Uoči parlamentarnih i izbora za Europski parlament članovi inicijative Znanstvenici za klimu okupit će se danas pred sjedištem hrvatske vlade, odnosno na dijelu Markovog trga gdje je dozvoljeno javno okupljanje. S tog će mjesta ova inicijativa koja okuplja više stotina znanstvenika apel uputiti političkim strankama. „U apelu tražimo uvrštenje klimatskih politika u političke programe“, rekli su kratko za Lupigu iz inicijative Znanstvenici za klimu. Što će sve sadržavati njihov apel informirat ćemo vas u jednom od narednih tekstova. Vrijedi primijetiti da su političarima iz ove inicijative i ranije upućivali svoje apele, no, oni nisu pretjerano prihvaćeni. Naime, prije gotovo četiri godine Vladi, Saboru, predsjedniku RH i Ministarstvu zaštite okoliša uputili su apel za sustavnu klimatsku akciju koji je tada potpisalo točno 549 znanstvenika.

Sudeći prema aktualnoj praksi stečajeva u Hrvatskoj, osnivanje, vođenje i likvidacija političkih stranaka idealan su oblik vođenja biznisa i „okretanja love“ bez odgovornosti. Trenutno se samo na zagrebačkom Trgovačkom sudu vode stečajevi dvadesetak političkih stranaka, među kojima je svakako najpoznatija stranka pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti. Nakon što joj je račun blokiran 350 dana na iznos od 126.000 eura, Trgovački sud otvorio je postupak nad strankom Milana Bandića u kojem će se ispitati hoće li stranka biti likvidirana u skraćenom postupku ili će se u njoj sprovesti dugotrajniji stečaj. Tu je i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević nekadašnjeg potpredsjednika Sabora Ivana Tepeša, HDZ-ovog partnera.

„Poezija danas stane u status, u SMS, na instagram ... Na neki način poezija opet postaje seksi i ovo novo vrijeme donosi joj svojevrsno oživljavanje. Naravno, i to dolazi sa tisuću ograda jer danas se stvar odvijaju brže pa su samom prirodom površnije, ne postoje ni kvalitetni filteri niti hijerarhija, no proces se demokratizirao, a novo vrijeme donijelo je i novu dinamiku”, pojašnjava Marko Pogačar, Lupigino duboko grlo i predsjednik programskog odbora 61. Goranovog proljeća. Više od trideset pjesnika iz petnaest zemalja s četiri kontinenta ove će godine obilježiti festival koji se, od 20. do 23. ožujka, održava u Lukovdolu, Rijeci i Zagrebu. Otvorenje će obilježiti i koncert Zorana Predina, a uz njega i nastup ovogodišnjih laureata Miroslava Kirina i Silbe Ljutak. I sva događanja su besplatna.

Osim što je već tradicionalno Split domaćin ovih susreta, grad pod Marjanom je i krovna tema sedamnaestog izdanja festivala pričanja priča – „Pričigin 2024.“ i posvećen je upravo tom gradu. Festival počinje danas i održava se sve do 23. ožujka. Kako to obično izgleda možete vidjeti na snimkama koje prate ovaj tekst. Pravila „Pričigina“ su stalnim posjetiteljima ovog festivala neobične forme već zasigurno i više nego jasna i poznata, ali ponovit ćemo ih za one koji će „Pričigin“ ove godine pohoditi po prvi puta. Svi sudionici svakog programa za vrijeme festivala po desetak minuta pričaju svoju priču na istu, unaprijed zadanu temu. Ne čitaju s drugih pomagala, već spontano i iz srca pripovijedaju svoje anegdote i crtice iz života pred auditorijem. A od ove godine prvi put „Pričigin“ ima samo jednu temu koja će se prožimati kroz sve večeri festivala.

U pisanoj povijesti Hrvata, čini se, još nije zabilježeno, pa se i ne zna što bi bilo da je Hrvat rođenoj majci rekao kako ide na „glasovnu terapiju”. Da je to naglas izgovorio u kakvom muškom društvu, u najmanju ruku, zaslužio bi cjeloživotnu zalihu sprdnje, a u nekim krajevima domovine vjerojatno i batine. Kakav krimen sa sobom nosi „glasovna terapija” da od nje hrvatski muškarci bježe i skrivaju se kao djeca od mraka, kome je namijenjena i kakvo dobro nosi, upitali smo svestranu Gloriu Lindeman. Bivša dirigentica Le Zbora, korepetitorica, odnosno pomoćna trenerica zborskog pjevanja, u predstavama koje su gostovale na Splitskom ljetu, nekada je i sama pohađala radionice terapijskog rada glasom, a krajem ovog travnja s vokalnom pedagoginjom Martom Kolegom u Velom Ižu vodit će vokalni retreat „Moj glas, naša pjesma”.

Centar za nenasilnu akciju otvorio je novi natječaj za kratku priču. Kao i do sada, u obzir dolaze radovi koji tematiziraju pomirenje u kontekstu ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije. Autorice i autori mogu pisati i prozu koja doprinosi boljem razumijevanju te izgradnji zdravijih odnosa među ljudima ili priče koje pridonose smanjenju međuetničke netrpeljivosti i predrasuda. Najbolji uradak po ocjeni stručnog žirija neće vam donijeti samo slavu na grani već i opipljivih 1.100 eura. Dakako, umanjeno za državne namete. Izdašne nagrade privlače i konkurenciju pa su tako lani pristigle čak 437 priče. Osim novčanih nagrada za prvoplasirane tri priče, organizatori će i ove godine izdati višejezičnu zbirku s najmanje 20 kratkih priča koje će probrati stručni žiri. Radovi, inače, ne smiju biti ranije objavljivani.