REAKCIJA NA „UBIJ HRVATA DA ŠIPTAR NEMA BRATA“: SDSS i SNV osudili grafit u Novom Sadu

REAKCIJA NA „UBIJ HRVATA DA ŠIPTAR NEMA BRATA“: SDSS i SNV osudili grafit u Novom Sadu

„Najoštrije osuđujemo grafitom iskazanu poruku mržnje i poziv na nasilje prema pripadnicima hrvatskog naroda na jednoj zgradi u Novom Sadu. Izražavamo bezrezervnu solidarnost i podršku svima koji to osjećaju kao prijetnju, a posebno s našim kolegama Tomislavom Žigmanovom, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Jasnom Vojnić, predsjednicom Hrvatskog nacionalnog vijeća republike Srbije“, stoji u izjavi za medije koja je večeras stigla na Lupigin redakcijski e-mail, a koju potpisuju Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), Srpsko narodno vijeće (SNV) i Zajedničko vijeće općina (ZVO).
„PRESS“ JE OPET S NAMA: Budžet mizeran, program sjajan

„PRESS“ JE OPET S NAMA: Budžet mizeran, program sjajan

Gradić uz rijeku Unu, od rata na ovamo, bio bi gotovo potpuno lišen bilo kakvih kulturnih događanja da ne postoji udruga Ekološko kulturna scena EKS i ljudi oko nje. No, lokalne vlasti to svejedno nisu u stanju prepoznati. Ili možda jesu, ali ih to apsolutno nije briga. Stoga nikoga neće čuditi ako će ovo biti posljednje izdanje PRESS Film Festivala, što se, nadamo se, ipak neće dogoditi. Ekipi koja ulaže silan trud i s mizernim budžetom svake godine na obalu Une dovodi sjajan program, nitko neće zamjeriti ako se festival ugasi, kao što se polako gasi i život u Kostajnici. A ovogodišnje izdanje PRESS-a, koje se održava u petak 30. i subotu 31. kolovoza, posvećeno je lažnim vijestima koje su već neko vrijeme globalni problem današnjeg društva. Osim filmova, na festivalu će se održati tribine i radionice te će se postaviti i izložba fotoreportera Nikole Šolića.
DOJAVNICI VIŠE VOLJE: Novinarstvo nije ono što bi Andrej Plenković želio da bude

DOJAVNICI VIŠE VOLJE: Novinarstvo nije ono što bi Andrej Plenković želio da bude

Andrej Plenković poduzeo je u petak značajan iskorak u razvoju kronično zapuštene državne medijske politike. Novinara televizije N1 u izravnom je razgovoru okvalificirao kao – aktivista. Ili, preciznije kazano, diskvalificirao. A taj nam istup hrvatskog premijera svakako može poslužiti kao dobro polazište za razmatranje nekih temelja ovog posla i sektora uopće. Rijetki su takvi eksplicitni, neposredni iskazi vladajućih političara o medijima i ljudima koji u njima rade. Novinari, kao i svi drugi radnici i građani, zapravo bi trebali politički aktivno dovoditi na kušnju sve bitne odnose već i u medijima za koje rade, pa sve do najviših državnih sfera. Ili ne rade za najšire društvo, nego su dojavnici više volje, trbuhozborci moćnika, repetitori silništva. Da se Andrej Plenković ne naljuti, da urednik ne zamjeri, da vlasnik medija ne udari kontru. A i novinar mora nešto jesti, ne samo gutati gorke pilule.
LAMENTACIJE PONEDJELJKOM: Kauboji & ukrućena spolovila

LAMENTACIJE PONEDJELJKOM: Kauboji & ukrućena spolovila

Spolovila sam promatrao na zaslonu mobitela netom stečene priležnice. I naše je druženje začeto na ekranu. Prvi kontakt uspostavljen je preko nekog online servisa za upoznavanje. Čim smo se počeli viđati, ugasio sam profil na tom servisu. Dok smo s kreveta zurili u strop njezine sobe, dolazili do daha i sabirali dojmove prvog intimnog odnosa, poželjela je znati zašto. Proveo sam tjedne bezuspješno pokušavajući započeti komunikaciju s djevojkama, rekoh. Stekao sam dojam kako je vjerojatnost da se takvo što ondje dogodi minimalna, poput pogađanja prave kombinacije na lutriji. Nisam tip koji će nastaviti uplaćivati listiće nakon što nešto osvoji. Odahnula je. Nisam spominjao zaljubljenost. To joj u tom periodu nije trebalo. Zaključila je, međutim, da nemam pravu predodžbu o tome što djevojke prolaze kad otvore profil na takvom servisu. Dohvatila je mobitel i prijavila se u sustav.
EGORCIZAM U TVRĐAVI MINOR: Tko se boji Virginije Woolf na Brijunima?

EGORCIZAM U TVRĐAVI MINOR: Tko se boji Virginije Woolf na Brijunima?

Sam naslov, „Tko se boji Virginije Woolf?“ parafraza je šaljive pjesmice „Tko se boji vuka još“, nalazimo je i u slavnom crtiću Walta Disneya o tri praščića, a sam Edward Albee smatra da to, u njegovoj drami, ne znači drugo do „Tko se boji živjeti život bez lažnih iluzija?“, što mu se učinilo kao „tipičan, sveučilišno-intelektualni vic“. Kroz sva tri čina on, zapravo, razgrađuje, konstruira i demontira taj svoj vic, brijunska predstava to će sažeti u oko dva sata čiste igre. Scena tvrđave Minor pretvorena je u tu dnevnu sobu, tu su fotelje, sofa, police sa knjigama, gramofon, šank prepun pića, jedna barska stolica, jastuci i tepisi. Rade Šerbedžija i Katarina Bistrović Darvaš nose predstavu, njihovi likovi, kako je to davno napisao pokojni Dalibor Foretić, „gospodari su igre“. Taj mrak vlastitih života, taj očaj donose upravo onako kako to veliki, karakterni glumci umiju i mogu.
PRITISCI SVE JAČI - ALI IMA IZAĆ': „Sarajevska Povorka ponosa je nešto kao popis stanovništva“

PRITISCI SVE JAČI - ALI IMA IZAĆ': „Sarajevska Povorka ponosa je nešto kao popis stanovništva“

Većini će prva asocijacija na Sarajevo, ako izuzmemo ćevape i pite, biti multikulturalnost. Sjest će tu negdje i ona poznata mantra o tri bogomolje na nekoliko stotina metara, ali to je samo površina. Da je doista tako, da je ta multikulturalnost nešto što se živi, a ne samo spominje, onda Sarajevo ne bi bio posljednji glavni grad od Vardara pa do Triglava, u kojem se očekuje održavanje prve Povorke ponosa. Kad govorimo o Sarajevu nemoguće je ne sjetiti se pokušaja organiziranja LGBT manifestacija koje su ugušene nasiljem. "Povorka ponosa otvara prostor borbe za javni prostor, za izlazak iz ormara, ohrabruje i jača LGBTIQ osobe da bez straha žive svoje živote. Ona će doprinijeti razbijanju predrasuda i napokon će ljudi moći vidjeti da postojimo i da se borimo našim identitetima, bez skrivanja, sa licima i tijelima", kaže za Lupigu Lejla Huremović, iz organizacije prve bosanskohercegovačke povorke ponosa.
KONTRA MRAKU: Glas koji nitko ne može ušutkati

KONTRA MRAKU: Glas koji nitko ne može ušutkati

Ključan trenutak u životu Selme Lagerlöf zbio se kada je napunila pet godina. Njena baka koja ju je odgojila i uvela u svijet bajki, priča i književnosti, umrla je na Badnjak i taj će događaj u njenoj zreloj dobi postati okosnica njenog kasnijeg pisanja. Nadrealistički motivi i simbolika s elementima natprirodnog, tu će mladu spisateljicu svrstati u red najboljih i najutjecajnijih švedskih književnika svoga vremena. No, ono što će Selmu Ottiliu Lovisu Lagerlöf zauvijek svrstati u povijest, zbilo se 1909. godine kada je postala prva žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost. Nje sam se sjetio ovih dana kada nas je potresla sudbina spisateljice Martine Mlinarević, žestoke kritičarke svih anomalija društva Bosne i Hercegovine. Tu hrabru i iznimno talentiranu ženu, koja je postala uzor svim ženama javno progovorivši o svom karcinomu dojke, necivilizirano društvo kakvo je naše izložilo je nesmiljenom progonu.
DOBRI DUH NIKŠIĆA: Festival uličnih svirača, oni dani kad je svaki ćošak dobar

DOBRI DUH NIKŠIĆA: Festival uličnih svirača, oni dani kad je svaki ćošak dobar

"Najljepša dva dana u gradu!"; "Energija je strujala gradom, mladost i starost ruku pod ruku, sa osmjesima na licu"; "Nikad grad nije bio ljepši nego prošlog vikenda, baš kad se navršava 18 godina od kada živim ovdje. Festival je zaista pokazao da 'dobri duh' postoji. Prvi put je ona 'za svakog ponešto' bila skroz na mjestu, svi ćoškovi su bili dobro mjesto za zaustaviti se, svi trotoari topli i moj sin neviđeno miran. Upravo mir, mir u svoj toj gužvi, smirenost i osjećaj da je potrebno tako malo da čovjek bude zadovoljan" - ove rečenice kap su u moru pohvala i komplimenata koje je prošle godine okupalo Festival uličnih svirača (FUS) "Dobri duh Nikšića", koji se u ovom gradu, drugom po veličini u Crnoj Gori, održava krajem kolovoza. Festival u organizaciji Javne ustanove Zahumlje ove će se godine održati po četvrti put. Nađete li se u petak 30. i subotu 31. kolovoza u Gradu Nikšiću ili u njegovoj blizini, nipošto nemojte propustiti ovaj festival dobrih vibracija.
HRVATSKA BUDUĆNOST: „Za očekivati je da će otići oni najbolji“

HRVATSKA BUDUĆNOST: „Za očekivati je da će otići oni najbolji“

"Ako bismo analizirali postojeću situaciju rekla bih kako smo u većem broju pasivni, neskloni promjenama, s tromim, velikim i neučinkovitim javnim sustavom, još uvijek naslijeđenim ili novozaživjelim sustavom političkog klijentizma, nepostojanje sankcija, ili barem neprovođenje istih, u slučaju korupcije, neodgovornog ponašanja poglavito onih koji su na značajnim državnim funkcijama“, kaže ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti koji se bavi suvremenim migracijskim procesima, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj. Naša sugovornica procjenjuje da je u takvom je društvu za očekivati da će „otići najbolji“, jer nemaju strpljenja gubiti energiju na dokazivanje i čekanje svoje šanse, koja im prirodno treba pripadati u društvu. Već od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iz naše se države, prema procjenama, iselilo oko 300.000 ljudi. Dok su nekada odlazili samo očevi, danas odlaze čitave obitelji.
„NEMILA HAJKA“: Umjesto isprike Martini Mlinarević, organizatori napali Edu Maajku i Zabranjeno pušenje

„NEMILA HAJKA“: Umjesto isprike Martini Mlinarević, organizatori napali Edu Maajku i Zabranjeno pušenje

Nakon što se doznalo da je otkazano gostovanje književnice Martine Mlinarević na Evergreen Festu u bosanskohercegovačkom Čitluku, gdje je 20. kolovoza trebala predstaviti svoju novu knjigu „Huzur“, oglasili su se i organizatori festivala, koje smo još jučer kontaktirali s molbom da nam pojasne kako je došlo do otkazivanja gostovanja poznate spisateljice. U svom odgovoru istup Martine Mlinarević nazivaju „nemilom hajkom“, a iskoristili su priliku i da se obračunaju sa nekim svojim drugim gostima. Naime, Edu Maajku koji je na festivalu nastupao ove godine, kao i Davora Sučića iz Zabranjenog pušenja, izravno su optužili za provociranje i neprimjerene šale. „Nisam imao pojma da postoje lovovi na vještice, kao što je ovaj slučaj“, zaključio je Edo Maajka u razgovoru za Lupigu i primijetio da ovakva reakcija organizatora nimalo ne odgovara slici koju je stekao tijekom boravka u Čitluku i Međugorju.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije