MARTINA MLINAREVIĆ 'IZBAČENA' S FESTIVALA: "Bagra je ovdje otjerala svakoga tko je pokušao ići kontra mraka"

MARTINA MLINAREVIĆ 'IZBAČENA' S FESTIVALA: "Bagra je ovdje otjerala svakoga tko je pokušao ići kontra mraka"

Dugi niz godina bosanskohercegovačka spisateljica, Martina Mlinarević, žestoka je kritičarka društvenih anomalija u Bosni i Hercegovini, što joj je nerijetko priskrbilo status „hrvatske izdajnice“ i gnjev neciviliziranog dijela društva. No, u svom susjedstvu zbog svoga djelovanja nije dobrodošla. Naime, iako je bila u službenom programu Evergreen Festa u Čitluku, promocija "Huzura“ naprasno je, zbog nečijeg pritiska, izbačena iz programa festivala. „Jučer me moj prijatelj Anđelko, a ujedno i organizator festivala u Čitluku u sklopu kojeg sam trebala imati promociju knjige obavijestio da su najavom moje večeri krenuli za njih veliki problemi i prijetnje, što od pojedinaca, što od sponzora festivala. Potpuno sam bila šokirana, iako ne i iznenađena, jer je situacija u Hercegovini za mene postala neizdrživa zadnjih nekoliko mjeseci, gdje sam izložena bjesomučnim udarima", kaže Mlinarević u razgovoru za Lupigu.
'TOLERANCIJA' U DUBROVNIKU: Zar treba mrziti 'drugoga' samo zato jer se rodio?

'TOLERANCIJA' U DUBROVNIKU: Zar treba mrziti 'drugoga' samo zato jer se rodio?

Ideji Mirka Ilića o "Tolerance Poster Showu" pridružilo se 130 ponajboljih svjetskih dizajnera. Ilić ih je zamolio da na doba rastuće netrpeljivosti odgovore dizajniranjem postera na temu tolerancije. Izložba je dosad bila prikazana u nizu svjetskih gradova, a sad stiže i u Dubrovnik. „Tolerancija je najniža moguća razina pozitivne interakcije među ljudima. Tolerancija ne traži da netko voli sve ostale. Ona traži od ljudi tek toliko da ne povrijede jedni druge, bilo fizički ili verbalno. Tolerancija je samo prvi korak, ali vrlo važan korak“, pisao je o predmetu interesa izložbe njezin idejni pokretač Mirko Ilić. U izjavi kojom je svojevremeno predstavio izložbu on je naglasio da su najčešći razlozi netolerancije pripadnost drugoga "pogrešnom plemenu", "kriva" boja kože, "pogrešna" seksualna orijentacija ili pripadnost drugoga „pogrešnoj religiji“.
VOJISLAV DURMANOVIĆ: A da ja vas nešto pitam!

VOJISLAV DURMANOVIĆ: A da ja vas nešto pitam!

Građani i građanke, pogotovo vi koji se hvalite da prezirete politiku: lako jeste, odgovorno nije. A buntovno - još manje. Vi ste ti koji ste oslonac loših, korumpiranih i banditskih vlasti. To što zovete politikom je vaša odgovornost. Ne samo prema vama samima, već prema društvu, porodici, prijateljima, deci. Vi ste ti koji u svakoj krizi režima svojom arogantnom pasivnošću date mu vreme za predah i oporavak. A da ja vas nešto pitam? Postavite sebi onih osam pitanja i razmislite: ukoliko su vaši odgovori potvrdni, slobodno se prepustite stanju u kome se nalazite. Ukoliko, pak, nisu - moraćemo zajedno na njih odgovoriti. U tome je problem svake revolucije: čim tiranija padne, revolucionari se pokoškaju između sebe, bilo zbog interesa ili ideoloških razlika. Zato je, pored pasivnosti, jednako neodgovorno - biti protiv bez svesti i vizije kakav je novi sistem koga želiš i svet kakvom težiš.
MARŠ NA BERLIN: Primitivno hrvatsko prikrivanje prošlosti

MARŠ NA BERLIN: Primitivno hrvatsko prikrivanje prošlosti

Riječ je o povjesnici à la Radio Erevan: točno je da je stanoviti zločinac (insceniranim) maršem na glavni grad došao na vlast, ali maršem na Rim, ne na Berlin kako to tvrdi Milan Bandić, bio je to Mussolini, ne Hitler kako to tvrdi Bandić, no, godina je ipak točna. S obzirom na poznate povijesne činjenice, naprosto je travestija tvrditi: „Mi ne podižemo spomenik samo žrtvama iz jednog naroda, nego svim stradalima od nacizma, fašizma, pa i NDH-a kada je Jasenovac u pitanju“. Dakako, „pa i NDH“ su ovdje ključne riječi, jer „povijesna potreba i moralni dug hrvatske države“ mogu se - i trebaju - odnositi prvenstveno na NDH, a tek potom na sve ostalo). Hrvatska se politička klasa razvidno muči, ne toliko s prošlošću, pa ni s njezinim uljepšavanjem, koliko s njezinim primitivnim (i najčešće neuspješnim) prikrivanjem. Enormne količine energije potrošene su na to – uzaludno, jer činjenice ipak izviruju „ko miš iz posija“.
GLAS MARGINALIZIRANIH LJUDI I TEMA: Socijalno osviješteni umjetnički projekti

GLAS MARGINALIZIRANIH LJUDI I TEMA: Socijalno osviješteni umjetnički projekti

Ravnopravnost svih ljudi, pravo na dostojanstveno liječenje i starost, ravnomjerna raspodjela resursa te štetnost ideje imovine i posjedovanja, rasvjetljavanje lažne demokracije, sustava moći i odlučivanja, manjine, problem diskriminacije, sloboda govora, ali i briga za okoliš i očuvanje planete te pravo životinja na život i slobodu, sve su to važne teme koje, iako zaslužuju mjesto pod svjetlima reflektora, nerijetko završavaju pod tepihom. Upravo su se spomenute teme, kojima se aktualne političke elite nedovoljno bave, našle u fokusu umjetnosti. Naime umjetnička organizacija ARKTIK - Institut za budućnost za cilj si je postavila istraživanje spomenutih tema i problema. Postavljajući svoje tijelo na scenu i pred kameru te tematizirajući kroz radove ozbiljne društvene teme, umjetnica kristalizira nužnost snažne inkluzije svih “drugačijih”.
IDEOLOŠKI PODOBNA KNJIŽEVNOST: Što veći Srbin, to veći pesnik

IDEOLOŠKI PODOBNA KNJIŽEVNOST: Što veći Srbin, to veći pesnik

Imaginacija književnih kritičara postaje neiscrpna čim se dohvate pisanja panegirika spisateljima čiji su pesnički snovi materijalizovani u obliku mape Velike Srbije. Jasno je da književni kritici u kanon srpske književnosti ubacuju pisce služeći se kriterijumima koji s književnošću nemaju veze, ali su duboko protkani nacionalističkom ideologijom. Što veći Srbin, to veći pesnik – tako glasi osnovno poetičko načelo; srbovanje je postalo osnovni kvalitet književnog dela. Uzalud su mrčili hartiju i grabili se za ovozemaljske počasti, njihove nacionalne žice, biće predati zaboravu na čuvanje. Kome to izgleda neverovatno, neka zaviri u neku istoriju sovjetske književnosti. Ili neka pročita poemu „Nemačka“ Hajnriha Hajnea u kojoj se veliki nemački pesnik obračunava sa pesnicima nacionalnog kiča iz svoje epohe, pa nek vidi šta je ostalo od njih. Ništa, osim Hajneove poeme.
HRVATSKA ULOGA U AFGANISTANU: Čišćenje nagomilanih američkih govana

HRVATSKA ULOGA U AFGANISTANU: Čišćenje nagomilanih američkih govana

Nalazimo li ikakav viši društveni smisao iza pogibije hrvatskog vojnika Josipa Briškog u Afganistanu prošli tjedan, ili je riječ isključivo o jednoj obiteljskoj tragediji? O tragediji jedne obitelji, dakle, svakako i prijatelja te kolega poginulog. Otprilike bi se baš na to pitanje, naime, dalo svesti ono što je o čitavom slučaju javno napisano i rečeno u Hrvatskoj ovih dana. Pa, da vidimo kako je sve na njega odgovarano. A odgovarano je svakojako i svašta. Ali prije svega treba reći da se svrstavamo među one koji misle da generalnog smisla ovdje ima – najviše u činjenici da smo uopće počeli o tome sricati neka pitanja. Ipak je to prvi ljudski gubitak hrvatske vojske u inozemstvu, bar od vremena njezina ratovanja u Bosni i Hercegovini prije dva i pol desetljeća. Pritom sami sebi dugujemo odgovore još iz onog doba. No manimo se za ovu priliku BiH, da ne prokližemo daleko izvan gabarita medijskog teksta, nego se vratimo lijepo našem Afganistanu.
IZNAD PROFITA: U vrijeme jurnjave za novcem, oni su dali prednost humanosti i besplatno dovode ljude na more

IZNAD PROFITA: U vrijeme jurnjave za novcem, oni su dali prednost humanosti i besplatno dovode ljude na more

U doba godišnjih odmora, kada smo, iz dana u dan, bombardirani informacijama o vrtoglavo visokim cijenama na jadranskoj obali, i sama riječ „besplatno“, u kontekstu ljetovanja, zvuči poput znanstvene fantastike. Upravo stoga, vijest o jednoj plemenitoj akciji, kojom će se osigurati potpuno besplatan boravak na moru za obitelji i djecu iz Slavonije, od kojih mnoga još nikada nisu vidjela more, došla je kao pravo osvježenje. Iza čitavog ovog, hvalevrijednog projekta stoji turistička agencija iz Omiša, Via check-in. "Ove godine organiziramo prva ljetovanja na području omiške rivijere, u trajanju od po tjedan dana, za obitelji iz Novske i to u razdoblju od 31. kolovoza do 26. listopada. Želja nam je da, zajedničkim snagama s našim partnerima, za obitelji iz Slavonije, osim besplatnog smještaja, osiguramo i besplatan prijevoz i hranu“, kažu nam iz omiške turističke agencije.
BREAKING BRAIN: Velika rekonstrukcija ministra Radmana

BREAKING BRAIN: Velika rekonstrukcija ministra Radmana

Prema ponašanju premijera i smijenjenih ministrica i ministara, osnovna namjera Plenkovićeve rekonstrukcije Vlade nije da se HDZ-ovi grijesi speru, nego da HDZ bude sve savršeniji, dok pleonazam najidealniji više ne bude pleonazam, nego hrvatska politička stvarnost. Paradoksalno, za ostvarenje tog sna potreban je ešalon skoro potpunih anonimaca, pošto su udarne ekipe Tuđmanovih, Sanaderovih, Kosoričnih, Karamarkovih i Plenkovićevih kadrova preko glave zatrpane blatom kriminala ili su u svađi s premijerom. No, sad se postavlja pitanje što su ti tihi i samozatajni ljudi zadnjih dvadeset-trideset godina radili u HDZ-u? Zašto su ostali u stranci otimača državnih resursa? Ako su toliki stručnjaci – pola ih je doktorica i doktora znanosti – zašto su dugo podnosili loš položaj u predatorskoj hijerarhiji? Jesu li bili uzorni korisnici nižih stranačkih beneficija? Kako se HDZ može regenerirati uz pomoć vlastitih degeneriranih snaga?
TAKSI HOROR: Što se još treba dogoditi da netko napokon reagira?

TAKSI HOROR: Što se još treba dogoditi da netko napokon reagira?

O itekakvo je to sranje ako prođete pokraj autobusne stanice u Vukovarskoj i pogledate sve svijeće upaljene za nedjelju u kojoj je život izgubila 26-godišnja djevojka iz Splita, ni kriva ni dužna. Čekala je autobus. Udarac je bio tako silovit da su se stanari prenuli u neboderima dvjesto metara udaljenim od događaja. Zato jer je taksist je prošao kroz crveno, zato jer radi tri posla, a taksira noću da popuni proračun. Tko je zapravo debil u ovoj tužnoj priči? Debili smo svi mi građani Splita koji trpimo iz dana u dan sve te debile, samozvane taksiste koji prolaze kroz crveno, jure kao pomahnitali po Splitu iz dana u dan i nikog od nadležnih za to nije briga! Što dovraga radi naša slavna policija? Što naš još slavniji gradonačelnik? Što se još treba dogoditi u ovom nesretnom gradu da institucije odrade svoj posao? To da neki debil koji je na automobil stavio oznaku taksist pomete restoran pun ljudi?

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije