ZAŠTO SAM OTIŠAO: „Skrati malo da ne rade Kurir i Informer“

ZAŠTO SAM OTIŠAO: „Skrati malo da ne rade Kurir i Informer“

22. avgusta 2016. napala su me dvojica meni nepoznatih mladića na Zelenom vencu. Vraćao sam se u iznajmljeni stan u koji smo se preselili nakon što su članovi neonacističke grupe Kombat 18 napali moj stan na Vidikovcu u jesen 2013. Događaj je izgledao ovako. Idem ulicom i dvojica mladića se zaustavljaju ispred mene. Zbunjen sam, izgledaju pristojno. Pokušam da ih zaobiđem, ali jedan pita: Gde bežiš, pederu? Zatim sledi: Znamo ko si? Brate, čemu ta parada i to? Moj odgovor je: Momci, zaista nema potrebe za ovim. Jedan stavlja ruku na moje rame. Znam da to nije dobar znak. Nemam gde. Oni su ispred. Sa leve strane prodavnice, sa desne ulica. Trotoar u Carice Milice je relativno uzak. Dobijam udarac najpre u rame, a potom i u glavu, u predelu desnog uha. Podižem glavu i primećujem da oko mene stoji bar osmoro ljudi.
DOMAĆE SMEĆE I EVROPSKO ZLATO: Zbog čega smo ponosni kada govorimo o Lani Pudar?

DOMAĆE SMEĆE I EVROPSKO ZLATO: Zbog čega smo ponosni kada govorimo o Lani Pudar?

Kada kažemo da smo ponosni na uspjeh Lane Pudar, to je kao kada kažemo da smo ponosni na naše prirodne ljepote, na kanjon Rakitnice, Prokoško jezero ili rijeku Unu. Ali, nikakve zasluge nemamo za te ljepote, nismo učestvovali u njihovom stvaranju. Naprotiv sve činimo da ih upropastimo, betoniramo riječne obale i sprovodimo kanalizaciju u gorska jezera. Bojim se da sada slijede pokušaji prljanja i ove ljepote. Ne sumnjam da će vrlo brzo uslijediti različita svojatanja Lane Pudar i pokušaji da se na neki način izvuku politički poeni iz njenog trijumfa. Volio bih da ne bude tako, ali hoće sigurno, beskrupulozan je to šljam, uvijek spreman da nasrne na ljepše, pametnije i bolje od sebe. Nemamo nikakvog razloga da budemo ponosni na veliki uspjeh plivačice, treba da osjećamo duboki stid pred djevojčicom.
NIKANOROVA KLETVA: Odricanje srpskih fašista od srpstva

NIKANOROVA KLETVA: Odricanje srpskih fašista od srpstva

Mi smo od vladike Nikanora čuli da on kune Anu Brnabić zato što "nije od naše krvi“ i zato što su joj preci "klali Srbe“. Drugim rečima, mi smo do otvorenog, neskrivenog, fašizma stigli i pre nego što smo se dotakli Parade ponosa. Ana Brnabić je delom nesrpskog porekla, ali joj zato niko od predaka nije klao Srbe. Osim ako vladika Nikanor ne smatra da svaki Hrvat nosi greh zločina koje su prema Srbima počinili neki Hrvati. Samo što ako je vladika Nikanor u pravu, onda su u pravu i oni koji Srbe nazivaju genocidnim narodom. Pošto su i neki Srbi činili zločine prema pripadnicima nekih drugih naroda. A verujem da ćemo se složiti da Srbi nisu genocidni i da je fašista svako onaj ko na tako što i pomisli. Samo što to onda znači i da je smatrati sve Hrvate genocidnim fašizam. Ne može jedno da važi za njih, a drugo za nas.
GIDEON LEVY: Besciljni rat

GIDEON LEVY: Besciljni rat

Možda će ovoga puta njeni birači i birači centra shvatiti da između njih i desnice nema prave razlike. Ova vojna akcija pod infantilnim nazivom Svitanje (Alut HaŠahar) je rat za koji Izrael već ne može da tvrdi da ga nije započeo ili da nije imao drugog izbora. Ovoga puta je preskočeno čak i uvodno zveckanje oružjem i odmah se prešlo na stvar. Prvo su uhapsili vođu Islamskog džihada na Zapadnoj obali, iako su znali da će to izazvati oštru reakciju, a zatim izvršili atentat na visokog komandanta u Gazi posle čega više nije bilo uzmaka. Ali Izrael proglašava još jedan odbrambeni, pravednički rat onoga kome je sve dozvoljeno. Jer ovo je zemlja koja voli mir i sve što traži je sigurnost njenih građana. Kakva hinjena nevinost. To je država koja ima sve, osim sile koja bi je odvratila od napada na Gazu.
BORIS DEŽULOVIĆ: Zoran Milanović, sakupljač perja

BORIS DEŽULOVIĆ: Zoran Milanović, sakupljač perja

Zašto su onda vrckavom, prčevitom i politički nekorektnom predsjedniku s uma sišli Romi, a ne Židovi? Svakako, ne bi time rekao ni da su Židovi prevaranti, niti da kradu. Osim ukoliko to zaista misli, u kojem se slučaju ispričavam. Ukoliko pak ne misli, zašto to nije rekao? I zašto to nikad neće reći? Zašto tako nešto ne bi rekao niti kad bi ga neki novinar izazvao da – ukoliko ima muda, i ukoliko to zaista „ne širi predrasude i stereotipe“ – jednako tako „bez prenemaganja i ispričavanja“ pozove Hrvate da svoje beskorisne klima-uređaje uvale Židovima? On nikad ne ide u fajt s jačima, i nikad bez podrške hijenske rulje ili sponzora. Njegovi su prirodni neprijatelji feministice, B.a.B.e, ženske udruge, nevladine organizacije, demonstrantice s Vruje, profesori Klasične gimnazije, Njonjo, Jaglac, Pupovac, Bosanci i Romi.
VIKTOR IVANČIĆ: PTSP s lentom

VIKTOR IVANČIĆ: PTSP s lentom

Zašto je predsjednik Republike Hrvatske do te mjere fasciniran i zadivljen okrutnostima počinjenim u državno ime? Zašto ga toliko impresioniraju ratni zločinci – ili barem oni koji su optuženi za ratne zločine – da je baš svakom od njih spreman okačiti odlikovanje na rever ili dodati počasni čvarak na epoletu? Ostavimo li načas po strani državotvorne motive, moglo bi biti da je ova privatna moralna distopija dobrim dijelom nusproizvod jednog izbjegnutog rata. Opsesivnim dodjeljivanjem počasti optuženima za ratne zločine Milanović kao da se nastoji obračunati s onolikim kontingentom Srba i Bošnjaka s kojim se u ratu, eto, nije uspio suočiti, jer je tada, iako u najboljim godinama, umaknuo riziku bojišta i popratio oslobodilačku borbu kao kukavni civil. Sada, u miru, on ratuje preko Matuzovića i sličnih.
MOST OKRUGA PELJEŠAC: Nazovimo projekt pravim imenom - zaobilaženje susjeda

MOST OKRUGA PELJEŠAC: Nazovimo projekt pravim imenom - zaobilaženje susjeda

Samo onaj tko je iskusio ljetnu pripeku u koloni automobila između Kleka i Neuma, zna koliko stvarno vrijedi Pelješki most. I oni Pelješčani ili Korčulani, zimi kad s te strane okasne na jedini popodnevni trajekt iz Ploča do Trpnja, pa moraju okolokole preko Stona. Ili možda Neretljani s radnim mjestom u Dubrovniku, dok se vraćaju s vikenda, ali ne bez izlaska iz autobusa na granici i čekanja u redu za legitimiranje. Svi ostali nemaju blagog pojma o istinskoj upotrebnoj vrijednosti te gradnje, ako zanemarimo mešetare koji su zaradili na kupoprodaji okolnog zemljišta s naglo povišenom cijenom. Skarednom tako može izgledati cijena od ukupnih preko 420 milijuna eura za most i pristupne ceste, od čega na nj otpadaju približno dvije trećine troška. Sviju gore pobrojanih nema ni izdaleka dovoljno za intenzitet prometa koji bi opravdao takvu građevinsku investiciju.
ZABORAVLJENO SARAJEVO: Specifična istorija jednog grada

ZABORAVLJENO SARAJEVO: Specifična istorija jednog grada

Pojavila se početkom godine za koju dobronamjerni ljudi u Bosni i Regionu i danas vele “ne ponovila se ni dušmanima”, “dabogda takvu niko ne doživio”; ima i onih, istina sve rjeđih, koji o ’92-oj govore kao o godini “kad je udario brat na brata”… Knjiga "Zaboravljeno Sarajevo" (Ideja , Sarajevo 1992, 345 str.) Miroslava Prstojevića. Iako ne raspolažem odgovarajućim podacima, pretpostavljam da, dok je tonula jugo-lađa, bila je dostupna samo u knjižarama gradova Bosne i Hercegovine. Svejedno, ta knjiga je preživjela jugoslavenski i bosanski brodolom. I dalje plovi. Prstojević je bio dugogodišnji (predratni, to moram dodati) glavni urednik književnih edicija sarajevskog Oslobođenja. Po profesiji pravnik, kažu da je „Zaboravljenim Sarajevom“ iznenadio i prijatelje i najbliže saradnike.
KRUTA ISKLJUČIVOST: Sve su nacije izmišljene, samo su neke umišljenije od drugih

KRUTA ISKLJUČIVOST: Sve su nacije izmišljene, samo su neke umišljenije od drugih

Osnovni utisak koji ovaj dokument daje jeste jednostranost niza mera i obaveza, koje se odnose samo na makedonsku stranu. Bugari će biti priznati u Severnoj Makedoniji ali ne i Makedonci u Bugarskoj, samo će bugarske žrtve komunističke represije u Makedoniji biti zvanično rehabilitovane, ali ne i one makedonske u Bugarskoj, samo će Severna Makedonija garantovati ostvarenje prava Bugara u svojoj zemlji. A šta je sa Drugim svetskim ratom? Pa nisu Makedonci okupirali Bugare 1941. nego obratno. Šta je sa žrtvama bugarske okupacije? Drugim rečima, nema ni slova o makedonskoj zajednici u Bugarskoj i njihovim pravima, stradanjima pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata. I, pri svemu tome, ovaj Protokol ne sadrži sve obaveze koje je makedonska strana preuzela, jer se poziva na neke prethodne dogovore koji će tek biti objavljeni.
HRVATSKI GOSTI: Poznato odakle su tetovirani neonacisti stigli na riječku plažu

HRVATSKI GOSTI: Poznato odakle su tetovirani neonacisti stigli na riječku plažu

Fotografije dvojice muškaraca „ukrašenih“ obiljem nacističkih tetovaža, uključujući i one Adolfa Hitlera, kukastih križeva i neizbježnog „Sieg heila“, ovih je dana objavio Antifašistički vjesnik. Fotografije su dobili od čitatelja s informacijom da su snimljene na riječkoj plaži Kantrida, u beach baru Morski prasac. Objava fotografija izazvala je veliki interes javnosti i puno nagađanja odakle su u Rijeku stigla ova dvojica nacističkih turista. Iz riječke policije objasnili su kako je 13. srpnja policija putem aplikacije „e-opažaj“ primila dojavu o dvojcu iz Morskog prasca, međutim dolaskom na plažu policija ih tamo nije zatekla. U razgovoru s konobarima beach bara doznali su kako su osobe s fotografija uistinu boravile na plaži, ali prije desetak dana te zbog toga policija nije mogla utvrditi njihov identitet. Međutim, utvrdili su ga s Antifašističkog vjesnika.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije