ESTRADNI POLITIČARI: Kome odgovara rvački meč između Sergeja Trifunovića i Nenada Čanka?

ESTRADNI POLITIČARI: Kome odgovara rvački meč između Sergeja Trifunovića i Nenada Čanka?

Istorijskim ispadom glumac Sergej Trifunović potvrdio je ono što su manje-više svi znali: da se u politiku razume tačno onoliko koliko u neurohirurgiju. Potvrdio je i da mu je nivo kućnog odgoja u krvi veoma nizak, a ni informisanost o političkim prilikama u zemlji mu nije jača strana.Politički mrtvac, Nenad Čanak, u maniri mafijaškog bosa, balkanskog rasplodnog mužjaka i kafanskog muzikanta, odlučio je da ne ostane dužan. Sa svojim telohraniteljima, na koje je posebno ponosan, posetio je sedište Pokreta slobodnih građana u Beogradu, gde je došao da se “razjasni” sa Trifunovićem. Potom je Trifunovića nazvao, valjda, “gnjidicom” i “uplašenom krpom”. Sve zapravo odvratno i odurno, kao da gledamo jedan od brojnih rijaliti-programa koji ubiše ovdašnje televizijske kanale i građane Srbije. Kome ovaj tragikomični sukob estradnih političara odgovara?
LJUTI TORCIDAŠI: Čime se i kime ponose vaši puleni omotani Hajdukovim šalovima

LJUTI TORCIDAŠI: Čime se i kime ponose vaši puleni omotani Hajdukovim šalovima

Torcida baš voli ustaškog koljača i masovnog ubojicu Vjekoslava Maksa Luburića, na kojeg se inače spomenuta krpa odnosi, a da im je idol, objavili su urbi et orbi i jučerašnjim činom u Zaprešiću. Hajduk se kratko i mlako oglasio tek nakon tjedan dana, incident nisu komentirali nadležni u HNS-u, navijači transparent prenose sada već kao relikviju dok institucije, savezi, policija, politika – šute. Ta tko se u Hrvatskoj, zemlji s „najpoznatijom navijačicom na svijetu“, usudi zajebavati s navijačima? No stvar bi bila tragična, skandalozna, da u svojoj osnovi, svojoj suštini zapravo nije redikulozna, da ne kažem komična. Splitske obitelji, što je poznata stvar imaju barem po jednog „ljutog torcidaša“ u svojim redovima. Prištavi su to adolescenti koji se traže, traže svoje mjesto pod suncem koje im ova usrana država nikada neće omogućiti.
VOLONTER DOBROG SRCA: Unatoč epilepsiji svakodnevno pješači satima kako bi pomagao drugima

VOLONTER DOBROG SRCA: Unatoč epilepsiji svakodnevno pješači satima kako bi pomagao drugima

Josip Vidović od rođenja boluje od teškog oblika epilepsije, no priča o njemu nije priča u kojoj se traži pomoć, nego priča o njegovom nesebičnom pomaganju drugima. Jaki i nepredvidivi napadaji, ograničili su Josipovu radnu sposobnost, ali ne i želju da, iako i sam treba pomoć, upravo on pomaže drugima – starima i bolesnima, nepokretnima, slijepima... Gotovo 25.000 volonterskih radnih sati – toliko je velika Josipova humanost, koju svakodnevno potvrđuje već gotovo 20 godina. Cijelo to vrijeme, kako bi došao do ljudi kojima je njegova pružena ruka pomoći nerijetko i jedina, Josip pješači preko 20 kilometara na dan. Bilo da su vani debeli minusi ili pak paklene vrućine, po kiši, snijegu, ledu i nesnosnoj žezi, on pješice odlazi u domove ljudi koji računaju na njega. Kažu da se po marljivom i uvijek točnom Josipu može navijati sat.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Feride Duraković

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Feride Duraković

Ferida Duraković bosanskohercegovačka je pjesnikinja i spisateljica, rođena je 18. aprila 1957. godine u Olovu, živi i radi u Sarajevu, gdje je 1980. godine na Filozofskom fakultetu diplomirala jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik. Osim poezije, koja je njezin forte, pisala je još i kratke priče, prozu za djecu - bajke i slikovnice, dramske tekstove, kolumne i eseje. Autorski zreliju fazu pjevanja Feride Duraković u značajnoj mjeri su obilježile strahote ratnog Sarajeva, o kojima će pjesnikinja, u pjesmi Sarajevski haiku 1993., pjevati ovako: Minobacač doručkuje / Granate šute / U preostaloj krošnji / Vrapčić cvrkuće / Tamna noći tamna li si / Nema kestena / Pod slijepim oknima / Duga je noć. Poezija Feride Duraković prevedena je na dvadesetak svjetskih jezika, a dobitnica je i nekoliko značajnih književnih nagrada.
VIDEO – „GLAZBA MRŽNJE“: „Žao mi je što moja pjesma nije prije došla do gospođe Kolinde“

VIDEO – „GLAZBA MRŽNJE“: „Žao mi je što moja pjesma nije prije došla do gospođe Kolinde“

„Zanimljivo je kako Thompsonova pjesma s ustaškim pokličem ima isti 7/8 ritam kao partizanska pjesma 'Sivi sokole', a taj ritam nije slavenski nego su ga stvorile albanske gerilske skupine koje su se borile protiv Turaka“, jedno je od zanimljivih opažanja skladatelja Mladena Tarbuka, koja su se mogla čuti na tribini pod naslovom "Glazba mržnje". Mile Kekin govorio je o svojoj potrebi da se izjasni kao antifašist. „Zar je došlo do toga da je čudno izjašnjavati se kao antifašist? Zar se nismo i 1990. dogovorili da smo svi antifašisti i da to stoji u Ustavu. Žao mi je što moja pjesma nije prije došla do gospođe Kolinde pa da ranije promijeni svoj pogled na to“, zaključio je Kekin, koji se složio s Antićem kako je vrlo bitno da su glazbenici društveno angažirani i da pridonose općem dobru.
"S LUPIGOM U BIRTIJI" - VIDEO: „Oni koji me tjeraju, neće me uspjeti otjerati iz Banjaluke“

"S LUPIGOM U BIRTIJI" - VIDEO: „Oni koji me tjeraju, neće me uspjeti otjerati iz Banjaluke“

Već smo i zaboravili kako je prošlog vikenda Lupiga ugostila novinara i književnika Dragana Bursaća te pjesnika i izdavača Ramiza Huremagića iz izdavačke kuće Centar Samouprava. Tko zna kada bismo se sjetili te sjajne večeri da nas na ovu epizodu „S Lupigom u birtiji“ nije podsjetio Facebook ponudivši nam da promoviramo video snimljen prilikom gostovanja spomenutog dvojca. Video, naravno, nećemo promovirati, ali ćemo ga na ovom mjestu podijeliti s vama, a vjerujemo kako će zainteresiranih za njegovo gledanje biti i više nego dovoljno. Zapravo ne radi se o jednom video, nego o njih više. Rezultat je to poslovično savršene organizacije koja se najbolje može opisati kao kaotična te brutalne navale ljudstva na mjesto događaja zbog čega je live streaming u nekoliko navrata izdahnuo, pa se dizao iz pepela i započinjao novi.
OSIJEK U MREŽI INTERESA: Gradi gdje hoćeš, GUP je ionako glup

OSIJEK U MREŽI INTERESA: Gradi gdje hoćeš, GUP je ionako glup

Početkom mjeseca održana je sjednica Gradskog vijeća Osijeka na kojoj je, između ostaloga, odabran ponuditelj za prodaju zemljišta, čestica br. 9121/1. Nije bilo teško odabrati, s obzirom na samo jednu pristiglu ponudu: onu sportske udruge Donna Tennis Team (vođenu od strane roditelja tenisačice Donne Vekić), u partnerstvu s tvrtkom Eurokamen, koji na području Pampasa namjeravaju izgraditi teniski centar, uz priloženo idejno rješenje, koje predviđa prilično velebnu zamisao. Riječ je o parceli površine oko 2,5 hektara, prodanoj za 1.860.000,00 kuna, što daje oko 75 kuna po kvadratu. Da se ne lažemo, džaba za tu svrhu, višestruko manje od cijene zemljišta za gradnju bilo gdje, kamoli u centru makroregionalnog centra, k tome na lokaciji prvi red do mora (pardon, rijeke – tko nema Dravu, dobro mu je i more). Pa kako onda?
RECEPT S PUNO MANA: Istražili smo koliko velikim tvrtkama znače stariji radnici

RECEPT S PUNO MANA: Istražili smo koliko velikim tvrtkama znače stariji radnici

Ako nakon 30, 35 ili čak 40 godina rada završite u mirovini od koje ne možete podmiriti osnovne troškove života i živjeti pristojno, država vam nudi povratak na posao. Radeći na pola radnog vremena, odnosno do 20 sati mjesečno, zaradite džeparac, da biste lakše plaćali račune. Izdržite li tako koju godinu, možete malo i povećati mirovinu, jer nakon što skupite godinu dana mirovinskog staža, možete tražiti i njen preračun. Riječ je o mjeri koja je do sada bila rezervirana samo za starosne umirovljenike, ali se sada štošta promijenilo. Kako to izgleda prikazat ćemo vam na primjeru blagajnice u jednoj trgovini, koja ima 58 godina i nedavno je napunila 35 godina radnog staža, a koliki je interes za starijim radnicima pokazala je naša anketa među vodećim poslodavcima, pri čemu treba naglasiti da je riječ o odabiru u koji smo uključili samo velike poslodavce
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: "Autobusne bilješke" Selvedina Avdića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: "Autobusne bilješke" Selvedina Avdića

Selvedin Avdić bosanskohercegovački je pisac, rođen u Zenici 1969. godine. Avdić u književnost stiže iz novinarstva. Neke od kratkih priča iz njegove zbirke "Podstanari i drugi fantomi" najprije su se pojavile u magazinu Start BiH. I danas, kad se već etablirao kao izvrstan romanopisac, autor još uvijek vozi na dvije usporedne pruge - književnoj i novinarskoj. Već svojim prvim romanom "Sedam strahova" dao je do znanja da je književnost dobila još jednog ozbiljnog suvremenog pisca. Vezujući svoje pisanje za Zenicu, Avdić se predstavio kao svjedok propadanja grada u kojem je odrastao, a proces suočavanja, vlastitog i kolektivnog, nastavit će romanom "Kap veselja". Ulogu stajne točke tog romana opet ima Zenica, kao sinonim potpune degradacije društva u kojem se pisac formirao i obreo u ulozi kroničara. Na Lupigi gostuje s "Autobusnim bilješkama", kratkim crticama koje najavljuju nastavak izvrsnog književnog opusa.
PRIČA IZ "PTSP SPOMENARA": Pušiš li?

PRIČA IZ "PTSP SPOMENARA": Pušiš li?

''Pušiš li?''. ''Ne pušim stari, svega mi!''. ''Brineš li se za brata i mater?''. ''Ma brinem, al' me buraz uvijek nešto zajebava!''. ''Sve će biti dobro. Eto mene poslije 20. septembra, pa ćemo na pivo, da se ko muškarci ispričamo. Treba sad biti pametan, zlo je vrijeme. Treba ići što dalje. Razgovaraćemo, pa vidjeti.'' Ovo je bio moj posljednji razgovor sa ocem. Telefonski. Negdje je mogao biti 15. septembar 1992. godine. On u Bosanskom Petrovcu, ja u Sremskoj Mitrovici. Četiri dana poslije, srpska vojska ga je odvela sa posla, poput džaka krompira u civilu sa radne obaveze, natovarila ga u kamion i u dogovorenoj sačekuši je likvidiran. Ubijen. Otjeran u smrt jer je mislio drugačije, bio drugačiji i imao ženu šokicu. Nisam ga slagao. Nikada do tada cigarete zapalio nisam, nit' sam se pive vatao.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

    12.03.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

  2. OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

    26.02.2019.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

  3. EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

    30.01.2019.

    Viktor Ivančić

    EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije