"Cjepivo za novi virus obično se razvija deset do petnaest godina, a njegov razvoj košta više od 800 milijuna dolara. COVID-19 nije star niti stotinu dana. Prošla su tek dva mjeseca otkad smo se upoznali s njegovom RNK. Kao što je direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti SAD-a Anthony Fauci rekao, ako sve bude išlo dobro, ako prve tri faze kliničkih ispitivanja cjepiva na odraslima prođu dobro, njegov razvoj trajat će 18 mjeseci. Ako sve bude išlo dobro i bez zastoja. Čak i ako SAD ili Kina uspiju razviti cjepivo, hoće li ga podijeliti s drugim zemljama? Populacija SAD-a je oko 320 milijuna ljudi. To je puno ljudi i SAD-u će biti nemoguće cijepiti toliki broj ljudi u jako kratkom vremenu. Postavit će se pitanje prioriteta", kaže virolog Kim Woo-Joo iz Južne Koreje koja je jedna od najuspješnijih svjetskih zemalja u borbi protiv koronavirusa. Kim Woo-Joo daje odgovore na cijeli niz pitanja koja javnost danas zanimaju, a govori i o tri moguće scenarija zaustavljanja ove svjetske krize.

Čovječanstvo se suočava s globalnom krizom. Možda najvećom krizom naše generacije. Odluke koje ljudi i vlade donesu u narednih nekoliko tjedana vjerojatno će oblikovati svijet u godinama koje dolaze. One će oblikovati ne samo naše zdravstvene sustave, već i našu ekonomiju, politiku i kulturu. Moramo djelovati brzo i odlučno. Također bismo trebali uzeti u obzir dugoročne posljedice naših postupaka. Kada biramo između alternativa, trebali bismo se zapitati, ne samo kako prevladati neposrednu prijetnju, već i u kakvom ćemo svijetu živjeti nakon što oluja prođe. Da, oluja će proći, čovječanstvo će preživjeti, većina će nas i dalje biti živa - ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu. Čitave zemlje služe kao zamorci u velikim društvenim eksperimentima. Što se događa kada svi rade od kuće i komuniciraju samo na daljinu? Što se događa kada kompletne škole i sveučilišta djeluju na internetu? U normalnim vremenima vlade, tvrtke i obrazovni odbori nikada ne bi pristali na provođenje takvih eksperimenata. Ali ovo nisu normalna vremena.

„Pred nama su dva izbora. Možemo potaknuti strahom izgubiti razum ili možemo racionalno promisliti o svemu, promijeniti sebe, ali ne nakratko već temeljito, i korak po korak, nakon što pošast prođe, krenuti graditi svijet i sebe iznova. Da bismo bili sposobni učinit taj prvi korak trebamo shvatiti da smo dio prirode, da joj ne možemo samo uzimati. Za taj se korak moramo okrenuti knjigama, znanju, čitanju i umjetnosti. Znanost nam daje racionalno, a umjetnost empatičnost i emotivnost, tek jedinstvo toga nas čini ljudima“, kaže Seid Serdarević urednik u izdavačkoj kući Fraktura. On je odlučio tijekom pandemije koronavirusa i prisilne izolacije pričati priče, i to kratke priče o knjigama. „U doba velikih izazova, pričajmo priče jedni drugima, čitajmo priče koje su nam ispričali najbolji pripovjedači jer priče su te koje stvaraju (pri)povijest i bez njih smo samo nerazumna bića koja brinu samo o sebi danas, sada i ovdje, a ne o budućnosti“, poziva Serdarević. A evo i njegove prve priče.

„Izgledna pobjeda Andreja Plenkovića na unutarstranačkim predsjedničkim izborima, pojačavanje izbjegličko-migrantske krize i virus korona koji gura svijet u novu globalnu ekonomsku krizu, pogoduju strankama desnice pozicioniranima radikalnije od desnocentrističkog mejnstrima hrvatske politike“, piše Ivica Đikić u novom broju tjednika Novosti, a njegov tekst prati naslovnica na kojoj uz crtež Miroslava Škore, koji je nedavno osnovao političku stranku, pardon, pokret, stoji naslov „Korona i škorona“. U tekstu se iznosi teza kako će iz opisanog scenarija „profitirati“ upravo Škorin projekt i druge desne opcije koje ciljaju na niske strasti nudeći jednostavna i brza rješenja za složene probleme.