BORIS DEŽULOVIĆ: Biotehnološki višak

BORIS DEŽULOVIĆ: Biotehnološki višak

Po čemu je život tridesetpetogodišnjeg Ivana Pernara bitniji od života nekog bolesnog osamdesetogodišnjeg umirovljenog električara u Valpovu? Potonji još uvijek zna i stigne susjedi popraviti bojler, pa za svijet tako uraditi više nego što će Pernar za cijelog svog bijednog života. Imbecil se potom javno kurči potpisivanjem šeretske izjave o svojevoljnom odricanju od respiratora u slučaju zaraze Covidom-19: može mu se, naravno, jer zna da će ga u slučaju zaraze liječiti bez suvišnih, a kamoli šeretskih pitanja, i jer nijedan liječnik neće za Fejs snimati šaljivi „lajv“ s komatoznim Pernarom pored neraspakiranog njemačkog respiratora. Jer je sam smisao sustava da pravo na istu liječničku skrb imaju i umirovljenici s pet dijagnoza i mladi bez ijedne, i da to pravo bez razlike imaju i razumni ljudi i lajavi populistički imbecili što ga se javno odriču. Ovdje ionako nije riječ o jednom lajavom populističkom imbecilu ...
„DRUŠTVO OTPORA“: Charles Bukowski o najamnom radu

„DRUŠTVO OTPORA“: Charles Bukowski o najamnom radu

"Ranije, kad sam bio mlad i seljakao se s posla na posao, bio sam naivan i pokušao razgovarati s radnicima: Hej, šef u svakom trenutku može ući i sve nas otpustiti. Samo tako. Nije li vam to jasno? Samo bi buljili u mene. Predstavljao sam nešto o čemu nisu željeli razmišljati. U današnjoj industriji postoje masovna otpuštanja. Stotine gube poslove i njihova su lica u čudu. Govore: Dao sam 35 godina života, to nije u redu, ne znam što da radim ... Nikada robove ne plaćaju dovoljno da bi bili slobodni. Daju im samo toliko da ostanu na životu i vrate se na posao. Ja sam to zapazio. Zašto nisu i oni?", ulomak je iz pisma Charlesa Bukowskog izdavaču Johnu Martinu u kojem slavni pisac govori o najamnom radu. Prijevod ovog pisma objavljen je u časopisu za popularizaciju kulture otpora i solidarnosti Društvo otpora koje izdaje Mreža anarhista (MASA).
OBEĆAVAM: Samo kad ovo prođe

OBEĆAVAM: Samo kad ovo prođe

Samo kad ovo prođe. Sedeću u “Mornaru” do fajronta i neću se ni ispod glasa žaliti na nove konobare i gunđati da to nekako sad nije to. Biće nas za spojenim stolovima više od pet. Uvek više od pet. A do “Mornara” ću da dođem okolo, preko tri pešačka prelaza, čekajući strpljivo na zeleno, umesto da pretrčavam ispred pomahnitale žute 95-ice. U prodavnici neću coktati zašto rade samo dve kase. I nikad neću uzeti kusur manji od 50 dinara. Neka ga. U apoteci ću da slušam tetu kad objašnjava ove dve na šest sati a ovu možete jednom dnevno ali obavezno posle obroka sa dosta tečnosti. Neću u sebi opsovati policajca samo zato što nosi uniformu. Sem ako je komunalni. Okej, neću ni njega. Reći ću mu “Dobar dan”, čak i ako će ga to provocirati da mi traži ličnu i pita me kuda idem. Nadam se da nikad više niko neće nikoga pitati kuda ide i zašto i reći da to ne može.
VODEĆI KOREJSKI STRUČNJAK ZA COVID-19: Ovo neće brzo završiti. Imamo manje od deset posto šanse za sretan kraj

VODEĆI KOREJSKI STRUČNJAK ZA COVID-19: Ovo neće brzo završiti. Imamo manje od deset posto šanse za sretan kraj

"Cjepivo za novi virus obično se razvija deset do petnaest godina, a njegov razvoj košta više od 800 milijuna dolara. COVID-19 nije star niti stotinu dana. Prošla su tek dva mjeseca otkad smo se upoznali s njegovom RNK. Kao što je direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti SAD-a Anthony Fauci rekao, ako sve bude išlo dobro, ako prve tri faze kliničkih ispitivanja cjepiva na odraslima prođu dobro, njegov razvoj trajat će 18 mjeseci. Ako sve bude išlo dobro i bez zastoja. Čak i ako SAD ili Kina uspiju razviti cjepivo, hoće li ga podijeliti s drugim zemljama? Populacija SAD-a je oko 320 milijuna ljudi. To je puno ljudi i SAD-u će biti nemoguće cijepiti toliki broj ljudi u jako kratkom vremenu. Postavit će se pitanje prioriteta", kaže virolog Kim Woo-Joo iz Južne Koreje koja je jedna od najuspješnijih svjetskih zemalja u borbi protiv koronavirusa. Kim Woo-Joo daje odgovore na cijeli niz pitanja koja javnost danas zanimaju, a govori i o tri moguće scenarija zaustavljanja ove svjetske krize.
SVIJET NAKON KORONAVIRUSA: Ova oluja će proći, ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu

SVIJET NAKON KORONAVIRUSA: Ova oluja će proći, ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu

Čovječanstvo se suočava s globalnom krizom. Možda najvećom krizom naše generacije. Odluke koje ljudi i vlade donesu u narednih nekoliko tjedana vjerojatno će oblikovati svijet u godinama koje dolaze. One će oblikovati ne samo naše zdravstvene sustave, već i našu ekonomiju, politiku i kulturu. Moramo djelovati brzo i odlučno. Također bismo trebali uzeti u obzir dugoročne posljedice naših postupaka. Kada biramo između alternativa, trebali bismo se zapitati, ne samo kako prevladati neposrednu prijetnju, već i u kakvom ćemo svijetu živjeti nakon što oluja prođe. Da, oluja će proći, čovječanstvo će preživjeti, većina će nas i dalje biti živa - ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu. Čitave zemlje služe kao zamorci u velikim društvenim eksperimentima. Što se događa kada svi rade od kuće i komuniciraju samo na daljinu? Što se događa kada kompletne škole i sveučilišta djeluju na internetu? U normalnim vremenima vlade, tvrtke i obrazovni odbori nikada ne bi pristali na provođenje takvih eksperimenata. Ali ovo nisu normalna vremena.
SEID SERDAREVIĆ: "U doba velikih izazova pričajmo priče jedni drugima"

SEID SERDAREVIĆ: "U doba velikih izazova pričajmo priče jedni drugima"

„Pred nama su dva izbora. Možemo potaknuti strahom izgubiti razum ili možemo racionalno promisliti o svemu, promijeniti sebe, ali ne nakratko već temeljito, i korak po korak, nakon što pošast prođe, krenuti graditi svijet i sebe iznova. Da bismo bili sposobni učinit taj prvi korak trebamo shvatiti da smo dio prirode, da joj ne možemo samo uzimati. Za taj se korak moramo okrenuti knjigama, znanju, čitanju i umjetnosti. Znanost nam daje racionalno, a umjetnost empatičnost i emotivnost, tek jedinstvo toga nas čini ljudima“, kaže Seid Serdarević urednik u izdavačkoj kući Fraktura. On je odlučio tijekom pandemije koronavirusa i prisilne izolacije pričati priče, i to kratke priče o knjigama. „U doba velikih izazova, pričajmo priče jedni drugima, čitajmo priče koje su nam ispričali najbolji pripovjedači jer priče su te koje stvaraju (pri)povijest i bez njih smo samo nerazumna bića koja brinu samo o sebi danas, sada i ovdje, a ne o budućnosti“, poziva Serdarević. A evo i njegove prve priče.
NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Korona i škorona

NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Korona i škorona

„Izgledna pobjeda Andreja Plenkovića na unutarstranačkim predsjedničkim izborima, pojačavanje izbjegličko-migrantske krize i virus korona koji gura svijet u novu globalnu ekonomsku krizu, pogoduju strankama desnice pozicioniranima radikalnije od desnocentrističkog mejnstrima hrvatske politike“, piše Ivica Đikić u novom broju tjednika Novosti, a njegov tekst prati naslovnica na kojoj uz crtež Miroslava Škore, koji je nedavno osnovao političku stranku, pardon, pokret, stoji naslov „Korona i škorona“. U tekstu se iznosi teza kako će iz opisanog scenarija „profitirati“ upravo Škorin projekt i druge desne opcije koje ciljaju na niske strasti nudeći jednostavna i brza rješenja za složene probleme.
ŽENIJALNI DANI: Ove godine filmove donose u nezavisna kina 28 hrvatskih gradova

ŽENIJALNI DANI: Ove godine filmove donose u nezavisna kina 28 hrvatskih gradova

Ženijalni dani u Kino mreži, i to šesti po redu, danas će krenuti sa svojim programom, u čak 29 nezavisnih kina u 28 hrvatskih gradova. Šesto izdanje potrajat će do ponedjeljka 9. ožujka, a s obzirom da je u nedjelju Međunarodni praznik žena, Ženijalni dani će ga obilježiti kroz tri filmska djela koja na različite načine tematiziraju borbu za jednakost i ravnopravnost žena u muškom svijetu. Na repertoaru je i „Podržite djevojke“, komedija koja je bila zapažena na prošlogodišnjem Motovun Film Festivalu. Riječ je o filmu koji tematizira eksploataciju žena u baru poput diljem svijeta poznatog "Hootersa", koji goste privlači oskudno odjevenim konobaricama. „Pronicljiv je to prikaz žena u muškom svijetu na rubu političke korektnosti te suosjećajna oda redatelja Andreja Bujalskog modernoj američkoj radničkoj klasi, u kojoj neke od glavnih uloga nose zvijezde serije 'Orange is the New Black' i franšize 'Mrak film'“, objašnjavaju u Kino mreži.
DOKUKINO KIC: "Hall of Fame" vikend posvećen filmskom eseju

DOKUKINO KIC: "Hall of Fame" vikend posvećen filmskom eseju

Novu sezonu programa "Hall of Fame" zagrebačko Dokukino KIC posvećuje filmskom eseju, podžanru dokumentarnog filma koji karakteriziraju naglašen subjektivni stav te miješanje fikcije i stvarnosti. Sezona počinje u četvrtak, 30. siječnja u 19 sati, dokumentarnim klasikom "Shermanov marš" (1985.) američkog redatelja Rossa McElweeja kojeg iz Dokukina najavljuju kao "intrigantan filmski memoar te zabavnu nefikcijsku romantičnu komediju" u kojem se kombinira tema Američkog građanskog rata i osobnog redateljevog ljubavnog kraha, a tu je i kultni Burt Reynolds koji se sasvim neočekivano pojavljuje u filmu. Program se nastavlja u petak, 31. siječnja, s kinopremijerom filma "Još se snima", nagrađivanog dokumentarca Saeeda Al Batala i Ghiatha Ayouba - "moćnog i slojevitog autoportreta generacije koja kamerom nastoji ispričati vlastitu priču iz samog središta sirijskog građanskog rata".
NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Utvrdo ili umeko

NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Utvrdo ili umeko

„Utvrdo ili umeko“ stoji na naslovnici novog broja tjednika Novosti, a referira se na postizbornu izjavu premijera Andreja Plenkovića kako će s novim hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem imati „tvrdu kohabitaciju“. Naslovnica je ilustrirana Plenkovićevim i Milanovićem likom u tvrdo ili možda ipak meko kuhanom jajetu, a prati tekst Ivice Đikića u kojem se navodi kako, iako Plenković očekuje „tvrdu kohabitaciju“, Milanović ne želi apriornu konfrontaciju s premijerom te najavljuje kako će kao predsjednik biti konstruktivniji i uključiviji nego ranije. Novi broj tjednika možete od danas pronaći na svim boljim kioscima, a u njemu je, kao i obično, cijeli niz odličnih tekstova koje među ostalim potpisuju Viktor Ivančić, Jerko Bakotin, Boris Dežulović, Igor Lasić, Sinan Gudžević, Boris Postnikov, Saša Kosanović … Evo i kratkog „teasera“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

    04.04.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

    01.04.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

  3. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije