Dok se dobar deo čovečanstva, baš kao u onoj sladunjavoj pesmi, budio u snenom i mutnom Božićnom jutru, u Banjaluci su uhapšeni Davor Dragičević i Suzana Radanović, roditelji ubijenog dvadesetjednogodišnjeg mladića Davida Dragičevića. Roditelji koji već mesecima protestuju pokušavajući da se izbore da istinski krivci za smrt njihovog deteta budu obelodanjeni i procesuirani, a te iste istinske krivce, po svoj prilici, država i njeni aparati zdušno štite i brane. Zaista, svašta su ti ljudi već proživeli i ostavili iza sebe, od toga da im zvaničnici dete proglašavaju narkomanom i lopovom preko mučne izborne kampanje u BiH i zajedničkih protesta sa roditeljima Dženana Memića, sarajevskog momka ubijenog pod okolnostima koje nadležne institucije takođe žele da ostave nerasvetljenim, pa do toga da Milorad Dodik, odvratno kako samo nasilnik poput njega to ume, preteći izgovori kako je “Davor Dragičević umislio da je neki frajer”.

U sastavu predsjedavajućeg trojca, kojeg uz našu zemlju čine Rumunjska i Finska, Hrvatska će, u prvoj polovici 2020. godine, predsjedati Vijećem Europske unije, a ove su se tri zemlje usuglasile i oko zajedničkih prioritetnih područja. Međutim, neke europske nevladine udruge upozoravaju kako bi se veći naglasak morao staviti i na politike utemeljene na ljudskim pravima, usmjerene na dobrobit na globalnoj razini. Organizacije civilnog društva iz Finske, Rumunjske i Hrvatske povezale su se, stoga, kako bi zajednički radile na promicanju ljudskih prava, zagovaranju razvojne politike, civilnog društva i održivog razvoja u politikama EU. "Trio je propustio prepoznati sve veći pritisak na civilno društvo u Europi i drugdje i ne spominje civilno društvo kao partnera u postizanju održivih razvojnih ciljeva ili drugih relevantnih globalnih ili europskih ciljeva", primijetio je Stefan Cibian, predsjednik rumunjske mreže OCD-a za razvojnu suradnju – FOND.

U najtežim sam danima svog života, nažalost imao priliku susresti se s monstrumima. Jer nema većeg monstruma na svijetu od onog koji ti mirno, hladno, bez imalo grižnje savjesti, traži novac za ono što se mora obaviti nad tvojim djetetom koje bespomoćno leži u sobi. I tada prelomite. Onog monstruma u sebi koji živi pod vašom kožom, onu jezu koja vam prolazi kičmom, onaj užas roditelja koji sve želi poduzeti za svoje dijete, ona pitanja koja vam se roje glavom pred kancelarijom monstruma i sav onaj kaos koji proživljavate. Jer nema većeg monstruma od monstruma koji očekuje da vi onako očajni prodate zadnje što imate, automobil, kuću, stan, zlatninu, vjenčani prsten, da biste monstrumu platili ono što je monstrumu ovaj čudovišni sustav omogućio – da bude monstrum. I tada tom monstrumu u sebi kažete – ne.

Crne liste za propovjednike mržnje, provjera policijskih baza podataka pri unajmljivanju vozila i uključivanje privatnih aviona u PNR direktivu, samo je dio mjera nove strategije Europske unije u borbi protiv terorizma. U pokušaju traženja odgovora kako se nositi s valom terorističkih napada Europski je parlament, na plenarnoj sjednici održanoj prošlog tjedna dao i svježe preporuke za novu EU strategiju. U nezakonodavnoj rezoluciji, o kojoj se raspravljalo u utorak i usvojilo je se u prošlu srijedu, s 474 glasova za, 112 protiv i 75 suzdržanih, Parlament predlaže jačanje uloge agencija EU-a – kao što su Europol i Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim IT sustavima (eu-LISA). Zastupnici smatraju i da su razmjene podataka među agencijama, između država članica i tijela EU-a nedovoljne. A što Hrvatska poduzima na tragu svega prethodno spomenutog i kako će se njena politika uklopiti u poprilično unison stav Europske unije?