠE PLAVO SRCE: Što bi rekao Rambo – „Zemlju nismo naslijedili od investitora, već od naših unuka“

NAŠE PLAVO SRCE: Što bi rekao Rambo – „Zemlju nismo naslijedili od investitora, već od naših unuka“

Na prostoru od Slovenije do Grčke planira se izgradnja čak 3.000 novih hidroelektrana, koje niču bez obzira na ljude, prirodu, pa i bez obzira na zakone. Rijeke poput Neretve, Drine, Save, Morače, Vjose, Une, ali i mnogih drugih, ugrožene su hidroelektranama. Bezobzirno se uništavaju čak i u samim zaštićenim područjima. Govoreći o toj temi na koncertu održanom u sklopu kampanje “Sačuvajmo plavo srce Europe”, Rambo Amadeus je mudro primijetio - „Zemlju nismo posudili od investitora, nego od svojih unuka“. O samom koncertu sažeto se može reći da je to bio skup vrhunskih glazbenika koji su u kratkim setovima iskazali svoj vrhunski glazbeni talent, a samim ovim nastupom i svoju društvenu odgovornost.Upravo su jake ekološke poruke bile posebnost ovog koncerta.
OTVORENJE MUZEJA RATNE FOTOGRAFIJE (FOTO): „Rat je loš i moramo ga pospremiti u muzej!“

OTVORENJE MUZEJA RATNE FOTOGRAFIJE (FOTO): „Rat je loš i moramo ga pospremiti u muzej!“

„Mi se ne bavimo poviješću Hrvatske ili poviješću Domovinskog rata. Mi se bavimo žrtvom, mi naprosto kažemo: ‘Rat je loš i moramo ga pospremiti u muzej!’. Ovaj dječak na fotografiji tu ili ova uplakana djevojčica tamo - njima i njihovim suzama je potpuno svejedno jesu li žrtve pravednog ili nepravednog rata“, poruka je koja se danas mogla čuti prilikom svečanog otvorenja muzeja ratne fotografije Image of War, smještenog u središtu Zagreba, a izrekao ju je Danilo Gregović idejni začetnik i osnivač muzeja. Gregović, inače odvjetnik, već je ranije isticao kako je njegov muzej zapravo svojevrsna kampanja protiv rata, pitajući se kako bi toliko puta ratom pogođeni Balkan danas izgledao da je kojim slučajem imao sreću poput Švedske gdje se dvije stotine godina nije ratovalo.
„PRED CIKLUSOM“: Vaš je život najvažniji projekt

„PRED CIKLUSOM“: Vaš je život najvažniji projekt

Adriamicin i Ciklofosfamid su crvene boje. Sve četiri žene koje primaju kemoterapiju imaju na sebi nešto crveno. Ili je to marama koja skriva nedostatak kose, ili je ruž, ili su naušnice. Irena ima ogrlicu sa malim, sjajnim rubinom koji odbija sunčevu svjetlost o prozor. Irena je u četvrtom ciklusu, u trećem tjednu i kako tvrdi, trenutno na tijelu nema niti jedne dlake. Ja držim da nema ni na jeziku, ali je zbog toga i volim. Jutarnje okupljanje na balkonu je rezervirano za grupu žena koje imaju rak dojke. Irena ima invazivni, HER2 pozitivni i liječi se već godinu i pol dana. Ništa na njoj ne odaje da se toliko dugo bori s tom opakom bolešću. Njeno lice pravilnih crta i bistrih, modrih očiju, jednako je perfektno i u rano jutro, i u kasnu večer pored caffe aparata. Irena je navikla biti savršena. Irena kaže da je bila projekt.

Arhiva

Lupiga TV

DOGODINE U PRIZRENU, PREKOSUTRA U ČITANCI: Beogradski sindikat u svesrpskom ustanku

DOGODINE U PRIZRENU, PREKOSUTRA U ČITANCI: Beogradski sindikat u svesrpskom ustanku

Odavno jedna pesma nije ovoliko potresla i prodrmala vasceli srpski rod, zavlačeći se duboko u napaćenu dušu našeg naroda, pogađajući pravo u osetljivi živac sa četiri ocila. Takav uspeh nije viđen još od stihova "Sprem'te se, sprem'te četnici, silna će borba da bude" ili "Drma mi se, drma mi se na šubari cveće, ubićemo, zaklaćemo ko sa nama neće". Zato nije dovoljno da se pesma "Dogodine u Prizrenu" samo gleda i sluša na YouTubeu, nije dovoljno da se peva na koncertima, tekst ove nacionalne budnice morao bi pod hitno da uđe u čitanke za sve razrede, prevashodno u osnovnim školama, kako bi se Srbadija od malena učila pravim vrednostima kao što je pogibija za otadžbinu. Zapalile se društvene mreže, ređaju se pozdravi, ne samo dogodine u Prizrenu, već i dogodine u Kninu, u Republici Srpskoj, pa zašto da ne – i u Čikagu.
CALIFORNIA DREAMS: Slika specifičnog luzerskog miljea

CALIFORNIA DREAMS: Slika specifičnog luzerskog miljea

Gde je granica između stvarnosti i fikcije, dokumentarnog, igranog i rekonstruiranog? Siva zona je ogromna i zato imamo termine kao što su “cinema verité”, “faux verité”, “mockumentary”, “docu-drama”, “docu-fiction” koji su i stilska i sadržajna odrednica. I ta fluidnost termina i stilova je dobra polazna osnova za gledanje i analizu najnovijeg filma američkog nezavisnog filmaša Mikea Otta „California Dreams“ za koji ćemo se dobrim delom pitati je li originalno zamišljen kao dokumentarac ili igrani film na temu velikih snova malih ljudi. Koncept nije naročito nov, Hollywood nije samo fabrika, već je često i predmet snova, ona tačka ultimativnog uspeha koja će učiniti da “niko i ništa” postane “neko i nešto”. Međutim, ono što je važilo za neka davna, polu-legendarna vremena klasičnog Hollywooda, danas više ne vredi.
SERBUS DRAGI ZAGREB MOJ: Džamija u novom ruhu

SERBUS DRAGI ZAGREB MOJ: Džamija u novom ruhu

Uređenje ili „uređenje“ zagrebačkog Trga žrtava fašizma posljednjih je dana nepresušno vrelo izrugivanja na društvenim mrežama. Jedno od posljednjih dolazi iz Bad Habita, branda najviše poznatog po zanimljivim dizajnima majica. Za neupućene, još na proljeće počelo je uređenje trga, na kojem se nalazi Dom likovnih umjetnika znan kao i Džamija ili Meštrovićev paviljon, izgrađen krajem tridesetih godina prošlog stoljeća. „Uređenje“ se na koncu svelo na uklanjanje svog okolnog raslinja, da bi se prostor oko Džamije potpuno opustošio i postao obična livada, za sad, bez ikakvog sadržaja, čak i onih najjednostavnijih poput klupa, te na osvjetljavanje zgrade Doma likovnih umjetnika, na što se upravo osvrnuo Bad Habit, uz prastari song "Zločeste djece", pokazavši na što ga asocira "decentno" osvjetljenje.
PLAYING MEN: O muškarcima koji se igraju

PLAYING MEN: O muškarcima koji se igraju

Ništa tu nije slučajno odabrano. Od homoerotike rvanja nauljenih muškaraca negde duboko u Anadoliji, čime Ivanišin i otvara film, preko komične intervencije u vidu afričkog sveštenika na Siciliji koji objašnjava suštinu lokalnog “sporta” da se o praznicima sa vrha brda zakotrlja kolut sira nizbrdo, pa gde završi (anegdote o telesnim povredama i materijalnoj šteti se podrazumevaju), balkanske klasike za merenje snage poznate kao kamena s ramena, pa sve do slovensko-italijanske “morre”, odnosno dalmatinske šijavice, strateške igre sa vikanjem i mlataranjem rukama u kojoj je cilj zbuniti i savladati protivnika. Nije slučajno odabran ni taj konvencionalni sport - tenis. A ni Goran Ivanišević koji je te 2001. godine na Wimbledone došao kao ptpuni autsajder i osvojio ga, dok smo mi navijali za njega, bilo zbog toga što smo ga doživeli kao “našeg”, bilo zato što je ispravno navijati za autsajdera
SRBENKA: Slika koju ćete vidjeti nije nimalo lijepa

SRBENKA: Slika koju ćete vidjeti nije nimalo lijepa

Prije nego što se po bespućima interneta razvije polemika između ljudi koji nisu ni gledali film, vrijedi utvrditi neke osnovne činjenice. „Srbenka“ nije film o Aleksandri Zec, odnosno nije samo o njoj. Nije ni film o hrvatskim ratnim zločinima nad civilnim srpskim stanovništvom čiji je Aleksandra Zec najupadljiviji, nikako i jedini primjer. Formalno, u pitanju je dokumentarac o predstavi „Aleksandra Zec“ u režiji Olivera Frljića koja Aleksandru Zec stavlja u širi kontekst zločina, nesnošljivosti i često podgrijavanih, jednih te istih, rasprava tko je komu i što radio za vrijeme rata. Međutim, za Nebojšu Slijepčevića, predstava je samo polazište za propitkivanje kako se hrvatsko društvo odnosi prema pripadnicima srpske manjine na svim razinama. Kako to obično biva s ogledalima ove vrste, slika koju ćemo vidjeti nije uvijek lijepa.

Arhiva

Misao dana

“Ujed se ne liječi ubijanjem psa”

Abraham Lincoln (1809 - 1865)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  2. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

  3. UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

    02.10.2018.

    Nataša Škaričić

    UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije