IGNORIRANJE ŽRTAVA: Odbili postavljanje spomen obilježja lokalnim Židovima koje su pobile ustaše i nacisti

IGNORIRANJE ŽRTAVA: Odbili postavljanje spomen obilježja lokalnim Židovima koje su pobile ustaše i nacisti

HDZ-ova vladajuća garnitura Općinskog vijeća Jakovlje, mjesta nedaleko Zagreba, koncem protekle godine odbila je inicijativu za postavljanje simboličnog spomen obilježja tamošnjim Židovima koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu. Prijedlog za obilježavanje stradanja domaćih Židova, odnosno postavljanje takozvanog Stolpersteina ili, na hrvatskom, kamena spoticanja, pokrenula je Proksima – udruga za edukaciju i razvoj. "Prema podacima ni jedno od troje ubijene djece nije imalo prebivalište u Općini Jakovlje za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su postali žrtve totalitarnog režima", hladno je konstatirano u Odluci koju potpisuje Marijan Capek, inače predsjednik HDZ-a Jakovlje. Odluka je zanimljiva i zbog spomenute formulacije u kojoj se navodi da su Spitzerovi ubijeni od strane "totalitarnih režima", čime se vješto izbjeglo reći da su za njihovu smrt krive ustaše i nacistički režim.
MALA RETROSPEKTIVA: Što ste protekle godine najviše čitali na Lupigi?

MALA RETROSPEKTIVA: Što ste protekle godine najviše čitali na Lupigi?

Godina kakva se, ostaje nam nadati se, više neće ponoviti, napokon je iza nas. Pored pandemije koronavirusa koja je zatvorila svijet i još uvijek ga drži zatvorenim, Hrvatsku su pogodila i dva snažna potresa. Upravo te dvije teme obilježile su i proteklu godinu na Lupigi, pa je tako u pregledu onoga što ste na našim stranicama najviše čitali 2020. godine gotovo polovica od 20 tekstova govori o pandemiji i potresu. Za vas smo napravili malu retrospektivu onoga što ste posebno primijetili na Lupigi 2020. godine - od najzapaženijih reportaža, izvještaja i intervjua, preko kolumni i komentara, pa sve do najviđenijh književnih i filmskih prikaza u našim rubrikama "Čitali smo" i "Gledali smo". Dakle, evo što vam je sve prošle godine „upalo u oči“ na našim stranicama.
POVIJESNA PRESUDA: Konzervativni Vigilare kriv za diskriminaciju i uznemiravanje LGBTIQ osoba

POVIJESNA PRESUDA: Konzervativni Vigilare kriv za diskriminaciju i uznemiravanje LGBTIQ osoba

Homofobna kampanja udruge Vigilare „Stop homo-propagandi državne televizije. Zaustavimo fake-duge, zaštitimo djecu i obitelj!“ potaknula je udrugu Dugine obitelji da pokrene sudsku tužbu protiv Vigilarea zbog diskriminacije, poticanja na diskriminaciju i uznemiravanje LGBTIQ osoba i njihovih obitelji. Glavna rasprava održana je krajem studenog na zagrebačkom Županijskom sudu, a udruga Vigilare je danas proglašena krivom. Presudom se nalaže Vigilareu da u roku osam dana ukloni sav diskriminirajući sadržaj koji je iznijela na web stranici svoje kampanje fake-duga.vigilare.org te joj se zabranjuje daljnje objavljivanje i korištenje sadržaja koji „na bilo koji način diskriminira, potiče na diskriminaciju i uznemirava LGBTIQ osobe, njihove obitelji i djecu“. Povijesna presuda u hrvatskim okvirima, na koju Vigilare ima pravo žalbe Vrhovnom sudu, važna je i iz razloga jer jasno objašnjava što je to sloboda govora i što to ona nije.
ANALIZA STANJA U SVIJETU: Legalnost pobačaja pokazuje gdje žene mogu same upravljati svojim životima

ANALIZA STANJA U SVIJETU: Legalnost pobačaja pokazuje gdje žene mogu same upravljati svojim životima

“Odrasla sam u patrijarhalnom društvu u kojem je žena bila i vjerojatno još uvijek jest drugorazredno biće. Žena je uvijek kriva i kritizirana. Biti ženom je na neki način sramota. Ne znam kako bih to bolje formulirala. Za mene je to teška tema” - ovo je proljetos izjavila fotografkinja Tatsiana Tkachova iz Bjelorusije, dobitnica prestižne nagrade World Press Photo u kategoriji Portreti, priče za 2020. godinu. U seriji fotografija "Između zakona i srama" Tkachova donosi portrete žena koje su pobacile. U Bjelorusiji je pobačaj na zahtjev do 12. tjedna legalan, ali i pored toga na ženama koje se podvrgnu prekidu trudnoće ostaje velika stigma. Zbog toga se na fotografijama Tkachove ženama ne vide lica, a imena su im promijenjena. Kad se ovako osjećaju žene u zemljama gdje je abortus legalan kakvu li tek stigmu osjećaju tamo gdje nije. Sigurni prekid trudnoće je pravo na život žene, njezinu slobodu, privatnost i jednakost.
DEVET DANA NAKON POTRESA: Broj mobitela na koji bi građani Petrinje trebali dobiti informacije nije u funkciji

DEVET DANA NAKON POTRESA: Broj mobitela na koji bi građani Petrinje trebali dobiti informacije nije u funkciji

Prošlo je punih devet dana otkako je Baniju pogodio razoran potres koji je na tisuće ljudi ostavio bez krova nad glavom, a jučer predvečer područje je pogodio novi snažan potres, magnitude 5,0 prema Richteru, s epicentrom kod sela Strašnik, smještenom između Petrinje i Gline. Prva izvješća s terena govore da je jučerašnji potres nanio nove štete na već urušenim ili načetim objektima. Nekoliko građana još jučer nam se nekoliko sati prije ovog novog potresa javilo tvrdeći da se pozivom na broj telefona koji je ostavljen na službenim stranicama Grada Petrinje kako bi građani mogli dobiti potrebne informacije, nikoga ne može dobiti. Provjeravajući istinitost ovih tvrdnji novinari Lupige jučer su oko 17 sati nazvali navedeni broj i uistinu doznali kako broj „nije u funkciji“. Pola sata kasnije pokušali smo još jednom, ali glas automatske sekretarice iz telefonske centrale ponovio je isti tekst.
KAFKA NA HRVATSKOM SUDU: Apsurdi procesa kao poraza i u pobjedi

KAFKA NA HRVATSKOM SUDU: Apsurdi procesa kao poraza i u pobjedi

Vijest o baranjskom nastavniku Novakoviću – otpuštenom s posla 1999. godine u srednjoj školi u Dardi i lani preminulom, u čiju korist je, nakon pustih godina jalovog potucanja po hrvatskim sudovima, nedavno presudio Europski sud za ljudska prava – jeziva je na više nivoa apsurdnosti. Hm, mrtav dočekao pravdu (?) nakon što je otpušten s posla zbog korištenja riječi "tavanica" (?). Hrvatska država pobijedila ga je i u svom porazu, jer od tih 21 godinu onu u kojoj pobjeđuje nije doživio, a prethodnih 20 proveo je, poput Blocka, siromašnog trgovca iz Kafkinog "Procesa", progutan od procesa, trpeći od njega samog, a ne tek od osude, podnoseći unaprijed svo vrijeme posljedice kao da je kriv za ono za što će konačna presuda prekasno potvrditi da nije bio. Tko se još sjeća slučaja stanovitog Borisa Stepinca? Nije i on, ne, čekao predugo na pravdu. Naprotiv, proces mu je trajao svega sedam dana (srpski: sedam dana!). Uključujući vikend.
ZA ANALE: Mediji su masovno prenosili kako je Hrvat dobio Zlatnog lava u Veneciji. Pokazalo se da nije baš tako.

ZA ANALE: Mediji su masovno prenosili kako je Hrvat dobio Zlatnog lava u Veneciji. Pokazalo se da nije baš tako.

Nedavno je u hrvatskom medijskom prostoru „buknula“ vijest kako je na prestižnom venecijanskom filmskom festivalu za najbolji igrani dugometražni film nagrada Zlatni lav otišla u ruke amaterskog redatelja Maria Šuline iz Đakova za njegov film „Adam“ koji je snimao u vlastitoj produkciji. Šulinu se intervjuiralo, problematizirala se činjenica kako projekt nije prepoznao i podržao Hrvatski audiovizualni centar (HAVC). Fotografije Šulininog Zlatnog lava prikazivane su na dnevniku vodećih TV kuća, a da pritom nitko nije primijetio da njegov kipić nije onaj koji dodjeljuje Venecijanski filmski festival. Naime, nagradu Šulini je dodijelio filmski festival koji samo svojim imenom "kopira" slavni svjetski festival, a festivalsku službenu Facebook stranicu prati ga tek 796 osoba. Da je tome tako posvjedočio je i sam redatelj na svojem Facebook profilu, isti onaj redatelj koji je danima davao intervjue ne spominjući da se radi o zabuni.
„NEK' CRKNU, ŽIČARA ĆE VOZITI 3. SIJEČNJA“: Izgleda da ipak neće

„NEK' CRKNU, ŽIČARA ĆE VOZITI 3. SIJEČNJA“: Izgleda da ipak neće

„Pa nek' crknu od ljubomore, nek' se kupaju u svojoj mržnji. Evo, ja im poručujem to. Ali žičara će voziti 3. siječnja. Najljepša u Europi“, tako je govorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić krajem studenog kada su se novinari “drznuli“ uputiti mu nekoliko pitanja o sljemenskoj žičari o kojoj su mediji tih dana izvještavali kao o prvorazrednoj aferi. Međutim, izgleda da žičara ipak neće „voziti“ 3. siječnja kao što je zagrebački gradonačelnik ljutito obećao. Naime, kako doznaje Radio Sljeme žičara neće moći biti puštena u promet 3. siječnja kada se na Sljemenu održava skijaška utrka „Snježna kraljica“, već će se svečano otvorenje odgoditi za najmanje dva tjedna. Prema potvrđenim informacijama kojima raspolaže Radio Sljeme izvođač radova na žičari, austrijska tvrtka Doppelmayr Seilbahnen, još nije dostavila dokumentaciju koja je nužna za izdavanje uporabne dozvole.
POTRES UPOZORAVA NA OPREZ: Hoće li Hrvatska zaista napraviti odlagalište radioaktivnog otpada na trusnoj Baniji?

POTRES UPOZORAVA NA OPREZ: Hoće li Hrvatska zaista napraviti odlagalište radioaktivnog otpada na trusnoj Baniji?

Mučni prizori razrušene Petrinje i okolnih banijskih mjesta obišli su svijet. Mjesta koja su prije potresa još od rata bila potpuno zanemarena sada su razorena, a u situaciji u kojoj se nitko ovih dana ne može dobro osjećati, otvorila se još jedna – za mnoge – bolna tema. Naime, vlada planirana skladištiti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško u bivšoj vojarni Čerkezovac u Općini Dvor koja je također stradala u ovotjednom razornom potresu. U Strateškoj studiji, između ostalog, analizirana je i potencijalna opasnost od potresa za planirano skladište radioaktivnog otpada, a izradila ju je od vlade ovlaštena tvrtka Ekonerg koja zaključuje kako je sa seizmološkog gledišta ova lokacija na Baniji vrlo kvalitetna i kako geološke strukture koje tamo postoje ne mogu generirati ozbiljan potres. Na suprotne argumente godinama je upozoravao gradonačelnik Petrinje, Darinko Dumbović, kao i bojni građani Banije.
HRVATSKA SRAMOTA: Ovako su Petrinja i Glina izgledali prije potresa

HRVATSKA SRAMOTA: Ovako su Petrinja i Glina izgledali prije potresa

Još mjeseci i mjeseci će biti potrebni kako bi se utvrdila potpuna šteta nastala u razornom potresu koji je ovog utorka pogodio Baniju, ako ikada i bude utvrđena. Središte Petrinje gotovo u potpunosti je nepovratno uništeno, a tek je nešto bolja situacija u Glini. Fotografije koja vam ovdje donosimo snimljene su 2016. godine u središtima Petrinje i Gline te ukazuju u kojoj mjeri su ta dva grada bila zapuštena nakon rata. Objekti i fasade s fotografija izgledaju kao da su već preživjeli jaki potres, a radi se o istim onim zgradama koje su u ovotjednom potresu najviše stradale i čije fotografije s tugom gledate ovih dana. I sami ćete ih prepoznati te zaključiti kako je porazno da se nešto ovako moralo dogoditi kako bi država obratila pažnju na ove krajeve. Dakle, evo kako su Petrinja i Glina izgledali prije potresa …

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

    21.02.2021.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

  2. ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

    08.02.2021.

    Lana Bobić

    ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

  3. UZ HVALOSPJEVE MIROSLAVU TUĐMANU: Nepomućeni konsenzus organizirane laži

    05.02.2021.

    Jerko Bakotin

    UZ HVALOSPJEVE MIROSLAVU TUĐMANU: Nepomućeni konsenzus organizirane laži

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije