IVO ANIĆ: Zašto sam antifašist

IVO ANIĆ: Zašto sam antifašist

Antifašist sam jer ono što se dogodilo četrdesetih godina prošlog stoljeća više se nikada ne smije dogoditi. Antifašist sam jer je čovječanstvo prije četrdesetih godine prošlog stoljeća mislilo da se takve stvari ne mogu dogoditi. Antifašist sam jer čovječanstvo, uključujući i ovu nesretnu zemlju u kojoj živim, i dalje misli da se takvo nešto ne može ponoviti. Antifašist sam jer se upravo takvo nešto ponovilo, prije nepunih trideset godina. Antifašist sam jer još uvijek postoje ljudi koji bi rado da se takve stvari ponove. Antifašist sam jer se na HTV-u dopušta kojekakvim budalama da javno govore kako je Jasenovac bio radni logor, a ne stratište na desetke tisuća nevinih ljudi, žena i djece. Antifašist sam jer moji glupi sunarodnjaci vjeruju i misle da su ustaše bile „dobri momci“, a partizani kurvini sinovi koji su hrvatski narod držali u tamnici pedeset godina.
CRTICA S GOSTOVANJA VELIKANA: Body Count brutalno nas je protresao i upozorio da ne odustajemo (VIDEO)

CRTICA S GOSTOVANJA VELIKANA: Body Count brutalno nas je protresao i upozorio da ne odustajemo (VIDEO)

Samo najjači dolaze, veli nam tip k’o od Olimpa odvaljen dok čekira guest listu. Možda netko fali, ali ne fali jer su Body Count in the house, Body Count is here … Najveći doseg Body Counta koji je umjesto bisa, jer ga nitko nije tražio, odsvirao nekoliko žestokih numera iz kućnog laboratorija, jest taj što je okupio dobre ljude, one koji se ne mire sa sudbinom. Ne daš mi dobro živjeti, ne daš mi mirno umrijeti? E, imam par riječi za tebe. Back off za početak. Jedino što je blesavo u cijeloj priči da nam je potreban Ice T iz New Yorka, (Newark, New Jersey) da nam se spomene najbližih u kontekstu zanimljivih seksualnih kombinacija kako bismo se prisjetili da možda nemamo 50 zvjezdica na zastavi, ali imamo dovoljno moćnih ljudi da od jedne stvorimo pulsar.
JEZIVA DANAŠNJICA: Sjedinjene Američke Države imaju koncentracijski logor za djecu

JEZIVA DANAŠNJICA: Sjedinjene Američke Države imaju koncentracijski logor za djecu

Sjedinjene Američke Države su otvorile koncentracijski logor za djecu. Ta rečenica bi trebala lediti krv u žilama. Svaka lekcija koju su nas u školama učili iz povijesti, svako predavanje koje smo slušali o užasima ekstremnog nacionalizma, svako zdravo za gotovo uzeto znanje o hororima trpanja manjina iza žičanih ograda izbačeno je kroz prozor pa danas, usred lipnja 2018. godine, taj očiti užas više nije očiti užas već samo još jedna sastavnica suludog političkog kolaža SAD-a. Ekstremizam, mržnja i apologetika istih više se ne nalaze na rubu političke scene - oni su sada u samom srcu vojno najjače sile svijeta i zemlje koja dominira globalnom političkom scenom. Pročitajte tu rečenicu još jednom: Sjedinjene Američke Države su otvorile koncentracijski logor za djecu.
ŠARENI KALEIDOSKOP I U NAŠEM DVORIŠTU: Fantastični svjetovi animiranog filma

ŠARENI KALEIDOSKOP I U NAŠEM DVORIŠTU: Fantastični svjetovi animiranog filma

Animafest Zagreb danas mnoštvo je, više od 500 naslova, najraznovrsnijih, tematski i po tehnici izrade, animiranih filmova pristiglih iz 46 zemalja širom globusa, što su se, početkom lipnja, mogli pogledati u tri kino dvorane i na otvorenim, ljetnim pozornicama u Zagrebu. Pokrenut davne 1972. godine, Animafest je i dalje u samom vrhu postojeće, vrlo razgranate i šarolike mreže festivala animiranog filma u svijetu i pruža relevantan pogled na recentnu svjetsku produkciju u tim okvirima, koju donosi kroz brojne programe - prije svega natjecateljske - kratkometražnog, dokumentarnog, studentskog i hrvatskog filma, potom u raskošnoj svjetskoj panorami, odabranim retrospektivama i posebnim programima, te izborom središnje teme festivala. Ove godine bio je to horor.
SOLIDARNOST IDE DALJE: Dirljiva priča koju je na svoj 101. rođendan pokrenula velika Desa Baković

SOLIDARNOST IDE DALJE: Dirljiva priča koju je na svoj 101. rođendan pokrenula velika Desa Baković

Rijetki su ljudi poput Dese i Jerka Bakovića. Proslavljajući svoj 101. rođendan Desa Baković je u travnju još jednom pokazala svoju ljudskost, osobinu koja ju je pratila cijeli život. Naime, na taj je dan donirala obiteljski stan vrijedan 600.000 kuna kako bi se s tim sredstvima stipendiralo školovanje siromašne djece iz nerazvijenih sredina. „Sredstvima koja je poklonila Desa Baković trenutno se financiraju potrebe 31 djeteta, a djeca dolaze većinom iz sela i općina na Kordunu i Baniji“, objasnit će nam Ivan Blažević, tajnik zaklade Solidarna u sklopu koje djeluje i Fond Desa i Jerko Baković. Životi ovo dvoje supružnika bili su obilježeni humanošću. Za vrijeme rata Desa i Jerko Baković, inače brat slavnih heroina Rajke i Zdenke Baković koji je također zajedno sa sestrama djelovao kao komunistički ilegalac tijekom Drugog svjetskog rata te kasnije bio zarobljen u jasenovačkom logoru, učestalo su slali humanitarnu pomoć u zaraćena područja
NA LOŠEM TRIPU: Bosanskohercegovačko društvo ima kolektivni PTSP

NA LOŠEM TRIPU: Bosanskohercegovačko društvo ima kolektivni PTSP

Kad je nedavno pukla saradnja između dnevnog lista Oslobođenje i Borisa Dežulovića, namjerno ne navodim niti jednu referencu na veliko ime Oslobođenja i veliko ime Borisa Dežulovića – jer ko to ne zna, ovaj tekst ionako nije za njega – digla se digitalna armija komentatora da lajka i komentariše, zgražavajući se nad takvim činom. Po tome pamtimo ovaj razlaz jer izvornog teksta, kao uzroka za prekid saradnje, jednostavno nema. Napisao Dežulović članak, komentarišući nešto i nekako (al' eto preturamo nekako, što bi rekao jedan džingl iščezlog sarajevskog eFM radija) nedavno masovno događanje u Sarajevu – tom multinacionalnom i civilizacijskom središtu svijeta i univerzuma. Uz dužno poštovanje Dežuloviću, mene uopšte ne interesuje šta tamo piše, niti želim da mi to na san dolazi.
AUTORI FILMA "VIVA LUDEŽ": Feral je doista prosvjetiteljski projekt

AUTORI FILMA "VIVA LUDEŽ": Feral je doista prosvjetiteljski projekt

Ovoga tjedna navršit će se točno deset godina kako je upokojen Feral Tribune, list kojeg mnogi do dana današnjeg nisu prežalili, iako je većina autora koji su svakoga tjedna revno punili stranice Ferala i dalje novinarski aktivna. O popularnosti Ferala toliko godina nakon njegova gašenja najbolje govori i činjenica da je knjiga Borisa Pavelića, „Smijeh slobode“, nedavno doživjela i svoje četvrto izdanje. Ono će danas biti predstavljeno u Zagrebu, u kinu Europa, zajedno s filmom „Viva ludež: Razgovor s trojicom od Ferala“ i ne sumnjamo da će se u najboljem zagrebačkom kinu večeras tražiti mjesto više. Tim povodom razgovarali smo s autorima filma, Marinom Banićević i Sašom Stanićem, koji kažu kako njihov film zapravo nije klasični dokumentarac. "Feral svima onima koji nisu upali u zamku novostečenih sloboda i nacionalizama, bio neumorni iscjelitelj i doslovno svjetlo s cerekom i porugom upereno u ljudsku glupost, pokvarenost i pohlepu", kažu nam u razgovoru.
BUDUĆNOST ZAKOVANA U PROŠLOSTI: Grad koji postaje muzej

BUDUĆNOST ZAKOVANA U PROŠLOSTI: Grad koji postaje muzej

Diskriminacija je prisutna i na ulici. Ona nepodnošljiva, prešutna. Neshvatljivo je gledati one koji sjede po lokalnim ugostiteljskim objektima dok pored njih prolazi kolona u tišini. Majke, očevi, braća, sestre... Kod njih čak ni najmanji znak neprijatnosti nije prisutan. Tako je i ove godine u Prijedoru obilježena godišnjica početka stradanja nesrpskog stanovništva. U sjećanje na ubijenu djecu 102 trake omotane su oko stupova gradskog mosta. "Grad je danas potpuno drukčiji, došli su ljudi čija sjećanja niti ne dosežu užase koje su pohodile Prijedor prije četvrt stoljeća. Teško je govoriti o otvorenosti u momentu kada se odavde masovno odlazi, Prijedor je grad odlazećih, sve stariji, sve zagušeniji ... Čak mi se čini da mladim ljudima koji odlaze nije više važna interpretacija dogođenog, nego bijeg od nje", kaže nam Darko Cvijetić, glumac, pjesnika i režiser lokalnog kazališta, čovjek na čijoj se antiratnoj poeziji čak i magistriralo.
SLUČAJ KOJI MOŽE PROMIJENITI STVARI: Ustavni sud održao lekciju DSV-u, tijelu koje imenuju hrvatske suce

SLUČAJ KOJI MOŽE PROMIJENITI STVARI: Ustavni sud održao lekciju DSV-u, tijelu koje imenuju hrvatske suce

Sporni natječaj Državnog sudbenog vijeća (DSV) koji je prošle godine, zbog niza nelogičnosti, u pravosudnim krugovima podigao veliku prašinu, dobio je i svoj epilog u vidu dvije odluke Ustavnog suda, u kojima je Ustavni sud održao lekciju DSV-u, tijelu koje odlučuje o imenovanjima i razrješenjima sudaca, a koje je već niz godina poprište raznih skandala. Cijela saga počela je nakon što je DSV prošle godine sutkinju Anu Jeleč Pecirep imenovao na Kazneni odjel Županijskog suda u zagrebu, suda na koji redovno stižu najzahtjevniji sudski slučajevi u Hrvatskoj, iako se ona na natječaju uopće nije prijavila za Kazneni nego za Građanski odjel. Nakon niza primjedbi sudaca koji su se kandidirali na tu poziciju, DSV je odbio poništiti to imenovanje već je kandidata uputio da „pravnu pomoć“ potraže na Ustavnom sudu. Suci su poslušali ovaj „savjet“ te je Ustavni sud zaprimio niz tužbi, i to ne samo zbog jednog imenovanja.
KAKO SAM SPRJEČAVAO PROGON PEDOFILA: Dječja guza ne smije stajati na putu u hrvatski raj

KAKO SAM SPRJEČAVAO PROGON PEDOFILA: Dječja guza ne smije stajati na putu u hrvatski raj

Malobrojne tvrdokorno sumnjičave sam torpedirao izjavama da kampanja o svećeničkoj pedofiliji nalikuje onima kroz koje su prošle Amerika i Irska, i kroz koju upravo prolazi Čile, a sve te kampanje završile su gubljenjem utjecaja koju je Katolička crkva imala u društvu. Želimo li zaista Hrvatsku u kojoj Crkva neće biti slušana, u kojoj će biti marginalizirana kao neka sekta? Na mogućnost da se "Crkva" tretira kao "sekta" mislio sam da "dobar katolik" mora reagirati užasom. I doista, manji broj onih koji se jesu probili i do "za pedofiliju" bio je brzo poražen mojom argumentacijom pa bi potpisali još sretniji jer su njihove dvojbe razriješene – za viši cilj mora se podnijeti i neka žrtva. A u čemu je sama srž katoličanstva ako ne u "žrtvi"?! Dječja guza ne smije nam stajati na putu u hrvatski raj!

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Azili za odbjegle

    18.07.2018.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Azili za odbjegle

  2. BURE BARUTA: Navijali smo za onu Hrvatsku kakva bi trebala biti

    12.07.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Navijali smo za onu Hrvatsku kakva bi trebala biti

  3. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Još uvijek nas sahranjuju

    11.07.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Još uvijek nas sahranjuju

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije