HUMANITARNA KATASTROFA U SRBIJI: Zemlja na respiratoru i suzavcu

HUMANITARNA KATASTROFA U SRBIJI: Zemlja na respiratoru i suzavcu

Prema izvještajima iz medija, Srbija se nalazi usred humanitarne katastrofe. Zadnjih desetak dana zemlja broji u prosjeku preko 300 zaraženih dnevno, 24 grada i općine su pod izvanrednim stanjem, u Požegi je u srijedu dan žalosti zbog umrlih od Covida-19, beogradske bolnice više ne primaju pacijente i šalju ih u druge gradove, zdravstvo se raspada, liječnici i sestre kolabiraju, oboljeli se često zbrinjavaju u hodnicima bolnica, i to ako imaju više sreće. Oni koji se uopće ne zbrinjavaju, pate u vlastitim domovima. Srbija u srpnju je trenutno Italija u travnju. Pritom se Italija u travnju još nekako mogla razumjeti i opravdati genezom odnosa Zapada prema Covidu-19, dok za Srbiju u srpnju postoje neporecivi dokazi o odgovornosti konkretnih osoba, sve s imenima, prezimenima, funkcijama i brojevima osobnih iskaznica.
PRISJEĆANJE IZ PRVE RUKE: Kako je izgledao tinejdžerski život u Zagrebu pedesetih godina?

PRISJEĆANJE IZ PRVE RUKE: Kako je izgledao tinejdžerski život u Zagrebu pedesetih godina?

Može li današnji tinejdžer zamisliti život u kojem nema televizije, kompjutora, mobitela i još koječega? Teško. A ipak tako je bilo pedesetih godina u Zagrebu, sjeća se poodmaklih godina autor ovih redaka. Ipak, od elektronike je ipak nečega bilo. Radio! Doduše, nije bilo ultrakratkog vala, ali se na srednjem valu moglo čuti mnoštvo evropskih radio stanica. Najpopularnija zabava pedesetih godina bila je odlazak u kino. Petnaestak kina u Zagrebu su uvijek bila puna, a za neke filmove je bilo vrlo teško kupiti ulaznice. Subotom i nedjeljom je pred kinima gužva počinjala u ranim jutarnjim satima. Golemi redovi su se stvarali već u 7 sati onda kada se radilo o posebno popularnim filmovima. Zloglasni “šverceri” su prodavali karte po cijeni koja je bila tri ili četiri puta viša od prave. Katkad je u dugim repovima pred blagajnama kina bilo i nereda, a mnogi su optuživali blagajnike da surađuju sa “švercerima” pa im ulaznice prodaju ranije.
FRUSTRIRAN NAKARADNIM NATJEČAJIMA O KOJIMA SE ŠUTI: Pajo Patak na razgovoru za posao ravnatelja Zavoda

FRUSTRIRAN NAKARADNIM NATJEČAJIMA O KOJIMA SE ŠUTI: Pajo Patak na razgovoru za posao ravnatelja Zavoda

Po prijavi na natječaj neko vrijeme nisam imao nikakvih informacija. Osim što su do mene dopirale vijesti kako se po hodnicima gradskih službi spominje da se na natječaj prijavio i Pajo Patak. Neki su mi čestitali na hrabrosti i odvažnosti. Odmah da kažem, nisam sebe doživljavao ni posebno hrabrim, ni posebno odvažnim. Činilo mi se ovo kao neka vrsta profesionalne i građanske dužnosti. Na razgovor sam stigao nekoliko minuta ranije. Portir me značajno pogledao. („Znači, ovo je Pajo Patak?“ – dalo se iščitati iz pogleda). Tajnica me, također, značajno odmjerila i zamolila da pričekam ispred vrata ureda ravnatelja. Članovi Upravnog vijeća sjedili su udobno zavaljeni u kožnim foteljama. Pokušavao sam vidjeti je li im neugodno, je li ih sram. Jer većina tih ljudi nasuprot mene bila je apsolutno nekompetentna za ovaj razgovor.
DODJELA NAGRADA NADA DIMIĆ: Ovogodišnji heroji novac od nagrade odmah donirali

DODJELA NAGRADA NADA DIMIĆ: Ovogodišnji heroji novac od nagrade odmah donirali

Volonterska grupa „Alpinisti, speleolozi i visinci pomažu Zagrebu“, čije su članice i članovi nakon razornog zagrebačkog potresa danima i tjednima uklanjali opasne dijelove zgrada, ponajviše urušenih krovišta i dimnjaka, jedna je od dobitnica Nagrade „Nada Dimić“ za 2020. godinu. Drugi dobitnik je kolektiv „Žene ženama“ koji okuplja azilantkinje, inozemne studentice, umjetnice i aktivistice, kako bi ih uključio u svoje aktivnosti i pomogao im u integraciji u društvo te u lakšem snalaženju u svojoj „novoj domovini“. Dodjela nagrade održana je sinoć na zagrebačkoj „Džamiji“, odnosno ispred Doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Uz nagradu koja se sastoji od ugravirane ulične kocke, odnosno dijela kaldrme, što simbolizira građanski otpor, dolazi i značajan novčani iznos – 15.000 kuma.
IMAMO PINEZI – PRODAT ĆEMO OČEVO: Brački astronaut poslao Zemljanima novu pjesmu

IMAMO PINEZI – PRODAT ĆEMO OČEVO: Brački astronaut poslao Zemljanima novu pjesmu

Ima već 374 godine kako se Valentino Bošković s bračke Vidove gore lansirao u Svemir raketom na pogon maslinovog ulja. Njegov povratak planiran je za 2046. godinu kada će na Vidovoj Gori biti održan spektakularni koncert. Do tad će brački astronaut još koje desetljeće putovati kroz galaksije, a svoje pustolovine slati Zemljanima u vidu singlova i albuma. Novi album najavljen je za jesen, a ovih je dana stigla i „Amorella“, novi singl. Otpjevali su ga i odsvirali Branko Dragičević i Josip Radić koji stoje iza Valentina Boškovića. „Iako je 'Amorella' ponos iz prošlosti koji je najavljivao uspješan put u budućnost, sada pjesma iz budućnosti odjavljuje uspješnu prošlost. Brižna nona, friška jaja, penta na karetu i stan od firme nedostižni su artefakti prošle budućnosti koju je Valentino priželjkivao lansiravši se s Vidove Gore 1646. godine“, objašnjava ovaj dvojac.
HRVATSKI POSTIZBORNI JURIŠ: Kome će Milanović, u nedorečenosti Ustava, dati mandat za sastavljanje vladu?

HRVATSKI POSTIZBORNI JURIŠ: Kome će Milanović, u nedorečenosti Ustava, dati mandat za sastavljanje vladu?

U nekim zemljama Europske unije propisanim, dok u nekim drugim zemljama, nepisanim pravilima, prvu priliku za sastavljanje vlade dobiva (relativni) pobjednik izbora. Tek nakon što prođe određeni (kraći) rok i on ne uspije dogovoriti koaliciju koja bi uspjela proći u parlamentu, mandat se dodjeljuje šefu druge političke opcije po broju glasova pa on onda pokušava biti uspješniji. U Hrvatskoj je drugačije. Odmah poslije završetka izbora, ako su u izglednoj prilici, i prva i druga opcija istodobno počinju jurišati, nuditi, dogovarati koncesije i fotelje mogućim partnerima kako bi uspjeli osigurati da magični broj od 76 zastupnika glasa za njihovu vladu. Osim toga, Hrvatska ovih 30 godina nije imala iskustvo sa stvaranjem manjinske vlade i o toj mogućnosti u Ustavu ili nekom drugom aktu ne piše ništa.
SASVIM BESPLATNO: Priča o velikom Tusti i KUD Idijotima ovog vikenda u Boogaloou

SASVIM BESPLATNO: Priča o velikom Tusti i KUD Idijotima ovog vikenda u Boogaloou

Stotinu i devet minuta sjajnog materijala i svjedočanstava prikupljenih u dokumentarni film „Tusta“ prikazat će se ove subote u sklopu „Zagrebačkog ekvinocija“ na ljetnoj terasi kluba Boogaloo. Radi se o priči o Branku Črncu Tusti, frontmenu legendarnih KUD Idijota preminulom u listopadu 2012. godine, koju je režirao Andrej Korovljev. Uoči projekcije na terasi će biti postavljena izložba omota albuma Idijota, uz prateće komentare basiste Idijota, Nenada Marjanovića Frica. Idijoit su ih izdali ukupno 17 (što LP-a, što EP-a, što live albuma), a izložba je postavljena pod nazivom „Ilustrirana povijest izdaje“. Projekcija „Tuste“ počinje s prvim mrakom, u 21:15, a upad je besplatan. Nakon filma, pa sve do dva iza ponoći, muziku će „vrtjeti“ sam režiser filma, Andrej Korovljev aka DJ geDJo i Peđa Ličina aka DJ peDJa.
SLUČAJ DIP: Hoće li nakon ovoga biti gore ili užasnije?

SLUČAJ DIP: Hoće li nakon ovoga biti gore ili užasnije?

Nebulozne upute Državnog izbornog povjerenstva da zaraženi koronavirusom ne mogu glasati na izborima, dok se onima koji imaju simptome respiratorne bolesti preporuča da se jave liječniku, zasad nadmašuju sve što je u ovoj državi napravljeno na suzbijanju ili širenju Covida-19. Kao što znamo, strastveno se radilo i na jednome i na drugome, ovisno o tome jesu li taj tren HDZ-u prioritet bili ljudski životi, ekonomija, turizam ili izbori, a prioriteti su se mijenjali neuhvatljivom brzinom i logikom. Kakvu to moć imaju liječnici nad ustavnopravnim poretkom? Ima li, s druge strane, ustavnopravni poredak ikakvu moć nad liječnicima? Je li važnije pravo bolesnih da biraju, ili pravo još bolesnijih da budu izabrani i rade ovakve svinjarije preko institucija koje su stvorili? Hoće li se ustavni suci oglasiti o ovim pitanjima ili će u nedjelju pregledavati ljude?
VRAGU JE MILO POGODITI TAJMING: Znaju li neurofeedback terapeutkinja i Škoro kako je silovanim ženama?

VRAGU JE MILO POGODITI TAJMING: Znaju li neurofeedback terapeutkinja i Škoro kako je silovanim ženama?

Nije li dakle potpuno jasno kako se tim temama i tim ženama trebaju baviti visokostručne i visokoobrazovane osobe, a ne, šta ja znam, nekakva art neurofeedback terapeutkinja, ili nekakav lakoglazbeni fizioterapeut? Nije li gadljivo, da ne kažem primitivno, uopće se upuštati u takve rasprave i takve teme postavljati kao light motiv svojih predizbornih kampanja? Ako već to radite, barem se informirajte malo, odvojite svoje dragocjeno vrijeme i pogledajte „Mogu te uništiti“. Međutim, vrag ne funkcionira tako. Vrag funkcionira na način da ti šapuće na uho kako si kompetentan za sve, jer ti si art neurofeedback terapeutkinja, ili lakoglazbeni fizioterapeut. Tebe narod voli i obožava. Vrag hrani tvoj ego, pa postaješ mesija, izabranik, onaj koji može sve, pa čak i liječiti bolesne, porađati silovane.
IMAMO PRESUDU: Iako su sudovi odlučili u korist radnika, HRT ne čini ništa. Ne žele čak ni odgovoriti na naš upit.

IMAMO PRESUDU: Iako su sudovi odlučili u korist radnika, HRT ne čini ništa. Ne žele čak ni odgovoriti na naš upit.

Hrvatska radiotelevizija slavna je između ostalog i kao daleko najveća tužibaba samih novinara. Bilo da sudski tužaka one vanjske koji o njoj pišu i govore, ili vlastiti kadar, ta je praksa u svakom slučaju eskalirala u posljednje četiri godine. Nedostaju valjda još samo tužbe na račun sugovornika u HRT-ovim emisijama. Da ne zaboravimo dodati: zaposlenici HRT-a inače nemaju pravo nikakvog očitovanja u javnosti o iole delikatnijim temama bez službene privole naređene im uprave. No, Lupigi su se obratili upravo neki među njima, baš dojavom o jednom sudovanju u vezi s javnom radiotelevizijom, osim što su se najprije u tom slučaju radnici usudili prijaviti svoje pretpostavljene. Mjesto radnje je HRT-ov centar Varaždin-Čakovec, a predmet radnje završio je na Općinskom sudu u Čakovcu i Visokom prekršajnom sudu RH.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

    02.08.2020.

    Marko Tomaš

    OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

  2. DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

    31.07.2020.

    Predrag Finci

    DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Ludost života u izoliranoj špilji Pabla Picassa

    21.07.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Ludost života u izoliranoj špilji Pabla Picassa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije