„ZAKLAT ĆU TE ZUBIMA“: Enver Kazaz o napadu „Izetbegovićevog urednika“

„ZAKLAT ĆU TE ZUBIMA“: Enver Kazaz o napadu „Izetbegovićevog urednika“

„Doživljavao sam od čuvara vlastodržačkog poretka u BiH različite prijetnje, ucjene, objede, demoniziranja, opanjkavanja, najgnusnije laži na društvenim mrežama, ali nikad niko na mene nije s leđa fizički nasrnuo uz prijetnju: 'Zaklat ću te zubima', kako je to 8. marta učinio Mahir Sokolija, izvršni urednik magazina Stav. Jesu presjekli kočiono crijevo na mom autu i nasjekli sajlu ručne kočnice prije nekoliko godina. Jesu mi popustili zavrtnje na točku automobila, također prije nekoliko godina. Jesu me proglašavali četnikom, ustašom, nacionalnim izdajnikom, plagijatorom, alkoholičarom, huljom, dakle, kojoj je poželjno psovati majku na ulici i pljuvati joj u lice zato što kritizira našeg Bakira. Jesu i prijetili da će doći na fakultet na kojem radim i izrešetati me iz kalašnjikova“, podijelio je svoja neugodna iskustva s portalom Prometej, Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, književnik i publicist.
HEROJU NE DAJU MIRA: Nestala bista Ive Lole Ribara

HEROJU NE DAJU MIRA: Nestala bista Ive Lole Ribara

Ivo Lola Ribar nije dugo mirovao. Njegova bista postavljena u malom zagrebačkom parku smještenom na raskrižju Selske ulice i Prilaza baruna Filipovića netragom je nestala. Kako javlja N1, koji donosi i fotografiju "obezglavljenog" spomenika, na mjestu gdje se nalazi spomenik Ivi Loli Ribaru danas je oko 16 sati viđena policija. Tako postolje narodnog heroja ponovno zjapi prazno kakvo je i bilo više od dvadeset godina, otkako je devedesetih bista također „nestala“, pa sve do listopada prošle godine kada je novonapravljena bista Ive Lole Ribara postavljena na svoje mjesto. Ni tjedan dana nakon toga nepoznati simpatizeri ustaštva spomenik su išarali ustaškim grafitima, poslije čega je uslijedila akcija građana koji su pred Lolu ostavljali cvijeće. Mnogima je zasmetao ovaj spomenik, a Kluba zastupnika Neovisni za Hrvatsku u Gradskoj skupštini, predvođen Zlatkom Hasanbegovićem, pokrenuo je inicijativu za njegovim uklanjanjem.
IVAN LOVRENOVIĆ: Nahija Sarajevo

IVAN LOVRENOVIĆ: Nahija Sarajevo

Porazna je i ponižavajuća odluka nadležne komisije Gradskoga vijeća Sarajeva da Orhan Pamuk, veliki turski i svjetski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, ne bude proglašen počasnim građaninom grada Sarajeva. Još je porazniji način na koji se došlo do takve odluke: najprije je spomenuta komisija jednoglasno (svih sedam članova) prihvatila prijedlog izdavačke kuće Buybook da se Pamuku dodijeli zvanje počasnoga građanina Sarajeva, potom je ista komisija vlastitu odluku pogazila tijesnom većinom glasova (4 : 3). Bez uvjerljivoga demantija iz Izetbegovićeve stranke (SDA), javnost je višestruko opslužena tvrdnjama da je do toga sramnog opozivanja vlastite odluke došlo po direktivi iz centrale SDA a preko njezinoga gradonačelnika Abdulaha Skake. A o razlozima već svi sve znaju: Orhan Pamuk je nepoćudan Erdoğanu i njegovom represivnom režimu u Turskoj, a Izetbegović prema Erdoğanu ima velike obaveze, po nekim komentatorima upravo vazalske.
VIKTOR IVANČIĆ: Slučaj Vučić

VIKTOR IVANČIĆ: Slučaj Vučić

‘A šta vi ovde radite?’ pitao je ljubazno. ‘Tražim nestalu osobu, kao i svi ostali’, odvratila je građanka. ‘Takođe hrvatskog branitelja?’ ‘A ne, nipošto. Ovaj je bio solidan četnik.’ ‘Ma nemojte? To bi predsedniku moglo biti interesantno.’ ‘Pa s tim sam i računala. Da će gospodinu predsjedniku nestali četnik biti zanimljiviji od nestalih Hrvata. Znam da ga za ove potonje boli đon, ali za prvog bi ga moglo žignuti i negdje drugdje. Stoga sam se, takoreći, ilegalno prikrpala delegaciji iz Hrvatske.’ ‘A šta, taj vaš je zaista bio četnik?’ ‘Bez ostatka. Šešelj mu je bio vjenčani kum i krsni kum njegove djece. Za vrijeme rata je, na primjer, održao uspaljeni politički govor u Glini obećavajući prisutnima da srpska Krajina i Banija ‘nikada neće biti hrvatske’, te da će ‘živeti u Velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi’. A ostao je upamćen i po tome što je kao najmlađi poslanik u Skupštini Srbije pozivao da se za svakog ubijenog Srbina ubije stotinu muslimana.’
PJONGČANG ILI PJONGJANG: Dilema fakultetske profesorice Sande Ham završila gašenjem stranice časopisa Jezik

PJONGČANG ILI PJONGJANG: Dilema fakultetske profesorice Sande Ham završila gašenjem stranice časopisa Jezik

„Zašto Pjongčang? Zato jer se preuzima od Amerikanaca i jer se ne zna vlastita tradicija i jezik. Pjongjang, Pjongjang, Pjongjang”, status je koji je na svom Facebook profilu ostavila Sanda Ham, hrvatska jezikoslovka, redovna profesorica i voditeljica Katedre za suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku te, donedavno, predsjednica Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Njen status primijetio je novinar Telegrama, Drago Hedl, te o njemu objavio kratak tekst na tom portalu, zaključujući kako ova „urnebesna humoreska“ neodoljivo podsjeća na priču koja je postala urbani mit, a koja kaže kako se jedan televizijski urednik obratio lektoru s pitanjem – „kaže li se ispravno Irak ili Iran“. U međuvremenu, otkako je objavljen tekst na Telegramu, na Facebook stranici časopisa Jezik razvila se živa rasprava, u kojoj administratorica ne priznaje grešku, nego se trudi ostaviti dojam da je otpočetka znala o čemu se radi.
SINAN GUDŽEVIĆ: O gudžanju

SINAN GUDŽEVIĆ: O gudžanju

Događaji koji su prethodili ovome razgovoru nisu zanimljivi, zato će biti ispričani skraćeno. Igrajući nogomet, na sintetičkoj travi u balonu kod zagrebačke Toplane dobio sam udarac laktom u rebra. Snimak je pokazao prelom desetog i naprsnuće devetog rebra s desne strane. Pri pokretu koji sam načinio nakon udarca osjetio sam bol i u obje prepone, koji se pojačao narednih dana. Sumnjao sam da je došlo do pucanja trbušnog zida ili kakve membrane, pa sam (preskačem podrobnosti) stigao na pregled radiologu, specijalisti za ultrazvuk, a njegovo je ime Frane Marleku. Ovo što slijedi zbiva se na krevetu za pretragu, u suterenu Urološke klinike u Vinogradskoj. Razgovor je počeo još dok mi je doktor Marleku mazao donji trbuh gelom, a nastavio se kad je po namazanom krenuo onu spravu koju ja zovem pegla, a doktori je zovu sonda.
SMRT PRIJE PLAĆE: Od početka stečaja preminulo 26 radnika DIOKI-ja

SMRT PRIJE PLAĆE: Od početka stečaja preminulo 26 radnika DIOKI-ja

"Svakim danom nas je sve manje, sve više umiremo”, kazao je za Faktograf Zdravko Rumenović, bivši radnik DIOKI-ja, nakon što je pokopao još jednog kolegu iz bivše firme. Naime, točno na dan glasanja u zagrebačkoj Gradskoj skupštini o prijedlogu da se odgode potraživanja Grada za komunalnu naknadu prema poduzećima u stečaju, pa i DIOKI-ju, kako bi radnici prije dobili svoje zaostale plaće, preminuo je Josip Rusek. Kako piše Faktograf, njegovi kolege saznale su za njegovu smrt u srijedu, a pokopan je u petak. Tada je Rumenović shvatio da je više od 20 njegovih kolega iz DIOKI-ja preminulo otkad je firma otišla u stečaj. Naplatu zaostalih potraživanja nisu dočekali. U tekstu se donosi podatak i kako je od preko 900 radnica Kamenskog, njih 123 ušlo u Udrugu Kamensko, a do sada je umrlo šest članica.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

    20.04.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

  2. OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

    19.04.2018.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

  3. BURE BARUTA: Provozat ću se i ja, čim me malo prođe stid

    11.04.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Provozat ću se i ja, čim me malo prođe stid

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije