IVAN LOVRENOVIĆ: Nahija Sarajevo

IVAN LOVRENOVIĆ: Nahija Sarajevo

Porazna je i ponižavajuća odluka nadležne komisije Gradskoga vijeća Sarajeva da Orhan Pamuk, veliki turski i svjetski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, ne bude proglašen počasnim građaninom grada Sarajeva. Još je porazniji način na koji se došlo do takve odluke: najprije je spomenuta komisija jednoglasno (svih sedam članova) prihvatila prijedlog izdavačke kuće Buybook da se Pamuku dodijeli zvanje počasnoga građanina Sarajeva, potom je ista komisija vlastitu odluku pogazila tijesnom većinom glasova (4 : 3). Bez uvjerljivoga demantija iz Izetbegovićeve stranke (SDA), javnost je višestruko opslužena tvrdnjama da je do toga sramnog opozivanja vlastite odluke došlo po direktivi iz centrale SDA a preko njezinoga gradonačelnika Abdulaha Skake. A o razlozima već svi sve znaju: Orhan Pamuk je nepoćudan Erdoğanu i njegovom represivnom režimu u Turskoj, a Izetbegović prema Erdoğanu ima velike obaveze, po nekim komentatorima upravo vazalske.
VIKTOR IVANČIĆ: Slučaj Vučić

VIKTOR IVANČIĆ: Slučaj Vučić

‘A šta vi ovde radite?’ pitao je ljubazno. ‘Tražim nestalu osobu, kao i svi ostali’, odvratila je građanka. ‘Takođe hrvatskog branitelja?’ ‘A ne, nipošto. Ovaj je bio solidan četnik.’ ‘Ma nemojte? To bi predsedniku moglo biti interesantno.’ ‘Pa s tim sam i računala. Da će gospodinu predsjedniku nestali četnik biti zanimljiviji od nestalih Hrvata. Znam da ga za ove potonje boli đon, ali za prvog bi ga moglo žignuti i negdje drugdje. Stoga sam se, takoreći, ilegalno prikrpala delegaciji iz Hrvatske.’ ‘A šta, taj vaš je zaista bio četnik?’ ‘Bez ostatka. Šešelj mu je bio vjenčani kum i krsni kum njegove djece. Za vrijeme rata je, na primjer, održao uspaljeni politički govor u Glini obećavajući prisutnima da srpska Krajina i Banija ‘nikada neće biti hrvatske’, te da će ‘živeti u Velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi’. A ostao je upamćen i po tome što je kao najmlađi poslanik u Skupštini Srbije pozivao da se za svakog ubijenog Srbina ubije stotinu muslimana.’
PJONGČANG ILI PJONGJANG: Dilema fakultetske profesorice Sande Ham završila gašenjem stranice časopisa Jezik

PJONGČANG ILI PJONGJANG: Dilema fakultetske profesorice Sande Ham završila gašenjem stranice časopisa Jezik

„Zašto Pjongčang? Zato jer se preuzima od Amerikanaca i jer se ne zna vlastita tradicija i jezik. Pjongjang, Pjongjang, Pjongjang”, status je koji je na svom Facebook profilu ostavila Sanda Ham, hrvatska jezikoslovka, redovna profesorica i voditeljica Katedre za suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku te, donedavno, predsjednica Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Njen status primijetio je novinar Telegrama, Drago Hedl, te o njemu objavio kratak tekst na tom portalu, zaključujući kako ova „urnebesna humoreska“ neodoljivo podsjeća na priču koja je postala urbani mit, a koja kaže kako se jedan televizijski urednik obratio lektoru s pitanjem – „kaže li se ispravno Irak ili Iran“. U međuvremenu, otkako je objavljen tekst na Telegramu, na Facebook stranici časopisa Jezik razvila se živa rasprava, u kojoj administratorica ne priznaje grešku, nego se trudi ostaviti dojam da je otpočetka znala o čemu se radi.
SINAN GUDŽEVIĆ: O gudžanju

SINAN GUDŽEVIĆ: O gudžanju

Događaji koji su prethodili ovome razgovoru nisu zanimljivi, zato će biti ispričani skraćeno. Igrajući nogomet, na sintetičkoj travi u balonu kod zagrebačke Toplane dobio sam udarac laktom u rebra. Snimak je pokazao prelom desetog i naprsnuće devetog rebra s desne strane. Pri pokretu koji sam načinio nakon udarca osjetio sam bol i u obje prepone, koji se pojačao narednih dana. Sumnjao sam da je došlo do pucanja trbušnog zida ili kakve membrane, pa sam (preskačem podrobnosti) stigao na pregled radiologu, specijalisti za ultrazvuk, a njegovo je ime Frane Marleku. Ovo što slijedi zbiva se na krevetu za pretragu, u suterenu Urološke klinike u Vinogradskoj. Razgovor je počeo još dok mi je doktor Marleku mazao donji trbuh gelom, a nastavio se kad je po namazanom krenuo onu spravu koju ja zovem pegla, a doktori je zovu sonda.
SMRT PRIJE PLAĆE: Od početka stečaja preminulo 26 radnika DIOKI-ja

SMRT PRIJE PLAĆE: Od početka stečaja preminulo 26 radnika DIOKI-ja

"Svakim danom nas je sve manje, sve više umiremo”, kazao je za Faktograf Zdravko Rumenović, bivši radnik DIOKI-ja, nakon što je pokopao još jednog kolegu iz bivše firme. Naime, točno na dan glasanja u zagrebačkoj Gradskoj skupštini o prijedlogu da se odgode potraživanja Grada za komunalnu naknadu prema poduzećima u stečaju, pa i DIOKI-ju, kako bi radnici prije dobili svoje zaostale plaće, preminuo je Josip Rusek. Kako piše Faktograf, njegovi kolege saznale su za njegovu smrt u srijedu, a pokopan je u petak. Tada je Rumenović shvatio da je više od 20 njegovih kolega iz DIOKI-ja preminulo otkad je firma otišla u stečaj. Naplatu zaostalih potraživanja nisu dočekali. U tekstu se donosi podatak i kako je od preko 900 radnica Kamenskog, njih 123 ušlo u Udrugu Kamensko, a do sada je umrlo šest članica.
REAKCIJE NA PALJENJE 'SLIKOVNICE' NA DJEČJEM KARNEVALU: „S njima više nikada u povorku!“

REAKCIJE NA PALJENJE 'SLIKOVNICE' NA DJEČJEM KARNEVALU: „S njima više nikada u povorku!“

„Dok smo šetali sa svojom djecom i svojim učenicima ni slutili nismo što se kotrlja na kraju kolone. Kako je običaj da se spali krnjo koji predstavlja 'problem za djecu', očekivali smo nešto smiješno kako i dolikuje. Kontrolni iz fizike koja im je preteška, bombone koji kvare zube, budilicu koja ih rano budi kad bi još spavali. Ali da je krnjo kojeg treba spaliti 'Slikovnica o istospolnoj zajednici' tome se ni u najluđim snovima nisam nadala“, piše kolumnistica portala kastela.org. U Kaštelanskoj krnjevalskoj udruzi Poklada gdje uopće ne vide zbog čega se „digla tolika buka“ već poručuju da su svojim činom pokazali kako „nečije stavove i načine života ne treba nametati djeci, kao što se to želi ovom slikovnicom“. „Kada mama mami napravi dijete ili tata tati, mi ćemo za tu dicu napravit poseban krnjeval, bit ćemo im kumovi, a sve slikovnice ćemo tiskati o vlastitom trošku“, rekao je predsjednik udruge Nikola Radić.
LUD OD GENOCIDA: Slovenski prevarant Roman Leljak "ubio" još 350.000 Hrvata

LUD OD GENOCIDA: Slovenski prevarant Roman Leljak "ubio" još 350.000 Hrvata

"Nije baš neka vijest pisati o tome daosuđeni prevarant i lažov, kojeg smo već nekoliko puta uhvatiti u laži opet laže. No Roman Leljak laži producira na tvorničkoj traci, a ustaška promičbena mašinerija samo čeka neku njegovu novu prevaru da je proširi preko Hrvatskog tjednika, Maxportala, Naroda, Kamenjara i ostalog smeća kojim truju narod", objavio je Antifašistički Vjesnik. Prije godinu dana Antifašistički Vjesnik pisao je o njegovoj laži da je "na području Slovenije nakon rata pobijeno barem 140.000 Hrvata", koja je, kažu, lagano pobijena s obzirom da mu je referenca koju navodi izmišljena, a i brojke nemaju realno uporište u demografskim gubicima, kao ni u snazi HOS-a u svibnju 1945. godine.
PREDSTAVLJANJE KNJIGE: U što vjeruju oni koji u Boga ne vjeruju

PREDSTAVLJANJE KNJIGE: U što vjeruju oni koji u Boga ne vjeruju

U Velikoj dvorani Novinarskog doma (Perkovčeva 2, Zagreb), večeras od 18 sati, izdavačka kuća VBZ predstavit će knjigu Drage Pilsela pod naslovom "U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo". U najavi ovog događaja organizator navodi: "Knjiga vrlo sugestivna naslova plod je jednogodišnjeg rada urednika i priređivača knjige Drage Pilsela, uglednog hrvatskog novinara, teologa i društvenog aktivista, a ujedno i jedinstven pionirski pothvat u domaćem izdavaštvu. U njoj je Pilsel prikupio i priredio tekstove tridesetak hrvatskih intelektualaca – novinara, književnika, glumaca, političara, diplomata, odvjetnika, znanstvenika i sveučilišnih profesora – dakle, uglednih osoba iz našeg javnog života, koji su se odvažili hrabro svjedočiti o vlastitoj nevjeri te nam izložiti u što vjeruju kada u Boga ne vjeruju."
BORIS DEŽULOVIĆ: 552-764

BORIS DEŽULOVIĆ: 552-764

Počet ćemo onda ispočetka: ja ću početi ispočetka, i nastaviti tamo gdje sam stao u jednoj od mogućih prošlosti, ljeta 1988., onoga dana kad je debeli upao u redakciju, onoga jutra kad mi je tip s broja 552-764 rekao kako je siguran da možemo. Sve između - ovih trideset godina u nejasnoj magli - slagat ću kako znam, od odlomljenih fragmenata što nakon Predraga slobodni lebde svemirom, i napraviti od toga svoj privatni mit, jer pouzdanog izvora više nemam. Bit ću u tom nepojamno velikom i praznom kozmosu sakupljač krhotina, služba nepouzdanih informacija.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Pitanje smrti

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Pitanje smrti

Moja mama je vrtila sa glavom i rekla je: „Čako, čako, nekad si, majkemi, ka malo dite…“ Onda je moj tata ugibao u kužinu. Tata je pitao: „Zašto je fosilac ka malo dite?“ Mama je tati sipnila kavu iz kogome u čikaru i rekla je: „Govori da u zadnje vrime previše razmišlja o smrti!“ Tata je pitao: „Pa otkad to mala dica razmišljaju o smrti?“ Dida je rekao: „Nemoš svih mirit po sebi, zete! Ti si od malih nogu pokaziva daš teško razmišljat o bilo čemu!“ Tata je nakeserijo se i rekao je: „Moj pokojni ćaća je uvik govorija da triba manje mislit, a više radit!“ Dida je rekao: „E znan, zato i je pokojan!“ Tata je zakočijo čikaru isprid ćunke i piljio je sa nekužitisom. Dida je rekao: „A ja lipo svako jutro uz kavicu barenko po ure razmišljan o smrti! Nekad i uru! Onda skužin da mi je neskužljiva! Šta više o njoj mislin, sve mi je dalja! I miran sam! Ne triba mi bolja terapija!“

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Azili za odbjegle

    18.07.2018.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Azili za odbjegle

  2. BURE BARUTA: Navijali smo za onu Hrvatsku kakva bi trebala biti

    12.07.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Navijali smo za onu Hrvatsku kakva bi trebala biti

  3. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Još uvijek nas sahranjuju

    11.07.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Još uvijek nas sahranjuju

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije