KATOLIČKA CRKVA - REKORDER BEZ PREMCA: U tri godine iz proračuna su dobili više od milijardu kuna

KATOLIČKA CRKVA - REKORDER BEZ PREMCA: U tri godine iz proračuna su dobili više od milijardu kuna

U iznos od više od milijardu kuna državnog novaca (čitaj: novca hrvatskih građana) koji je samo u protekle tri godine završio na Kaptolu nije uračunat povrat crkvenih nekretnina u naturi, a ni pozamašna sredstva koja Katolička crkva redovito prima od pojedinih općina, gradova ili županija, bilo u novcu, zemljištu ili na drugi način, o čemu nema ni riječi u odgovoru Vlade. U istom razdoblju, od 2014. do 2016., Srpskoj pravoslavnoj crkvi je, na primjer, iz državnog proračuna isplaćeno oko 27,7 milijuna kuna, Islamskoj zajednici 8,4 milijuna kuna, a dvjema židovskim vjerskim zajednicama zajedno 2,8 milijuna kuna. Ovo nije prvi put da je Vlada objavila očiti nesrazmjer financiranja vjerskih zajednica u Hrvatskoj po kojem Katolička crkva crpi više od 90 posto proračunskih sredstava za tu namjenu.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Balada o ovcama

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Balada o ovcama

Onda je učiteljica Smilja prozvala onu tuljanicu Nivesku. Ona je nju pitala: „Niveska, da li po tvom mišljenju naše heroje i mučenike šta su osuđeni u Hagu tribamo smatrat našim herojima i mučenicima ili ratnim zločincima?“ Tuljanica Niveska je rekla: „Tribamo ih smatrat našim herojima i mučenicima!“ Uča je rekla: „Bravo Niveska, sidi!“ Onda je učiteljica Smilja prozvala onog Rina Sajlu. Ona je njega pitala: „Rino, šta ti misliš o teškoj neistini i neopisivoj kleveti da je hrvacki državni vrh planirao i proveo udruženi zločinački pothvat u susidnoj Bosni i Hercegovini?“ Rino Sajla je rekao: „Mislin da je to teška neistina i neopisiva kleveta!“ Uča je rekla: „Bravo Rino, sidi!“ Onda je učiteljica Smilja prozvala onu balibanicu Lidiju. Ona je nju pitala: „Lidija, šta nam moš kazat o onim beštijama i odvratnim izdajničkim govnima koja se slažu sa sramotnom, nepravednom i neoprostivom presudom Haškog suda?“
PRIČA IZ LOGORA HERCEG-BOSNE: Unutra je završilo moje djetinjstvo. Koristila se struja, šipke, motike...

PRIČA IZ LOGORA HERCEG-BOSNE: Unutra je završilo moje djetinjstvo. Koristila se struja, šipke, motike...

Bio je 23. juli 1993. kada sam kao 17-godišnjak postao logoraš tzv. Herceg-Bosne. U zloglasnoj stolačkoj Koštanoj bolnici boravio sam do 15. oktobra 1993, kada sam, zahvaljujući sestri, koja živi u Švicarskoj, praktično otkupljen za nekoliko hiljada dojč-maraka. Tih gotovo tri mjeseca u kazamatu Herceg-Bosne prekinulo je moje djetinjstvo / mladost i obilježilo moj život. Prvo što sam vidio kad sam kročio u Koštanu bio je visoki, ćelavi policajac koji je preda mnom premlaćivao mog poznanika M. Hota, koji će kasnije poginuti negdje u okolini Mostara. Najteži trenutak za svakog zatvorenika u Koštanoj bilo je prozivanje; udar svežnja ključeva ili kundaka puške s druge strane vrata, praćen uzvikom nečijeg imena i prezimena. U trenu između te dvije radnje svi, ama baš svi, molili smo Boga da izgovoreno ime bude tuđe.
MOSTARSKO DIVLJAŠTVO: Napadali ljude na Partizanskom groblju. Izaslanstvu oteli cvijeće, studentima prijetili

MOSTARSKO DIVLJAŠTVO: Napadali ljude na Partizanskom groblju. Izaslanstvu oteli cvijeće, studentima prijetili

Grupa maskiranih osoba napala je jutros na Partizanskom groblju u Mostaru grupu ljudi koja je došla položiti cvijeće, potvrdio je Ljudevit Marić, glasnogovornik MUP-a HNŽ-a. AgencijaPatria piše kako je napadnuti izaslanstvo UABNOR-a i SDP-a koje su došle položiti cvijeće povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Nešto kasnije, poslijepodne, navijači Nogometnog kluba Zrinjski napali su skupinu studenata iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, koji su također obilazili Partizansko groblje. Studenti nisu imali namjeru odavati počast u groblju ukopanim partizanima, nego su, naprosto, bili u obilasku grada te im je vodič u jednom trenutku želio pokazati nekadašnju mostarsku znamenitost, a danas jednu od brojnih sramota ovog grada. Iz delegacije UABNOR-a istakli su da su u prvi mah pomislili kako se radi o grupi mladića koji su došli da im se pridruže u obilježavanju jednog ovakvog dana, ali ubrzo su shvatili da se radi o, kako su kazali, najobičnijim crnokošuljašima, koji su antifašistima poručili „da partizani ovdje ne mogu biti“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

    16.11.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

    11.11.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

  3. PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

    06.11.2017.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije