Kako hrvatska vlada vidi medijsku scenu najbolje govori činjenica kako je predložila da se Katju Kušec, urednicu Prvog programa Hrvatske televizije i predsjednice udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNIP), imenuje članicom Vijeća za elektroničke medije (VEM). Vladin prijedlog da se predsjednicu HNIP-a imenuje na mjesto koje donosi mjesečnu plaću od otprilike 15.000 kuna za petogodišnji mandat. Upućen je sa zatvorene sjednice, a prošlog tjedna podržao ga je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora. O imenovanju će se raspravljati na sutrašnjoj saborskoj sjednici. "Zgroženim smo ovakvim izborom i Vlade i Odbora, koji otvara pitanje kriterija kojima su se donositelji odluka vodili kada su Hrvatskom saboru predlagali spomenutu kandidatkinju“, zaključuje u Hrvatskom novinarskom društvu, uz poziv saborskim zastupnicama da dobro razmisle prije nego što dignu ruke za imenovanje Katje Kušec.

Šira javnost Moniku Herceg upoznala je nakon što je ova mlada pjesnikinja, rođena u Sisku 1990. godine, dobila nagradu „Goran za mlade pjesnike“, kao autorica najboljeg neobjavljenog rukopisa „Početne koordinate“. Bilo je to 2017. godine, a godinu kasnije knjiga joj je i objavljena te je odmah prikupila brojne nove nagrade što ukazuje da se radi o izuzetno kvalitetnom „štivu“. Pjesnikinja koja danas gostuje na Lupigi nakon uspjeha s debitantskim „Početnim koordinatama“, čitatelje odmah sljedeće godine osvaja novom zbirkom. I opet je dobila još jednu prestižnu nagradu za najbolji neobjavljeni rukopis, nagradu „Na vrh jezika“. Rukopis je ubrzo prerastao u zbirku poezije „Lovostaj“ o kojoj će jedan od najboljih domaćih pjesnika, Marko Pogačar, govoriti samo biranim riječima, primjećujući kako Monika Herceg ovom zbirkom otvara niz tema - „velikih“ i malih“, ali ništa manje važnih.

Kao znak prosvjeda zbog lošeg odnosa Hrvatske radiotelevizije prema neovisnoj hrvatskoj dokumentarnoj produkciji, Dario Juričan redatelj trilogije (barem za sad trilogije), o hrvatskim gazdama, odlučio je svoj film „Gazda: Početak“ ponuditi na besplatno gledanje zainteresiranoj javnosti. Priča je to o hrvatskom „kralju privatizacije“, Miroslavu Kutli, poduzetniku koji je pred pravdom „države koju je sanjao“ pobjegao u rodnu Bosnu i Hercegovinu, ali i nakaradnoj privatizaciji u režiji HDZ-a koja je ostavila ogroman traga na današnju Hrvatsku. Respektabilan broj upućenih svjedoka tog vremena pred kamerama objašnjava kako je tekla hrvatska privatizacija i koja je uloga u njoj namijenjena Miroslavu Kutli. Sugovornici objašnjavaju kako se taj mladi poduzetnik svidio Tuđmanu, Ljubo Ćesić Rojs će ga nahvaliti, a Slavko Degoricija reći će kako su Kutlu „gurali“ Gojko Šušak i Ivić Pašalić te hercegovački lobi.

U "Živoj knjižnici" se nisu čitale knjige, nego su se slušale žive knjige, odnosno stvarni ljudi koji su po nečemu drugačiji, ali nadasve originalni, autentični i inspirativni, pripadnici marginaliziranih skupina koji se susreću s raznim, duboko ukorijenjenim pretpostavkama o sebi. Dogodilo se to proteklog vikenda u Zagrebu, na obilježavanju Dana Dugava, gdje je Građanska inicijativa Dugave, za stanovnike tog naselja, organizirala nekoliko interkulturnih aktivnosti u koje su se aktivno uključili i novi susjedi iz Sirije, Senegala, Egipta … „U sklopu 'Žive knjižnice', naziva 'Ne sudi knjigu po koricama', ove je godine govorila Nibal iz Sirije, mlada profesorica matematike koja je nedavno dobila međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Sudionike je zanimalo kako je izgledao život u Siriji prije rata, te put koji je ta mlada žena prošla, kao i njena iskustva, život i mogućnosti koje su joj se pružile ovdje, u Hrvatskoj", kaže nam Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije.