IVICA OSIM O RATU: U vrijeme kad svijet poludi, kad ljudi podivljaju...

IVICA OSIM O RATU: U vrijeme kad svijet poludi, kad ljudi podivljaju...

„Najgora vijest koja mi je stigla iz Sarajeva je kad su mi javili da je ubijen Sulejman Kulović koji je igrao u Željezničaru. Suljo je bio duša od čovjeka, ne bi nikog pipnuo, a ubili ga. Ali eto, takav je rat. Dovoljno je kad saznaš da su ubili dijete u majčinom naručju. I to snajperista koji vidi sve. Znači ciljano gađa i ubije dijete. To je vrhunac. Kad to doživiš pitaš se ko su ljudi s te strane koji mogu tako nešto učiniti. Tu obično poludiš. Ako je još neko koga poznaješ, onda ti bude još teže…Jedino što me spašavalo u to vrijeme je kad smo igrali utakmicu. Posvetiš se tome, misliš o utakmici“, piše slavni nogometni trener i jedna od jugoslavenskih nogometnih ikona Ivica Osim Švabo - trener koji je raspad Jugoslavije dočekao na kormilu njezine nogometne reprezentacije. Ovaj tekst napisao je kao predgovor knjizi "Djetinjstvo u ratu", Jasminka Halilovića, iznoseći svoja sjećanja na ratove s početka devedesetih, točnije na razdoblje opsade Sarajeva.
INICIJATIVA MLADIH STUDENTSKOM DOMU: „A sad prikažite i film o zločinima zbog kojih je Kordić osuđen“

INICIJATIVA MLADIH STUDENTSKOM DOMU: „A sad prikažite i film o zločinima zbog kojih je Kordić osuđen“

Sinoć je u zagrebačkom Studentskom domu Stjepan Radić, popularnoj Savi, osuđeni ratni zločinac Dario Kordić održao predavanje. Kino Forum bilo je ispunjeno uglavnom mladim ljudima, a uz Kordića je na pozornici bio i kontroverzni svećenik don Damir Stojić koji je osuđenog ratnog zločinca usporedio sa Svetim Pavlom. Na ugošćavanje osuđenog ratnog zločinca u prostorijama Studentskog doma, reagirala je danas Inicijativa mladih za ljudska prava, uputivši otvoreno pismo Boženku Ćosiću, upravitelju Studentskog doma Stjepan Radić. U otvorenom pismu Ćosića su iz Inicijative pozvali da na skorašnju obljetnicu masakra u Ahmićima na istom mjestu prikažu film „Zločini pred Tribunalom – Srednja Bosna“ u produkciji Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju koji se bavi upravo zločinima zbog kojih je Kordić osuđen. Evo i što su sve napisali upravitelju.
ZBOG 20.000 KUNA: Kad neće hrvatske institucije, borbu za očuvanje supova na Kvarneru financirat će Nijemci?

ZBOG 20.000 KUNA: Kad neće hrvatske institucije, borbu za očuvanje supova na Kvarneru financirat će Nijemci?

Iako su dr. sc. Goran Sušić i njegov tim najuspješniji na svijetu u prstenovanju bjeloglavih supova, u Hrvatskoj ni za stručnjake, ni za ugroženu vrstu, nema previše sluha, pa na spas projekta poziva, vjerovali ili ne, njemačka turistička agencija apelirajući na njemačke građane da financijski podrže trud za održanje ove životinjske vrste u Hrvatskoj. Gotovo sve hrvatske institucije odbile su zahtjev za sufinanciranjem udruge Grifon koja već tridesetu godinu prstenuje supove na Kvarneru. „Ove godine, nakon punih 29 godina prstenovanja supova, može se dogoditi da, zbog nedostatka novca, projekt više nećemo moći nastaviti“, kaže za Lupigu ogorčeni Sušić. Stvar je tim gora što za funkcioniranje ovog projekta nisu potrebna neka nedostižna sredstva, već samo 20.000 kuna. Sušić napominje i kako se svih ovih godina, osim izostanka podrške institucija, suočava i s velikom dozom licemjerja i štetnog neprofesionalizma.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Lidije Deduš

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Lidije Deduš

Lidija Deduš novo je ime na ovdašnjoj književnoj sceni. Kaže kako joj u djetinjstvu i mladosti poezija nije bila draga, čak štoviše bila joj je mrska, a onda su se stvari promijenile.„Aktivno sam počela pisati tek s 36 godina, što je prilično kasno za pisanje poezije, i u prvim pjesmama koje sam napisala bavila sam se, više-manje, introspekcijom, unutarnjim poretkom stvari, a kroz pisanje sam pokušavala napraviti red u tom 'ćušpajzu' koji se krčkao otprije“, reći će na lanjskom KaLibar bestivalu. Rođena je u Banjaluci, odrasla u Sarajevu, a danas živi u Varaždinu. Svoje pjesme i kratku prozu objavljivala je u časopisima i književnim web portalima u regiji. Autorica je zbirke poezije „Apatridi i ostale čudne ličnosti“ koja je prošle godine pobijedila na natječaju beogradske izdavačke kuće Treći trg za najbolju prvu neobjavljenu zbirku pjesama.
„ONI“: Lica izbjeglica među nama

„ONI“: Lica izbjeglica među nama

Goleme fotografije lica izbjeglica danas su postavljene u središtu Zagreba. Na fotografijama su novi građani Zagreba, četvero izbjeglica iz Sirije, Iraka i Irana, koji su ovdje stigli u potrazi za novim i boljim životom. Njihove portrete snimile su poznate zagrebačke fotografkinje i fotografi - Ana Opalić, Mare Milin, Stanko Herceg i Ivan Posavec. Izložba na otvorenom, „Oni/They“, prateći je dio predstojećeg Festivala tolerancije, koji će se ove godine održati od 7. do 13. travnja. Fotografije su postavljene na Trgu bana Jelačića, Cvjetnom trgu, ispred Hrvatskog narodnog kazališta i na Tomislavcu, a izložba je inspirirana projektom Studio Aleppo, „Picturing (new) European citizens“. Jedno od lica s fotografija pripada Tonyju, mladiću iz Sirije. Pogodilo se da je Tony baš na današnji dan prije tri godine stigao u Hrvatsku.
FRA DRAGO BOJIĆ O BLEIBURGU: Ne može se istodobno klanjati Bogu i Poglavniku

FRA DRAGO BOJIĆ O BLEIBURGU: Ne može se istodobno klanjati Bogu i Poglavniku

Mnogi u austrijskoj crkvi nisu shvaćali u to vrijeme da se ne mogu povezivati nacistička ideologija i kršćanska vjera, da se ne može klanjati i Bogu i Führeru i da se ne može istodobno uzvikivati Heil Hitler i Grüß Gott! Prevedeno u naš crkveni i politički kontekst, to bi značilo da se ne može istodobno klanjati Bogu i Poglavniku, nazdravljati Hvaljen Isus i uzvikivati Za dom spremni! Umjesto da zabrana obilježavanja bleiburške komemoracije bude povod hrvatskim biskupima da konačno preispitaju način na koji se održava komemoracija, oni optužuju crkvu u Koruškoj „da ne poštuje žrtve i da je izgubila osjećaj za patnju nedužnih“, čime izjednačavaju sve bleiburške žrtve, iako njihove krivnje, odgovornosti i nedužnosti ni u kom slučaju nisu iste niti ih se može staviti u istu misnu nakanu.
ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

Na tribini „Mržnja i likovni izričaj“, sedmoj iz ciklusa „Zašto se mrzimo?“, sudjelovao je i karikaturist Nik Titanik koji je otkrio kako se karikaturom počeo baviti da bi ukazao na loše pojave u društvu. No, upravo zbog toga doživio je mržnju usmjerenu prema njemu kroz prijetnje i bušenje guma na automobilu. U grafičkom dizajnu izražavanje nije direktno primjetno, a češće se javlja u grafitima, rekao je povjesničar umjetnosti i grafički dizajner Dejan Kršić. “Najbliže tome su ratni i politički plakati, ali i tu se obično negativna osjećanja prema nekome ili nečemu drugom, pokušavaju upakirati kao pozitivna osjećanja prema vlastitoj strani, npr. ljubav prema domovini, zaštita bližnjih i slično”, naglasio je Kršić. Kao primjer naveo je agitacijske plakate od početka 20. stoljeća do danas te antisemitske plakate iz Drugog svjetskog rata.
POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

„Stabla, koje tu raste barem osamdeset godina, više neće biti“, zadnje su riječi koje se čuju na video snimci koju je glazbenik Darko Rundek postavio na svojoj Facebook stranici, a kojom upozorava kako stabla koje je "kao slavoluk" stajalo na ulazu u zagrebačku Kinoteku više nema. Video počinje uz zvonjavu crkvenih zvona, a uz ono što je od stabla ostalo – veliki panj – Rundek i troje njegovih prijatelja zapalili su svijeću. „Posjekli su ga zbog toga što je malo diglo asfalt ovdje“, govori Rundek pokazujući na Kordunsku ulicu i objašnjavajući kako je stablo stajalo kao slavoluk na ulazu u Kinoteku. Kaže i da će štetu koje je napravilo korijenje stabla komunalne službe ionako morati popraviti.
TRULI TEMELJI: Nije to priziv savjesti, to je kukavička sramota

TRULI TEMELJI: Nije to priziv savjesti, to je kukavička sramota

Nema većeg licemjerja nego kada se čovjek poziva na Boga. Kada sebi ne daje za pravo da odlučuje i da ima izbor, nego se kukavički ogradi iza božjeg zakona. Božji zakoni upisani su u ljudska srca, a ne u preporuke kojih se slijepo treba pridržavati. I svaki sud, svaki priziv savjesti mora biti utemeljen na toj činjenici. Vjerujete li vi zaista da se kod „priziva savjesti“ u Hrvatskoj, liječnici i liječnice, primalje i anesteziolozi zbilja vode svojim vjerskim uvjerenjima? Jedini priziv savjesti u slučaju mlade pacijentice u dubrovačkoj bolnici, jedini priziv savjesti koji su imali anesteziolozi koji su dopustili da se ta nesretna djevojka izmrcvari te da joj se medicinski zahvat, odnosno pobačaj, izvede na živo, bio je i ostao strah.
VIDEO: Zagrebački solisti na aerodromu izvadili instrumente i koncertom iznenadili putnike

VIDEO: Zagrebački solisti na aerodromu izvadili instrumente i koncertom iznenadili putnike

Prizori koje smo navikli gledati u viralnim video snimkama sa svjetskih aerodroma i kolodvora, odigrali su se danas i u zagrebačkoj zračnoj luci. Tamo su putnike iznenadili Zagrebački solisti, kratkim, ali impresivnim nastupom prije nego li su otputovali u Južnu Koreju. Ovaj aerodromski nastup, na kojem su putnici imali iznenadnu priliku poslušati djela Mozarta, Boccherinija i Piazzolle samo je jedan u nizu koncerata na neobičnim lokacijama kojima Zagrebački solisti, pod nazivom „Dar Zagrepčanima“, obilježavaju 65 godina od prvog koncerta ove glazbene institucije u bjelovarskoj sinagogi. U siječnju su tako upriličili koncert na zagrebačkoj tržnici Dolac, a u veljači u vrevi Importanne centra.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

  2. TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

    30.04.2019.

    Nataša Škaričić

    TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

  3. DAN SPASENJA: Suze Sheryl Crow i glas Johnnyja Casha

    30.04.2019.

    Ahmed Burić

    DAN SPASENJA: Suze Sheryl Crow i glas Johnnyja Casha

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije