VUKOVARSKE APORIJE: Što su sve razotkrili hadezeovski rezervisti?

VUKOVARSKE APORIJE: Što su sve razotkrili hadezeovski rezervisti?

Ono što je počelo kao politička fraza početkom 90-ih odjekuje i danas kod hadezeovskih rezervista, ali i u organima gonjenja. Sve je pomiješano u toj zbrci, pa su svi (ali i nitko) potencijalni ratni zločinci (jasno je - svi na „njihovoj“, nitko na „našoj“ strani). Upravo stoga Penava&comp. ne mogu djelotvorno kritizirati nedostatke u radu represivnoga aparata - proizlaze, naime, iz istoga svjetonazorskoga izvora. Taj izvor nije tek u ideologiziranju, nego u doslovnome idealiziranju rata iz 90-ih; nije bilo dostatno preuzeti rusko-pravoslavnu-staljinističku formulu „domovinskog rata“, nego su (obvezatni) pozitivan stav svih spram rata već od sredine 90-ih poduprli formulom DDR (dostojanstvo domovinskog rata). Ako se rat u cjelini naziva dostojanstvenim, onda nije lako shvatiti kako je u njemu bilo ubijanja, mučenja, silovanja...
VRHUNSKI DOMET FESTIVALA SVJETSKOG: Kako postaviti zlo na pozornicu?

VRHUNSKI DOMET FESTIVALA SVJETSKOG: Kako postaviti zlo na pozornicu?

Gledamo djecu, ali to su djeca koja igraju djecu koja se igraju da su prestali biti djeca. Oni su, ali kroz igru, savladavanje vježbi kako postati odrastao, zakoračili u svijet odraslih, i tu se, najedanput, našli okruženi neopisivim nasiljem, zlom i strahotama koje u njihovom svijetu djetinjstva nisu zamislivi. Otkrivanje njihovih intimnih svjetova i mogućnosti igranja raznorodnih uloga isprepliće se s iznošenjem surovih istina o svijetu u kojem živimo, od pojedinačnog - slučaj djecoubojice Marca Dutrouxa koji je svojedobno potresao belgijsko društvo i ukazao na svo licemjerstvo i potisnute strahove, napose među elitama, pa sve do općeg - belgijske povijesti s osvrtom na kolonijalno doba i strahote koje su tada činjene nad zemljama i ljudima koje su potpale pod čizmu kolonizatora. "Neodgovorno dobar teatar", reći će kritičarka Magali Degrande.
DOGODINE U PRIZRENU, PREKOSUTRA U ČITANCI: Beogradski sindikat u svesrpskom ustanku

DOGODINE U PRIZRENU, PREKOSUTRA U ČITANCI: Beogradski sindikat u svesrpskom ustanku

Odavno jedna pesma nije ovoliko potresla i prodrmala vasceli srpski rod, zavlačeći se duboko u napaćenu dušu našeg naroda, pogađajući pravo u osetljivi živac sa četiri ocila. Takav uspeh nije viđen još od stihova "Sprem'te se, sprem'te četnici, silna će borba da bude" ili "Drma mi se, drma mi se na šubari cveće, ubićemo, zaklaćemo ko sa nama neće". Zato nije dovoljno da se pesma "Dogodine u Prizrenu" samo gleda i sluša na YouTubeu, nije dovoljno da se peva na koncertima, tekst ove nacionalne budnice morao bi pod hitno da uđe u čitanke za sve razrede, prevashodno u osnovnim školama, kako bi se Srbadija od malena učila pravim vrednostima kao što je pogibija za otadžbinu. Zapalile se društvene mreže, ređaju se pozdravi, ne samo dogodine u Prizrenu, već i dogodine u Kninu, u Republici Srpskoj, pa zašto da ne – i u Čikagu.
IZOLIRANI I NEVIDLJIVI: Iza zidova psihijatrija i domova jačate ljudsku patnju

IZOLIRANI I NEVIDLJIVI: Iza zidova psihijatrija i domova jačate ljudsku patnju

Nakon što je ovoga mjeseca pristiglo izvješće Odbora Vijeća Europe za prevenciju mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja (CPT), u kojemu se opisuje stravično stanje u ustanovama za liječenje mentalnih bolesti, uključujući i one koje vode brigu o djeci, pet organizacija koje monitoriraju kršenja ljudskih prava te prava osoba s invaliditetom zatražile su od premijera Andreja Plenkovića da smanji broj osoba s invaliditetom izmještenih u ustanove socijalne skrbi. No, Hrvatska je daleko od pružanja njege na koju se obvezala EU i drugim instancama međunarodne zajednice. Rezultati istraživanja pravobraniteljice su ukazali na zabrinjavajuće kršenje prava osoba s duševnim smetnjama u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima. Kršena su im prava na zdravlje, pristup informacijama, slobodu kretanja, poštivanje dostojanstva, privatnosti, uključenost u zajednicu...
NAŠE PLAVO SRCE: Što bi rekao Rambo – „Zemlju nismo naslijedili od investitora, već od naših unuka“

NAŠE PLAVO SRCE: Što bi rekao Rambo – „Zemlju nismo naslijedili od investitora, već od naših unuka“

Na prostoru od Slovenije do Grčke planira se izgradnja čak 3.000 novih hidroelektrana, koje niču bez obzira na ljude, prirodu, pa i bez obzira na zakone. Rijeke poput Neretve, Drine, Save, Morače, Vjose, Une, ali i mnogih drugih, ugrožene su hidroelektranama. Bezobzirno se uništavaju čak i u samim zaštićenim područjima. Govoreći o toj temi na koncertu održanom u sklopu kampanje “Sačuvajmo plavo srce Europe”, Rambo Amadeus je mudro primijetio - „Zemlju nismo posudili od investitora, nego od svojih unuka“. O samom koncertu sažeto se može reći da je to bio skup vrhunskih glazbenika koji su u kratkim setovima iskazali svoj vrhunski glazbeni talent, a samim ovim nastupom i svoju društvenu odgovornost.Upravo su jake ekološke poruke bile posebnost ovog koncerta.
BETONIRANJE ZELENIH POVRŠINA: Bandićev investitor ima plan, ali na Sigetu kažu - No pasaran!

BETONIRANJE ZELENIH POVRŠINA: Bandićev investitor ima plan, ali na Sigetu kažu - No pasaran!

Udruga građana Siget već duže od godinu dana prosvjeduje protiv planirane gradnje u svojoj četvrti, navodeći da ovdje trgovački centar nije potreban, odnosno da Sigetu, ako se već želi graditi, kronično nedostaje prostora za sadržaje javne namjene. Prošle godine svom su Vijeću gradske četvrti predali i peticiju s 1.249 potpisa, kojom izražavaju protivljenje investitorskim planovima Vlade Leke. „Obzirom da se ponovno pojavio investitor s ‘dorađenim’ projektom i da se pokreće pitanje izgradnje, odlučili smo organizirati javni prosvjed na kojem ćemo iskazati svoje nezadovoljstvo, obrazložiti svoje argumente i tražiti da se na gradskoj čestici izgradi trg sa javnim sadržajem – knjižnica i čitaonica, igraonice, manje trgovine – poput onog u Zapruđu, koji je uostalom i bio u planu još 70-ih godina. Stoga pozivamo građane da se odazovu u što većem broju“, poručuju iz Udruge građana Siget.
OTVORENJE MUZEJA RATNE FOTOGRAFIJE (FOTO): „Rat je loš i moramo ga pospremiti u muzej!“

OTVORENJE MUZEJA RATNE FOTOGRAFIJE (FOTO): „Rat je loš i moramo ga pospremiti u muzej!“

„Mi se ne bavimo poviješću Hrvatske ili poviješću Domovinskog rata. Mi se bavimo žrtvom, mi naprosto kažemo: ‘Rat je loš i moramo ga pospremiti u muzej!’. Ovaj dječak na fotografiji tu ili ova uplakana djevojčica tamo - njima i njihovim suzama je potpuno svejedno jesu li žrtve pravednog ili nepravednog rata“, poruka je koja se danas mogla čuti prilikom svečanog otvorenja muzeja ratne fotografije Image of War, smještenog u središtu Zagreba, a izrekao ju je Danilo Gregović idejni začetnik i osnivač muzeja. Gregović, inače odvjetnik, već je ranije isticao kako je njegov muzej zapravo svojevrsna kampanja protiv rata, pitajući se kako bi toliko puta ratom pogođeni Balkan danas izgledao da je kojim slučajem imao sreću poput Švedske gdje se dvije stotine godina nije ratovalo.
„PRED CIKLUSOM“: Vaš je život najvažniji projekt

„PRED CIKLUSOM“: Vaš je život najvažniji projekt

Adriamicin i Ciklofosfamid su crvene boje. Sve četiri žene koje primaju kemoterapiju imaju na sebi nešto crveno. Ili je to marama koja skriva nedostatak kose, ili je ruž, ili su naušnice. Irena ima ogrlicu sa malim, sjajnim rubinom koji odbija sunčevu svjetlost o prozor. Irena je u četvrtom ciklusu, u trećem tjednu i kako tvrdi, trenutno na tijelu nema niti jedne dlake. Ja držim da nema ni na jeziku, ali je zbog toga i volim. Jutarnje okupljanje na balkonu je rezervirano za grupu žena koje imaju rak dojke. Irena ima invazivni, HER2 pozitivni i liječi se već godinu i pol dana. Ništa na njoj ne odaje da se toliko dugo bori s tom opakom bolešću. Njeno lice pravilnih crta i bistrih, modrih očiju, jednako je perfektno i u rano jutro, i u kasnu večer pored caffe aparata. Irena je navikla biti savršena. Irena kaže da je bila projekt.
SERBUS DRAGI ZAGREB MOJ: Džamija u novom ruhu

SERBUS DRAGI ZAGREB MOJ: Džamija u novom ruhu

Uređenje ili „uređenje“ zagrebačkog Trga žrtava fašizma posljednjih je dana nepresušno vrelo izrugivanja na društvenim mrežama. Jedno od posljednjih dolazi iz Bad Habita, branda najviše poznatog po zanimljivim dizajnima majica. Za neupućene, još na proljeće počelo je uređenje trga, na kojem se nalazi Dom likovnih umjetnika znan kao i Džamija ili Meštrovićev paviljon, izgrađen krajem tridesetih godina prošlog stoljeća. „Uređenje“ se na koncu svelo na uklanjanje svog okolnog raslinja, da bi se prostor oko Džamije potpuno opustošio i postao obična livada, za sad, bez ikakvog sadržaja, čak i onih najjednostavnijih poput klupa, te na osvjetljavanje zgrade Doma likovnih umjetnika, na što se upravo osvrnuo Bad Habit, uz prastari song "Zločeste djece", pokazavši na što ga asocira "decentno" osvjetljenje.
DOMOBRANCI NA POZICIJAMA: Uče malu djecu pucati i sve im je zavjera NATO-a i EU

DOMOBRANCI NA POZICIJAMA: Uče malu djecu pucati i sve im je zavjera NATO-a i EU

„Koliko će još dugo zapadni plaćenici, euro fašisti nanositi štetu narodu ove zemlje?", pitaju se "domobranci", a vjerujemo kako vam ova retorika zvuči itekako poznato. Sigurnosne službe u njima vide rastuću opasnost. U godišnjim izvještajima Ministarstva unutarnjih poslova zavedeni su pod rubrikom ekstremisti. Preziru zapad, liberalnu demokraciju i multikulturalizam. Uzor im je Putinova Rusija. Premda muškarci i žene koji su obučeni u maskirne uniforme i patroliraju po svojim selima i gradićima u blizini granice mogu na prvi pogled izazvati podsmijeh, ono što je zabrinjavajuće jest da raste broj ljudi koji su spremni uzimati pravdu u svoje ruke koristeći oružje. Procjenjuje se da postoje 62 aktivne domobranske patrole. Najčešće su sastavljene od bivših pripadnika graničnih straža i rezervista.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

  2. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  3. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije