NOVINARI VRAĆAJU NAGRADE: Ivan Kralj prodaje 'Zagorke' kao utege - sa Ivanom Petrović nagrade su dobile na težini

NOVINARI VRAĆAJU NAGRADE: Ivan Kralj prodaje 'Zagorke' kao utege - sa Ivanom Petrović nagrade su dobile na težini

Nagrada Hrvatskog novinarskog društva izvještavanju Ivane Petrović iz Haaga ne prestaje izazivati reakcije u novinarskoj zajednici. Nakon novinara Borisa Pavelića, nagrade Hrvatskom novinarskom društvu odlučili su vratiti Vojislav Mazzocco, Drago Pilsel i Ivan Kralj. Potonji na ovoj listi - Ivan Kralj, nekoć izvrstan televizijskih reporter, a danas producent i svjetski putnik, objavio je na jednoj oglasnoj internet stranici da prodaje tri svoje nagrade, onu za istraživačko novinarstvo iz 1999. godine, godišnju nagradu HND-a za reportažu 2000. godine te godišnju nagradu za intervju 2001. godine. "Nakon što je Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo nagradu za televizijsko novinarstvo Ivani Petrović za izvještavanje iz Haaga, nagrade Marija Jurić-Zagorka izgubile su na vrijednosti i postale uteg, pa ovim putem pokušavam naći nekoga kome bi bile korisne", objavio je Kralj uz svoj oglas.
KREDIT ZA GOSPODINA VILIBORA: Vođa Živog zida održao obećanje - nije kupio stan na kredit, kupio je kuću!

KREDIT ZA GOSPODINA VILIBORA: Vođa Živog zida održao obećanje - nije kupio stan na kredit, kupio je kuću!

Stan ću kupiti, pisao je Sinčić, "prvi dan kad zemlju oslobodimo od monetarne okupacije i kad ga bude mogao kupiti i ostatak naroda". "Meni je jasno da narod više nikome ne vjeruje. To je vaša odluka. Moji kolege i ja svoje smo odluke donijeli 2011. godine, kad smo pokrenuli prve prosvjede protiv Vlade", piše u istom postu Ivan Vilibor Sinčić, čija je stranka u međuvremenu postala treća politička snaga. Međutim, Jutarnji list objavio je da je vođa Živoga zida u herojskoj borbi zarobljen od strane mrskoga neprijatelja. Zarobila ga je Erste banka, kreditom na deset godina, u iznosu od oko 500.000 kuna. Ivan Vilibor Sinčić i njegova partnerica Branimira Palfi, naime, napokon su se uspjeli skućiti. Ipak, predsjednik Živog zida obećanje je održao. Nije kupio stan, kupio je kuću.
NAGRADA ZA IVANU P.: Nagrađeno je ono što može poslužiti kao primjer lošeg izvještavanja

NAGRADA ZA IVANU P.: Nagrađeno je ono što može poslužiti kao primjer lošeg izvještavanja

"Destabilizacija, kažem, Hrvata uvijek destabilizira Hrvatsku, jer, pitam se, ako to tako nastavi, tko će nama čuvati uski dio granice od Splita do Prevlake. Prema ovoj presudi, vjerojatno mudžahedini, povratnici iz Sirije." Ovim rečenicama novinarka Nove TV Ivana Petrović zaključila je svoj izvještaj iz Haaga, uživo na Dnevniku matične televizijske kuće, na dan kad je Haaški sud izrekao konačne presude takozvanoj hercegbosanskoj šestorci, a jedan od osuđenih, general Slobodan Praljak, obilježio suđenje teatralnim činom samoubojstva. O žrtvama strašnog zločina u izvještavanju Ivane Petrović jedva da je bilo spomena, u prilogu nismo mogli vidjeti kadrove s ruševinama istočne obale Mostara, nismo mogli čuti broj mrtvih, ranjenih, zatočenih i nerijetko mučenih u sabirnim logorima HVO-a. Novinarka Nove TV, ali i dvoje voditelja Dnevnika u kojem se javljala, presudu su komentirali i hrvatskoj javnosti prikazali kao - zavjeru protiv Hrvatske.
DAN KADA JE POLJUD PLAKAO: Isprva je krenulo sa sjevera, tiho pa sve jače

DAN KADA JE POLJUD PLAKAO: Isprva je krenulo sa sjevera, tiho pa sve jače

Tomislav Ivić gestikulirao je u svijetloplavoj Puminoj trenerci no Hajduku jednostavno nije išlo, pred sam kraj poluvremena stadion je eksplodirao, tamo daleko prema sjeveru netko od naših je zabio gol. No, ono što će uslijediti nitko na stadionu nije očekivao, isprva se vidjelo da se nešto čudno događa, a kada su se igrači poredali na centru, kada sam vidio Frfu kako plače i leži na travi, Tomislava kako pokrivena lica jeca, a Zlatka kako se drži za glavu pretpostavio sam najgore, netko je odlučio da Zvezda mora dobiti utakmicu van terena i van sporta. Tada je jedan vojnik plačući uzviknuo da je umro Maršal. Pamtim lica ljudi oko sebe, lica s maskama boli, nisu to bila lica ljudi koji tuguju ili su u šoku zbog javnosti, zbog onih oko sebe, ljudi su plakali i stajali potpuno izgubljeni. Oko mene, dječaka od devet godina, odrasli ljudi su jecali kao mala djeca.
OTVORENO PISMO: „Ministre, mislite li išta pitati građane?“

OTVORENO PISMO: „Ministre, mislite li išta pitati građane?“

"Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatizaciju dobrom za hrvatsko zdravstvo", samo su neka od pitanja koja se postavljaju u otvorenom pismu ministru zdravstva Milana Kujundžiću koje potpisuje gotovo 400 osoba, a koje najvećim dijelom dolaze iz zdravstva. Pismo su uputili povodom otvorenog savjetovanja o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa potpunu i trajnu privatizaciju primarne zdravstvene zaštite, tražeći od ministra da hrvatskoj javnosti pojasni neke stvari. Jedno od ključnih "otvorenih pitanja" je i namjerava li netko pitati slažu li se i vlasnici primarne zaštite, odnosno hrvatski građani, s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost, jer su upravo građani, a ne neka politička stranka ili Vlada, vlasnici javnog zdravstva.
REAKCIJA DOCUMENTE: „Dodjela nagrade Ivani Petrović je promašaj HND-a i uvreda profesionalnim novinarima“

REAKCIJA DOCUMENTE: „Dodjela nagrade Ivani Petrović je promašaj HND-a i uvreda profesionalnim novinarima“

Kada je danas na dodjeli novinarskih nagrada Hrvatskog novinarskog društva objavljeno da jednu od nagrada dobiva Ivana Petrović s Nove TV, Eugen Jakovčić iz „Documente – Centra za suočavanje“ s prošlošću iz protesta je napustio dvoranu HND-a gdje su se dodjeljivale nagrade. Večeras su iz Documente reagirali i službenim priopćenjem u kojem podsjećaju na izvještaj Ivane Petrović o osuđujućoj presudi „hercegbosanskoj šestorci“, ustvrdivši kako njen prilog završava ostrašćenim i huškačkim komentarom nedostojnim novinara – „… ako to tako nastavi, tko će nam čuvati ovaj uski dio granice od Splita do Prevlake? Prema ovoj presudi, vjerojatno mudžahedini povratnici iz Sirije”. Navode kako je dodjela novinarske nagrade Ivani Petrović promašaj HND-a te obezvrjeđivanje same nagrade, kao i uvreda brojnim profesionalnim novinarima.
NECROPHILIA PATRIOTICA: Muzeološka inovacija Steve Culeja

NECROPHILIA PATRIOTICA: Muzeološka inovacija Steve Culeja

Zahvaljujući svojoj temeljitoj općoj naobrazbi („SSS - bravar, policajac“; prema službenome saborskom životopisu), Stevo Culej je svoju izložbu „fotografija, slika i dokumenata pod nazivom 'Zločin bez kazne'“ uzeo kao povod za osebujnu interpretaciju čitavoga stoljeća hrvatske povijesti, te „naveo kako se obilježava '100 godina zločina nad Hrvatima bez kazne', vrativši se na '1918. godinu, Trg bana Jelačića i Grgu Anđelinovića koji je poubijao Hrvate'. Ističe da je riječ o 100 godina zločina nad Hrvatima bez osude zločina, bez procesuiranja, sankcioniranja i kazne za one koji su počinili zločine nad hrvatskim narodom“. Bitno je bilo kontekstualizirati stoljeće protuhrvatskih zločina osnaženo uvjerljivim fotografskim prikazom zlodjela u Borovu Selu. Te fotografije bi, očito, trebale postići neku verziju Verfremdungseffekta (učinka začudnosti) - culejevsku, od Brechta radikalno emancipiranu, dakako.
MIROVINSKA REFORMA NA STRANPUTICI: Radimo danas da bismo sutra bili siromašni

MIROVINSKA REFORMA NA STRANPUTICI: Radimo danas da bismo sutra bili siromašni

Postoje u društvu manje i više kompleksne teme, no jedna od tema koja je tek stidljivo zauzela hrvatski medijski prostor je reforma mirovinskog sustava. Teško ju je opisati u kratkim crtama, ali sudeći po najavama, najkraće bi bilo učiniti to prema staroj hrvatskoj krilatici - „svako lani – bolje“. O toj temi vlada unisoni defetistički stav da ionako mirovina neće biti i da se o tome ne treba previše ni brinuti jer je to za današnje mlade ljude, daleka budućnost, a teško je brinuti o budućnost kad nismo dostatno riješili ni sadašnjost. Prvi izračuni koji su se pojavili u hrvatskim medijima pokazuju da nema odgovora na temeljno pitanje - kako iskombinirati osnovnu socijalnu sigurnost i prevenciju siromaštva umirovljenika, te s druge strane ponuditi mogućnost diversifikacije mirovina definiranih doprinosa i kapitalizirane mirovinske štednje. Te teme nisu izvele lavinu javnih rasprava niti proizvele efekt crvene krpice Istanbulske konvencije.
STRAŠILO ZA PREOSTALE: Naši grofovi imaju svoj jasan cilj

STRAŠILO ZA PREOSTALE: Naši grofovi imaju svoj jasan cilj

„Nemoguće je da svi radnici na svim mjestima uvijek dobiju jedan te isti koeficijent. Za to više nema novca. Nismo razdvojili radnike od neradnika, i to je naša pogreška koju ćemo ispraviti“, kazao je taj naš veleposjednik Danko Končar nakon što je postao vlasnik četiriju od pet najvećih domaćih brodogradilišta. Na taj se način obratio (ne)radnicima iz Brodotrogira, a kad se gazda tako oglasi, nema sumnje da je riječ o duploj nevolji. Prvo, slijedi otpuštanje za dio zaposlenih, možda i u valovima, jer je spomen pogreške odozgo samo alibi za grijehe koji će se u procesu okajanja natovariti na dušu onih ispod. Drugo, nametnuta diversifikacija po kriteriju tobožnjeg radnog učinka ostat će trajnim strašilom za preostale, gdje će manji dohodak ubrzo biti poiman i kao manji udes, u odnosu na otkaz. Moralistički i denuncijantski stav naših grofova, tek ponekad zamijenjen varljivim podilaženjem, ima svoje jasno tržišno utemeljenje.
TRI SJAJNE PREMIJERE: Može li apokalipsa biti poticaj za građenje drugačijeg svijeta?

TRI SJAJNE PREMIJERE: Može li apokalipsa biti poticaj za građenje drugačijeg svijeta?

Proteklog vikenda diljem svijeta obilježen je Dan planeta Zemlje, a Restart label, projekt organizacije Restart koja se bavi produkcijom, edukacijom i distribucijom dokumentarnog i igranog filma, u niz hrvatskih kina premijerno je donijela tri vrlo zanimljiva filmska naslova, koja, redom, tematiziraju bitne ekološke i društvene probleme. Vjerojatno najzvučniji od ova tri naslova je dokumentarni film „Ovo mijenja sve“, snimljen prema istoimenom bestselleru („This Changes Everything“) kanadske književnice i aktivistice Naomi Klein, koja se ujedno pojavljuje i u ulozi naratorice filma. Film je sniman ukupno 211 dana, tijekom četiri godine. Odlazeći na pet kontinenata filmska ekipa daje drugačije svjetlo o klimatskim promjenama, a sve s pitanjem može li ekološka apokalipsa biti poticaj za ekonomsku, društvenu i političku transformaciju današnjeg svijeta.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

    24.04.2018.

    Boba Đuderija

    NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

    20.04.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

  3. OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

    19.04.2018.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije