NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Ubojstva bez ubojica

NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Ubojstva bez ubojica

Novi broj tjednika Novosti donosi detalje sudskog procesa u kojem je predsjednik Udruge specijalne policije Zoran Maras najprije osuđen zbog ratnog zločina nad sedmoricom zarobljenika, pa kasnije oslobođen. Inače, Maras je u fokus javnosti došao nedavno kada je sudjelovao na obilježavanju godišnjice akcije Bljesak u Okučanima, gdje je nosio majicu s natpisom „Za dom spremni“ zbog čega je predsjednik Zoran Milanović odlučio ne sudjelovati u protokolu i otići iz Okučana. Novosti navode kako je jedan svjedok u sudskom postupku jednostavno nestao, a ostali su naglo izgubili sjećanje. O tome su u tekstu naslovljenom “Ubojstva bez ubojica“ Novosti razgovarale s odvjetnikom obitelji žrtava, Zoranom Novakovićem, koji kaže: „Odmah su nepoznate osobe počele uklanjati dokaze“.
ANDREJ NIKOLAIDIS: Antifašizam počinje borbom protiv "našeg", a ne "njihovog" fašizma

ANDREJ NIKOLAIDIS: Antifašizam počinje borbom protiv "našeg", a ne "njihovog" fašizma

Već više od tri decenije fašizam ovdje prodaju kao stvar demokratije, pluralizma, “civilizovanog odnosa prema nevinim žrtvama”, “odavanja počasti žrtvama totalitarnog režima”. Fašizam 2.0 proizvod je prilagođen vremenu i zahtjevima tržišta, koji prodaju kao antifašistički fašizam. No istinski razlog pobjede fašizma je ono što mu se, navodno, suprotstavlja - fašistički antifašizam. E, to ti je, da prostiš, ono kad u Zagrebu govoriš o četničkim i partizanskim zločinima a po sred Jasenovca postaviš tablu sa natpisom “Za dom spremni”. To ti je ono kad u Beogradu i Podgorici prebrojavaš srpske žrtve u Jasenovcu, a rehabilituješ Dražu. To ti je, u Sarajevu, ono kad ti smeta misa za ustaše u katedrali, a ne smeta dova za ustaše na Mirogoju – kada ti smeta ulica sa imenom Mile Budaka u Mostaru, a ne smeta škola sa imenom Mustafe Busuladžića u Sarajevu.
YUVAL NOAH HARARI: „Virus nije najveća prijetnja“

YUVAL NOAH HARARI: „Virus nije najveća prijetnja“

"Mislim da će budući povjesničari ovo vidjeti kao prekretnicu 21. stoljeća. Ali na koju stranu ćemo se okrenuti ovisi o našim odlukama", kaže povjesničar, filozof i autor iznimno popularnih knjiga, Yuval Noah Harari, pa dodaje: "Mislim da najveća opasnost nije sam virus. Čovječanstvo ima sva znanstvena saznanja i tehnološke alate za prevladavanje virusa. Naš veliki problem su vlastiti unutarnji demoni, naša mržnja, pohlepa i neznanje." Tijekom epidemije koronavirusa Harari je imao nekoliko vrlo zapaženih istupa. Njegova organizacija Sapienship, koju je osnovao lani, nedavno je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) donirala milijun dolara. Na to su se odlučili nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da SAD obustavlja financiranje WHO-a. Na ovom mjestu donosimo prijevod intervjua koji je Harari dao za Deutsche Welle.
OPOMENA RUDIJA SUPEKA: "Idemo li u katastrofu ili u Treću revoluciju?"

OPOMENA RUDIJA SUPEKA: "Idemo li u katastrofu ili u Treću revoluciju?"

Prema Supeku, prva revolucija je bila agrarna, druga industrijska a treća (ako je ikad bude) morala bi biti ekološka, kao jedini mogući čin spasavanja ove jedine zemlje. Ili, ako hoćemo, druga kopernikanska. Koja bi svojim jasnim jezikom i još jasnijim činom napravila obrat u pogledu svih stanovnika Zemlje na održivost života na njenom tlu. Sada, u dugom karantinskom vremenu, dok sve što je pokrenuo Covid 19 izmiče percepciji ne samo običnih smrtnika već i dosadašnjih “kapetana” barke Planeta Zemlja, poigrajmo se pitanjem šta bi rekao Rudi Supek. Zamislimo ga po drugi put među nama. On, mislilac i čovjek, sorbonski student, pripadnik francuskog Pokreta otpora, jedan od organizatora pobune u zloglasnom Buhenvaldu, profesor kojem u ex-Jugoslaviji dugujemo skoro sve što se tiče utemeljenja socioloških studija.
PISMO ČITATELJA UZ DAN OSLOBOĐENJA KARLOVCA: „Spomenik koji ste uništili i dalje čeka – ogoljen i prazan“

PISMO ČITATELJA UZ DAN OSLOBOĐENJA KARLOVCA: „Spomenik koji ste uništili i dalje čeka – ogoljen i prazan“

Karlovčani vrlo dobro znaju da bi taj „kameni zid“ ustvari trebao predstavljati Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora, znaju da je djelo jednog od najpoznatijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, Drage Iblera i akademskog kipara Vanje Radauša, znaju da je podignut 1955. godine, znaju da je izrađen u bronci i kamenu i znaju da ga je otvorio Josip Broz Tito. Karlovčani jedino „ne znaju“ tko ga je i, što je još važnije, zašto srušio 1991. godine. U spomen, za sjećanje na one koji su u borbi protiv zla dali svoj život, u znak zahvalnosti što su grad oslobodili, nova gradska vlast podigla je spomenik u čijem temelju je zapisana brojka od 915 palih boraca i 1.825 žrtava fašizma. Kažu da je spomenik jedan od najvrednijih u Radauševu opusu. On podsjeća na prošlost, i kao takav bi trebao biti zaštićeno kulturno dobro.
BORIS DEŽULOVIĆ: Pravda za HOS

BORIS DEŽULOVIĆ: Pravda za HOS

Pamtim tako kretenske priče "legendarnog" zapovjednika zloglasne 9. bojne Rafael vitez Boban, bojnika Joze Radanovića: recimo, njegovo nepodnošljivo hvalisanje ratnim trofejom, šljemom s "osušenim ostacima četničkog mozga". Neki mladi HOS-ovci – koji će te zime neustrašivo osvajati srpske stanove u Splitu 3 - u trattoriji su nam kao izdajnicima i plaćenicima bahato i prezirno bacali novac na stol, a drugi „legendarni“ zapovjednik HOS-a, Alija Šiljak, jedne je noći pucao na mene iz pištolja zbog glasnog ismijavanja njegove nadahnute poeme o Poglavniku. Toga ljeta u HOS su se, naime, učlanjivale samo dvije vrste ljudi: uvjereni ustaše i mladi golomozgi avanturisti, kojima je crna uniforma bila cool, a NDH zvučala kao dobra ideja. Treći tip HOS-ovca jednostavno ne postoji.
ODA GRAFITERIMA: Gradovi kao muzeji umjetnosti na otvorenom

ODA GRAFITERIMA: Gradovi kao muzeji umjetnosti na otvorenom

Ovih je dana TimeOut, najpoznatija svjetska franšiza turističkih vodiča, koja ima i svoje hrvatsko izdanje, donijela galeriju fotografija sjajnih grafita snimljenih u Hrvatskoj. Većina „odabranih“ djela su hrvatskih umjetnika, ali ima i nekoliko izvrsnih radova stranih im kolega, poput murala španjolskog majstora Josea A. de Lucasa Torrea na zagrebačkom Dolcu. Naravno, tu su i nezaobilazni Lonac i Lunar, ali i neka remek-djela koja vjerojatno do sada niste vidjeli. „Djela svjetski poznatih grafiti umjetnika, kao i genijalnih amatera, privlače poglede širom zemlje“, stoji u kratkom tekstu priloženom uz 62 fotografije, uključujući, kako napominju, živopisne portrete i čudesne labirinte geometrijskih oblika. Na ovom mjestu donosimo neka od najboljih djela iz izbora Time outa, a sve fotografije možete pronaći na ovom linku.
O VAŽNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA: Je li ova nepogoda dostatan poticaj?

O VAŽNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA: Je li ova nepogoda dostatan poticaj?

Prije nekoliko dana, u moru tekstova o koronavirusu, za oko mi je na jednom portalu zapelo svjedočanstvo talijanskog liječnika koji je prebolio virus i koji je opis svoje zdravstvene agonije završio riječima: “Od sada nadalje, borit ću se za javno zdravlje. Ovo se ne smije tretirati kao pokaznu vježbu i ostaviti u rukama političara”. Situacija u Hrvatskoj je, trenutno, a kao što sugeriraju podaci, komparativno bolja u pogledu zaraze koronavirusom spram većine europskih država, a tvrdi se da je to zasluga rada epidemiološke službe na štamparovskim načelima. Vjerujemo i nadamo se da je tome tako te da će tako i ostati. Konkretnu analizu rada epidemiološke službe ostavljamo epidemiolozima i drugim zdravstvenim stručnjacima, ali iz društvene perspektive upravo ova javnozdravstvena nepogoda ukazuje na barem dvije bitne stvari. Prvo, glavno je pitanje kapaciteta zdravstvenih sustava, od djelatnika do opreme.
NE TREBA STRAHOVATI: Nema nikakvih dokaza da 5G ubija pčele

NE TREBA STRAHOVATI: Nema nikakvih dokaza da 5G ubija pčele

„Teorije prema kojima 5G tehnologija izaziva pomor pčela u opticaju su već mjesecima, otkad je tijekom ljeta 2019. društvenim mrežama počela kružiti netočna tvrdnja da pčele padaju mrtve u okolici 5G tornjeva u američkoj saveznoj državi Kaliforniji“, piše portal Faktograf. Na prvi pogled čini se da je sasvim suludo uopće demantirati ovakve stvari, nakon što su već nebrojeno puta demantirane, ali kada se vidi koliko pozornosti na društvenim mrežama dobiva ova najnovija teorija zavjere, onda se čini da je ponavljanje ipak nužno. Faktograf upozorava da je već kod spomenutog kalifornijskog slučaja reagirao stručni časopis posvećen pčelarstvu, American Bee Journal, inače najstariji pčelarski časopis na engleskom jeziku. U tom časopisu je tada objavljen tekst „Zašto se ne trebamo bojati 5G-a“, koji potpisuje biokemičarka i molekularna biologinja Alison McAfee, specijalizirana upravo za istraživanje pčela.
FACEBOOK RATNICI I GOVOR MRŽNJE: Zbog poziva na linč napadnute novinarke u splitskoj crkvi reagirala i policija

FACEBOOK RATNICI I GOVOR MRŽNJE: Zbog poziva na linč napadnute novinarke u splitskoj crkvi reagirala i policija

Odmah nakon napada na novinarku Dalmatinskog portala i snimateljicu N1 televizije u crkvi i ispred crkve na splitskoj Sirobuji, društvenim mrežama krenule su salve komentara iz kojih je izbijala neopisiva mržnja, kako prema novinarima, tako i prema onima koji se zgražaju onim što se događalo u „dvorištu“ don Joze Delaša. Teror se nesmiljeno nastavlja u tolikoj mjeri da je odlučila reagirati i splitska policija. Kako piše Dalmatinski portal čija je novinarka u nedjelju napadnuta, na jednoj javnoj Facebook grupi krenuo je linč na njihovu novinarku uz obilje prijetnji i uvreda koje pozivaju na nasilje. „U suradnji s Državnim odvjetništvom provest će se kriminalističko istraživanje“, potvrđeno je iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske Dalmatinskom portalu koji podsjeća da je javno pozivanje na nasilje i mržnju kazneno djelo za koje je zapriječena maksimalna kazna do tri godine zatvora.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije