ALMIN KAPLAN: I ja sam igrao lopte

ALMIN KAPLAN: I ja sam igrao lopte

Nisam još bio ni u školu pošao a odlazio sam na podine, ledinu u kršu iznad sela i tamo gledao starije rođake kako igraju fudbal. Stajao bih po strani i čekao da lopta završi van igrališta kako bih je uzeo i vratio. Znao sam da me gledaju pa sam loptu pokušavao udariti što bolje i tako pred njima pokazati talent za koji sam vjerovao da ga posjedujem. Podine su bile „male“ i „velike“. Između njih je bilo udaljenosti svega dvadeset metara vazdušne linije, s tim da se meni to tada činilo puno više. Sjećam se da smo na velikim podinama, onim udaljenijim od sela, puno puta dočekali akšam. Tad bi od svega, u mraku koji je iz šume izlazio kao da je tamo čitav dan bio pritvoren, vidljiva najduže ostajala bijela lopta. Igralo se sve dok neko ne bi promašio prazan gol, kada bi se naljutio, nešto opsovao, uzeo loptu i demonstrativno napustio igralište.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Korona sjećanja

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Korona sjećanja

Ona učiteljica Smilja je pitala: „A di je Robi?“ Moj drug Dino je iz klupe rekao: „Nema ga!“ Uča je zarežala: „Vidin da ga nema! I to baš kad imamo kontrolni iz hrvackog! Nego san pitala di je!“ Dino je rekao: „Izgleda da se još nije vratija iz Vukovara!“ Uči je uletilo čudilo: „Šta radi u Vukovaru?“ Dino je rekao: „Kako šta radi? Vodija ga je tata u kolonu sjećanja!“ Učiteljica Smilja je pitala: „Zašto ga vodi u kolonu sjećanja kad je nastava?“ Dino je dignijo bradu i pitao je: „Mislite da bi bilo bolje da ga nije vodija?“ Uča je zaskvičala: „Nisan to rekla!“ Dino je rekao: „Ne znan, meni je tako zvučalo… Ka ono, da šta roditelji imaju vodit dicu u Vukovar…“ Učiteljica Smilja je dreknila: „A magarče jedan laživi, dabili laživi! Jel ti znaš kad je bila kolona sjećanja?“ Dino je rekao: „U petak!“ Uča je pitala: „A koji je danas dan?“ Dino je rekao: „Ponediljak!“
SLAVOJ ŽIŽEK: Žena, život, sloboda – i levica

SLAVOJ ŽIŽEK: Žena, život, sloboda – i levica

Iranski muškarci koji skandiraju Zan, Zendegi, Azadi znaju da je borba za prava žena takođe i borba za njihovu slobodu – da je ugnjetavanje žena samo najvidljivija manifestacija šireg sistema državnog terora. Štaviše, ono što se dešava u Iranu tek nas čeka u razvijenom zapadnom svetu, gde jačaju trendovi ka političkom nasilju, verskom fundamentalizmu i ugnjetavanju žena. Mi na zapadu nemamo pravo da tretiramo Iran kao zemlju koja očajnički pokušava da nas sustigne. Naprotiv, mi smo ti koji moramo da učimo od iranskih ljudi ako želimo bilo kakvu šansu u suočavanju sa desničarskim nasiljem i ugnjetavanjem u SAD-u, Mađarskoj, Poljskoj, Rusiji i mnogim drugim zemljama. Bez obzira na neposredan ishod protesta, ključno je da se pokret održi u životu, organizovanjem mreža unutar društva, koje mogu da nastave rad u ilegali.
BORIS DEŽULOVIĆ: Molitva djevice Marije

BORIS DEŽULOVIĆ: Molitva djevice Marije

Kad čelnik katoličke udruge Vigilare Vice John Batarelo i stotine katoličkih mužjaka i ove godine, evo već dvadeseti put od 2003., kad je ustanovljena takozvana Svjetska molitva krunice, s hrvatskim zastavama i velikim slikama Rajske Djeve Kraljice Hrvata ničice padaju po hrvatskim trgovima – moleći na koljenima, citiram, "za prestanak predbračnih odnosa" – ja u njihovu mrmorenju čujem samo molitvu šestinske djevojčice Marije prije dvadeset godina: "Molim vas, velečasni, nemojte." Samo dva-tri dana prije nego što će svoje debele vitezove okruglog spola povesti na javnu molitvu, Vice John Batarelo odaslao je, uostalom, javni proglas pod nedvosmislenim naslovom "Sodomiti i djeca", razotkrivajući "sodomite" kao neprijatelje "logike, biologije, morala i uspostavljenih normi kršćanskih društava".
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Mesarska priča

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Mesarska priča

Ona Bezmalinovićka sa trećeg je išla u spizu. Ona je ugibala u barba Pentinu mesarnicu. Bezmalinovićka je rekla: „Doar dan!“ Barba Penta je oštrijo nože i rekao je: „Doar dan! Izvolte!“ Bezmalinovićka je rekla: „Molinvas lipo pet deka govedine!“ Barba Penta je zakočijo sa oštrenjem nožova i dignijo je ombrve. Onda je on promumljao: „Pet deka?“ Bezmalinovićka je rekla: „Govedine!“ Barba Penta je pitao: „A zašta van je pet deka govedine?“ Bezmalinovićka je rekla: „Za juvu!“ Barba Penta je pitao: „Gospođo, jel vi kuvate juvu na bićerine?“ Bezmalinovićka je podviknila: „Šta se vas briga kako ja kuvan juvu?! Jel se ja mišan u vaš privatni život?“ Barba Penta je dignijo ruke uzrak i rekao je: „Okej, okej, evo mučin ka zaliven…“ Bezmalinovićka je rekla: „I bolje van je!“ Onda je barba Penta pitao: „A od koje bi vi pozicije da van otkidan govedinu?“
PERSONA NON GRATA: Dvije blesave inicijative, jedna iz Zagreba, druga iz Sarajeva

PERSONA NON GRATA: Dvije blesave inicijative, jedna iz Zagreba, druga iz Sarajeva

O opskurnom Raspudiću toliko je toga napisano da na njega ne vrijedi trošiti riječi, ali ove nesretne političke Sarajlije poseban su intelektualni delikates kojeg valja makar okrznuti. Kažu otprilike da „Grad Sarajevo” – šta god da to značilo – osuđuje većinu Milanovićevih izjava koje se odnose na BiH, te ih smatraju štetnim za odnose dvije zemlje. I pozivaju ga da žurno promijeni mišljenje kako bi ubuduće slobodno, bez ideoloških zapreka i strašne opasnosti od sličnih priopćenja, mogao šetati Šeherom. Sve gore od goreg. Ko ste vi i šta grad ima s državničkom razinom? Ta blesava inicijativa persona non grata relikt je nekih davnih vremena, kada se smatralo da određene snage imaju monopol na istinu i da im monopol daje pravo da određuju šta će drugi govoriti i kuda će se kretati.
VIKTOR IVANČIĆ: Persona non grappa

VIKTOR IVANČIĆ: Persona non grappa

U principu moraš biti dobar komad bitange da zatražiš da bilo tko bude nepoželjna osoba na teritoriju zemlje u kojoj stjecajem okolnosti živiš. Moraš biti netko tko je apstrakciju "nacionalnog interesa" prilagodio vlastitome mentalitetu, a taj je bez sumnje batinaški. Jer samo batinaš – ako se ne radi o privatnome domu – sebi može dati pravo da određuje tko gdje smije ili ne smije dolaziti, tko je poželjan, a tko nepoželjan. Nino Raspudić i njegovi domoljubni jurišnici harangirali bi zbog "nacionalne ugroženosti" i bilo kojim drugim povodom, jer haranga je smisao, a povod izgovor. Politička nevjerodostojnost Komšića, njegovo paktiranje s bošnjačkim nacionalistima i navada da "građanski princip" brusi baš u okviru etnički modeliranog tijela vlasti – umjesto da se, shodno proklamacijama, s tim modelom nemilosrdno obračuna – nemaju ništa s tim.
LIDIJA DEDUŠ: Kurcobolja

LIDIJA DEDUŠ: Kurcobolja

U vrijeme srednjoškolskog obrazovanja živjela sam na selu i u školu u grad putovala autobusom. Kad sam išla u drugu smjenu, a to je bilo svake druge godine, to bi me putovanje koštalo puno vremena i živaca, jer sam, da bih stigla na autobus u svom selu, morala propješačiti oko dva kilometra, putovati oko pola sata i na kraju bih u grad stigla oko dva sata prije početka nastave. Bila su to najgora vremena. S jutarnjom smjenom je bilo nešto lakše pa to ovdje nije tema – ovdje se radi o prekarijatu, nesigurnoj budućnosti, patnji i – patetici. Na autobusu sam često susretala jednu Bibu. Išla je u trgovačku školu, puno je pričala i moglo bi se reći da je bila simpatična i pristupačna. Ta me Biba jednom pitala: A zašto ti, Lidija, ne ideš u manekenke? Mršava si, visinu imaš, a facu ti slože.
SRĐAN JEVĐEVIĆ: „Neću da pričam o Merlinima, jebo to. Vi pričajte o Merlinu, jer vas jebe, mene ne!“

SRĐAN JEVĐEVIĆ: „Neću da pričam o Merlinima, jebo to. Vi pričajte o Merlinu, jer vas jebe, mene ne!“

„Moja filozofija je delete the elite. Jer jebe nas to. Konzervativce jebe to što su siledžije i što ih se ljudi boje fizički. A nas jebe to što se odnosimo arogantno prema ostatku svijeta. Pa ne mora svako biti na istom razvojnom nivou. Zašto me sa visine gleda? Gledanje s visine na ostatak svijeta mi se gadi kod nas“, kaže u velikom, dvodijelnom intervjuu za Prometej, Srđan Jevđević, starijim generacijama poznatiji kao Gino Banana, kako se zvao njegov sarajevski bend iz osamdesetih godina. Srđan od 1996. godine živi u Sjedinjenim Državama gdje je oformio sjajan bend imena Kultur Shock, okupivši vrsne glazbenike sa svih strana svijeta. S obzirom da je Kultur Shock izuzetna koncertna atrakcija ne čudi što svako malo bend svrati zasvirati i u ove krajeve. Tako je bilo i ovog ljeta.
LABORATORIJ BUDUĆNOSTI: Zašto je mali egejski otok postao poznat diljem svijeta

LABORATORIJ BUDUĆNOSTI: Zašto je mali egejski otok postao poznat diljem svijeta

Astipaleja je egejski otok u obliku leptira koji je izašao iz svoje čahure. Udaljen i slabo povezan s kontinentalnom Grčkom, ovaj otok je dugo važio za “skriveni raj”, poznat samo malobrojnima. Situacija se promijenila 2020. godine kada je grčka vlada sklopila inovativni ugovor s koncernom Volkswagen o uspostavljanju modernog sustava mobilnosti, jedinstvenog na cijelom Sredozemlju, na otoku Astipaleja. Ovaj ambiciozni plan, podržan projektom EMOBICITY (Interreg Europe) Europske unije, usmjeren je na transformiranje Astipaleje u “otok uzor mobilnosti s nultim utjecajem na okoliš”. Talijanska La Repubblica nazvala ga je “eko-održivim rajem”, proglasivši ga najljepšim grčkim otokom kojeg bi ovog ljeta trebalo posjetiti, dok ga je njemački Handelsblatt opisao kao “laboratorij budućnosti”.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

    19.04.2024.

    Srđan Puhalo

    UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  3. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije