40 IZGUBLJENIH GODINA HRVATSKOG GOSPODARSTVA: Uvjerljivo razbijanje četiri mita o novijoj povijesti

40 IZGUBLJENIH GODINA HRVATSKOG GOSPODARSTVA: Uvjerljivo razbijanje četiri mita o novijoj povijesti

Takva količina cinizma, javnog cerekanja i isprazne samodopadnosti kojom je u našoj javnosti prošle godine dočekana ideja platforme Možemo! o imenovanju jedne od zagrebačkih ulica imenom negdašnje predsjednice Vlade Jugoslavije Milke Planinc, još jednom je zorno posvjedočila o zavidnoj neinformiranosti, nenačitanosti i pokondirenosti dobrog dijela hrvatske javnosti. Provodeći sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća mjere štednje (vožnja par-nepar, nestašice kave, redukcije struje) kako bi se uravnotežila platna bilanca tadašnje države i smanjila nabrekla potrošnja koja se pretežito naslanjala na vanjsko zaduživanje, Vlada tadašnje „premijerke“ Milke Planinc, kojoj se ta štednja danas uzima kao neopoziva diskvalifikacija, suštinski nije imala ništa veći prostor djelovanja od sadašnje hrvatske vlade premijera Andreja Plenkovića.
NEPRIJATELJI IZ ČISTA MIRA: Narcizam malih razlika kao uzrok nepomirljivog sukoba Plenkovića i Milanovića

NEPRIJATELJI IZ ČISTA MIRA: Narcizam malih razlika kao uzrok nepomirljivog sukoba Plenkovića i Milanovića

„Neprijatelji iz čista mira“ paralelna je biografija Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Vrlo zanimljivo i čitko ju je napisao Tomislav Krasnec koji je godinama bio dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa. U kasnu jesen prošle godine Krasnec i Večernji list planirali su da knjiga o netrpeljivosti Plenkovića i Milanovića iziđe u predizbornoj kampanji. No, predsjednik RH iznenadio je brzim izborima, a pogotovo objavom da će biti premijerski kandidat SDP-a, pa su izdavači morali požuriti te su uspjeli otiskati knjigu netom prije izbora. Krasnec je razgovarao s 50 sugovornika koji su poznavali ili Plenkovića, ili Milanovića, ili obojicu i koji su pristali razgovarati off the record, tako da ostanu anonimni. Na taj je način Krasnec dobio istinitija i svestranija svjedočenja nego da je tražio da ljudi govore javno, imenom i prezimenom.
EMOCIJA CRTE: O tajni crteža

EMOCIJA CRTE: O tajni crteža

Mnogo toga sam htio napisati, mnogo toga je ostalo samo zamisao. Jedna od takvih je bila i knjiga o estetici stvaralaca. Htio sam pisati o umjetnosti iz perspektive samih umjetnika, iz iskustva stvaralaca. U tome bi mi, znao sam, bile od velike pomoći sve one knjige, bilješke i sjećanja u kojima je sačuvana riječ samih umjetnika, od njihovih dnevnika, preko pisama i njihovih kazivanja o umjetnosti, do intervjua i svjedočenja njihovih suvremenika o njihovom radu. Nadao sam se da bih tako o umjetnosti mogao progovoriti iznutra, iz samih umjetnika i kazati što je za njih same bilo ono što su stvorili. Tako bismo saznali što je djelo bilo u svojoj namjeri, što je ono bilo prije naše percepcije i našeg „suda promatrača”, prije recepcije i svake interpretacije. U tome me posebno zanimale knjige poput Leonardovih bilježnica, objavljena pod naslovom „Traktat o slikarstvu, O duhovnom u umjetnosti" Vasilija Kandinskog.
BOLLA: Ubojit roman o ljubavi između Srbina i kosovskog Albanca

BOLLA: Ubojit roman o ljubavi između Srbina i kosovskog Albanca

Pajtim Statovci (r. 1990) nagrađivani je finski autor kosovskog porijekla kojeg držim na oku još od „Moje mačke Jugoslavije“ (V/B/Z, 2020, prev. Boris Vidović), njegovog debija šaljivog naslova, ali ozbiljne i osobne tematike iseljeništva, kulturne alijenacije i opterećenosti tradicijskim obrascima. S potpisom istog prevoditelja dobili smo sada i „Bollu“ (V/B/Z, 2023), Statovcijev treći roman, a prije nego ga preporučimo, evo s čime tu sve treba računati. Priča je to o odnosu, zabranjenom, ili kako stoji u uredničkoj bilješci Marka Pogačara, prijestupnom. Transgresija, nedoličnost i stigma ključne su riječi ovog narativa, a proizlaze iz sklopa problematičnih činjenica; ljubav se zameće između dvojice studenata, Srbina Miloša i kosovskog Albanca Arsima, u Prištini sredinom devedesetih.
POLAROID KAUBOJ: Povratak u doba nevinosti

POLAROID KAUBOJ: Povratak u doba nevinosti

Refik Hodžić u svojim zapisima kombinira konvencionalno dokumentarni pripovjedni postupak sa starinski lirskim i u tome je nečeg baš izrazito ćopićevskog. U zbirci ratnih pripovijedaka „Sin brkate čete“ Ćopić se koristio sličnom „vreća smijeha, šaka suza“ tehnikom, dobronamjerno ušuškavajući (malenog) čitatelja, e da bi ga onda utukao serijom brutalnih ishoda; u jednoj priči izginut će praktički čitav razred, a u drugoj cijela četa brkatih „stričeva“ koji između bitaka othranjuju jedno ratno siroče pa se za njih posebno vežemo. Autoru je stalo da barem u prostoru literarnog Prijedoru vrati predratni dignitet, civilnu normalnost iz doba koje je prethodilo propasti, pa u (auto)fikcionalnoj maniri nastoji rekonstruirati sve ono što je činilo kulturu življenja jedne urbane, multikonfesionalne zajednice.
ČOVJEK IGRAČKA: Radenko Vadanjel je odlučio da bez zadrške kaže svoje

ČOVJEK IGRAČKA: Radenko Vadanjel je odlučio da bez zadrške kaže svoje

Nedavno mi je jedan moj britanski susjed hvalio hrvatsku nogometnu reprezentaciju, „Odličan tim”, kaže, „a iz male zemlje”, ja mu odobravam, pa da bih pojačao ovu pohvali dodajem, „Jest, odličan, a još se u Hrvatskoj samo pola stanovništva bavi nogometom, druga polovica su pisci”. U svakoj, pa i u ovoj šali ima pretjerivanja, ali broj ljudi koji se bave književnošću u Hrvatskoj je sigurno priličan, no i pored toga relativno malo njih ima interesa za esej i književne meditacije. Doduše, čita se ili barem spominje Augustin, možda još više i češće „filozof za laike” Cioran, oni koje zanima politika pročitaju i poneki tekst Slavoja Žižeka, uglavnom kako bi iskazali svoje neslaganje, ali malo koji suvremeni pisac u Hrvatskoj gaji formu eseja kao svoj osobni način iskazivanja. Takve knjige su relativno rijetke, a kada su lijepo i dobro pisane one su više nego dobrodošle.
DOŽIVOTNA ROBIJA: Prava je šteta što književni rad Vedrane Rudan pomračuje njezina medijska pojavnost

DOŽIVOTNA ROBIJA: Prava je šteta što književni rad Vedrane Rudan pomračuje njezina medijska pojavnost

Vrijednost nedavno objavljenog romana Vedrane Rudan, a naslovljen je pomalo ironično, pomalo grezo „Doživotna robija“, prije svega u autoričinoj je vještini da lucidno i sugestivno razloži jedan segment novije riječke povijesti. Autorica to čini izlaganjem višegeneracijske ženske priče, pa će čitatelj iz takve knjige – o kojoj bi isprva sudeći po naslovnici mogao pogrešno razmišljati kao o zbirci društveno kritičkih kolumni ili o krimiću, izići opremljeniji jasnijim spoznajama o jednom mitologiziranom gradu pa i jednom idealiziranom vremenu. Kroz fikcijsku optiku Rudan daje historijat tamošnje buržoazije u posljednjih stotinjak godina, a uspijeva joj to koncizno i skoro pa neobavezno. Pripovjedačku nepretencioznost spominjem u najpozitivnijem smislu, jer transgeneracijska priča jedne povlaštene familije nije srećom zamišljena kao masivna saga.
KORNATI KAD SU BILI KURNATI: Čarobni prilog otkrivanju nestalog svijeta

KORNATI KAD SU BILI KURNATI: Čarobni prilog otkrivanju nestalog svijeta

Ono što je magistrala s automobilima napravila podvelebitskom stanovništvu i njihovom polunomadskom stočarstvu, to je jedrilica uz dnevne izletničke brodove učinila Kornatima i Kurnatarima. Mada zvuči pojednostavljeno, nije daleko od istine. Nestanak velebitskih stočara i svođenje na minimum kornatske poljoprivrede i stočarstva svakako je uvjetovano nizom faktora, ali oni uglavnom korespondiraju s modernitetom, ugodnijim životom i napuštanjem stoljetnih životnih obrazaca u smjeru komfora i lakšeg privređivanja. I prije nego li se uroni u knjigu Vladimira Skračića "Kornati kad su bili Kurnati, Intimni leksikon prošlosti arhipelaga" zgodno bi bilo pročitati i onu kultnu Šime Balena "Velebit se nadvio nad more" ili pogledati dokumentarac "Mali svijet: Velebit je velika planina" i iznenaditi se sličnostima.
KRITIKA NACIONALIZMA: Možemo li bez nacije i nacionalne države?

KRITIKA NACIONALIZMA: Možemo li bez nacije i nacionalne države?

Rosa Luxemburg je u pravu, a Lenjin je kriv za sve! Ali, možemo li bez nacije i nacionalne države? Ako bismo pokušali sažeti glavne teze knjige Thorstena Mensea „Kritika nacionalizma“ (Mizantrop, Zagreb, 2021, 240 str., s njemačkog preveo Stipe Ćurković), one bi glasile kako nacionalni identitet: 1. dominantno stvara lažno jedinstvo članova neke političke zajednice prikrivajući socijalne nejednakosti; 2. legitimira hegemoniju vladajućih; 3. primarno je instrument isključivanja drugih; 4. jedna od većih povijesnih i sadašnjih grešaka ljevice je inkorporiranje nacije u lijevu ideologiju, umjesto njena rezolutna odbacivanja. Dotična greška nastupila je kada je nasuprot antinacionalnih stavova Rose Luxemburg usvojena Lenjinova ideja o naciji. Međutim, Menseova analiza, iako slijedi trag gore iznesenih teza, puno je slojevitija
PRIČE O NESKLADU: Ovdje svaki odlomak ječi od ljudskosti

PRIČE O NESKLADU: Ovdje svaki odlomak ječi od ljudskosti

„Priče o neskladu“, fikcijske proze Sofije Kordić (Benkovac, 1965), objavljene su još ljetos u izdanju zagrebačke nakladničke kuće Jesenski i Turk, no dosad, osim upućene moderacije Đurđice Čilić na promociji u Zagrebu, jednog intervjua i jedne kritike, u domaćim medijima, kako se čini, nisu zabilježena druga kritička čitanja. Zbog čega je tako nema smisla nagađati, važno je reći da ovu autoricu treba pratiti, a drugi joj je ovo prozni naslov, nakon fragmentiranog autofikcionalnog romana „Hipofiza u egzilu“ u izdanju beogradskog Arhipelaga iz 2018. godine. Naslov zbirke kaže o čemu su, a evo, otprilike, i kakve su te prozne fikcije kojih je, raspoređenih na stotinu i dvije stranice, ukupno sedam. Opore, trpke, hrapave, peckave, redom sinonimi za načelnu neugodu, što ne znači da isto u stanovitim omjerima ne može biti ugodno.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

    13.06.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

  2. UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

    28.05.2024.

    Srđan Puhalo

    UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije