SLUČAJ DR. JUSUPA I SESTRE VERONIKE: Zanima li vas u kakvoj zemlji živite?

SLUČAJ DR. JUSUPA I SESTRE VERONIKE: Zanima li vas u kakvoj zemlji živite?

Zanima li vas, ako vas uopće bilo što drugo zanima osim vašeg apartmana, vaše neposredne okoline, tla, zraka, mora i sunca oko vas? Ako vas i dalje zanima gdje i kako živite, tada vas slučaj dr. Gorana Jusupa i njegove lažne medicinske sestre Veronike Pecolaj treba otrijezniti. Ako ste gorljivi nacionalist, ako ste gorljivi romantik, pa držite kako za ovu zemlju koja vam je pod nogama još ima nade, tada pročitajte ovo. Hrvatsko zdravstvo, naime, nije zdravstvo Etiopije. Hrvatsko zdravstvo je vaše zdravstvo, ono koje stoji na istoj zemlji na kojoj stojite i vi. Hrvatsko zdravstvo se ne događa drugima, ono se događa vama, jer i vi, nezainteresirani u kakvoj zemlji živite, ili zainteresirani, možete završiti kod liječnika Gorana Jusupa koji ima uredan ugovor s HZZO-om, koji ima svoju ordinaciju, sestru, ormarić s lijekovima, injekcije i sva čuda koja stoje u takvim prostorima, a ti ih se naravno bojiš kao noćne more.
U HRVATSKOJ NEZAMISLIVO: Odvajanje Crkve od države

U HRVATSKOJ NEZAMISLIVO: Odvajanje Crkve od države

I Hrvati i Česi najviše vjeruju vojsci i policiji. Kad je u pitanju Katolička crkva dijeli ih nepremostivi ponor. Hrvati joj vjeruju koliko vojsci i policiji, dok je Česima crkva na posljednjem mjestu ljestvice povjerenja. Posljednje istraživanje javnog mišljenja češke agencije CVVM pokazuje da samo četvrtina građana vjeruje crkvi. U Češkoj institucionalizirana religija nije popularna. Češka se smatra jednom od najatestičkijih zemalja u Europi, a Katolička crkva ni izdaleka nema ulogu ni utjecaj kakvu ta crkva ima u Hrvatskoj, ili u susjednima Slovačkoj i Poljskoj, također članicama Europske unije. Za razliku od Hrvatske koja ima četiri potpisana ugovora s Vatikanom, Češka nema nijedan, što je čini jedinom zemljom s katoličkom tradicijom bez potpisanog ugovora sa Svetom stolicom.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM Pet pjesama Gorana Milakovića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM Pet pjesama Gorana Milakovića

"Rudnik stakla" naslov je rukopisa koji bi do kraja ove godine trebao izaći u izdanju Hrvatskog društva pisaca. Autor "Rudnika" iz kojeg će čitatelji i čitateljice iskopavati njegove pjesme Goran je Milaković, rođen 28. listopada 1983. godine u Slavonskom Brodu, filozof i sociolog po obrazovanju. Jedno vrijeme Milaković je radio kao novinar Jutarnjeg lista, a svoju poeziju do sada je objavljivao u časopisima Zarez i Poezija te na internet stranicama strane.ba, metafora.hr, jergovic.com/ajfelov-most. Za prvi pjesnički rukopis "Eskapaže" Milaković je pohvaljen na Goranovom proljeću 2010. godine, dok je njegov "Rudnik stakla" na međunarodnoj književnoj manifestaciji Slovo Gorčina održanoj u Stocu 2016.godine dobio drugu nagradu. Na Lupigi Milaković gostuje s pet pjesama, a njihov izbor iz neobjavljene zbirke napravio je naš portal. U Milakovićevom "Rudniku", dakako, ostalo je još mnogo blaga.
KOMENTAR IVE ANIĆA: Postrojavanje 1. bojne vitez Li Keqiang

KOMENTAR IVE ANIĆA: Postrojavanje 1. bojne vitez Li Keqiang

Što je, majku mu, sa svim našim zadrtim homofobima, nacionalistima, fašistima? Što je na koncu sa Katoličkom crkvom? Zar će svi naši bojovnici, gromovnici, branitelji mirno gledati kako nam se nakon skoro trideset godina opstojnosti „crvena neman“ ponovo uvlači u ekonomiju, gospodarstvo, politiku? Hoće li Andrej Plenković nakon zagrljaja s deklariranim komunistom izgubiti svoje političke pristaše, birački habitus, potporu tvrdo orijentiranog dijela stranke? Bojim se da ni Marko Skejo, a posebo tvrdolinijaška opcija u HDZ- u ni prstom neće mrdnuti na najnoviji potez svog šefa. Kao ni lokalni mediji, koji su od srijede u misiji „peglanja“ čvrstog i autoritarnog režima u Kini. Oni jesu komunisti, ali su, znate, više kapitalisti, nego baš zadrti komunisti. Tako otprilike izgledaju stranice domaćeg tiska. Upinju se novinarske vedete i oštre se pera, zaboravljaju se činjenice i gasi možebitna nacionalistička vatra.
REZULTAT SJAJNE SURADNJE: „Ovoga puta najebat će vođe“

REZULTAT SJAJNE SURADNJE: „Ovoga puta najebat će vođe“

Nije da do sada nisu surađivali mali milijun puta, što ne treba čuditi, jer osim što dijele neke glazbenike, imaju i vrlo blizak izričaj. No, ovaj put su Picksiebneri i Cinkuši napravili čudo. I to u vidu prvog zajedničkog singla. Nazvali su ga „Vođe“. „Pjesma je nastala pod utjecajem svakodnevnog zavirivanja u 'televizijske izloge', a uloge bendova u pjesmi smišljeno su podijeljene. Tako je uloga Picksiebnera više narativnog karaktera te su zaduženi za glazbenu pratnju i dočaravanje specijalnih efekata u pjesmi, dok su Cinkuši, na sebi svojstven način, odgovorni za vokalnu izvedbu refrena. Sâm refren pjesme ujedno je i oda 'Velikom vođi', a tko je Vođa, on, ona ili oni, na svakome je od vas da to otkrije i zamisli“, objašnjavaju rezultate ove suradnje iz Picksiebnera i Cinkuša, dva sjajna benda koja, nažalost, još uvijek nisu dovoljno prepoznata u široj javnosti.
EUROPA NA RUBU: Pogledajte što nam je sve pripremio veliki Subversive

EUROPA NA RUBU: Pogledajte što nam je sve pripremio veliki Subversive

Više od stotinu gostiju sa svih strana svijeta, umjetnika, filmaša, aktivista i intelektualaca skupit će se u Zagrebu od 5. do 18. svibnja kako bi sudjelovali na 12. Subversive festivalu. Tema ovogodišnjeg Subversivea je „Europa na rubu“, a program je, kao i posljednjih godina, vrlo bogat i, što nije nimalo nevažno, potpuno je besplatan i Lupiga je jedan od medijskih pokrovitelja festivala. Odvijat će se na nekoliko lokacija, a hoće li, kako je planirano, jedna od tih lokacija biti i Kino Europa, kojem su gradske vlasti, po svemu sudeći, namijenile neizvjesnu budućnost, još uvijek nije poznato. Posebna poslastica, kao i prijašnjih festivalskih izdanja, bit će filmski program. Za razliku od samog festivala, Subversive Film Festival traje samo od 5. do 12. svibnja i tijekom njega bit će prikazano više od 50 naslova, što dokumentarnih, što igranih dugometražnih, što kratkometražnih.
DUGAČKA SENKA BIJELJINSKOG APRILA: O tome se malo govori, a mnogo ćuti

DUGAČKA SENKA BIJELJINSKOG APRILA: O tome se malo govori, a mnogo ćuti

U Bijeljini se o tome malo govori, a mnogo ćuti, svi znaju šta se dogodilo tog najpoznatijeg i najzloglasnijeg aprila. Zna Evropa, zna Amerika, zna Hag, zna ceo svet, još su onda saznali. Bile su vesti, bile su slike, onaj Amerikanac, Haviv se prezivao. Onaj čovek, i ona žena, onaj Albanac u zelenoj trenerci. Uniforme, ljudi, puške, krv, asfalt. Nigde april ne izgleda jadnije kao na bledim snimcima novosadske televizije koji prikazuju bijeljinske ulice kobnog aprila ’92. Dok su medijske fanfare brujale o žestokim okršajima između “srpskih dobrovoljaca” i “muslimanskih ekstremista”, ulice grada bile su potpuno prazne. Jedini koji su imali oružje bili su ljudi u šarenim uniformama i sa crnim kapama na glavama. To su bili pripadnici Srpske dobrovoljačke garde, agenti srbijanske Državne bezbednosti poznatiji kao “arkanovci”, a navodne borbe bile su eufemizam za njihov prljavi posao.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Jane Prević Finderle

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Jane Prević Finderle

Jana Prević Finderle - arhitektica i pjesnikinja rođena u Zagrebu, odrasla u Daruvaru i nastanjena u Pazinu - književnoj javnosti prvi put se predstavila 1997. godine, zbirkom poezije "Šum mladosti". Prostor između korica te zbirke podijelila je s pjesnikinjom Marijom Bogeljić. Do druge njezine zbirke, pod naslovom "Ti još pričaš o nogometu", proći će 16 godina; objavila ju je 2013. godine, u izdanju Gradske knjižnice Pazin i pazinskog ogranka Matice hrvatske. Svoje pjesme objavljivala je i u lokalnim časopisima, kao i u Zarezu te u časopisu Forum. Recenzirajući njezinu poeziju, književna kritičarka Darija Žilić za pjesme Jane Prević Finderle napisat će da je riječ o "vješto ispisanoj pohvali običnom životu". Urednik njezine zbirke Dinko Telećan, pak, kao temeljnu notu autoričinih pjesama naznačit će vedrinu. Najtoplije vam preporučujemo ove pjesme i unaprijed se radujemo onima koje slijede.
BOŽIDAR MALJKOVIĆ O SPLITU: Taj čarobni miris nikad prije nisam osjetio

BOŽIDAR MALJKOVIĆ O SPLITU: Taj čarobni miris nikad prije nisam osjetio

"Da sam normalan, poludio bih, kada sam ljeta gospodnjeg 1986. dobio poziv od Splićana. Tada je Prvi maj još bio ozbiljan praznik... Da sam normalan, poludio bih, kad sam stigao na aerodrom osjetio sam u nosu stare mirise mora, smreke, borovine, palmi i nečega magičnog što samo bog zna i ljubomorno čuva kao i stari pariški majstori parfema svoju recepturu; 80 kilometara odatle, u Vodicama sam odrastao, ali taj čarobni miris nikada nisam osjetio...", piše legendarni košarkaški trener Božidar Maljković u tekstu koji je od njega naručio Košarkaški klub Split, nekadašnja Jugoplastika s kojom se Maljković proslavio vodeći je do dvije titule europskog prvaka. Povod? Trideset godina otkako je Jugoplastika predvođena Tonijem Kukočem, Dinom Rađom, Velimirom Perasovićem i Goranom Sobinom u Münchenu osvojila titulu europskog prvaka.
SLAĐANA BUKOVAC 'ZA HRVOJA POLANA': Buljiti u zeleno, imati kućicu u planini

SLAĐANA BUKOVAC 'ZA HRVOJA POLANA': Buljiti u zeleno, imati kućicu u planini

Trebat će još dugo da donekle shvatim pogubnost fotografije, užasan porok kadra. Trebat će poprilično vremena da razumijem kako se fotografija može preobraziti u porok, natjerati čovjeka na rub litice, ili iza kamionske prikolice pred kojom masovni ubojica umlaćuje leš. Trebat će mi određena vrsta iskustva, da shvatim kako fotografija može postati euforija od koje je nemoguće odustati, i zbog koje čovjek gubi iz vida smrtnost, a osobito vlastiti život, ili vlastitu smrt. Nisam vjerovala da će te uspjeti potrošiti. Mislila sa da ćeš im prkositi očima, tim našim gotovo zajedničkim očima iz rodilišta, pogledom koji nije ozbiljno sposoban prikloniti se, odrasti. Vjerovala sam da ćeš ih poraziti, sve te bombe, klanja, oštrice i batine, snajperske metke, svojom čistom košuljom, svojom slabošću koja je bila iznimnija od bilo čije snage, svojom tugom u kojoj je za svakog bilo mjesta.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

  2. TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

    30.04.2019.

    Nataša Škaričić

    TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

  3. DAN SPASENJA: Suze Sheryl Crow i glas Johnnyja Casha

    30.04.2019.

    Ahmed Burić

    DAN SPASENJA: Suze Sheryl Crow i glas Johnnyja Casha

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije