Tvrdo kuhana zemlja čudesa & Kraj svijeta

Tvrdo kuhana zemlja čudesa & Kraj svijeta

Za japanskog romanopisca Harukija Murakamija mogao bih bez problema upotrijebiti jedan od onih populističkih izraza koji su danas tako česti u javnom prostoru poput “najveći pisac današnjice” ili blaže rečeno “jedan od najvećih pisaca današnjice” i time početi svoj osvrt, ali s populizmom i njegovom “akulturom” sam u bespoštednom ratu te – to ipak neću učiniti. Tu ste već nešto naučili ako niste znali od prije: populističke naslove ćete lako prepoznati ukoliko vrve superlativima svake vrste, najveći, najmanji, najovo, najono, zapravo svi su (naj)nevažni(ji). Zato ću samo reći da je Murakami MOJ pisac i ukratko izložiti zašto ga smatram “svojim”, a odatle možda i vi odlučite da ga svojatate na svoj način ako već niste dosad. Zapravo što se tiče istinskih pisaca oni bi i jedino željeli biti to – VAŠI pisci, da im polazi za rukom u nekome pobuditi one iste osjećaje koji i njima ne daju mira. Oni koji kažu da im je do slave, ili ne poznaju sebe ili nisu istinski pisci
Povijest Boga

Povijest Boga

Nastojim pošteno tragati za religioznim u svom biću. Na stranu, pri tom, odgoj mojih roditelja – bivših komunista. Ako ste čovjek kojeg Bog više ne zanima, a takvih je danas i u našoj, proklamirano kršćanskoj državi dovoljan broj, ova knjiga Karen Armstrong vas može zanimati jer vaš ateizam objašnjava kao logičan slijed razvoja paradoksalne religije kakvo kršćanstvo oduvijek jest. Mislite da ste ateisti zato što jednostavno ne vjerujete u Boga, što ste u dubini svoga bića na nagovor svog znanstvenog savjetnika tako odlučili, međutim, autorica ove knjige se s tim neće složiti. Vjerovati već u nekog Boga je prirodno za čovjeka i vaš ateizam je samo rezultat neadekvatne religije koja se nije znala obračunati s izazovima prosvjetiteljskog doba
Posljednji dani panka

Posljednji dani panka

Gordan Nuhanović je napisao remake Majdakove knjige „Kužiš, stari moj“, što nitko nije zamijetio, možda stoga što je spomenuti roman već postao klasik, a klasike nitko ne čita. Posljednji dani panka su groteska koja počesto prelazi u kazalište apsurda, a stil se odlikuje finom, barokiziranom ironijom. Stvarni naslov romana jest Posljednji dani Tuđmanove Hrvatske, ali ... nisu li se ti dani produljili? Pank je tu samo konvencija, on je mit, jednako opipljiv kao i sveti graal. Mokra kifla je čardak ni na nebu ni na zemlji, a u njemu bi se najbolje osjećala amaterska turbofolk pjevaljka okružena nacvrcanim kamiondžijama. Posljednji dani panka su groteska koja počesto prelazi u kazalište apsurda, a stil se odlikuje finom, barokiziranom ironijom
Rod avetnjaka

Rod avetnjaka

U principu, braniteljska proza mi izgleda kao Mirko i Slavko na kokainu. Te sam stoga knjizi Slađane Bukovac prišao s predrasudama. Ali one su nestale već od prve stranice. Velika je knjiga Rod avetnjaka, tu ima svega što treba postojati u velikoj književnosti, tragizma i asocijativnosti, uzvišenosti i točnosti, ironije (točnije, njenog zlog brata sarkazma) i sentimenta, dobre priče i diskursa koji budi na razmišljanje - i roman potvrđuje kako je prošlogodišnja prozna produkcija bolja od uopćenih podcjenjivačkih zbirnih ocjena. Prve tri četvrtine knjige čitate s guštom, povremeno se (pa i gorko) smijuljeći sarkazmu kojim Bukovčeva rentgenizira poratno društvo
Arhitektura sreće

Arhitektura sreće

Sedam prevedenih knjiga na hrvatski u zadnjih devet godina britanskog filozofa i psihologa Alaina de Bottona čine jednim od najpopularnijih suvremenih stranih autora u nas. Njegov je uspjeh još veći ako znamo da se u slučaju tih knjiga radi o publicistici, odnosno esejističkim knjigama, što je ipak manje obljubljena vrsta štiva od beletristike. U svojoj novoj knjizi 'Arhitektura sreće' de Botton se bavi ljepotom i njezinim utjecajem na čovjekov život, odnosno nastoji čitatelja otvoriti prema misli da naš okoliš i njegov izgled utječu na naše raspoloženje i način na koji razmišljamo te se trudi pokazati koliko je naš identitet neizbrisivo povezan s mjestom na kojem se nalazimo i prostorima u kojima boravimo
Obama: Strme staze do Bijele kuće

Obama: Strme staze do Bijele kuće

Ta već toliko spominjana promjena u političkom i društvenom životu Amerike koju donosi izbor Obame, sugerira Lalić, ona je lozinka koja je bivšem senatoru države Illinois otvarala sva vrata. I nije, a to je jedna od najhrabrijih teza knjige, za Obamin uspjeh bila toliko presudna njegova karizma, inteligencija i, naposljetku, boja kože, koliko želja Amerikanaca da okrenu novu stranicu. S Obamom ili bez njega, ali kad je već tu netko tko kod većine izaziva pozitivne vibracije – rezonirali su Demokrate - daj ga na scenu. Lalićeva knjiga temelji se na njegovom prošlogodišnjem boravku u SAD-u u, što je čini zbirkom reportaža i tekstova politološke i sociološke tematike
Literarna sekcija

Literarna sekcija

''Literarna sekcija'' novi je roman Pavla Pavličića u kojemu on beletrizira nekoliko svojih čestih tematskih preokupacija. Kako već sam naslov sugerira, Pavličić se u novome romanu bavi temom umjetničkog, odnosno književnog stvaranja, što je bila tema i nekoliko njegovih prethodnih romana; kao što je već u nekoliko navrata bio slučaj i radnja novoga romana smještena je u fikcionalni slavonski gradić Varoš čime autor tematski dijapazon svoga rukopisa obogaćuje i zavičajnom odrednicom, a čitanjem otkrivamo kako su enigmatičnost i fantastični motivi kao svojevrsni piščevi znaci raspoznavanja i u novome romanu ponovo nezaobilazno prisutni
Pustinje

Pustinje

U novoj knjizi 'Pustinje', koju naziva fikcionalnom autobiografijom, odnosno elegijom o jednom vremenu, Rade Jarak izlaže sjećanja na vlastito odrastanje, rekreirajući maštu djeteta još nezasićenih, neutaženih osjetila i znatiželju mlada bića još otvorena za podražaje iz okoline i spremna na čuđenje pred stvarima i pojavama kojima odraslost oduzima čar, pretvarajući njihovu jedinstvenost u običnost, banalnost. Riječ je o fragmentarnoj, retrospektivnoj, nelinearnoj poetskoj prozi gusta, zasićena izraza prepuna lirskih pasaža; emfatičnoj prozi na tragu Stanka Andrića, Brune Schulza i Danila Kiša u kojoj autor rekreira svijet odrastanja i inicijacije
Tri gejše

Tri gejše

(ZBIRKA U ZNAKU BROJA TRI) Kada bi haiku bio tako jednostavan kakvim se naizgled čini, tada bi i osvrt na zbirku haiku stihova bilo vrlo lako napisati. No, kako u životu već biva, upravo one stvari koje nam se čine vrlo prostima, previše jednostavnima i koje nekako podrazumijevamo, zapravo uzimamo zdravo za gotovo te stoga i olako shvaćamo i prihvaćamo, u sebi kriju samu tajnu života. Tako je i s haiku poezijom, pogotovo ovom koju sam pronašla u zbirci „Tri gejše“ svestrane mlade Beograđanke, Ane Stjelje. Zbirku premećem što po rukama, što u glavi, punih pet mjeseci. Ona već i kao sam predmet otkriva višestruku Aninu talentiranost
Naš čovjek na terenu

Naš čovjek na terenu

Robert Perišić pisac je u kojeg je svih ovih godina trebalo vjerovati. Devedesetih je bio onaj lik u kojeg su se mnogi zaklinjali te se govorilo da će upravo on postati predvodnikom nove generacije pisaca. Ali tek ove godine bili smo u prilici pročitati njegov romaneskni prvijenac. Čitajući "Našeg čovjeka na terenu" odmah sam nevoljko prepoznao današnje vrijeme, zagrebačku zbilju, ovu državu. Jebote Perišiću, pa ti se zaista uhvatio pisati upravo ovoga prolaznoga danas! Kako ćeš se s tim obračunati? Pa ovo vrijeme će u 24. stoljeću i neko računalo po imenu Hal zametnuti u svojoj memoriji, jer ga se neće imati po čemu sjećati. Što može biti vrijedno u njemu da se pretoči u roman?

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. „SLUČAJ SINKOPA“: I Horvatinčići su pali na tjeme

    19.10.2017.

    Nataša Škaričić

    „SLUČAJ SINKOPA“: I Horvatinčići su pali na tjeme

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: 21. stoljeće, a u napaćenoj, ali priglupoj BiH se raspravlja o konstitutivnosti

    26.09.2017.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: 21. stoljeće, a u napaćenoj, ali priglupoj BiH se raspravlja o konstitutivnosti

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Slavko Goldstein, prognani pjesnik

    19.09.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Slavko Goldstein, prognani pjesnik

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije