NAKON DIVLJANJA MATURANATA OGLASIO SE GRADONAČELNIK RIJEKE: „Kakav će svijet stvoriti ovakva mladost?“

NAKON DIVLJANJA MATURANATA OGLASIO SE GRADONAČELNIK RIJEKE: „Kakav će svijet stvoriti ovakva mladost?“

Nakon divljanja dijela riječkih maturanata koji su izlazak iz školskih klupa jučer „proslavili“ skandiranjem „Ajmo ustaše“ i „Za dom spremni“, i to, između ostalog, baš ispred antifašističkog Spomenika oslobođenja na riječkoj Delti, reagirao je i gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel, pitajući se kakva nas budućnost čeka s mladima koji zazivaju poraženi zločinački sistem. „Kao gradonačelnik Rijeke sramim se onih riječkih maturanata koji su jučer kod Spomenika slobodi i duž riječkog Korza izvikivali sramotne ustaške parole. Sramim se i pitam se što su u proteklih 18 godina radili njihovi roditelji i što su radili svi ljudi uključeni u sustav odgoja i obrazovanja. Ti su mladi ljudi najveći dio svojeg života proveli u ta dva miljea", reagira Obersnel koji je zbog ovog incidenta danas uputio dopis načelniku policije sa zamolbom da se uz pomoć dostupnih snimki izgrednici pronađu i kazne.
REPORTAŽA ŠVEDSKE TELEVIZIJE S ISTOKA HRVATSKE: „Ovdje su ostali još samo starci“

REPORTAŽA ŠVEDSKE TELEVIZIJE S ISTOKA HRVATSKE: „Ovdje su ostali još samo starci“

Hrvatsku je nedavno posjetila ekipa švedske javne TV kuće, a prilog koji su, 13. svibnja emitirali na SVT-u, Hrvatsku je prikazao kao zemlju u kojoj vlada siromaštvo, iz koje ljudi, posebno mladi, masovno bježe, zbog čega gradovi, s pustim ulicama, praznim kućama i lokalima, zastrašujuće sliče gradu duhova. Novinar SVT-a, Samir Abu Eid, posjetio je gradić Ilok, na samom istoku Hrvatske i ostao zaprepašten tužnim prizorom praznih ulica i napuštenih kuća. Prilog možete pogledati na službenoj web stranici SVT-a. U prilogu je istaknuo kako je pitanje migracija za mnoge zemlje jedno od najvažnijih pitanja na predstojećim izborima za Europski parlament te je zaključio kako u Europi raste zabrinutost zbog imigracije, dok je u Hrvatskoj realan problem emigracija stanovništva.
NAKON DVA DESETLJEĆA ČEKANJA: Filip Šovagović jasan je i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta

NAKON DVA DESETLJEĆA ČEKANJA: Filip Šovagović jasan je i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta

Nesvakidašnja je, mada ne i neuobičajena, a svakako znakovita, historija ovog dramskog teksta, njegov dva desetljeća dugi put do neke zagrebačke pozornice. „Ciglu“, naime, Filip Šovagović (Zagreb, 1966.), glumac, redatelj, scenarist, producent, ali i vrlo osebujan i vrstan dramatičar piše koncem devedesetih godina prošlog stoljeća. Šovagović je jasan i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta koji nas okružuje, sve uz svojstveni mu humor, a redatelj Krešimir Dolenčić to vrlo domišljato pretače u scenske slike i prizore. U dramu je snažno utisnut pečat ratnih devedesetih u Hrvatskoj, Cigla, glavni lik, mobiliziran je, odlazi na front, misli da je to u redu jer „netko treba obraniti nas Hrvate“, kaže, no tamo je uhvaćen, zarobljen, mučen, silovan, prošao torturu logora, opisuje to ne bez tihe rezignacije i cinizma: „U godinama kada sam trebao postati gospodar svog vremena, nevrijeme se nije smirilo danima. Mjesecima. Godinama.“
REAKCIJA NA 'HOD ZA ŽIVOT': 'Partikularni interesi ne mogu postati opravdanje za nasilje nad drugim ljudima'

REAKCIJA NA 'HOD ZA ŽIVOT': 'Partikularni interesi ne mogu postati opravdanje za nasilje nad drugim ljudima'

„Žena je ta koja odlučuje o nastavku ili prekidu trudnoće i svatko tko pokušava postaviti drugačiji zakon ili princip, postavlja svoju autonomiju nad autonomijom žene i granicama njezina tijela i života. Zbog toga se protivnici prava na prekid trudnoće, nikad ne bi trebali nazivati 'pro-life' jer se ne radi o 'pro-life' poziciji nego o poziciji preuzimanja moći nad drugim ljudskim bićem koje ima neotuđivo pravo na svoju samoopstojnost. Takva pozicija bi se prije mogla nazvati 'pro-power'“, stoji u otvorenom pismu grupe građana kao reakcija na „Hod za život“ koji se već održao u Osijeku i Rijeci, a u Zagrebu, Splitu i Zadru održat će se baš dan uoči održavanja europskih izbora, na dan izborne šutnje. Pismo je upućeno vladajućim političkim strukturama, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Katarine Sarić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Katarine Sarić

Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju. Njene pjesme objavljivane su u brojnim časopisima. Od Indije i Nepala, preko Velike Britanije i Irske, sve do Sjedinjenih Država i Kanade. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, prvo filozofiju, a potom i južnoslavensku književnost. Trenutno na Fakultetu za političke nauke u Podgorici, završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Kaže da je mogla biti plesačica, samo da je imalo truda usmjerila prema tom svom talentu. No, zato je trud uložila u poeziju i prozu. „Pišem lako, svoje opsesije odmah stavljam na papir i pisanje, čini mi se, samo teče. Osjećam olakšanje dok pišem“, reći će Katarina u jednom razgovoru. Danas živi, radi i svoje opsesije na papir stavlja u Budvi. Lupiga je svojim čitateljima predstavlja s pet pjesama.
EU ZA POČETNIKE: Koliko su uopće bitni hrvatski zastupnici u EU Parlamentu?

EU ZA POČETNIKE: Koliko su uopće bitni hrvatski zastupnici u EU Parlamentu?

Kako se bliži 26. svibnja, dan kada će se održati europski izbori, tako su mediji sve zagušeniji izbornim temama i predizbornim aktivnostima stranačkih takmaca, dok istovremeno vjerojatno većina hrvatskih građana ne zna što je uopće Europski parlament, koja je njegova uloga, kakva mu je struktura i kako zapravo funkcionira, a kamoli kako se donose zakoni u njemu i koliko je važno da Hrvatska u Parlamentu ima svoje predstavnike te mogu li naši predstavnici uopće utjecati na donošenje odluka. Odgovore na ta, ali i niz drugih pitanja Lupiga je potražila u razgovoru s aktualnim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu – Biljanom Borzan, Ivanom Maletić, Davorom Škrlecom i Dubravkom Šuicom. Zastupnike smo pitali i koliko su, sudeći po dosadašnjem iskustvu iz prakse, svojim radom i angažmanom uistinu pridonijeli boljitku Hrvatske i njenih građana te što smatraju svojim najvećim postignućima.
VIDEO - KAKO JE BARE OPET PODIGAO PRAŠINU: „U 21. stoljeću oni briju na raj i pakao, đavole i Boga“

VIDEO - KAKO JE BARE OPET PODIGAO PRAŠINU: „U 21. stoljeću oni briju na raj i pakao, đavole i Boga“

Goran Bare ponovno je digao prašinu. Njegovo gostovanje u emisiji Aleksandra Stankovića „Nedjeljom u 2“ izazvalo je brojne reakcije, a najviše njih stiglo je na račun Baretove izjave kako je zavidan religioznim ljudima, onima koji vjeruju, jer on, s obzirom da je 21. stoljeće ne može vjerovati u takve priče. „To je srednjovjekovna priča, kao Crvenkapica, priča za malu djecu. Pročitao sam Bibliju, to je tako tupava knjiga“, zaključio je Bare i izazvao bijes onih kojima, kako reče, zavidi. Iako se ubrzo nakon izgovorenog ispričao, na društvenim mrežama su pogođeni vjernici Bareta, prema onoj da bližnjeg svoga treba ljubiti kao sebe samoga, zasuli drvljem i kamenjem, odnosno prijetnjama i ogavnim uvredama. Hrvatska televizija nedugo nakon završetka emitiranja, emisiju je „digla“ na YouTube, a snimku donosimo na ovom mjestu kako biste vidjeli zbog čega je sve Bare digao toliku prašinu.
DA VAM SE PREDSTAVIM…: Majstor karikature čiji su radovi i stoljeće kasnije izuzetno aktualni

DA VAM SE PREDSTAVIM…: Majstor karikature čiji su radovi i stoljeće kasnije izuzetno aktualni

"Sasvim pri kraju devetnajestog veka (tačnije u krštenici), ugledao sam svetlo dana u Glini maloj varošici Hrvatske. U mom kraju, koji je u političkom rečniku poznat pod imenom Banije, žive izmešani katolici i pravoslavni, ili, kako se oni sami zovu, Srbi i Hrvati. Ta dva plemena čuvena su u svetu po tome što već decenijama vode borbu, dokazujući jedni drugima savršeno istim jezikom, istim argumentima i, šta više, istim karakterističnim izrazima iz Vukovog rečnika da - nisu jedan narod. Ja sam plod te mešavine, jer mi otac beše katolički Hrvat a majka pravoslavna Srpkinja. Prema tome, hteo ne hteo, rodio sam se kao Jugosloven. Sasvim je razumljivo da je, pri takvom stanju duhova u mome kraju, već pri mome rođenju izbio jedan od bezbrojnih srpsko-hrvatskih sporova", napisao je svojevremeno karikaturist i publicist Petar Pjer Križanić, rođen prije točno 129 godina.
DIHOTOMIJA VINILU (1975.-1985.): Izloženi omoti Jugotonovih ploča

DIHOTOMIJA VINILU (1975.-1985.): Izloženi omoti Jugotonovih ploča

Arsen Dedić, Gabi Novak, Oliver Dragojević, Tereza Kesovija, Mišo Kovač, samo su neka od velikih glazbenih imena koje je Ivica Jakić fotografirao za omotnice njihovih visokotiražnih ploča u izdanju Jugotona u vremena kada je ta diskografska kuća bila najveći izdavač ploča u Jugoslaviji. Dio Jakićevog rada izložen je ovoga tjedna na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) na izložbi nazvanoj „Dihotomija vinilu (1975.-1985.)“. Upravo je taj fakultet završio Jakić, inženjer strojarstva, a njegovi su radovi izloženi povodom obilježavanja stote obljetnice FSB-a. Za tu je priliku Jakić i odabrao fotografije koje su nastale u vrijeme njegova studiranja. Uz omote ploča na izložbi su postavljene i neke njegove umjetničke i nekomercijalne fotografije, među kojima i one na kojima se Jakić nalazi s fotoaparatom u vremena kada je snimao spomenuta izdanja te s fotoaparatom danas.
ČOVJEK: Kako smo uništili Svijet

ČOVJEK: Kako smo uništili Svijet

Video, koji je autor nazvao jednostavno - „Čovjek“ - prvi je puta na You Tubeu objavljen krajem 2012. godine, te je ubrzo postao viralan. Dosada, samo na YouTubeu, ima nešto manje od 33 milijuna pregleda i još uvijek intenzivno cirkulira društvenim mrežama. U uvodu animiranog filma prikazan je idiličan prizor naše planete prije 500.000 godina. U netaknutoj šumi, u kojoj bezbrižno skakuću vjeverice, odjednom se pojavljuje čovjek odjeven u majicu s natpisom „dobrodošli“. Iako se na prvu čini kako je čovjek dobroćudno i nasmijano stvorenje, optimizam nestaje već pri prvom susretu s majušnim pripadnikom životinjske vrste, pužem kojeg čovjek, tek tako, iz razonode, brutalno zgazi. Okrutni se niz nastavlja zagađenjem mora smećem i opasnim otpadom. Čovjek potom nastavlja svoj ubilački pohod od kojeg niti jedna životinjska vrsta nije izuzeta.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

  2. SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

    11.08.2019.

    Nataša Škaričić

    SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

    06.08.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije