GEORGE STEINER AT THE NEW YORKER: Intelektualni antijunak našeg doba čija nas je misao mimoišla

GEORGE STEINER AT THE NEW YORKER: Intelektualni antijunak našeg doba čija nas je misao mimoišla

Smrt Georgea Steinera, u veljači ove godine, u našoj je kulturi primijetio samo Miljenko Jergović, vrijedan pisac i još vrjedniji i marljiviji čitatelj, kojemu i inače kao da malo što vrijedno može promaknuti. No, Steinerova smrt je izgleda mnogima promaknula. A taj literarni kritičar, filozof, esejist, pjesnik, polimat i polihistor važan je intelektualac i mislilac čiji je utjecaj odavno prekoračio (skučene) granice akademskog svijeta. Njegovo djelo je obimno i višejezično, ali njegova veličina ne nudi nam isprike. Godinama se već, naime njegove knjige prevode i na hrvatski, prvenstveno zahvaljujući upornoj prevoditeljici Gigi Gračan. U mnogočemu George Steiner je dakle bio i ostao svojevrsni intelektualni antijunak našeg doba. Staromodan, a modernist do srži.
BLANK: Ispovijest koja ostavlja katarzičan učinak

BLANK: Ispovijest koja ostavlja katarzičan učinak

Najpotresniji dijelovi knjige možda i nisu oni ispovjedni i intimni, gledani unutarnjim očima, nego oni kad se uslijed neprestanog batrganja kroz život protagonistove oči podignu i svjedoče društvenim apsurdima, neuralgijama, osiromašivanju i klasnom raslojavanju. Pratimo ga u postrojbama mudžahedina, psihijatrijskoj ustanovi, kako tone u ovisnosti i pokreće sitni narko-biznis, nekoliko se puta izvlači pred overdoseom, gomila frendova mu je poumirala, kasnije postaje glumac, aktivist, skida se s droge, prebolijeva hepatitis C, gušterača mu je nagrižena, vozi paraglajdere i u ovom trenu okreće novu, praznu stranicu za ispisivanje – zato se po svemu sudeći knjiga zove "Blank" i nakon čitanja ostavlja katarzičan učinak. Priča je uvjerljiva, pripovijedanje teče, lik je živ, može ga se čuti kako viče, namirisati gnojne rane od uboda iglom, osjetiti šamare koje si lupa pred ogledalom.
JAZZ SCENA: Kultno djelo slavnog povjesničara Erica Hobsbawma napokon objavljeno i kod nas

JAZZ SCENA: Kultno djelo slavnog povjesničara Erica Hobsbawma napokon objavljeno i kod nas

Rođen je 1917. godine u Egiptu, u Aleksandriji, pravim prezimenom Hobsbaum koje se greškom pri upisu u knjigu rođenih pretvorilo u Hobsbawm, a odrastao je u Beču i Berlinu. Otac mu je slovio za izvrsnog filmskog producenta kojem je uspon nacizma pomrsio poslovne planove. Nakon očeve smrti i uspona nacizma obitelj se seli u London. Na King's Collegeu u Cambridgeu učlanjuje se u Komunističku partiju i počinje se baviti proučavanjem razvoja industrijskog kapitalizma, socijalizma i nacionalizma, ne skrivajući svoju marksističku ideološku podlogu kojoj će ostati vjeran do kraja života (preminuo je 2012. godine). Eric John Ernest Hobsbawm CH, doslovna je personifikacija 20. stoljeća. Ono CH pored imena i prezimena označava „Orden časti“ („Companion of Honor“), titulu koju istovremeno može nositi samo 65 osoba na svijetu i koja označava veliku čast u društvu, a dodjeljuje se osobama zaslužnima za iznimna postignuća.
TRAJNI ZAPISI: Što se Hrvatske tiče, Edward Snowden je „džaba krečio“

TRAJNI ZAPISI: Što se Hrvatske tiče, Edward Snowden je „džaba krečio“

Baveći se tekućom najavom hrvatske Vlade da bi se u cilju sprječavanja širenja koronavirusa mogao uvesti nadzor mobitela građana kojima je naređena samoizolacija ili neka vrst totalne kontrole države nad stanovništvom uz suspenziju osnovnih ustavnih vrednota, malo tko se u našim medijima i u javnom i političkom životu sjetio Edwarda Snowdena, najpoznatijeg američkog i svjetskog zviždača koji je prije nepunih sedam godina žrtvovao svoj privatni život, slobodu u matičnoj državi i karijeru kako bi upozorio na sistem masovnog nadzora američkih tajnih službi nad američkim i svim ostalim građanima svijeta. Što se Hrvatske tiče, čini se, Snowden je „džaba krečio“, pa je ovaj tekst o njegovoj autobiografiji „Trajni zapisi“ dostupnoj na hrvatskom jeziku već godinu dana, skroman pokušaj da tome tako ne bude.
PLIVAČ: Prtenjačin roman je hrabra literarna pojava, kakvu dosad nismo iskusili

PLIVAČ: Prtenjačin roman je hrabra literarna pojava, kakvu dosad nismo iskusili

„Plivač“ Ivice Prtenjače roman je rubnosti koja proizlazi iz promišljenog poetičkog kolebanja između razuma i deluzije, tenzije i meditativnosti, nastojanja i inercije, brutalnosti i suptilnosti. Istodobno, roman drsko zagriza u sklop velikih tema poput ljubavi i krivnje, slobode i hrabrosti. Prtenjačin „Plivač“ također je i roman tranzicije, naglog prijelaza iz mira u rat, iz jednostavnog, lako mjerljivog životnog zadovoljstva u nesagledivu nesreću, iz funkcionalnog društvenog uređenja u destrukciju. Iz prosječne adolescencije prečacem u preuranjenu zrelost, gotovo starost, pa drugim putem natrag u ranu punoljetnost; dok država nestaje u kaosu, dvosmjernu osobnu transformaciju proživjet će u nekoliko tjedana Andrej Šetka, do ljeta ‘91. dvadesetogodišnji brucoš, sin jedinac, ušuškan majčinom hiperprotektivnošću i vlastitom neambicijom.
LEMMY KILMISTER: Knjiga o besmrtniku

LEMMY KILMISTER: Knjiga o besmrtniku

Rockerske autobiografije uglavnom su žanrovski simetrično štivo, kojem je naslov singlice Iana Duryja "Sex, Drugs and Rock n Roll" iz 1977. godine, poslužio kao program, iako problemi nastaju ako njihovi protagonisti prežive 27. godinu života, jer time kao što je opće poznato, nastupa duboka starost rocka ... Vampirska juvenilnost potkrijepljena drogiranjem i preskakanjem iz kreveta u krevet motivi su koji su tu kako bi se skrenula pažnja psihološkog ponora koji nastaje iz činjenice da je većina industrije zapravo neodvojiva od Danteove vizije društva iz "Božanske komedije" odnosno svijeta podijeljenog u predjele Pakla, Čistilišta i Raja. Pakao su, naravno, većina protagonista, glazbenika koji se voze iz grada u grad kombijem, odnosno autobusom, a prijelaze iz faze u fazu rekonstruiraju na albumima koji su neke vrste žanrovske anamneze.
JESMO LI TO BILI MI: Mediteransko preživljavanje mladosti

JESMO LI TO BILI MI: Mediteransko preživljavanje mladosti

U svojoj prvoj zbirci priča „Jesmo li to bili mi“ Luiza Bouharaoua kao da pokušava uhvatiti trenutak u kojem djetinja nevinost dolazi u opasnost da više ne bude nevina. Nevinost je osobina onoga koji nizašto nije i ne može biti kriv, koji je bezazlen, naivan, nedužan, a to su djeca i oni vrlo mladi, a opet osobe su to koje imaju svoje patnje, radosti, stresove i strahove, koji starijima često djeluju banalno iako su prepuni drame i autentičnih emocija. Situacije u kojima se likovi pojavljuju autorica donosi poput kakve mediteranske slikarice, bez suvišnih riječi, opisa ili nakićenosti stilskim sredstvima. Ona ne donosi sud, čak ni stav ili mišljenje o likovima koje nam pokazuje, nego nam ih naprosto – pokazuje, što otkriva da je riječ o autorici koja vlada spisateljskim zanatom izbjegavajući zamke kiča i ega.
PROSLAVA: Roman Damira Karakaša odašilje jezu šumskih ponora

PROSLAVA: Roman Damira Karakaša odašilje jezu šumskih ponora

Svetost stabla odnosno šume uglavnom je prisutna u europskim politeističkim religijama. Studija Jamesa G. Frazera „Zlatna grana: podrijetlo religijskih obreda i običaja“ (Jesenski i Turk, 2002.) nizom povijesnih detalja – poput figure šumskog kralja ili kulta svibanjskog drva – dokumentira mistiku šume. U jednom poglavlju Frazer podsjeća kako je Europa nekoć bila prekrivena prašumama u kojima su čistine bile jedva zamjetne. Slično tome, novi roman Damira Karakaša „Proslava“ (OceanMore, 2019.) ispunjen je šumom čija se gustoća pomiče na semantički i stilski plan. Iako podijeljen u četiri labavo povezana dijela, „Proslava“ je u svakom pogledu monolitan tekst koji odašilje jezu šumskih ponora. Kompozicija koju sam naznačila čine četiri vremenski udaljene, a prostorno uglavnom fiksne situacije/ poglavlja uvezane/ a likom Ličanina Mije.
THE HIRED MAN: Zašto ovo nije prevedeno na hrvatski?

THE HIRED MAN: Zašto ovo nije prevedeno na hrvatski?

U dubrovačkom hotelu Tirena, između naslaganih knjiga za lijene kolovoške dane, privukla me jedna s istaknutom, rukom napisanom ceduljicom na kojoj je engleskim, fino veselim rukopisom napisana preporuka budućem čitatelju, uz želje o ljubavi i sreći. Preveden na slovenski ("Najemnik"), ali ne i na naš jezik "The hired man" roman škotske spisateljice afričkih korijena, Aminatte Forne, za mjesto radnje ima Hrvatsku - postratnu Liku, u koju stiže Engleskinja s dvoje tinejdžera; kupuje kuću i unajmljuje lokalnog radnika Đuru (ili Duru, kako ga engleska inačica imena provlači kroz tekst) za njenu obnovu. Lokalni kolorit je toliko dobro istražen od autorice da se sitne pogreške trebaju tražiti mikroskopom, a likovi tako dobro produbljeni da se bez problema može reći da je ovaj roman, uopće, najbolje strano literarno djelo o našim prostorima.
ŽIVOT S IDIJOTIMA: Priča o jednoj beskompromisnoj družini

ŽIVOT S IDIJOTIMA: Priča o jednoj beskompromisnoj družini

KUD Idijoti, pulski punk bend, omiljen diljem bivše Jugoslavije, službeno je ovoga svibnja dobio svoju prvu biografiju. Vrlo detaljno ispisane o stranice o „bendu naše mladosti“ u razdoblju od 1985. do 2000. godine potpisuje Nenad Marjanović, poznavateljima Idijota mnogo poznatiji kao dr. Fric, basista benda. Ta 2000. godina s kojom knjiga završava, godina je kada je autor „Života s Idijotima“, zajedno s Diegom Bosuscom – Pticom, izašao iz benda. Nekadašnji basist Idijota, koji danas radi kao novinar portala Regionalexpress, i sam priznaje kako je u knjizi puno osobnih impresija, jer se nije previše bavio faktografijom benda, datumima i diskografijom, što ne bi smjelo biti preprekom da se mnogi njegovi istomišljenici prepoznaju u ovoj knjizi. „Život s Idijotima“ nastajao je gotovo dvije godine i to na razne načine.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

    03.06.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

    01.06.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

  3. KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

    28.05.2020.

    Predrag Finci

    KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije