HRVATSKA I KORONAVIRUS: Krajnje je vrijeme da se spomenu i neki diletantski propusti

HRVATSKA I KORONAVIRUS: Krajnje je vrijeme da se spomenu i neki diletantski propusti

Pitanje kvalitete javnozdravstvenih mjera je hitna stvar, ne zato što smo kolektivno u smrtnoj opasnosti od virusa, nego zato što je moguće da će pod udarom većeg broja zaraženih bolesnika kolabirati zdravstvo i razne privredne grane. Italija je na ljestvici Svjetske zdravstvene organizacije dugo držala drugo mjesto po kvaliteti zdravstva u svijetu. Dogodi li se približno slična situacija u daleko lošije organiziranoj, opremljenoj i siromašnijoj Hrvatskoj, pitanje neće biti koliko će ljudi umrijeti od zaraze koronavirusom, nego koliko će oboljelih od raznih bolesti ukupno stradati zbog blokade osnovnih mjera zdravstvene zaštite. Zato je krajnje vrijeme da se spomenu neki diletantski propusti. Npr. potpuno je neshvatljivo da do danas hrvatsko stanovništvo nije jasno usmjereno na poseban broj telefona za osobe koje sumnjaju da bi mogle biti zaražene. Taj broj ne služi samo rasterećenju ostalih službi, nego i tome da se sumnjivi bolesnici u posebnim uvjetima pregledaju ili transportiraju u zaštićene bolničke odjele.
ISTA OGLEDALA DRUŠTVA: „Hotel Zagorje“ Ivane Bodrožić i „Ukulele jam“ Alena Meškovića

ISTA OGLEDALA DRUŠTVA: „Hotel Zagorje“ Ivane Bodrožić i „Ukulele jam“ Alena Meškovića

Ono o čemu pišu Ivana Bodrožić i Alen Mešković ogledalo je društva na ovim prostorima tih devedesetih godina, u njemu se zrcali život, tuga i male radosti prognanika i izbjeglica iz vizure jedne devetogodišnjakinje, odnosno jednog tek stasalog tinejdžera. Prikaz je to užasa rata i strahota progonstva, sunovrat i nestanak nekih osnovnih ljudskih vrednota, dugo putovanje kroz noć koja se nadvila tih ratnih devedesetih, noć koja traje. Obje predstave zadržavaju tu dokumentarnost građe na kojoj su nastale, prate vjerno što se sve događa s junacima romana, one su istinite koliko i ispovjedne, sve se to zaista dogodilo: no ono kako jedna devetogodišnja djevojčica i jedan petnaestogodišnjak, kroz godine progonstva koje su pred njima, doživljavaju svijet u koji su, bez svoje volje i krivnje, surovo ubačeni, a koji se, zbog ratnih pustošenja i razaranja, potpuno promijenio, kako se u njemu snaći i, osnovno, kako preživjeti.
YUSEF LATEEF: Pogovor jazz majstoru sa 76 albuma

YUSEF LATEEF: Pogovor jazz majstoru sa 76 albuma

Ovakvo djelo autora koji se pored navedenog bavio i slikarstvom, a preferirao je nastupe u klubovima koji ne poslužuju alkohol, zapravo je namijenjeno mnogo široj publici od striktno "cehovske" zajednice bijelih muškaraca u šezdesetim godinama, kako izgleda profil prosječnog ljubitelja jazza u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Švedskoj ili Austriji. U Hrvatskoj je tome izuzetak pomalo polarizirani stari "međuratni" Zagreb liječnika i advokata iz BP Cluba, odnosno Kontese, nasuprot zvukoznancima iz sveučilišnih klubova prije i iza željezničke pruge. A masonska ujdurma koja je gafom šeprtlje iz vlastitih redova ovih dana izronila iz svoje uljuljkane institucionalne sjene, pluta uostalom i ponornicama Lateefove književne ostavštine. Njezina se ulančanost s ostalim djelima objavljenima u biblioteci "Jazz Beat", prvenstveno "Nevidljivim čovjekom" Ralpha Ellissona - nameće sama od sebe.
FANTASTIČNA MAY: Pogledajte Elementalov neobični spot

FANTASTIČNA MAY: Pogledajte Elementalov neobični spot

Vjerojatno je znate kao May. Ona je, pravim imenom, Maida Ljubuškić, a njene izvrsne radove sigurno ste vidjeli na društvenim mrežama gdje se zbog Maidinog ironičnog i duhovitog pristupa već godinama nezaustavljivo dijele. Ova Bugojanka prvo je pokrenula „Muzej sjebanosti“, stranicu na Facebooku gdje je pred auditorijem od 200.000 ljudi objavljivala svoje radove, a trenutno vodi "Klošarenilo", stranicu koju na Facebooku zbog njenih sjajnih ilustracija prati 135.000 fanova. Stoga ne čudi što ju je Elemental angažirao da sudjeluje u spotu za novu pjesmu benda, „Hej, sanjalice“. Ispostavilo se kako je ova suradnja pun pogodak, jer Maida je ovaj posao fantastično odradila i savršeno ilustrirala ono o čemu Elemenetal u pjesmi govori. "Pjesma s ovakvom porukom i atmosferom zaslužuje i sasvim poseban video spot. Upravo te misli dovele su do suradnje s Maidom", poručili su iz Elementala.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Čedomira Jordanovića Jorde

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Čedomira Jordanovića Jorde

Naš gost ovog ponedjeljka u rubrici u kojoj predstavljamo pjesnikinje i pjesnike je Čedomir Jordanović Jorda, pjesnik, slikar, novinar i putopisac. Rođen je 1954. godine u Karlovcu, a u rodnom je gradu završio gimnaziju. U Zagrebu je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti gdje je upisao i postdiplomske studije. Niz godina je radio kao glavni i odgovorni urednik lista Glasnik i Biblioteke MC, a danas živi u Beogradu. Objavio je nekoliko zbirki poezije, među kojima izdvajamo „Granični slučaj“, „Telo priče“, „Carski čas dvorske lude“, „Meze“, „Moča“, „Slika tela“, a autor je separatnog ciklusa „Unuci“. Na Lupigi se Čedomir Jordanović Jorda predstavlja s pet pjesama. "kome u bescenje si prodao kožu, bez otpora se predade jednom, neće mozgati tvoji, ni tuđi; ostaće zarazna bleka o bednom pažu koji je pristao kako mu kažu, a moralo je lično, do krvi, biti luđi"
SPLITSKE PODZEMNE SVEČANOSTI: Veliki vizionari se ne zamaraju s detaljima

SPLITSKE PODZEMNE SVEČANOSTI: Veliki vizionari se ne zamaraju s detaljima

U Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu ovog vikenda otvorena je godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata, a da bi cijela stvar bila svečanija zainteresirane profesionalce toplo je pozdravio splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, političar, ali, kako je sam naglasio za tu prigodu, i povjesničar umjetnosti. Opara je tom prilikom istaknuo nekoliko važnih stvari, ali kao i svaki pravi veliki vizionar nije imao vremena ulaziti u neke zamarajuće detalje i manje bitne činjenice. U revijskom tonu gradonačelnik je zaključio kako prihvaća odgovornost za svaku zgradu koja predstavlja čir u prostoru, a za koju je "njegova služba" izdala upravni akt. No, onda slijedi obrat - pravu odgovornost ipak nema "njegova služba" (jer valjda vrijedni Odjel za urbanizam služi njemu, a ne nama), već pravu odgovornost, kaže on, imate vi, arhitekti, vi koji ste te čireve potpisali. Arhitekti su radosna i nekonfliktna čeljad pa se nisu štrecnuli na sve ovo, dapače zapljeskali su.
"PATRIJARHAT SILUJE": Kreće još jedan Noćni marš protiv nepravde

"PATRIJARHAT SILUJE": Kreće još jedan Noćni marš protiv nepravde

"Još uvijek dokazujemo da imamo i drugih afiniteta osim biti (samo) majke i supruge. Da smo jednako razumne i racionalne, intelektualno kapacitirane, da nas 'ne peru' hormoni, PMS-ovi i neobuzdane emocije, a da opet nismo frigidne i frivolne, ili slabe i podložne. Da imamo pravo živjeti i uživati svoju seksualnost, odbijati komplimente u neprikladnim situacijama, nikad se ne udavati i imati djecu, ili to učiniti kasnije u životu, da imamo pravo biti i karijeristice i majke koje ostaju doma s djecom. Još uvijek dokazujemo da 'NE' znači 'NE'", stoji u proglasu riječkog Noćnog marša koji će se danas održati. Slične poruke navode se i u proglasu zagrebačkog marša koji se održava petu godinu za redom. "Na najveći praznik žena stajemo jedna uz drugu i vičemo DOSTA. Dosta je nasilja u našim domovima. Dosta je boli i poniženja", poručuje se u tom proglasu. Prije samog početka zagrebačkog Noćnog marša bit će izveden i performans „Patrijarhat siluje“. O čemu se radi za Lupigu je objasnila jedna od organizatorica.
PORUKA MJESECA: „Nije važno što misle poznati ljudi, nego stručnjaci“

PORUKA MJESECA: „Nije važno što misle poznati ljudi, nego stručnjaci“

Nezgodna je ta ljudska navada da se nestručni ljudi miješaju u ono o čemu ništa ne znaju ili barem znaju vrlo malo. Postoji od pamtivijeka, a mediji današnjice samo su još više potaknuli ovu navadu. Televizijski programi puni su raznog „vox populi“ modela, gdje se slučajne prolaznike traži da bistre visoku politiku, sportske taktike, gospodarske modele, atomsku fiziku … Tako smo ovih dana mogli čuti razne nemjerodavne osobe kako nam imaju reći štošta o korona virusu. S pitanjem o virusu koji je, ponajviše zahvaljujući medijima, posijao paniku cijelim svijetom, susreo se ovih dana i Jürgen Klopp, trener Liverpoola, nakon susreta njegovog kluba s Chelsaejem u FA kupu. Oni koji makar površno prate nogomet mogli su već primijetiti kako je ovaj Nijemac vrlo neobična pojava u svijetu nogometa, pa i sporta općenito, a njegov odgovor na pitanje o zabrinutosti zbog korona viruse već danima je, s potpunim pravom, hit na društvenim mrežama.
HADŽIJE SU SEBI PODIJELILI REJONE: Gdje je zakazala antinacionalistička struja u BiH?

HADŽIJE SU SEBI PODIJELILI REJONE: Gdje je zakazala antinacionalistička struja u BiH?

"Hadžije su sebi podijelili rejone, djecu evakuišu avionima, a ja se osjećam nezgodno, kao zebra na Brionima" - uvijek je iznova zanimljivo pratiti sudbinu pop-kulturnih ostvarenja koja od nekog momenta zadobiju status proročanskih. Da bi refleksija bila interesantnija, u pravilu je više riječ o učinku epskog prokletstva, jer malo što pažnju privlači jače od historijskih tragedija. Stihovi iz proslova objavljeni su dvije i pol godine prije posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, no čini se da su jednako aktualni i danas. Ipak, oni funkcioniraju jedino s nužnim, čak presudnim fusnotama u odnosu na postojeće stanje, a vidjet ćemo i kako te dokle. Sadašnji politički i, nerazdvojno, socijalni trenutak u BiH obilježen je nedavno jednim naoko katarzičnim događajem u vrhu tamošnjih stranačkih vlasti.
ZAHVALNOST: O čovjeku koji je spasio svijet i ljudima koji se sjećaju

ZAHVALNOST: O čovjeku koji je spasio svijet i ljudima koji se sjećaju

Svake godine četrnaestog dana listopada Romi iz Osaonice, naselja koje se naslanja na Trstenik, gradić na jugu Srbije, slave jedinstven praznik - Dan spasenja. "Praznično slavlje počinje od ranog jutra, kada se celom mahalom zaori vesela pesma i svirka. Potom se, svečano odeveni, osaonički Romi okupe i ulicama Trstenika krene vesela procesija. Na čelu povorke, umesto ikone Svetog Save, visoko uzdignuta, uramljena i okićena velika fotografija doktora Save. A iza nje transparent: 'Doktor Sava - naša Slava!' i zastave" - ovim riječima slavlje osaoničkih Roma i i njihov jedinstveni praznik opisao je Aleksandar D. Miličević, u knjizi "Dr. Sava Stanojević, narodni lekar, humanista i patriota". Doktor Sava Stanojević 1942. godine spasio je od sigurne smrti cijelu romsku zajednicu sela Osaonica, koja je u to vrijeme brojala oko 300 duša.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

  2. BURE BARUTA: Posljednji krug reality showa "Znameniti Bošnjaci protiv Covida-19"

    17.03.2020.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Posljednji krug reality showa "Znameniti Bošnjaci protiv Covida-19"

  3. O SMISLU IZBORA: U nezadovoljstvu su ujedinjeni glasači svih zemalja!

    12.03.2020.

    Predrag Finci

    O SMISLU IZBORA: U nezadovoljstvu su ujedinjeni glasači svih zemalja!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije