SAVO MILOŠEVIĆ: „Ja sam Bosanac, to je moja priča i oduvijek je bila takva!“

SAVO MILOŠEVIĆ: „Ja sam Bosanac, to je moja priča i oduvijek je bila takva!“

"Nisam rekao da sam Bosanac da bih se nekom dodvorio. To je moja priča, oduvek je bila takva. Ja sam tako rođen, odrastao, tako sam vaspitan i tako doživljavan. Da li se to nekome dopada ili ne - to me ne zanima. (...) Ja sam Srbin iz Bosne, porijeklom iz Crne Gore, vi možete misliti što god hoćete ... A kako sam odrastao, kako sam vaspitan - ja sam Bosanac" - tako u emisiji Zavidavanje, o svom identitetu govori Savo Milošević, proslavljeni nogometaš, reprezentativac Srbije. Danas je na čelu reprezentacije BiH te je govorio i o svom aktualnom radu, o nogometu općenito, naročito o selekciji mladih nogometaša, što je bio njegov posao u vrijeme dok je radio u Fudbalskom savezu Srbije. Kako je upućenijima poznato, Milošević se u jednom razdoblju svog života približio i politici, ali to danas smatra greškom koju bi ponovio.
SRAMOTA OSTAJE: Sarajevo je pokoreni grad!

SRAMOTA OSTAJE: Sarajevo je pokoreni grad!

Danas djeca iz sarajevskih osnovnih škola neće otići u Veliki park i položiti cvijeće, karanfile, crvene. Danas im učiteljice neće govoriti o akciji „Trebević“ i kako su prije trideset godina zvjerski unakažena i ubijena devetorica pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i Centra javne bezbjednosti Sarajevo. Kako su tog 26. oktobra 1993. godine, u tri navrata, policajci Admir Hebib, Izet Karšić, Kemal Kojić, Dragan Miljanović, Slaven Markešić, Srđan Bosiljčić, Elvir Šovšić, Hamid Humić i Jasmin Čamdžija pokušavali da uhapse i privedu Mušana Topalovića Cacu, komandanta 10. brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine. Neće imati ko da objasni djeci kako je Caco toga dana zajedno sa grupom svojih najbližih saučesnika, pripadnika njegove jedinice, oteo, ubio, a potom unakazio tijela svih devet policajaca.
KAKAV CVIJET: Sad znam kako je ići na Hauserov koncert

KAKAV CVIJET: Sad znam kako je ići na Hauserov koncert

Odjednom su se sva svjetla u dvorani ugasila i samo je stejdž zablistao. Na njemu su bili razni glazbenici, ali ne i Hauser. On se pojavio na ogromnom video wallu. Vidjeli smo ga prvo iz daljine, a onda su nas presjekli kadrovi njegova lica, ozbiljnog i nekako zamišljenog. Napokon je na pozornicu stigao stvarni Hauser, sav u crnom, i povikao na nas “Ajmo Zagreb!”, ili nešto slično. Zapisala sam samo “ajmo”. Podigao je čelo rukama iznad glave. Show je mogao početi. Bila sam uvjerena da je prva pjesma tema iz Kuma, zbog čega me zateklo kad je druga pjesma definitivno bila tema iz Kuma. Dok je Hauser svirao, snimljeni Hauser također je svirao, ali drugi čelo i u drugom outfitu. Njegova odjeća ili modni dodaci otkrivali bi o kojoj se pjesmi radi. Povremeno smo na wallu vidjeli stvarnog Hausera a povremeno snimljenog.
LANA BASTAŠIĆ PIŠE ZA GUARDIAN: Odrasla sam u Bosni i znam što tišina može napraviti

LANA BASTAŠIĆ PIŠE ZA GUARDIAN: Odrasla sam u Bosni i znam što tišina može napraviti

Njemačka nepokolebljiva podrška potezima izraelske vlade ostavlja malo prostora ljudskosti. Također je i kontraproduktivno, širi strah, islamofobiju i, da, antisemitizam. Odrastajući u sjeni kolektivne krivnje zbog nacističkih zločina, mnogi su njemački intelektualci gotovo pa jedva dočekali da se iskupe za grijehe predaka. Iskupljenje će, dakako, pasti na leđa palestinske djece. Trebalo bi biti u kategoriji „očigledologije“, no ipak treba podvući: povijesno, islamofobija je vodila samo terorizmu. Odrastajući u Bosni, mogu vam s apsolutnom sigurnošću reći kako začarani krug nikada ne prestaje. Uvijek postoji još neko mrtvo tijelo koje se može iskoristiti. Hipokrizija bijelog spasitelja kojoj svjedočimo u Njemačkoj danas, na dugi će rok koristiti samo bijelim Nijemcima. Ili si protiv fašizma u svim formama, ili si licemjer. .
YUVAL NOAH HARARI: „Ljevica je ravnodušna prema zločinima Hamasa“

YUVAL NOAH HARARI: „Ljevica je ravnodušna prema zločinima Hamasa“

Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari podržao je akademike i mirovne aktiviste u svojoj domovini u kritici "ravnodušnosti" nekih američkih i europskih aktivista prema zločinima Hamasa, optužujući ih za "krajnje moralnu bezosjećajnost" i izdaju ljevičarske politike. Harari, autor bestselera, uključujući knjige „Sapiens“ i „Homo Deus“, piše Guardian, pridružio se devedesetero potpisnika izjave u kojoj se izražava zgranutost “elementima unutar globalne ljevice (…) do sada, našim političkim partnerima” koji su, povremeno, “opravdavali akcije Hamasa”. Harari je rekao da je bilo "šokantno čuti neke od odgovora, koji ne samo da ne osuđuju Hamas, već svu odgovornost stavljaju na Izrael" te vidjeti “nedostatak solidarnosti s obzirom na užasne napade na izraelske civile”.
PROPALA TUŽBA: Željka Markić izgubila sudski spor protiv Borisa Dežulovića

PROPALA TUŽBA: Željka Markić izgubila sudski spor protiv Borisa Dežulovića

Boris Dežulović odnio je prvostupanjsku sudsku pobjedu protiv Željke Markić. Naime, ovog tjedna zagrebački Općinski sud donio je presudu kojom Dežulovića oslobađa optužbi koje je u sudskom postupku protiv njega iznijela izvršna direktorica udruge U ime obitelji, Željka Markić. Markić je tužbu sudu podnijela zbog teksta objavljenog u ožujku 2018. godine u tjedniku Novosti pod naslovom „Željka Markić: glupa ili plavuša“. Kako pišu Novosti, odgovarajući na pitanja suda Željka Markić tvrdila je da se osjetila uvrijeđenom jer je se u tekstu nazivalo suborkinjom Velimira Bujaneca kojeg se povezuje s drogom i da smatra da je jedini motiv za pisanje kolumnist mogao pronaći u neslaganju s vrijednostima za koje se ona zalaže. Odvjetnik Željke Markić, Krešimir Mateković, na sudu je pokušao dovesti u pitanje vjerodostojnost Dežulovića kao novinara.
NIKŠIĆ DANAS: Grad koji se pretvara u klerikalnu varoš

NIKŠIĆ DANAS: Grad koji se pretvara u klerikalnu varoš

Horde koje uništavaju naše gradove i živote poslednjih trideset godina izgleda da su se dosjetile jadu: oni ne ruše gradove, oni ruše ili obesmišljavaju simbole tih gradova. Nikšić je očigledan primjer. Kada sam na jednom od lamentiranja nad sudbinom grada pitao prijatelja Trifka Ivanova šta bi pokazao u Nikšiću nekom prijatelju sa strane kao iz topa mi je odgovorio: „Džigijevu kuću i Dakinu pumpu!“ Nego, srećom prošla su ta zla vremena i evo tri godine živimo u slobodi i napretku svakog segmenta gradskog života pa i kulture. Šalim se, normalno, Nikšić se ubrzano pretvara u klerikalnu varoš sa natpisom na kružnom toku, gdje se vidi dirljiv napor da se nekako ugura časni krst u potpis grada. I nađeno je rješenje, ne brinite, dok su ostala slova velika poslednje ć je napisano malim slovom te mu je vrh pretvoren u … pogodite… Krst.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Lista čekanja

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Lista čekanja

Moj dida sa Šolte je prekjuče dogibao u Split za ić u likara. Danas smo mi dva išli napravit đir priko rive. Onda smo ja i dida sili na klupicu za odmorit se. Dida je rekao: „Evo, sad kad su konačno Smoji digli spomenik u Splitu, imamo dva velikana na dva kraja rive!“ Ja sam njega gledao sa nekuženjem. Dida je pokazivao sa rukom: „Tamo na istočnoj bandi, odma ispod pazara, je spomenik Tuđmanu! A tamo na zapadnoj bandi, na Matejuški, je spomenik Smoji! Znači, riva je gracko šetalište šta se proteže od statue jednog fašiste do statue jednog komuniste!“ Ja sam i dalje gledao sa težom zblentozom. Dida je rekao: „I sad triba sist drito nasrid rive, ovako ka ja i ti, jušto između dva velikana, i čekat šta će se desit!“ Ja sam pitao: „Šta će se desit, dida?“ Dida je rekao: „Triba samo bit strpjiv, unukiću!"
KOMENTAR HENI ERCEG: Na groblju pameti

KOMENTAR HENI ERCEG: Na groblju pameti

Pripadnik one sorte zaštitnika Hrvatske od Srba i njihova pisma, onih koji su, od policije neometani, čekićima svojevremeno porazbijali sve ćirilične natpise na službenim zgradama u Vukovaru ili Zagrebu, ima i poruku za potpredsjednicu Vlade iz srpske manjine, da „neka kaže gospodinu neka ne pravi pizdarije i da to makne ća“, te da je to provokator koji tu i ne živi, a „ako mu se ne sviđa Hrvatska, što nije odnio kosti u božju mater“. I eto je, tipično gadne hadezeovske retorike svih ovih 30 godina: „Ako ti se ne sviđa Hrvatska, možeš ići!“, makar i mrtav. Pa su tako i otišli, ne samo Srbi, nego i toliki Hrvati, nepoćudni umjetnici, književnici, a ostali su polupismeni krivotvoritelji Ustava, skrnavitelji grobova, skrbnici moralnih osjećaja branitelja, borci protiv natpisa na ćirilici ma gdje bili, protiv mrtvih pripadnika srpskog naroda ili njihovih grobnih mjesta.
KNJIŽEVNI SKANDAL: Otkazana dodjela nagrade palestinskoj književnici na Frankfurtskom sajmu knjiga

KNJIŽEVNI SKANDAL: Otkazana dodjela nagrade palestinskoj književnici na Frankfurtskom sajmu knjiga

Na ovogodišnjem Frankfurtskom sajmu knjiga, najvećoj književnoj manifestaciji na svijetu, palestinskoj književnici Adaniji Shibli trebala je biti dodijeljena nagrada LiBeraturpreis za 2023. godinu. Međutim organizatori nagrade su naprasno otkazali dodjelu. „Zbog rata koji je započeo Hamas, a pod kojim pate milijuni ljudi u Izraelu i Palestini, odlučili smo ne održati ceremoniju dodjele LiBeraturpreis. Tražimo prikladan format i okruženje za naknadno održavanje dodjele“, priopćili su iz Litproma, organizatora nagrade LiBeraturpreis. Zbog otkazivanja nagrade više od 350 svjetski poznatih autorica i autora napisalo je otvoreno pismo u kojem opominju organizatore Frankfurtskog sajma knjiga da sajam ima "odgovornost za stvaranje prostora za palestinske pisce da podijele svoje misli, osjećaje, razmišljanja o književnosti kroz ova strašna, okrutna vremena, a ne da ih zatvaraju".

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije