IVICA LUČIĆ - OBJEKTIVNI KOMENTATOR: Objavljujemo dokument koji povezuje HTV-ovog gosta s radom logora Dretelj

IVICA LUČIĆ - OBJEKTIVNI KOMENTATOR: Objavljujemo dokument koji povezuje HTV-ovog gosta s radom logora Dretelj

Iz arhiva Haaškog suda donosimo dokument koji potpisuje Ivica Lučić, ratni načelnik Sigurnosno-informativne službe Hrvatskog vijeća obrane, a danas česti gost televizijskih studija gdje je tituliran kao povjesničar i član Vijeća za suočavanje s prošlošću. Svojoj čapljinskoj centrali 1993. godine Lučić daje nalog da provjeri da li je profesor i književnik Fahro Rizvanbegović bio vojno angažiran u snagama MOS-a (Muslimanske oružane snage op.aut.). „Ukoliko nije, potrebito je na Tomu Šakotu, ravnatelja zatvora Dretelj, uputiti suglasnost da se pusti iz zatvora u svrhu odlaska u inozemstvo“, glasi Lučićev nalog. Rizvanbegović bio je profesor na Univerzitetu u Mostaru, prodekan Pedagoške akademije i predsjednik kulturnog društva Preporod u Stocu, a njegovo puštanje iz Dretelja zahtijevalo je Društvo hrvatskih književnika, urgirajući na najvišem mjestu, kod predsjednika Herceg-Bosne Mate Bobana.
SLUČAJ SLOBODANA PRALJKA: Akrobat u Haaškom cirkusu

SLUČAJ SLOBODANA PRALJKA: Akrobat u Haaškom cirkusu

Na ovom mjestu donosimo vam tekst iz 2006. godine, objavljen u Feral Tribuneu. Autor teksta, između ostalog, pozabavio se "fasciniranošću velikog dijela domaćih žurnalista i tzv. hrvatske javnosti Praljkovim retoričko-istraživačkim pregnućima i njegovom haaškom prezentacijom zatajene istine o hrvatskom angažmanu u BiH", odnosno "javnim divljenjem narcisoidnom hercegovačkom osobenjaku, koji je rat doživio kao idealnu priliku za vlastitu društvenu afirmaciju, poraće kao savršenu šansu za stjecanje golemog bogatstva u Hrvatskoj i Hercegovini..." Sudski proces, naveo je početkom Praljkovog suđenja autor, optuženi general shvatio je kao "odličan poligon za patriotsku cirkusku predstavu u kojoj će on, Praljak, odigrati ulogu glavnog akrobate što će pobrati ovacije na otvorenoj sceni". Lik i djelo Slobodana Praljka iz pera Ivice Đikića. Preporučujemo.
ŠTO NAM JE TO POKAZAO GORAN MILIĆ: Pristrana emisija lišena svake smislene analize

ŠTO NAM JE TO POKAZAO GORAN MILIĆ: Pristrana emisija lišena svake smislene analize

“U prvoj emisiji pogledajte kako se živjelo u onom sustavu u Jugoslaviji. Kako se živi danas u Hrvatskoj u EU, u ovom sustavu? Život je slojevit, a razlika je jako puno”, tako su na HRT-u najavljivali prvu epizodu nove dokumentarne TV-serije "Tada & Sada – Hrvatska", Gorana Milića. Nakon što smo pogledali prvu epizodu možemo primijetiti da joj nedostaje nepristranosti i da je sasvim lišena analize. Od otprilike 50 minuta emisije oko 30 minuta odnosilo se na kritiku prošlog sustava, a otprilike 10 minuta na kritiku životnih okolnosti u današnjem društveno-ekonomskom poretku. Primjerice na jednu rečenicu o problemu ovrha i blokiranih građana u “sada”, i to u komičnom tonu, dođe cijeli niz novinskih isječaka o oskudicama i siromaštvu iz “tada”. Ali kakvog uopće ima smisla uspoređivati životne i društveno-ekonomske i političke okolnosti u “tada” i “sada”? Zašto bi nama danas uopće bilo važno kako je bilo nekad?
DVA HAŠKA SUICIDA: Je li bolje da te Šešelj hvali ili da ti zagorčava život?

DVA HAŠKA SUICIDA: Je li bolje da te Šešelj hvali ili da ti zagorčava život?

Vojislav Šešelj pohvalio se 2014. godine kako je maltretirao prvog haškog samoubojicu s prostora bivše Jugoslavije. "U Haagu sam činio sve da Milanu Babiću zagorčam život. Da nije bilo mene, ne bi se ubio", podičio se Šešelj. Danas, nakon što se Slobodan Praljak pobrinuo da njegov suicidalni čin vidi cijeli svijet, "Šeško" je reagirao drugačije: "Ovo je junački potez, i za poštovanje je. Iako je on bio naš neprijatelj na vojnom polju, ovo jeste za poštovanje". Upravo taj Šešelj je jedan od onih koje je Haag pustio, zbog čega je Hrvatska naricala i proklinjala Tribunal. Kakvog to smisla onda ima? Savršenog. Milan Babić, za razliku od Praljka, nije bio fanatične konstitucije potrebne za hladan prelazak preko povampirenja i dehumanizacije nužne za provođenje masovnog zločina.
SPOT GODINE: Repetitor u Okružnom zatvoru

SPOT GODINE: Repetitor u Okružnom zatvoru

Repetitor je ovih dana predstavio svoj novi i to vrhunski spot za pjesmu "Ako te ikada". Išli su stopama Johnnyja Casha, Fugazija, Franka Sinatre, Pistolsa i B. B. Kinga, ali u smjeru Okružnog zatvora u Beogradu: ondje su zatvorenicima priskrbili energično koncertno prašenje, a sebi autentične i za raju uzornog ponašanja potpuno nesvakidašnje kadrove. Spot je ujedno i uvod u film o cijelom događaju. Zamisao i organizaciju, odnosno pregovore sa Službom za tretman Okružnog zatvora u Beogradu, potpisuje fotograf Igor Čoko, autor izložbe "Iza rešetaka" koja je također bila na displeju u Beogradu u studenom. "Život od sad delim na pre ovoga i posle ovoga", napisao je uz objavu spota na svom FB profilu frontmen Repetitora, Boris Vlastelica.
SVI KAO JEDAN: Kako je Hrvatska primila presudu Haaškog suda

SVI KAO JEDAN: Kako je Hrvatska primila presudu Haaškog suda

Hrvatsku je, barem ukoliko se fokusiramo na reakcije političara, šokirala presuda Međunarodnog kaznenog suda u predmetu Prlić i drugi. "Presuda je nepravedna", "ona je iskrivljavanje povijesti", "nema govora o agresiji", "pa kako ako smo mi hranili muslimanske izbjeglice", "presuda ne odgovara povijesnim činjenicama", "Hrvatski sabor je odbacuje" ... Gotovo da drugačijih tonova danas nismo ni mogli čuti u hrvatskom eteru, ni od vladajućih niti od oporbenih političara. Oglasila se i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) da je ovu "nepravednu" presudu primila s nezadovoljstvom i zabrinutošću. U HAZU-u znaju da „nije postojao udruženi zločinački pothvat niti ideja koja bi uključivala postupanja koja nisu u skladu s međunarodnim pravnim poretkom“. Na ovom mjestu vidjet ćete kako je Hrvatska prihvatila presudu Haaškog suda.
DOKUMENTARNI FILM BBC-A: Rat u Mostaru

DOKUMENTARNI FILM BBC-A: Rat u Mostaru

Umjesto komentara na izricanje sudske presude u Haagu, kojom je takozvana "hercegbosanska šestorka" - Jadranko Prlić, Valentin Ćorić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Berislav Pušić - proglašena krivom za ratne zločine i udruživanje u zločinački poduhvat na čelu s Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom, objavljujemo 45-minutni dokumentarni film o ratu u Mostaru. Film je producirao i objavio britanski BBC. Britanski novinari snimali su uglavnom u takozvanom istočnom Mostaru, dijelu grada u koji je za vrijeme rata stisnuta bošnjačka populacija. U pitanju su dokumentarni zapisi o životu stiješnjenom u nekoliko ulica, pod neprestanim granatiranjem, odnosno svjedočanstvo o tome kako su ratne dane provodili mostarski Bošnjaci, ljudi koji su spomenutu presudu dočekali kao stanovitu satisfakciju.
BESPUĆA HERCEG-BOSNE: Planirali ste, gledajte

BESPUĆA HERCEG-BOSNE: Planirali ste, gledajte

Ono što se događalo na teritoriju Herceg-Bosne planirao je tadašnji politički i vojni vrh Republike Hrvatske i Hrvatske zajednice pa zatim Republike Herceg-Bosne o čemu, između ostalog, svjedoče i stenogrami s njihovih zajedničkih sjednica u ratu. Hrvatska zajednica, kasnije republika, Herceg-Bosna je bila HDZ-ov projekt, politički organizirana struktura koja je imala svoj strogi hijerarhijski poredak, svoga predsjednika, svoju vladu, vojsku, policiju i druge institucije. U smislu političke i vojne organizacije, herceg-bosanski politički projekt je po mnogo čemu bio reakcija a time i kopija republičko-srpskog projekta, i s obzirom na političke ciljeve i teritorijalne apetite u BiH, ali i s obzirom na mehanizme i strategije kojima se želio ostvariti taj politički projekt. Taj srpsko-hrvatski udruženi projekt u BiH traje i danas, a očit je i u tzv. strateškom partnerstvu Milorada Dodika i Dragana Čovića.
POVIJEST JEDNE AKTUALNE UVREDE: Zašto je Facebook blokirao finu, gradsku, naprednu i liberalnu raju

POVIJEST JEDNE AKTUALNE UVREDE: Zašto je Facebook blokirao finu, gradsku, naprednu i liberalnu raju

Odvratna uvreda, pojam "kozojeb", uključen je na crnu listu Facebooka. U samo tjedan dana Facebookov algoritam je očistio ogromnu količinu neprikladnog sadržaja, a rezultat je bio stotine blokiranih korisnika u Hrvatskoj, uključujući neke istaknute aktiviste i javne osobe. Predvidljivo je bilo da će ekstremni nacionalisti dobiti mnoštvo blokada, uglavnom rasisti i islamofobi u Hrvatskoj, kao i srpski ekstremisti i huligani koji su ga redovito koristili protiv Albanaca. Većina njih su marginalne i javno nepoznate osobe, s dvije iznimke iz Hrvatske. Prvi je Dražen Travaš, ratni snimatelj i "zvijezda" opskurnih desnih portala koji citiraju njegove kletve protiv svih i svega, a drugi je Marcel Holjevac, teoretičar zavjera za tabloid Dnevno.hr. Da se radi o nimalo benignoj uvredi koja može biti "satirična" samo nesvjesnom papagaju najbolje će vam postati jasno kad se upoznate s njenom pozadinom i nastankom.
SDP-OV MICHAEL LEGESSE: "Peternel nije povrijedio samo mene, nego i pretile ljude"

SDP-OV MICHAEL LEGESSE: "Peternel nije povrijedio samo mene, nego i pretile ljude"

Potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Igor Peternel ponovo jaše: ovaj puta se obrušio na SDP-ovca Michaela Legessea, ismijavajući ga na rasističkoj osnovi, a pritom je uspio "dokačiti" i ljude s viškom kilograma. "Crnac" u kojeg je Peternel "zabezeknuto buljio kao da gleda debele", kaže kako mu je poznato da je Peternel sklon, „blago rečeno, čudnim izjavama“, ali da ne zna koja je ovdje Peternelova agenda i koji cilj. „Nije da sam previše pogođen, ali nije mi ni najugodnije. Protiv takvih ljudi se mi i borimo, odnosno protiv takvog diskursa i komunikacije, širenja netrpeljivosti. Vidjeli ste i da nije samo mene povrijedio, nego je spominjao i pretile ljude, odnosno emisiju koja se prikazuje na RTL-u“, kaže Legesse. Nije uvažio ni Peternelovo uzvraćanje mladim SDP-ovcima da je upravo on osoba koja štiti Legessea od rasizma.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

    16.11.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

    11.11.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

  3. PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

    06.11.2017.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije