Baš na dan rođena Bojana Tončića, 7. maja, kako su nakon komemoracije, godinu dana ranije obećale, Žene u crnom su uz pomoć prijatelja, objavile još jednu zbirku tekstova Bojana Tončića. I ova, kao i prva, koja se zove „Krivo srastanje“, ima pop-kulturnu referencu – „Sam na ulici“. Svi tekstovi u knjizi su stvarani posljednjih deset godina Bojanovog života, među kojima su i oni koje je pisao za Lupigu. Govoreći o Bojanu i njegovim tekstovima Dragan Stošić, novinar, ali i Bojanov prijatelj, naglasio je da je Bojan živio u crno-bijelom sistemu, kao da nije dozvoljavao ništa što je sivo. „Većina ljudi u ovoj zemlji voli da pliva u sivom, odnosno da se ne opredeljuje. Bojan je bio vrlo opredeljen. Onaj ko je bio zao i loš, taj je bio zao i loš bez ikakvih primesa, bez mogućnosti da uradi nešto i da promeni mišljenje, kao što je na drugoj strani masa ljudi i događaja koji su njemu značili nešto svetlo i nešto što njegovom životu daje posebnu vrednost“, objasnio je Stošić.

Studenti koji su odbijali prijedloge o privremenoj vladi do jučer su bili predmet žestokih napada tzv. građanskog sloja, drugosrbijanske profilacije, koji pobunu želi svesti na onu protiv nedemokratskog autoritarnog režima, kao devijacije od ideala liberalne demokracije. Drugosrbijanci nisu u stanju procesuirati koncept po kojem bi pobuna bila protiv nje same, kao sistema, a Vučićev režim upravo reprezentativno ostvarenje tog sistema na kapitalističkoj periferiji (nikakva devijacija). Proglašavaju imperativnost rješenja koje nazivaju "političkima" kao šifrom za redukciju politike na onu unutar liberalno-demokratske paradigme. Živciraju ih studenti kad ne shvaćaju da se radi o ekspertskoj/prelaznoj vladi kao Jedinom Rješenju političke krize i umjesto toga mobiliziraju direktno-demokratske metode istupanja politike izvan važeće paradigme.

Solun, Lisabon, Malaga, Porto, Bilbao - što je zajedničko ovim gradovima? Riječ je redom o gradovima koji su brojem stanovnika manji od Zagreba, a imaju metro. Zašto u Zagrebu vlada „takav provincijski mentalitet da ne možemo razmišljati o metrou ili gradskoj željeznici“, jedno je od pitanja postavljenih na predavanju arhitektice i urbanistice Dinke Pavelić koje je održano u prostorijama Društva arhitekata Zagreba. Postoji neka vrsta političkog konsenzusa da je Zagreb premali za gradsku željeznicu ili metro (metro zapravo jest gradska željeznica - ne podrazumijeva nužno da vlak ide ispod zemlje, pogotovo ne cijelo vrijeme). Dojam je da je jedan od ciljeva ovog predavanja bio da nas malo “prodrma” i potakne da mislimo ambicioznije. Za vrijeme predavanja među publikom više su puta izbile živahne rasprave, a bilo je i brojnih zanimljivih komentara i pitanja.

Donosimo sažetak predizborne debate “Otpad, promet, zrak – kako riješiti glavne probleme Zagreba” koja se, u organizaciji Klimatskog portala, održala ovog ponedjeljka u velikoj dvorani HUB-a 385 u Zagrebu. Cilj debate bio je potaknuti raspravu o zagrebačkim komunalnim temama koje Klimatski portal smatra najvažnijim: gospodarenju otpadom, prometu i kvaliteti zraka. Diskusiji su prisustvovali Renato Petek, Pavle Kalinić, Tomislav Medak i Milivoj Špika, dok se predstavnici HDZ-a i liste kandidatkinje Marije Selak Raspudić na poziv za debatu nisu odazvali. Obzirom da su se svi kandidati na listama politički aktivirali slobodnom voljom, očito im ne manjka ambicije da vode najveći hrvatski grad i centar ekonomskog, političkog i kulturnog života. O kompetencijama i spremnosti da se suoče s problemima, koje kompleksni sustav poput milijunskog grada nosi, prosudite pak iz njihovih stavova.

„Građani Zagreba, Narodnooslobodilačka vojska ulazi u grad Zagreb. Povucite se u svoje domove i nemojte izlaziti van jer neprijatelj u povlačenju odvodi taoce, ubija i zlostavlja. Sačekajte naše jedinice dok dođu i ne pruže vam potpunu sigurnost i slobodu”, riječi su prve službene obavijesti građanima Zagreba koju je 8. svibnja 1945. godine preko odašiljača na Bundeku pri ulasku Druge armije JA, uputio kapetan Drugog bataljona 21. slavonske brigade, 28. slavonske divizije Jure Devčić. Točno na 80. godišnjicu oslobođenja Zagreba, Mreža antifašistkinja Zagreba sve nas poziva na 11. Trnjanske kresove kojom će se, od 14 sati kod Mosta slobode, obilježiti konačni poraz fašističkog režima. Četvrtina tadašnjeg Zagreba, otprilike 50.000 njegovih stanovnika, sudjelovalo je u Narodnooslobodilačkoj borbi. Oko 20.000 njih nikada nije doživjelo slobodu za koju su se borili.

Teško je naći lijepu riječ za RTS, ali dokumentarni film „Sav taj pank“, koji je 2023. godine producirao kulturno-umjetnički program ove javne televizije vrijedi pogledati. Djelo scenarista i redatelja Slobodana Simojlovića, kako kaže jedan od komentatora na službenom YouTube kanalu, predstavlja putokaz kako treba izgledati svaka emisija RTS-a jednom kada tamo bude manje Vučića, a više panka. Svaki rad podložan je kritici pa će se zasigurno naći pokoja i za ovaj. Ipak, dojma smo kako je, usprkos svemu, riječ o jednom od najkompletnijih dokumentaraca o panku na ovim prostorima do danas. Pank je možda i mrtav, ali valovi koje je za sobom ostavio natapaju nove generacije, produbljuju urbane legende, egotripove i mitove ... Međutim, samo njegovo postojanje i posljedice u amanet nam ostavljaju jednostavnu misao - autoritet i društvene norme treba preispitivati.