PRIČE O NESKLADU: Ovdje svaki odlomak ječi od ljudskosti

PRIČE O NESKLADU: Ovdje svaki odlomak ječi od ljudskosti

„Priče o neskladu“, fikcijske proze Sofije Kordić (Benkovac, 1965), objavljene su još ljetos (Jesenski i Turk, 2021), no dosad, osim upućene moderacije Đurđice Čilić na zagrebačkoj promociji, jednog intervjua i jedne kritike, u domaćim medijima, kako se čini, nisu zabilježena druga kritička čitanja. Zbog čega je tako nema smisla nagađati, važno je reći da ovu autoricu treba pratiti, a drugi joj je ovo prozni naslov, nakon fragmentiranog autofikcionalnog romana „Hipofiza u egzilu“ u izdanju beogradskog Arhipelaga iz 2018. godine. Naslov zbirke kaže o čemu su, a evo, otprilike, i kakve su te prozne fikcije kojih je, raspoređenih na stotinu i dvije stranice, ukupno sedam. Opore, trpke, hrapave, peckave, redom sinonimi za načelnu neugodu, što ne znači da isto u stanovitim omjerima ne može biti ugodno.
VOLI ME VIŠE OD SVEGA NA SVIJETU: Autobiografija Mire Furlan pruža puno više od onoga što očekujete

VOLI ME VIŠE OD SVEGA NA SVIJETU: Autobiografija Mire Furlan pruža puno više od onoga što očekujete

Posljednjih se godina u nas rijetko dešava da prvo izdanje nekog djela bude rasprodano u manje od dva mjeseca, a da potražnja i dalje postoji, pa treba štampati drugo. Upravo se to desilo autobiografiji Mire Furlan „Voli me više od svega na svijetu“, koju je krajem prošle godine objavila Fraktura. Već sama činjenica da je baš jedna autobiografija postala pravi hit u hrvatskim knjižarama dovoljno je neobična, a kad uzmemo u obzir da se radi o djelu od preko šestotinjak strana, koje je sve prije nego „lako štivo“, a i cijena mu je dosta visoka, sve postaje još zanimljivije. Razloge velikog zanimanja naše publike za memoarsku prozu glumice koja je svojim ulogama obilježila sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća na prostoru bivše Jugoslavije treba tražiti u postulatima žanra u kojem Mira Furlan piše.
ZADNJA RUKA: Baretić je napisao rijetko zabavnu i duhovitu knjigu

ZADNJA RUKA: Baretić je napisao rijetko zabavnu i duhovitu knjigu

Novi, dugoočekivani roman Renata Baretića u jednu ruku opravdava očekivanja odlične proze, no u drugu predstavlja pravo iznenađenje. Od omiljenog „Osmog povjerenika“ (2003.) Baretić je pomno gradio svoj osebujni stil pisanja, koji bi se mogao opisati kao stvarnosna proza s otklonom. „Osmi povjerenik“ tako u realističnu priču ubacuje elemente idealnog i pri tome se poigrava jezikom, što je stvorilo „dobitnu kombinaciju“. No, drugi Baretićevi romani – „Pričaj mi o njoj“ (2005.) i „Hotel Grand“ (2008.) nisu je uspjeli ponoviti. U „Zadnjoj ruci“ autor stvara nešto posve drugačije - roman pun fantastike, čija se problematika bavi odnosom fikcije i stvarnosti. Sve počinje sasvim „prozaično“: sredovječni pisac Zvonko Fidl proživljava kako osobnu krizu izazvanu razvodom, preseljenjem u drugi stan i gubitkom posla, tako i stvaralačku - pisanjem mu naprosto ne ide.
NERAZDVOJNE: Provokativan i dojmljiv, ali i neujednačen i nedorađen tekst

NERAZDVOJNE: Provokativan i dojmljiv, ali i neujednačen i nedorađen tekst

Kada je nedavno objavljen roman Simone de Beauvoir, „Nerazdvojne“, najavljivan je kao prvorazredna literarna senzacija. Radi se, naime, o dosada neobjavljenom djelu koji je autorica napisala još 1954. godine, a čijem se izdavanju oštro protivio Jean-Paul Sartre, smatrajući ga „preintimnim i čitatelju nezanimljivim pokušajem“. Očito je njegovo mišljenje bilo presudno, jer de Beauvoir nije roman čak ni završila. Odluka da „Nerazdvojne“ ipak ugledaju svjetlo dana pripada posvojenoj kćeri autorice, Sylvie Le Bon de Beauvoir, kojoj je pripala ostavština slavne majke. Iako se može činiti da objavljivanjem Le Bon de Beauvoir krši odluku same autorice, ona to pravda važnošću do tada nepoznatog romana. Čini se da upravo to djelo u nekom smislu otvara problematiku kojom će se Simone de Beauvoir baviti čitavog života.
MOJA PLANINA: Stazom jedne velike žene

MOJA PLANINA: Stazom jedne velike žene

Tatjana Šavorić medicinska je sestra, planinarka i alpinistica koja je odlučila prehodati 1.100 kilometara dugu turističko-planinarsku stazu „Via Adriatica“, koja se proteže od Prevlake nedaleko Dubrovnika do rta Kamenjak kod Pule. Radi se o prvoj hrvatskoj dugometražnoj planinarskoj stazi, koja se i dalje razvija nakon što ju je idejno 2016. godine zamislio i krenuo trasirati pustolov Srećko Vukov. Njezinu razvoju, u organizacijskom smislu, samom trasiranju i širenju priče, najviše pomažu oni koji hodaju po njoj, pa je i ova putopisna knjiga dio te inicijative „utabavanja“ uzdužnomorske planinarske dionice, skraćeno nazvane „VA“. koja podsjeća na sličan projekt nešto starije „Via Dinarice“ (tri staze kroz više balkanskih zemalja), a koja je pak nastala po uzoru na čuvenu „Via Alpinu“ što se prostrla preko Alpi, od Slovenije i Austrije, preko Italije, Lihtenštajna i Njemačke, sve do Švicarske i Francuske.
PRED LAVU: Puls katastrofe u nogama lirskog subjekta

PRED LAVU: Puls katastrofe u nogama lirskog subjekta

Kad bih kvalitetu poezije – kao vrijednosnu kategoriju – morala svesti na dvije odlike, bile bi to, pojednostavljeno, originalnost i bešavnost stiha. Prvo se odnosi na iščašenost, iskretanje uvriježenih odnosno otvaranje novih perspektiva. Drugo, bešavnost, teži imitirati neopterećen, ali kohezivan i, najbitnije, praskavi tijek misli. Napokon, takva poezija svakim novim čitanjem koliko učvršćuje toliko i otvara teritorij čitatelju. Druga po redu zbirka pjesama Petre Rosandić, „Pred lavu“ (Durieux, 2019.), spada u opisanu, visokokvalitetnu poeziju. Autorica je inače djelovala kao izvršna urednica online književnog časopisa Kritična masa, a prije ove izdala je zbirku poezije „Ako dugo držiš usta otvorena“ (Presing, Srbija, 2014.). Nastavno na biografsku bilješku koja navodi autoričin interes za kolaž i dizajn, spomenimo i da je Petra Rosandić zaslužna za izgled naslovnice „Pred lavu“.
SVE DOK: Držati na sigurnom mjestu, poput lijeka!

SVE DOK: Držati na sigurnom mjestu, poput lijeka!

Zbirka tekstova naslovljena vrlo poetično, prije svega vremenski neodređeno, čak pomalo i prijeteće priložnom oznakom „Sve dok“ (Fraktura, ožujak 2021., uredila Sanja Jovičić), a primijetit ćete, fonetski bliskom riječi svjedok, doista svjedoči o koječemu – o protoku vremena i ideja, o emocionalnim prekidima i društvenim mijenama koje nas lome, a tek poneke iznova oblikuju, o ponavljanim počecima koje, doduše, često ne priželjkujemo, ali kako bilo, valja nam ih vedro prihvatiti. Sve to spletom najprije izuzetno sretnih, a onda silno nesretnih okolnosti iskusio je Predrag Finci (Sarajevo, 1946.), autor ovih relativno kratkih proza, mjestimice zgusnutih, na mahove široko razvedenih i to na ukupno četiristotinjak stranica. Svako je djelo autobiografija, rekao je svojevremeno Finci u jednom intervjuu.
TIŠINA I NJEZINE OLOVKE: Zar ovako, naizgled lako, ne pišu dobri pjesnici?

TIŠINA I NJEZINE OLOVKE: Zar ovako, naizgled lako, ne pišu dobri pjesnici?

"Ovdje nema ničega osim fijukanja uz vrlo hladno čelo, orošeno kišom što se slijeva na gornju usnu. Ovdje je jednostavno lijepo..." – stihovi su iz nove zbirke poezije Ivice Prtenjače, „Tišina i njezine olovke“, koji mogu poslužiti kao horizont očekivanja budućem čitatelju i kao jedan od ključeva za čitanje pjesama, koje su ranjiva posveta tišini i ljepoti, potrazi za mjestima na kojima bi se mogao pronaći mir i spokoj: između cijevi i kablova svoje sobe, na stijenama uvale, u tuđim kućama, druženju s hobotnicom, krčanju radija, ljetnim podnevima, ljuljanju na smokvi, u vlastitom tijelu; u ovim je pjesmama jednostavno lijepo. Ljepota ima cijenu, baš kao tišina i samoća, zahtijeva čitatelja izoštrenih čula, koji riječ osjeća tijelom, kao i sam pjesnik, čitatelja u tako nepriličnom stanju da ne može izbjeći primiti udarac šake u vlastitu ranu, kao slabo sunce koje nestaje s obzora u pjesmi "Boks".
PANDEMIJA KAO SIMPTOM: Knjiga koja analizira „kugu našeg doba”

PANDEMIJA KAO SIMPTOM: Knjiga koja analizira „kugu našeg doba”

Navikli smo na analize nakon događaja, navikli na knjige koje govore o prošlom. Knjiga o kojoj je ovdje riječ govori o izuzetno aktualnom problemu, koji je zadesio mnoge zemlje, bezmalo cijeli svijet. Govori o pandemiji koronavirusa, o problemu o kojem se govori i piše mnogo, o kojem imamo mnogo svakojakih informacija, ali jedva poneki ozbiljan teorijski pristup. Hrvoje Jurić se prihvatio tog nezahvalnog zadatka: analizirati fenomen korone. Analizirati problem o kojem „svi sve znaju”, a još nema takvog koji odgovorno, argumentirano, ozbiljno može reći što je zapravo sve problem koji nas je pogodio i kakve sve mogu biti njegove posljedice. Ovo je jedna od prvih knjiga pisanih na hrvatskom jeziku ("Pandemija kao simptom", Biblioteka Mali DAF, uredio Zoran Senta) koja temeljito analizira ovu „kugu našeg doba”.
PUTUJUĆE KAZALIŠTE: Roman Zorana Ferića jedan je od najimpresivnijih domaćih romana posljednjih godina

PUTUJUĆE KAZALIŠTE: Roman Zorana Ferića jedan je od najimpresivnijih domaćih romana posljednjih godina

„Putujuće kazalište“ (V.B.Z., 2020, ur. Drago Glamuzina), peti romaneskni naslov zagrebačkog književnika Zorana Ferića, monumentalna je, no ne i monolitna autofikcionalna saga koja bilježi čitavo 20. stoljeće na području Hrvatske, rubno i Srbije, i to rekonstruirajući biografije triju naraštaja jedne zagrebačke obitelji. Ovaj klasični roman epohe sastoji se od devet fino ulančanih poglavlja s tim da bi poneko od njih lako moglo funkcionirati kao samostalna cjelina, čak kraći roman. Naslov romana višeznačan je, doslovno upućuje na kazališnu trupu koja se pojavljuje u istoimenom poglavlju, a metaforički na putovanje kroz prostor i vrijeme, na povijesnu pozornicu na kojoj se izmjenjuju društvena uređenja i ideologije, melodrama s jedne strane, ratni naturalizam i politički komploti s druge, a u suštini svega, kao i uvijek, eros i tanatos.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Trijumf radikalskog fašizma

    02.07.2022.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Trijumf radikalskog fašizma

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Let’s talk about sex

    20.06.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Let’s talk about sex

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ajmo ih blokirati!

    09.06.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ajmo ih blokirati!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije