FACEBOOK RATNICI I GOVOR MRŽNJE: Zbog poziva na linč napadnute novinarke u splitskoj crkvi reagirala i policija

FACEBOOK RATNICI I GOVOR MRŽNJE: Zbog poziva na linč napadnute novinarke u splitskoj crkvi reagirala i policija

Odmah nakon napada na novinarku Dalmatinskog portala i snimateljicu N1 televizije u crkvi i ispred crkve na splitskoj Sirobuji, društvenim mrežama krenule su salve komentara iz kojih je izbijala neopisiva mržnja, kako prema novinarima, tako i prema onima koji se zgražaju onim što se događalo u „dvorištu“ don Joze Delaša. Teror se nesmiljeno nastavlja u tolikoj mjeri da je odlučila reagirati i splitska policija. Kako piše Dalmatinski portal čija je novinarka u nedjelju napadnuta, na jednoj javnoj Facebook grupi krenuo je linč na njihovu novinarku uz obilje prijetnji i uvreda koje pozivaju na nasilje. „U suradnji s Državnim odvjetništvom provest će se kriminalističko istraživanje“, potvrđeno je iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske Dalmatinskom portalu koji podsjeća da je javno pozivanje na nasilje i mržnju kazneno djelo za koje je zapriječena maksimalna kazna do tri godine zatvora.
VIKTOR IVANČIĆ: Maske ili brnjice?

VIKTOR IVANČIĆ: Maske ili brnjice?

Sistem je, pak, takav da se manjak zaštitnih maski nadomješta viškom brnjica, dok okretni terenski oficiri s tupom izravnošću provode podmuklo uopćene naloge vrhovništva. Zaslugom nacionalnoga medijskog pogona zadarska je priča zadržana u lokalnoj karanteni. Potpuni izostanak javne buke oko skandaloznog ušutkavanja Ivice Žuvele – liječnika kojemu je zaprijećeno otkazom nastavi li iznositi banalne i očigledne istine – pod neizgovorenom izlikom da u ovome trenutku ‘imamo većih problema’, upućuje na to da smo suočeni s mnogo većim problemom nego što su ‘veći problemi’, i to na način kako se glava suočava s đonom vojničke čizme koja je pritišće uz tlo.
ISTRAŽIVANJE: Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH odgovorili su na pitanje je li vjeronauku mjesto u školama

ISTRAŽIVANJE: Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH odgovorili su na pitanje je li vjeronauku mjesto u školama

Odmah nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, uz jak nacionalni naboj, u škole je uveden vjeronauk. Rasprave o tom pitanju od tada su se javljale tek sporadično, a danas je agencija za odnose s javnošću i marketing, PRIME Communications, objavila istraživanje javnog mijenja koje pokazuje što o tome danas misle građani BiH. Ispitanicima se postavilo pitanje slažu li se da se vjeronauk izbaci iz škola. U agenciji su ispitanike podijelili po etničkom principu, što u Bosni i Hercegovini automatski znači i konfesionalni princip prema kojem su svi Bošnjaci – muslimani, svi Srbi – pravoslavci, a svi Hrvati – katolici. Ukupno gledajući 68,8 ispitanih odgovorilo je da se ne slaže. I to, 52,8 posto njih se uopće ne slaže, dok se 16 posto uglavnom ne slaže. S druge strane 11,5 ispitanih se slaže da bi se vjeronauk trebao izbaciti iz škola, a 16,7 posto ih je odgovorilo „ne znam“, odnosno nisu sigurni što bi napravili.
BORIS DEŽULOVIĆ: Biotehnološki višak

BORIS DEŽULOVIĆ: Biotehnološki višak

Po čemu je život tridesetpetogodišnjeg Ivana Pernara bitniji od života nekog bolesnog osamdesetogodišnjeg umirovljenog električara u Valpovu? Potonji još uvijek zna i stigne susjedi popraviti bojler, pa za svijet tako uraditi više nego što će Pernar za cijelog svog bijednog života. Imbecil se potom javno kurči potpisivanjem šeretske izjave o svojevoljnom odricanju od respiratora u slučaju zaraze Covidom-19: može mu se, naravno, jer zna da će ga u slučaju zaraze liječiti bez suvišnih, a kamoli šeretskih pitanja, i jer nijedan liječnik neće za Fejs snimati šaljivi „lajv“ s komatoznim Pernarom pored neraspakiranog njemačkog respiratora. Jer je sam smisao sustava da pravo na istu liječničku skrb imaju i umirovljenici s pet dijagnoza i mladi bez ijedne, i da to pravo bez razlike imaju i razumni ljudi i lajavi populistički imbecili što ga se javno odriču. Ovdje ionako nije riječ o jednom lajavom populističkom imbecilu ...
„DRUŠTVO OTPORA“: Charles Bukowski o najamnom radu

„DRUŠTVO OTPORA“: Charles Bukowski o najamnom radu

"Ranije, kad sam bio mlad i seljakao se s posla na posao, bio sam naivan i pokušao razgovarati s radnicima: Hej, šef u svakom trenutku može ući i sve nas otpustiti. Samo tako. Nije li vam to jasno? Samo bi buljili u mene. Predstavljao sam nešto o čemu nisu željeli razmišljati. U današnjoj industriji postoje masovna otpuštanja. Stotine gube poslove i njihova su lica u čudu. Govore: Dao sam 35 godina života, to nije u redu, ne znam što da radim ... Nikada robove ne plaćaju dovoljno da bi bili slobodni. Daju im samo toliko da ostanu na životu i vrate se na posao. Ja sam to zapazio. Zašto nisu i oni?", ulomak je iz pisma Charlesa Bukowskog izdavaču Johnu Martinu u kojem slavni pisac govori o najamnom radu. Prijevod ovog pisma objavljen je u časopisu za popularizaciju kulture otpora i solidarnosti Društvo otpora koje izdaje Mreža anarhista (MASA).
OBEĆAVAM: Samo kad ovo prođe

OBEĆAVAM: Samo kad ovo prođe

Samo kad ovo prođe. Sedeću u “Mornaru” do fajronta i neću se ni ispod glasa žaliti na nove konobare i gunđati da to nekako sad nije to. Biće nas za spojenim stolovima više od pet. Uvek više od pet. A do “Mornara” ću da dođem okolo, preko tri pešačka prelaza, čekajući strpljivo na zeleno, umesto da pretrčavam ispred pomahnitale žute 95-ice. U prodavnici neću coktati zašto rade samo dve kase. I nikad neću uzeti kusur manji od 50 dinara. Neka ga. U apoteci ću da slušam tetu kad objašnjava ove dve na šest sati a ovu možete jednom dnevno ali obavezno posle obroka sa dosta tečnosti. Neću u sebi opsovati policajca samo zato što nosi uniformu. Sem ako je komunalni. Okej, neću ni njega. Reći ću mu “Dobar dan”, čak i ako će ga to provocirati da mi traži ličnu i pita me kuda idem. Nadam se da nikad više niko neće nikoga pitati kuda ide i zašto i reći da to ne može.
VODEĆI KOREJSKI STRUČNJAK ZA COVID-19: Ovo neće brzo završiti. Imamo manje od deset posto šanse za sretan kraj

VODEĆI KOREJSKI STRUČNJAK ZA COVID-19: Ovo neće brzo završiti. Imamo manje od deset posto šanse za sretan kraj

"Cjepivo za novi virus obično se razvija deset do petnaest godina, a njegov razvoj košta više od 800 milijuna dolara. COVID-19 nije star niti stotinu dana. Prošla su tek dva mjeseca otkad smo se upoznali s njegovom RNK. Kao što je direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti SAD-a Anthony Fauci rekao, ako sve bude išlo dobro, ako prve tri faze kliničkih ispitivanja cjepiva na odraslima prođu dobro, njegov razvoj trajat će 18 mjeseci. Ako sve bude išlo dobro i bez zastoja. Čak i ako SAD ili Kina uspiju razviti cjepivo, hoće li ga podijeliti s drugim zemljama? Populacija SAD-a je oko 320 milijuna ljudi. To je puno ljudi i SAD-u će biti nemoguće cijepiti toliki broj ljudi u jako kratkom vremenu. Postavit će se pitanje prioriteta", kaže virolog Kim Woo-Joo iz Južne Koreje koja je jedna od najuspješnijih svjetskih zemalja u borbi protiv koronavirusa. Kim Woo-Joo daje odgovore na cijeli niz pitanja koja javnost danas zanimaju, a govori i o tri moguće scenarija zaustavljanja ove svjetske krize.
SVIJET NAKON KORONAVIRUSA: Ova oluja će proći, ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu

SVIJET NAKON KORONAVIRUSA: Ova oluja će proći, ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu

Čovječanstvo se suočava s globalnom krizom. Možda najvećom krizom naše generacije. Odluke koje ljudi i vlade donesu u narednih nekoliko tjedana vjerojatno će oblikovati svijet u godinama koje dolaze. One će oblikovati ne samo naše zdravstvene sustave, već i našu ekonomiju, politiku i kulturu. Moramo djelovati brzo i odlučno. Također bismo trebali uzeti u obzir dugoročne posljedice naših postupaka. Kada biramo između alternativa, trebali bismo se zapitati, ne samo kako prevladati neposrednu prijetnju, već i u kakvom ćemo svijetu živjeti nakon što oluja prođe. Da, oluja će proći, čovječanstvo će preživjeti, većina će nas i dalje biti živa - ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu. Čitave zemlje služe kao zamorci u velikim društvenim eksperimentima. Što se događa kada svi rade od kuće i komuniciraju samo na daljinu? Što se događa kada kompletne škole i sveučilišta djeluju na internetu? U normalnim vremenima vlade, tvrtke i obrazovni odbori nikada ne bi pristali na provođenje takvih eksperimenata. Ali ovo nisu normalna vremena.
SEID SERDAREVIĆ: "U doba velikih izazova pričajmo priče jedni drugima"

SEID SERDAREVIĆ: "U doba velikih izazova pričajmo priče jedni drugima"

„Pred nama su dva izbora. Možemo potaknuti strahom izgubiti razum ili možemo racionalno promisliti o svemu, promijeniti sebe, ali ne nakratko već temeljito, i korak po korak, nakon što pošast prođe, krenuti graditi svijet i sebe iznova. Da bismo bili sposobni učinit taj prvi korak trebamo shvatiti da smo dio prirode, da joj ne možemo samo uzimati. Za taj se korak moramo okrenuti knjigama, znanju, čitanju i umjetnosti. Znanost nam daje racionalno, a umjetnost empatičnost i emotivnost, tek jedinstvo toga nas čini ljudima“, kaže Seid Serdarević urednik u izdavačkoj kući Fraktura. On je odlučio tijekom pandemije koronavirusa i prisilne izolacije pričati priče, i to kratke priče o knjigama. „U doba velikih izazova, pričajmo priče jedni drugima, čitajmo priče koje su nam ispričali najbolji pripovjedači jer priče su te koje stvaraju (pri)povijest i bez njih smo samo nerazumna bića koja brinu samo o sebi danas, sada i ovdje, a ne o budućnosti“, poziva Serdarević. A evo i njegove prve priče.
NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Korona i škorona

NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Korona i škorona

„Izgledna pobjeda Andreja Plenkovića na unutarstranačkim predsjedničkim izborima, pojačavanje izbjegličko-migrantske krize i virus korona koji gura svijet u novu globalnu ekonomsku krizu, pogoduju strankama desnice pozicioniranima radikalnije od desnocentrističkog mejnstrima hrvatske politike“, piše Ivica Đikić u novom broju tjednika Novosti, a njegov tekst prati naslovnica na kojoj uz crtež Miroslava Škore, koji je nedavno osnovao političku stranku, pardon, pokret, stoji naslov „Korona i škorona“. U tekstu se iznosi teza kako će iz opisanog scenarija „profitirati“ upravo Škorin projekt i druge desne opcije koje ciljaju na niske strasti nudeći jednostavna i brza rješenja za složene probleme.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije