JESMO LI TO BILI MI: Mediteransko preživljavanje mladosti

JESMO LI TO BILI MI: Mediteransko preživljavanje mladosti

U svojoj prvoj zbirci priča „Jesmo li to bili mi“ Luiza Bouharaoua kao da pokušava uhvatiti trenutak u kojem djetinja nevinost dolazi u opasnost da više ne bude nevina. Nevinost je osobina onoga koji nizašto nije i ne može biti kriv, koji je bezazlen, naivan, nedužan, a to su djeca i oni vrlo mladi, a opet osobe su to koje imaju svoje patnje, radosti, stresove i strahove, koji starijima često djeluju banalno iako su prepuni drame i autentičnih emocija. Situacije u kojima se likovi pojavljuju autorica donosi poput kakve mediteranske slikarice, bez suvišnih riječi, opisa ili nakićenosti stilskim sredstvima. Ona ne donosi sud, čak ni stav ili mišljenje o likovima koje nam pokazuje, nego nam ih naprosto – pokazuje, što otkriva da je riječ o autorici koja vlada spisateljskim zanatom izbjegavajući zamke kiča i ega.
PROSLAVA: Roman Damira Karakaša odašilje jezu šumskih ponora

PROSLAVA: Roman Damira Karakaša odašilje jezu šumskih ponora

Svetost stabla odnosno šume uglavnom je prisutna u europskim politeističkim religijama. Studija Jamesa G. Frazera „Zlatna grana: podrijetlo religijskih obreda i običaja“ (Jesenski i Turk, 2002.) nizom povijesnih detalja – poput figure šumskog kralja ili kulta svibanjskog drva – dokumentira mistiku šume. U jednom poglavlju Frazer podsjeća kako je Europa nekoć bila prekrivena prašumama u kojima su čistine bile jedva zamjetne. Slično tome, novi roman Damira Karakaša „Proslava“ (OceanMore, 2019.) ispunjen je šumom čija se gustoća pomiče na semantički i stilski plan. Iako podijeljen u četiri labavo povezana dijela, „Proslava“ je u svakom pogledu monolitan tekst koji odašilje jezu šumskih ponora. Kompozicija koju sam naznačila čine četiri vremenski udaljene, a prostorno uglavnom fiksne situacije/ poglavlja uvezane/ a likom Ličanina Mije.
THE HIRED MAN: Zašto ovo nije prevedeno na hrvatski?

THE HIRED MAN: Zašto ovo nije prevedeno na hrvatski?

U dubrovačkom hotelu Tirena, između naslaganih knjiga za lijene kolovoške dane, privukla me jedna s istaknutom, rukom napisanom ceduljicom na kojoj je engleskim, fino veselim rukopisom napisana preporuka budućem čitatelju, uz želje o ljubavi i sreći. Preveden na slovenski ("Najemnik"), ali ne i na naš jezik "The hired man" roman škotske spisateljice afričkih korijena, Aminatte Forne, za mjesto radnje ima Hrvatsku - postratnu Liku, u koju stiže Engleskinja s dvoje tinejdžera; kupuje kuću i unajmljuje lokalnog radnika Đuru (ili Duru, kako ga engleska inačica imena provlači kroz tekst) za njenu obnovu. Lokalni kolorit je toliko dobro istražen od autorice da se sitne pogreške trebaju tražiti mikroskopom, a likovi tako dobro produbljeni da se bez problema može reći da je ovaj roman, uopće, najbolje strano literarno djelo o našim prostorima.
ŽIVOT S IDIJOTIMA: Priča o jednoj beskompromisnoj družini

ŽIVOT S IDIJOTIMA: Priča o jednoj beskompromisnoj družini

KUD Idijoti, pulski punk bend, omiljen diljem bivše Jugoslavije, službeno je ovoga svibnja dobio svoju prvu biografiju. Vrlo detaljno ispisane o stranice o „bendu naše mladosti“ u razdoblju od 1985. do 2000. godine potpisuje Nenad Marjanović, poznavateljima Idijota mnogo poznatiji kao dr. Fric, basista benda. Ta 2000. godina s kojom knjiga završava, godina je kada je autor „Života s Idijotima“, zajedno s Diegom Bosuscom – Pticom, izašao iz benda. Nekadašnji basist Idijota, koji danas radi kao novinar portala Regionalexpress, i sam priznaje kako je u knjizi puno osobnih impresija, jer se nije previše bavio faktografijom benda, datumima i diskografijom, što ne bi smjelo biti preprekom da se mnogi njegovi istomišljenici prepoznaju u ovoj knjizi. „Život s Idijotima“ nastajao je gotovo dvije godine i to na razne načine.
TOTENTANZ: Posttranzicijski déjà vu

TOTENTANZ: Posttranzicijski déjà vu

Priličan interes knjiške javnosti izazvala je 2005. godine pojava „Eventualista“, neformalne skupine osmero pisaca mlađeg naraštaja – Neven Vulić, Mirna Bačun, Andrija Škare, Kruno Čudina, Krešimir Dujmić, Slavica Rojc, Ivan Turković Krnjak i Dario Šarec (tada su imali između 18 i 28 godina). Okupili su se kao svojevrstan odgovor na FAK-ovce, objavivši čak i manifest kao neku vrstu naputka za čitanje njihovih proza. Otad je prošlo četrnaest godina i skupina je davno raspuštena ispostavivši se kao šarmantan, ali i prilično uspješan marketinški pokušaj privlačenja pažnje (jer su je u dobroj mjeri i osvojili, kod medija gladnih atraktivnih i dobro osmišljenih priča). Od njih osmero četvorica su nastavila pisati i među ustrajnijima je Dario Šarec (ostali su Vulić, Škare i Čudina) koji je nedavno u izdanju Durieuxa objavio svoj treći roman, naslova „Totentanz“.
GLAVOM KROZ ZID: Malograđanski humor štavljen subverzijom

GLAVOM KROZ ZID: Malograđanski humor štavljen subverzijom

Slovenski kantautor, pjevač, vođa malih sastava, kao i sveprisutni kozer srednje kategorije Zoran Predin posljednjih je četrdeset godina u slovenskim glazbenim krugovima poznat kao guru koji svojim mlađim kolegama služi kao (m)oralni kompas, ali i udarač tempa koji je na sve spremniji od svih prisutnih. Vlasnik reskog baritona, frontmen Lačnog Franza koji je ujedno i autor slovenske nacionalne nogometne "himne", svakako je mnogima poznat i kao autor izjave da glazbenik ne svira za političku stranku, već zapravo svira za - honorar. E upravo iz tog rakursa, razdvojbe i vaganja između dvaju suprotnosti upoznajemo Zorana Predina u ulozi proznog pisca kroz rukopis njegove druge knjige, zbirke priča naslovljenom "Glavom kroz zid" („Dno nema dna“) koju je na hrvatski prevela Jagna Pogačnik, a objavio nakladnik Fraktura.
TIJELO OD SOLI: Život koji nitko nije želio

TIJELO OD SOLI: Život koji nitko nije želio

Nikola Leskovar novo je ime na književnoj sceni. Romanom „Tijelo od soli“, za koji je dobio nagradu „Prozak“, na velika je vrata zakoračio u pripovjedački svijet, a ako je suditi po vještini i stilu, u njemu će se i trajno nastaniti. Rođen 1983. godine u Mostaru, odrastao u Tuzli, u devedesetima iz ratne Bosne s obitelji migrira u selo pored Varaždina. Život koji nitko nije želio, a dobili su ga mnogi, okosnica je romana o odrastanju u uvjetima prilagodbe na novu sredinu, kulturu, mentalitet, a djelomično i jezik. Novi život stvorio je i Nenada Namjesnika, Leskovarovog imaginarnog dječaka, iz čije perspektive je proistekla povijest boli koja se, kroz tjeskobnu atmosferu, mračne sekvence i opise dekadencije u koje je zapalo hrvatsko društvo, provlači od početka do kraja romana.
TREĆI SVJETSKI RAT: Balon koji je napuhao Wall Street

TREĆI SVJETSKI RAT: Balon koji je napuhao Wall Street

Zalud, korigira sam sebe Fazio, neki ugledni časopisi poput Economista (ne spominje taj izvor autor slučajno jer je u bogatoj novinarskoj karijeri pisao i za Economist) i nakon svega raščlanjuju jesu li financijske inovacije dobre ili loše. A što se tiče Trećeg svjetskog rata autor na početku knjige citira izjavu američkog ministarstva obrane Leona Panette iz 2011. godine kako je napad na Iran pitanje dana, a i ovih dana može se čuti slična prognoza. U središtu njegovih analiza su Barack Obama kao tadašnji čelnik najveće svjetske velesile SAD-a i velika politička nada progresivnog svijeta s kraja prošlog stoljeća i Wall Street kao sjedište financijske moći svijeta, iz kojeg je generirana velika svjetska kriza 2008. i 2009. godine. U prvom dijelu knjige razmatra se odnos Obame i vrha američke i svjetske financijske moći. Fazi vrhove potonje moći locira u banci i globalnoj financijskoj kompaniji Goldman Sachs, sa svojih tridesetak tisuća zaposlenih i tradicijom dugom 143 godine.
HENRY MILLER - ŽIVOT: Pionir seksualne revolucije koji je do kraja nosio imidž pisca što se kupuje ispod pulta

HENRY MILLER - ŽIVOT: Pionir seksualne revolucije koji je do kraja nosio imidž pisca što se kupuje ispod pulta

"Ovaj originalan čovjek, ni dobar, niti loš, bio je autentičan", kaže Robert Ferguson autor biografije “Henry Miler – Život”. Ferguson osjetilno ispisuje portret Henryja Millera, potomka njemačkih dotepenaca iz Brooklyna, rođenog na pragu zadnje dekade 19. stoljeća. Henry Miller, rođen pretkraj prosinca 1891. godine, u znaku jarca, imao je dvije starije i jednu mlađu sestru, a odrasta u kulturi koja od doručka do odlaska na spavanje praktički svaki korak blagoslivlja pivom. Majka je radi toga bila neurotik i skrbila se za domaćinstvo, otac je vodio krojački salon čiji je izlog gledao na kafić, a djeca su pohađala prezbiterijanski vjeronauk. Do svoje je adolescencije Henry već bio dobar u trčanju, plivanju i boksu, a pod stare je dane solidno igrao stolni tenis. Zadnje je dekade života proveo u lovi, družeći se s već odraslom djecom, noseći imidž pisca koji se još kupuje ispod pulta.
'KAO DA JE SVE NORMALNO': Dok čekaš sabah sa šejtanom

'KAO DA JE SVE NORMALNO': Dok čekaš sabah sa šejtanom

Duboko ispod tih naslaga priče o Duhu Bosne i Hercegovine, iza te izmaglice nekad Olimpijskog grada, u kojem su sportisti iz cijelog svijeta ostali fascinirani njegovim šarmom, otvara se krater jednog strašnog poraza. Istina, nije još sve izgubljeno, toga će i D. biti svjestan, ali neumitno iščezava i gubi se suštinsko naličje onoga što je nekad oduševljavalo. Tačnije, Duh Bosne i Hercegovine danas postaje incident koji se fetišizira, a suštinski je kenotaf naše propasti. Stoga je bolno istinita rečenica koju D. izgovara nad tim umirućim Duhom. Reći će: “Ako je Duh Bosne i Hercegovine zbog velikog bola poprimio obilježje krvnika, onda je sve izgubljeno.” Priča fotografa Jerkova nam pak sa druge strane pokazuje da je i sama Evropa jednako trula, da se raspada pred prijetnjom novih Kristalnih noći. To, dakako, nije nikakva utjeha, već gorka istina da niko ništa nije naučio na primjeru Bosne i Hercegovine.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

    20.11.2019.

    Nataša Škaričić

    O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

  2. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  3. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije