OPROŠTAJ UZ SUZE: Djeca ne poznaju ni razlike ni granice

OPROŠTAJ UZ SUZE: Djeca ne poznaju ni razlike ni granice

Ovo je primjer prijateljstva koje ne poznaje razlike i granice - stoji uz kratku amatersku video snimku koju je jučer objavila Radiotelevizija Crne Gore. Na snimci se vide mladi nogometaši Fudbalskog kluba Danilovgrad koji pljeskom pozdravljaju svog momčadskog kolegu koji ne može suzdržati suze. Naime, Sami, dječak iz Irana, uplakani klinac na video snimci, u Danilovgrad, mjesto nadomak Podgorice, s obitelji je stigao prije dvije godine te su kao migranti smješteni u obližnji Centar za azilante Spuž. Sami se ubrzo aktivirao u FK Danilovgrad gdje je stekao brojne prijatelje, a sada s obitelji nastavlja put u neko bolje sutra. Na taj su ga put ispratile momčadske kolege i trener Milorad Šaletić te mu uz tortu priredili oproštaj koji će zasigurno pamtiti cijeli život. U vremenima kada su migranti uglavnom prezreni u ovdašnjim društvima, ova dirljiva priča pokazuje da je ipak moguće prihvatiti različitosti i da je moguća potpuna integracija u društvo.
ZAVRŠEN POSLJEDNJI „MALOLJETNI“ ZFF: „Ivana Grozna“ odnijela Zlatna kolica

ZAVRŠEN POSLJEDNJI „MALOLJETNI“ ZFF: „Ivana Grozna“ odnijela Zlatna kolica

Posljednji „maloljetni“ Zagreb Film Festival sinoć je završen u službenom dijelu dodjelama nagrada za najbolje filmove prikazane na ovogodišnjem izdanju, sedamnaestom po redu. Pamtit ćemo ga, na sreću, kao najduži ZFF do sada te kao festival na kojem je veliki broj projekcija unaprijed bio rasprodan, ali, nažalost, i kao festival koji se održavao daleko od kina Europa iz kojeg su gradske vlasti „izbacile“ i festival i njegove organizatore, koji osim ZFF-a organiziraju niz zanimljivih programa tijekom cijele godine. Glavnu nagradu u vidu Zlatnih kolica, za najbolje dugometražno ostvarenje, dobio je rumunjsko-srpski film „Ivana Grozna“ u režiji Ivane Mladenović. „Film je inspiriran krizom iz stvarnog života koja mi se dogodila u ljeto 2017. godine. Željeli smo da film ima terapeutski učinak, pa sam pozvala svoje prijatelje i porodicu da još jednom zajedno proživimo te trenutke pred kamerom“, objasnila je Mladenović.
DVA BERLINA: Priče o simbolu hladnoratovske podjele

DVA BERLINA: Priče o simbolu hladnoratovske podjele

Golemi zid, barijera koja je razdvajala građane Berlina, dijeleći ih na one istočne i one zapadne, više od 28 godina je bila svjetski simbol blokovske podjele. Napokon je na 9. studeni 1989. godine ta barijera počela padati u jednom od događaja koji su kraj prošlog stoljeća. Ravno trideset godina od početka pada Berlinskog zida ovu godišnjicu odlučili su obilježiti i Restart i Dokukino KIC, u suradnji s Goethe-Institutom i Zagreb Film Festivalom, koji počinje ovoga tjedna. „U nedjelju gledamo glazbeni dokumentarac 'B-film: strast i zvuk Zapadnog Berlina' (1979-1989). 'B-film' oda je muzici, kaosu i umjetnosti koji su niknuli u kulturnom međuprostoru u kojemu se sve činilo mogućim, od punka do Love Paradea. Film je ujedno i nostalgična posveta gradu kakav više ne postoji", najavljuju organizatori ovog događaja.
VELIKA NADA HRVATSKOG POPULIZMA: Kolakušić ponekad jednostavno ne vlada materijom o kojoj priča

VELIKA NADA HRVATSKOG POPULIZMA: Kolakušić ponekad jednostavno ne vlada materijom o kojoj priča

„Novoj velikoj bijeloj nadi hrvatskog populizma, predsjedničkom kandidatu Mislavu Kolakušiću (jer Ivan Pernar je sooo last season), treba doista skinuti kapu. Svojom mističnom pojavom, slapovima oglasa na internetu i pričom o borbi protiv korupcije i HDZ/SDP zlu koji izjeda Hrvatsku, ovaj je nesuđeni ministar pravosuđa u Vladi nesuđenog premijera Tomislava Karamarka, osigurao sebi vrlo isplativu gažu u Strasbourgu i Bruxellesu“ – tako novinar Jasmin Klarić počinje svoj tekst na Telegramu o bivšem sucu-predsjedničkom kandidatu čija je izborna baza uglavnom na Facebooku gdje se gotovo jedino i pojavljuje nakon što je izabran u Europski parlament.
MNEMOSYNE: Jasenovac na filmu

MNEMOSYNE: Jasenovac na filmu

„Na koji način se prošlost jasenovačkog logora i Drugog svjetskog rata uokviruje u filmskom vremenu? Iz koje pozicije se tumači prošlost? Koji su performativni aspekti filma? Kako danas govorimo o Jasenovcu“, samo su neka od pitanja na koja će se pokušati dati odgovor tijekom subotnje radionice koja se održava u sklopu programa „Mnemosyne : : Jasenovac na filmu“. Program su osmislile Ana Kršinić Lozica, kustosica i kritičarka te Sonja Leboš, antropologinja i inicijatorica projekta „Mnemosyne“. također, za subotu je najavljena tribina „Dokument, film, povijest“ na kojoj će govoriti Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja, Dado Ćosić, glumac Zagrebačkog kazališta mladih te Bogdan Žižić, veliki redatelj i scenarist koji je snimio filmove "Jasenovac" iz 1966. godine i "Jasenovački memento" iz 2015.godine.
BYE BYE BABY BYE: Pobjednička priča Kritične mase

BYE BYE BABY BYE: Pobjednička priča Kritične mase

„Priče su to koje se ujedinjuju u urbanom ambijentu, kaotičnosti, izgubljenosti i mladim likovima nošenim impulsima koje počesto ne kontroliraju“, stoji u obrazloženju žirija nagrade za mlade autore „Sedmica i Kritična masa 2019“. Žiri u kojem su bili Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš prvu nagradu dodijelio je Miri Petrović, koja se na natječaj javila s dvije priče "Bye bye baby bye" i "Zana". Mira Petrović rođena je 1989. godine u Splitu, gdje živi i radi kao predavačica engleskog jezika u školi stranih jezika. Za Split je posebno vezana, pa će reći – „od Splita se ne mogu odvojiti, to je ljubav i mržnja u jednom. Koliko god tu imaš lošeg, ima i dobrog.“ Svrha nagrade je, kako naglašavaju u Kritičnoj masi, istražiti mladu proznu scenu, dati poticaj novim proznim glasovima. Na ovom mjestu donosimo i jednu od nagrađenih priča.
UZ DODJELU NOBELA PETERU HANDKEU: Literate nad masovnim grobnicama

UZ DODJELU NOBELA PETERU HANDKEU: Literate nad masovnim grobnicama

Nakon govora na Miloševićevoj sahrani, Handkeu će biti skinuta predstava sa repertoara Komedi-Franseza, moraće vratiti nagradu Grada Dizeldorfa, jer je u svojim tekstovima i dotad Miloševića gradio kao mirotvorca, dok će Limonov u Karadžiću vidjeti velikog pjesnika i koljenovića, nasuprot naprimjer sumnjivom Danilu Kišu, kojeg u jednoj priči predočava kao mješanca cigansko-srpsko-jevrejske krvi, veoma glasnog i nepristojnog čovjeka, koji mu se obraća na ti već nakon upoznavanja i galami na njega probadajući ga svojim inače vrlo prljavim prstima. To da provokativne i šovinističke literarne žaoke prelaze u hipu u političku reakciju, u angažman, događalo se i ranije među avangardno inspiriranim autorima. Luj Ferdinand Selin, naprimjer, kori njemačke vojnike usred rata što više ne strijeljaju i ne vješaju Židove, piše i da Hitler, Musolini i Franko vrijede 250 Nobela.
MRŽNJA U KNJIŽEVNOSTI: „Danas vlada tabloidni jezik, drukčiji se uvijek vrijeđaju“

MRŽNJA U KNJIŽEVNOSTI: „Danas vlada tabloidni jezik, drukčiji se uvijek vrijeđaju“

Emocija koja izaziva gnjev može razarati, no nalazimo li mržnju i u književnosti? Odgovori na to pitanje tražili su se na devetoj tribini „Zašto se mrzimo?“ u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, koja je pod nazivom „Mržnja u književnosti“ održana u Zagrebačkom kazalištu mladih. Vladimir Arsenijević, književnik iz Beograda, odgovorio je kako se među srpskim piscima nalaze perjanice nacionalizma kao što su Dobrica Ćosić, Momo Kapor i Dragoslav Mihajlović, iako je s druge strane bilo i drukčije nastrojenih poput Danila Kiša i Filipa Davida. Književnik Kristian Novak ustvrdio je kako se mržnja brzo okrupnjuje, jer kad onaj koji mrzi nađe istomišljenike, smatra se jačim. Novak je otkrio kako je i sam dobio kaznenu prijavu za govor mržnje zbog krivog shvaćanja njegove knjige „Ciganin, ali najljepši“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije