BESPLATNO U HND-U: Jedna drugačija filmska priča o Holokaustu

BESPLATNO U HND-U: Jedna drugačija filmska priča o Holokaustu

Nesvakidašnju priču, izvrsno snimljenu i režiranu u maniru vrhunskih redatelja, večeras će napokon, i to besplatno, imati priliku vidjeti i Zagrepčani. Film „Enkel“ (prijevod s njemačkog „Unuk“), novosadskog novinara Aleksandra Reljića, prikazat će se od 20 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva, na adresi Perkovčeva 2. Reljićev film do sad je prikazan u više europskih zemalja, osvojivši niz festivalskih nagrada, a iako je već više od godinu i pol u „pogonu“ Zagrepčani ga još nisu imali prilike vidjeti. „Enkel“ je sniman na proljeće 2015. godine, a rezultat samo 15 dana snimanja je izvanredan. Priča je to o Raineru Hößu i Evi Mozes Kor. Rainer je unuk zloglasnog Rudolfa Hößa, zapovjednika logora Auschwitz, a Eva je preživjela logorašica koja je u taj zloglasni logor dovedena kao desetogodišnja djevojčica.
IVAN PENAVA: Grobljonačelnik Vukovara

IVAN PENAVA: Grobljonačelnik Vukovara

Kako bi dodatno naglasio svoju okrenutost mrtvima Penava i njegovi stalno govore o potrebi da se „Vukovar proglasi mjestom posebnog pijeteta“. Za njih to, u osnovi, znači izbjegavanje uvođenja dvopismenosti u grad, jer ona, navodno, „vrijeđa osjećaje Vukovaraca“. Uvođenje koncepta „posebnoga pijeteta“ znači zapravo nametanje grobljanskoga režima jednome gradu. A posebnost je takvoga režima dio evropske tradicije od ranoga srednjeg vijeka. Prevedeno doslovce na vukovarsku situaciju značilo bi to ponovno izbacivanje vojske iz grada (a tek su ju ponovo uveli), posebnu regulaciju smještaja i rada zabavnih ustanova, zabranu političkih i inih arlaukanja po ulicama, itd. To više što je odgovarajući članak hrvatskoga Kaznenog zakona naslovljen sa: „Povreda mira pokojnika“ (čl. 332.).
KOMENTAR IVE ANIĆA: Kako je Katolička crkva izdala hrvatski narod

KOMENTAR IVE ANIĆA: Kako je Katolička crkva izdala hrvatski narod

Svake nedjelje moj djed imao je isti ritual. Obući svoje najbolje odijelo, mene uzeti za ruku i presaviti novčanicu od sto dinara u svoj, a novčanicu od deset dinar u moj džep. Taj čovjek, armirač i građevinar grubih crta lica, od svoje je sirotinje izdvajao toliko, odričući se novina, karte za utakmicu ili piva s kolegama, da bi na kraju mise u malu drvenu škrabicu posvećenu pomoći Crkvi, ugurao tu novčanicu podozrivo gledajući mene da učinim isto. Hrvatski narod nikada nije izdao svoju Crkvu. Onaj običan puk, onaj koji je odvajao od svojih usta da održi svoju Crkvu u vremenima njenog ignoriranja. No nije li upravo ta Crkva u koju je taj narod toliko vjerovao u ovom vremenu izdala njega? Današnje involviranje i sprega uz vlast najveća je izdaja Crkve, kojom se izdaje upravo tog običnog, malog čovjeka. Čovjeka za kojeg njegova Crkva iza zlatom optočenih hramova niti ima sluha, niti ima vremena.
U HRVATSKOJ 357 ŽRTAVA: Kako prepoznati trgovanje ljudima

U HRVATSKOJ 357 ŽRTAVA: Kako prepoznati trgovanje ljudima

Iako se može činiti da je trgovina ljudima nešto što pripada davno prošlim vremenima ili se događa negdje drugdje, istina je da taj zločin nema granica te se i danas, diljem svijeta, žene, muškarce i djecu prodaje, kupuje te brutalno izrabljuje. Kako bi ih se prisililo na obavljanje različitih poslova često ih se psihički i fizički zlostavlja, ucjenjuje, izgladnjuje, ograničava im se sloboda kretanja, kontakt s obitelji i prijateljima, prijeti se njihovim obiteljima, prisiljava na zlouporabu opojnih droga, ucjenjuje nerealnim dugovima nastalim prilikom njihovog zapošljavanja i slično. Žrtve se najčešće prisiljava na prostituciju. Gotovo dvije trećine od ukupno zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u Europskoj uniji vezano je za seksualno iskorištavanje, a u posljednjih 16 godina u Hrvatskoj je identificirano 357 žrtava trgovanja ljudima.
TROJICA VELIKIH NA OKUPU: Predrag Finci, Enes Kišević i Sead Alić predstavili „Misterij, iza svega“

TROJICA VELIKIH NA OKUPU: Predrag Finci, Enes Kišević i Sead Alić predstavili „Misterij, iza svega“

Predrag Finci otkrio je anegdotu kako se u neka „pradavna vremena“ upoznao s velikim pjesnikom Enesom Kiševićem. Naime, kao mladić Finci se okušao u glumi, ali je već nakon prvog filma shvatio da taj poziv nije za njega. A taj prvi film bio je poznati „Sarajevski atentat“ iz 1968. godine, legendarnog režisera Fadila Hadžića i u njemu je Finci igrao Gavrila Principa. Kada je Hadžić uoči snimanja čuo koliko dubok glas Finci ima, zaključio je da on jednostavno u filmu ne može glumiti tek punoljetnog Principa pa mu je našao nekoga da ga mu „posudi glas“. Taj netko bio je upravo Enes Kišević. Kišević je okupljene u Bookari počastio, a počastit će i sve vas koji pogledate video snimku, recitiranjem nekoliko sjajnih pjesama, koje su, kako sam kaže, varijacije na temu mističnog.
NEISPRIČANA PRIČA: Stradanje Diane Budisavljević počinje tamo gdje završava film

NEISPRIČANA PRIČA: Stradanje Diane Budisavljević počinje tamo gdje završava film

Izvjesno je da će Diana Budisavljević i nakon vađenja iz kolektivnog zaborava ponovno doživjeti istu sudbinu, da njezina intimna drama neće biti ispričana niti uvjerljivo imaginirana. Ne samo da je lišena svega onoga što ženu čini ženom, nego gotovo da je lišena i svega onoga što čovjeka čini čovjekom. Diana Budisavljević iz filma bila bi loš književni lik - samozatajna supruga doktora Julija Budisavljevića koja iz njegove sjene izlazi tek kad joj „Bog dadne dar da spašava djecu“, kao da joj je povijesna tragika poslužila za samoostvarenje. Unavodničeni citat rečenica je iz njezina dnevnika. Povremeno podsjeća na Noru Helmer, njezin suprug na Torvalda Helmera, a nakon prizora u kojima posjećuje centre za prikupljanje pomoći, na Majku Terezu, koja je vjerovala da "svijetu pomažu patnje siromašnih ljudi".
O RAVNOPRAVNOSTI: Možete li zamisliti debatu o etičkim aspektima muške masturbacije na kojoj govore samo žene?

O RAVNOPRAVNOSTI: Možete li zamisliti debatu o etičkim aspektima muške masturbacije na kojoj govore samo žene?

Zamislite neku javnu debatu, nevezanu za tzv. žensku problematiku sa šest-sedam sudionika, u kojoj ne bi sudjelovao niti jedan muškarac. Ili vladu u kojoj bi većinu činile žene. Kakve bi to reakcije izazvalo? Pored opaski da se radi o nekoj ženskoj zavjeri, ma što god to značilo, prevladavali bi seksistički komentari. Komentirala bi se dubina dekoltea, visina štikle, dužina suknje, frizura, figura … O tome se, i inače, osjetno više piše i govori kada su žene vidljive u javnom životu, nego o njihovom djelovanju. U Poljskoj su muškarci iz novina Krytyka Polityczna i još nekoliko lijevih medija u znak prosvjeda odjeveni u haljine i našminkani išli na debate i panele na kojima su sudjelovali samo muškarci. List je organizirao i debatu o etičkim aspektima muške masturbacije i pozvao samo žene. Jedini muškarac koji se pojavio bio je asistent koji je prisutnim ženama donosio čaše s vodom.
DIPLOMIRATI NA DUGOJ PLOVIDBI: Putovala je dva mjeseca na teretnom brodu i donijela nam sjajne fotografije

DIPLOMIRATI NA DUGOJ PLOVIDBI: Putovala je dva mjeseca na teretnom brodu i donijela nam sjajne fotografije

Puna dva mjeseca putovala je Dea Botica na teretnom brodu, od Amsterdama, do Crnog mora pa natrag Mediteranom u Atlantski ocean sve do obala zapadne Afrike. I s tog putovanja donijela sjajne fotografije koje će, od utorka biti postavljene u Galeriji f8 u Zagrebu, kao diplomska izložba ove studentica zagrebačke Akademije dramske umjetnosti. Prvu dugu plovidbu prošla je još s nepunih osam godina, 2002. godine, s brodom za hlađeni teret na kojem je njen otac tada bio kapetan. Ta putešestvija sedmogodišnjakinje trajala je mjesec i pol „Sve utiske s tog putovanja zapisala sam u svoj dječji brodski dnevnik, tako da mogu reći kako polazište ovog istraživanja predstavlja osobna i obiteljska povijest, dokumentacija, fotografije i usmena predaja. Svi ti artefakti govore o značaju posla pomorca u kreiranju obiteljskog identiteta, ali predstavljaju i izvor obiteljskog sjećanja“, reći će Dea Botica u razgovoru za Lupigu.
VIDEO LICEMJERJA: Što je Donald Trump govorio o Kurdima prošle godine, a što govori danas

VIDEO LICEMJERJA: Što je Donald Trump govorio o Kurdima prošle godine, a što govori danas

U izjavi koja je ovog tjedna obišla cijeli svijet američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je kako Kurdi nisu pomogli Amerikancima u Drugom svjetskom ratu, što je inače netočno utoliko što individualni Kurdi jesu sudjelovali u tom ratu na savezničkoj strani, dok na državnoj razini nisu ni mogli sudjelovati jer državu nemaju, niti su je tada imali. Prije tek nešto više od godinu dana, u rujnu 2018. godine, Trump je stajao na govornici i tvrdio da su Kurdi „divni ljudi“ koji su „umirali u tisućama“ kako bi pomogli Amerikancima u borbi protiv „Islamske države“ (iako, realno govoreći, Amerikanci su bili ti koji su pomagali Kurdima, a ne obratno), te koje on osobno „nikada neće zaboraviti“. Ipak na kraju priče Kurdi su na vlastitoj koži iskusili to da američka vanjska politika ima desetljeća iskustva ostavljanja saveznika na cjedilu. Što je Trump govorio u rujnu prošle godine, a što ovog tjedna, pogledajte u kratkom videu.
ZALUPI VRATA I NE OSVRĆI SE: Priče žrtava nasilja u Muzeju prekinutih veza

ZALUPI VRATA I NE OSVRĆI SE: Priče žrtava nasilja u Muzeju prekinutih veza

„Želimo pokazati da žene, unatoč svim problemima, uspijevaju otići i započeti život slobodan od partnerskog nasilja te snažne i samosvjesne ustrajati u svom pravu na život bez nasilja. Svaka žena koja javno progovori može biti ohrabrenje drugima, koje još uvijek nisu spremne na korak odlaska iz kruga nasilja“, kaže za Lupigu Ivan Blažević ispred zaklade Solidarna i fonda #spasime, koji u suradnji s Muzejom prekinutih veza, organiziraju izložbu s pričama žrtava koje su uspjele izaći iz mučnog kruga nasilja te nastaviti život kao snažne i samosvjesne osobe. S ciljem da se ohrabri žrtve koje nemaju snage otići i zauvijek ostaviti život u nasilju, iz zaklade Solidarna pozivaju žene koje su se i same našle u paklu nasilja da ispričaju svoje priče, da opišu onaj ključni trenutak u kojem su konačno donijele odluku da više neće trpjeti nasilje te da, uz svoju osobnu priču, prilože i neki predmet koji ih podsjeća na taj trenutak

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije