PRIČA IZ "PTSP SPOMENARA": Pušiš li?

PRIČA IZ "PTSP SPOMENARA": Pušiš li?

''Pušiš li?''. ''Ne pušim stari, svega mi!''. ''Brineš li se za brata i mater?''. ''Ma brinem, al' me buraz uvijek nešto zajebava!''. ''Sve će biti dobro. Eto mene poslije 20. septembra, pa ćemo na pivo, da se ko muškarci ispričamo. Treba sad biti pametan, zlo je vrijeme. Treba ići što dalje. Razgovaraćemo, pa vidjeti.'' Ovo je bio moj posljednji razgovor sa ocem. Telefonski. Negdje je mogao biti 15. septembar 1992. godine. On u Bosanskom Petrovcu, ja u Sremskoj Mitrovici. Četiri dana poslije, srpska vojska ga je odvela sa posla, poput džaka krompira u civilu sa radne obaveze, natovarila ga u kamion i u dogovorenoj sačekuši je likvidiran. Ubijen. Otjeran u smrt jer je mislio drugačije, bio drugačiji i imao ženu šokicu. Nisam ga slagao. Nikada do tada cigarete zapalio nisam, nit' sam se pive vatao.
ZA LJUBAV TRŽIŠTA: Kad blagajne zazvone

ZA LJUBAV TRŽIŠTA: Kad blagajne zazvone

„Tržište doista funkcionira“, ponovimo taj nalaz, i ne dovodimo ga u pitanje, jer su statistike Billboarda veoma pouzdane. A tržište ne da funkcionira, nego u visokom ritmu melje sve pred sobom. Upravo je njegova deregulacija to što od devedesetih godina prošlog stoljeća, s pripremom u dvije prethodne decenije, predstavlja najutjecajniju globalnu mijenu. To je fundament tih društvenih i političkih promjena, izgubljenosti kojom ječe pjesme novog doba, bijesa i tuge. No tadašnja neispitana teritorija je sve poznatija. Onima koji se ubrajaju u opisani „normalni svijet“ očito svaka pjesma odjekuje zvonom blagajne, kao u onom slavnom hitu koji se na Billboardovoj Hot 100 listi 28. srpnja 1973. godine uspeo do 13. mjesta. Nije ni on baš nešto veseo, ali traje kao tri današnja.
BORIS DEŽULOVIĆ: Draganetina Bursać

BORIS DEŽULOVIĆ: Draganetina Bursać

Bursać nam je, eto, nekad bio Nikoletina, a danas nam je Dragan. Blagi, dobri Gaga za nas prijatelje, a plećati Draganetina za dušmane, fašiste i njihove pomagače, ponio je svoje teško prezime - mobiliziran baš kao prvi i pravi Nikoletina, pa baš kao i on odmetnut u partizane - da nastavi tamo gdje je njegov slavni rođak stao: s prstom na tastaturi kao na obaraču, „mitraljezac golubinjeg srca“ opkoljen višestruko nadmoćnijim neprijateljem, na čuki na kojoj je svakom čestitom Bursaću vazda bilo mjesto. I jezik je njegov ćopićevski, krajiški, onaj na kojemu ljubav grmi, a revolucija pjeva, sav narodski i narodan, da ga bolje razumiju u narodu koji se Bursaćevih odrekao. Rijetki su i teški poštenje i čast s kojim se tako grmi i pjeva, pa nema u Bosni i Hercegovini usamljenijega i težega prezimena da ga čovjek sa sobom ponese, nego što je to slavno prezime Dragana Bursaća.
DIRLJIVA GESTA PAPE FRANJE: Sveti otac poljubio ruku žrtvi svećeničke pedofilije

DIRLJIVA GESTA PAPE FRANJE: Sveti otac poljubio ruku žrtvi svećeničke pedofilije

Predstavnici poljske zaklade "Ne bojte se" koja pomaže žrtvama silovanja, napose onima gdje su počinitelji duhovne osobe, danas je Papi Franji u Vatikanu predala izvještaj o poljskim biskupima koji su štitili svećenike pedofile. Izvještaj mu je uručio predsjednik Zaklade, Marek Lisiński, danas sredovječni muškarac kojeg je, kao dvanaestogodišnjaka, dok je bio ministrant i odrastao samo s majkom, seksualno iskorištavao seoski župnik. Lisiński je o tome progovorio tek kao četrdesetogodišnjak. Danas o tome javno govori i izrađuje arhiv pedofilskih zločina u Katoličkoj crkvi u Poljskoj. Prikupio je preko 150 potvrđenih slučajeva. Papa Franjo je primio dokument i ponizno poljubio ruku žrtvi strašnog zločina, desetljećima skrivanog unutar institucije kojoj je on danas na čelu. Iza te dirljive geste morala bi uslijediti istraga i reakcija nadležnih crkvenih struktura, u suprotnom je to kič koji bagatelizira žrtve i nastavlja skrivati zločince.
S LUPIGOM U BIRTIJI: Dragan Bursać i Ramiz Huremagić na ispitivanju

S LUPIGOM U BIRTIJI: Dragan Bursać i Ramiz Huremagić na ispitivanju

Lupigina serija informativnih razgovora „S Lupigom u birtiji“ nastavlja se ovoga petka. Nakon što smo priveli Robija K., odnosno Viktora Ivančića, a potom i Marka Tomaša, sada na ispitivanje i saslušavanje dovodimo bosanskohercegovačkog novinara i književnika Dragana Bursaća te pjesnika i izdavača Ramiza Huremagića iz male izdavačke kuće Centar Samouprava iz Sarajeva. Ovaj dvojac u omraženoj će nam zagrebačkoj birtiji, No Sikiriki, odgovarati na niz pitanja, počevši o onih o nedavno objavljenoj Bursaćevoj knjizi „PTSP Spomenar“ u izdanju Samuprave, pa do onih o stanju u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru, ali i cjelokupnom društvu. Dragana Bursaća, vjerujemo, ne treba posebno predstavljati. Gotovo da ne postoji ni najmanja šansa da na društvenim mrežama niste naišli na jednu od njegovih kolumni koje piše za nekoliko regionalnih medija.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Darka Cvijetića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Darka Cvijetića

"Tekstopisanje je rad u vrtu, strpljivost tučka i žeđ među slovima. Kada se napokon pjesma dogodi mojom rukom, kada joj moj krvotok pozajmi linije slova i umanji im žeđ mojim damaranjem, mogu je poslije čuti, nju, pjesmu, kako se hvali drugima da je ona mene našla i spržila" - tako o pisanju piše Darko Cvijetić, bosanskohercegovački, prijedorski pjesnik, autor kratkih priča, redatelj, dramaturg i glumac. Cvijetić je veliki pjesnik malog, nesretnog i uplašenog grada, sredine obilježene nepojamnim zločinom; on je dragocjeni svjedok, glas savjesti i - glas slobode. Između ostalog, slobode da se progovori onda kad svi vjeruju i znaju da je "pametnije", "mudrije", oportunije šutjeti. Upravo za nagradu 'Evropski pjesnik slobode', u svjetskim okvirima cijenjenu pjesničku nagradu Međunarodnog književnog festivala u Gdanjsku, Cvijetić je bio kandidiran prošle godine, zajedno s još sedam europskih pjesnika i pjesnikinja.
TAKO JE GOVORIO KRLEŽA (IV. DIO): Čovječanstvo guše dogme, tiranija Crkve i urlik horda

TAKO JE GOVORIO KRLEŽA (IV. DIO): Čovječanstvo guše dogme, tiranija Crkve i urlik horda

U novom nastavku serijala 'Tako je govorio Krleža' čitateljima i čitateljicama predstavljamo odlomke iz knjige "Krleža o religiji", koju je priredio Ivan Cvitković. Knjiga je objavljena u suradnji zagrebačke "Mladosti" i sarajevske "Svjetlosti", 1982. godine. Iz Krležinih zapisa o religiji izdvojili smo one što se odnose na pokrštenje Slavena, veliki crkveni raskol, katolicizam, pravoslavlje, islam, protestantizam i sekte. Zapisi datiraju iz različitih Krležnih stvaralačkih razdoblja, od 1916. do 1968. godine. Kako je Krleža zamišljao susret slavenskih pogana sa kršćanstvom, što smatra đavolskom strujom koja je preplavila svijet, zašto preranu propast kršćanstva smatra sudbonosnom za Zapad, što ima za reći o lazarskoj simbolici umiranja za carstvo nebesko, što se događa s onima koji su umrli i zašto je Muhamed na afričkom ekvatoru porazio Isusa do nogu? Odgovore velikog pisca na sva ova pitanja naći ćete na ovom mjestu.
"PTSP SPOMENAR" DRAGANA BURSAĆA: "Morao sam se riješiti trauma i svog PTSP-a"

"PTSP SPOMENAR" DRAGANA BURSAĆA: "Morao sam se riješiti trauma i svog PTSP-a"

„Jebiga, ljudima se dešavaju bolesno iste stvari. Ja sam se zaprepastio koliko ljudi oko mene živi sa sličnim traumama, a bez da su ih ikada rekli bilo kome, a kamoli ih negdje zapisali“, kaže u razgovoru za Lupigu Dragan Bursać, čija je knjiga "PTSP spomenar" nedavno ugledala svjetlo dana, i to u izdanju male, ali svakog spomena vrijedne izdavačke kuće, Samouprava. Tamo nisu kuće od čokolade, ni prozori od marmelade, ali su svi autori vlasnici svoga objavljenog djela, autorskih prava, tiraža i aktivni su sudionici cijelog procesa. Jedan od pokretača Samouprave, Ramiz Huremagić, reći će nam kako Bursaćeva knjiga ima izuzetan značaj za današnje vrijeme. Dodat će kako su od prvog susreta on i Bursać „kliknuli“, kao da su pričali istu priču, dok je jedan nosio lijevu, a drugi desnu vojničku čizmu. Naime, obojici je zajedničko to da su imali tu nesreću da u ratu nose pušku i ratuju na suprotstavljenim stranama.
PRIJEDLOG ZAKONA O UMJETNICIMA: Na brazdama Hasanbegovićevog traktora

PRIJEDLOG ZAKONA O UMJETNICIMA: Na brazdama Hasanbegovićevog traktora

Umjetnici su trn u oku ogromnog dijela javnosti – onog dijela odgojenog i uzgojenog u SF bajkama neoliberalnog kvazikapitalizma. Za njih su svi oni koji svoju umjetnost ne izvode striptizom na šipki ili uz odgovarajući ritam turbo-folka ili tambure – zapravo paraziti. Od onih koji se, eto, bave kreacijom jer ih na to nagoni unutarnji poriv, preko onih koji svojom umjetnošću povremeno uzdrmaju društvenu učmalost, pa do onih koji se drznu iz porezne kase financirati neki, recimo baletni nastup ili književnu večer. A najveće krvarenje tog blagoslovljenog oka u koje se zabio art-trn – izazivaju umjetnici kojima država uplaćuje doprinose. U glavama tog kritičarski raspoloženog dijela nacije, pojam samostalnog umjetnika je pojam apsolutnog blasfemičnog uhljebljivanja. Naravno, ako takve priupitate zašto im krvari oko domoljubno, spremno će vam i argumentirano reći: „Šta će on meni tute od državne sise plaću uzimat da bi malo zamaza sliku ili plesa balet. Gospe mi, i ja bi se tako volija obogatit da stavin šešir i recitiran onoga šekpira po ulici.“

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

    12.03.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

  2. OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

    26.02.2019.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

  3. EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

    30.01.2019.

    Viktor Ivančić

    EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije