SOLIDARNOST IDE DALJE: Dirljiva priča koju je na svoj 101. rođendan pokrenula velika Desa Baković

SOLIDARNOST IDE DALJE: Dirljiva priča koju je na svoj 101. rođendan pokrenula velika Desa Baković

Rijetki su ljudi poput Dese i Jerka Bakovića. Proslavljajući svoj 101. rođendan Desa Baković je u travnju još jednom pokazala svoju ljudskost, osobinu koja ju je pratila cijeli život. Naime, na taj je dan donirala obiteljski stan vrijedan 600.000 kuna kako bi se s tim sredstvima stipendiralo školovanje siromašne djece iz nerazvijenih sredina. „Sredstvima koja je poklonila Desa Baković trenutno se financiraju potrebe 31 djeteta, a djeca dolaze većinom iz sela i općina na Kordunu i Baniji“, objasnit će nam Ivan Blažević, tajnik zaklade Solidarna u sklopu koje djeluje i Fond Desa i Jerko Baković. Životi ovo dvoje supružnika bili su obilježeni humanošću. Za vrijeme rata Desa i Jerko Baković, inače brat slavnih heroina Rajke i Zdenke Baković koji je također zajedno sa sestrama djelovao kao komunistički ilegalac tijekom Drugog svjetskog rata te kasnije bio zarobljen u jasenovačkom logoru, učestalo su slali humanitarnu pomoć u zaraćena područja
NA LOŠEM TRIPU: Bosanskohercegovačko društvo ima kolektivni PTSP

NA LOŠEM TRIPU: Bosanskohercegovačko društvo ima kolektivni PTSP

Kad je nedavno pukla saradnja između dnevnog lista Oslobođenje i Borisa Dežulovića, namjerno ne navodim niti jednu referencu na veliko ime Oslobođenja i veliko ime Borisa Dežulovića – jer ko to ne zna, ovaj tekst ionako nije za njega – digla se digitalna armija komentatora da lajka i komentariše, zgražavajući se nad takvim činom. Po tome pamtimo ovaj razlaz jer izvornog teksta, kao uzroka za prekid saradnje, jednostavno nema. Napisao Dežulović članak, komentarišući nešto i nekako (al' eto preturamo nekako, što bi rekao jedan džingl iščezlog sarajevskog eFM radija) nedavno masovno događanje u Sarajevu – tom multinacionalnom i civilizacijskom središtu svijeta i univerzuma. Uz dužno poštovanje Dežuloviću, mene uopšte ne interesuje šta tamo piše, niti želim da mi to na san dolazi.
AUTORI FILMA "VIVA LUDEŽ": Feral je doista prosvjetiteljski projekt

AUTORI FILMA "VIVA LUDEŽ": Feral je doista prosvjetiteljski projekt

Ovoga tjedna navršit će se točno deset godina kako je upokojen Feral Tribune, list kojeg mnogi do dana današnjeg nisu prežalili, iako je većina autora koji su svakoga tjedna revno punili stranice Ferala i dalje novinarski aktivna. O popularnosti Ferala toliko godina nakon njegova gašenja najbolje govori i činjenica da je knjiga Borisa Pavelića, „Smijeh slobode“, nedavno doživjela i svoje četvrto izdanje. Ono će danas biti predstavljeno u Zagrebu, u kinu Europa, zajedno s filmom „Viva ludež: Razgovor s trojicom od Ferala“ i ne sumnjamo da će se u najboljem zagrebačkom kinu večeras tražiti mjesto više. Tim povodom razgovarali smo s autorima filma, Marinom Banićević i Sašom Stanićem, koji kažu kako njihov film zapravo nije klasični dokumentarac. "Feral svima onima koji nisu upali u zamku novostečenih sloboda i nacionalizama, bio neumorni iscjelitelj i doslovno svjetlo s cerekom i porugom upereno u ljudsku glupost, pokvarenost i pohlepu", kažu nam u razgovoru.
BUDUĆNOST ZAKOVANA U PROŠLOSTI: Grad koji postaje muzej

BUDUĆNOST ZAKOVANA U PROŠLOSTI: Grad koji postaje muzej

Diskriminacija je prisutna i na ulici. Ona nepodnošljiva, prešutna. Neshvatljivo je gledati one koji sjede po lokalnim ugostiteljskim objektima dok pored njih prolazi kolona u tišini. Majke, očevi, braća, sestre... Kod njih čak ni najmanji znak neprijatnosti nije prisutan. Tako je i ove godine u Prijedoru obilježena godišnjica početka stradanja nesrpskog stanovništva. U sjećanje na ubijenu djecu 102 trake omotane su oko stupova gradskog mosta. "Grad je danas potpuno drukčiji, došli su ljudi čija sjećanja niti ne dosežu užase koje su pohodile Prijedor prije četvrt stoljeća. Teško je govoriti o otvorenosti u momentu kada se odavde masovno odlazi, Prijedor je grad odlazećih, sve stariji, sve zagušeniji ... Čak mi se čini da mladim ljudima koji odlaze nije više važna interpretacija dogođenog, nego bijeg od nje", kaže nam Darko Cvijetić, glumac, pjesnika i režiser lokalnog kazališta, čovjek na čijoj se antiratnoj poeziji čak i magistriralo.
SLUČAJ KOJI MOŽE PROMIJENITI STVARI: Ustavni sud održao lekciju DSV-u, tijelu koje imenuju hrvatske suce

SLUČAJ KOJI MOŽE PROMIJENITI STVARI: Ustavni sud održao lekciju DSV-u, tijelu koje imenuju hrvatske suce

Sporni natječaj Državnog sudbenog vijeća (DSV) koji je prošle godine, zbog niza nelogičnosti, u pravosudnim krugovima podigao veliku prašinu, dobio je i svoj epilog u vidu dvije odluke Ustavnog suda, u kojima je Ustavni sud održao lekciju DSV-u, tijelu koje odlučuje o imenovanjima i razrješenjima sudaca, a koje je već niz godina poprište raznih skandala. Cijela saga počela je nakon što je DSV prošle godine sutkinju Anu Jeleč Pecirep imenovao na Kazneni odjel Županijskog suda u zagrebu, suda na koji redovno stižu najzahtjevniji sudski slučajevi u Hrvatskoj, iako se ona na natječaju uopće nije prijavila za Kazneni nego za Građanski odjel. Nakon niza primjedbi sudaca koji su se kandidirali na tu poziciju, DSV je odbio poništiti to imenovanje već je kandidata uputio da „pravnu pomoć“ potraže na Ustavnom sudu. Suci su poslušali ovaj „savjet“ te je Ustavni sud zaprimio niz tužbi, i to ne samo zbog jednog imenovanja.
KAKO SAM SPRJEČAVAO PROGON PEDOFILA: Dječja guza ne smije stajati na putu u hrvatski raj

KAKO SAM SPRJEČAVAO PROGON PEDOFILA: Dječja guza ne smije stajati na putu u hrvatski raj

Malobrojne tvrdokorno sumnjičave sam torpedirao izjavama da kampanja o svećeničkoj pedofiliji nalikuje onima kroz koje su prošle Amerika i Irska, i kroz koju upravo prolazi Čile, a sve te kampanje završile su gubljenjem utjecaja koju je Katolička crkva imala u društvu. Želimo li zaista Hrvatsku u kojoj Crkva neće biti slušana, u kojoj će biti marginalizirana kao neka sekta? Na mogućnost da se "Crkva" tretira kao "sekta" mislio sam da "dobar katolik" mora reagirati užasom. I doista, manji broj onih koji se jesu probili i do "za pedofiliju" bio je brzo poražen mojom argumentacijom pa bi potpisali još sretniji jer su njihove dvojbe razriješene – za viši cilj mora se podnijeti i neka žrtva. A u čemu je sama srž katoličanstva ako ne u "žrtvi"?! Dječja guza ne smije nam stajati na putu u hrvatski raj!
VEĆI OD ŽIVOTA: „Vratio sam se da ne umrem u Americi k'o kuhar, nego ovdje kao pisac“

VEĆI OD ŽIVOTA: „Vratio sam se da ne umrem u Americi k'o kuhar, nego ovdje kao pisac“

Dario Daco Džamonja. Nekoć smo na ovim stranicama nedjeljom objavljivali njegove priče, kako bismo velikog sarajevskog majstora kratke priče približili novim generacijama čitatelja. Naravno da Džamonji takva pomoć nije bila potrebna, njegove priče putovale bi i bez nas, kako su putovale i do sada, vlakovima, autobusima, avionima, elektroničkom i običnom poštom. Dario Džamonja bio je veći od života, iako ga je ovaj tukao svih dvanaest rundi, dugo i monotono. Pisac je na koncu iz ringa izašao kao pobjednik, njegove priče nadživjele su život, nove generacije čitatelja o njemu govore s ushićenjem, jer, kako je to svojedobno napisao Miljenko Jergović, nitko bolje od Džamonje nije znao opisati svoje muke. Ako se tako može reći, na koncu se isplatilo: Dario Džamonja upisao se u panteon (ne)moćnih sarajevskih bogova. Pred vama je kratka priča o njemu.
SAMO KURBIN SIN: Grad kojeg je Smoje napravija velikin danas ne želi njegove knjige

SAMO KURBIN SIN: Grad kojeg je Smoje napravija velikin danas ne želi njegove knjige

Uvik san se pita šta je to Smoje toliko grubo učinija ton svitu? Čime je uvridija svoj Split? Jer je pisa ono šta misli? A kako se drugačije more pisat? Taj nesritni grad nikad ustvari i nije bija velik, baš po ničemu, a velikin ga je napravija Smoje. Toliko velikin, da i dan danas ljudi misle kako smo mi iz Splita nešto posebno. Kako se uvik bunimo, dižemo revolucije, kako se ne more ubit dišpet u nama i kako smo mi Splićani u svemu posebni. Danas je Split svome Smoji da zadnju uvridu. Knjigu koja krasi izloge knjižara odbili su stavit u knjižnice. Smoje nije za neku novu dicu koja stasaju u mom gradu. Smoje i mrtav im smeta. Ka šta smeta svom Splitu. Jer mu je jedini zna istinu kazat u lice. Jer mu se jedini zna „narugat“, jer mu je jedini bija toliko velik i toliko ga zadužija, da su ga morali živoga maknit iz svoga života. Smoje je kurbin sin, a Feral šaka u oko.
UZ ZAVRŠETAK ZAGREBAČKE SEZONE: Od klasike do suvremenog pisma

UZ ZAVRŠETAK ZAGREBAČKE SEZONE: Od klasike do suvremenog pisma

U osam-devet minuta publika će saznati da je u predstavi riječ o ženi, zove se Branka, doputovala je iz Bosne u Zagreb, u potrazi za poslom, kojeg tamo nije uspjela naći, jer je „krive“ nacionalnosti, nije naime pripadnica većinskog naroda i prepreke da se zaposli gotovo su nepremostive… Preostalo vrijeme predstave što se igra oko 80 minuta, na pozornici svjedočimo njenom bezuspješnom pokušaju da taj naum ostvari ovdje, u Hrvatskoj, ali i brojnim gorkim, smiješnim, trpkim i nevjerojatnim epizodama, anegdotama, pojavama i scenama iz hrvatske svakodnevice, tu, pokraj nas, koje često ne vidimo ili se pravimo da ih nismo opazili: govoru mržnje, zastranjenjima kada je u pitanju „kriva“ nacionalnost, konkretno Srbi, ili netko tko je drugačiji, recimo gay, malim zluradostima i pakostima koje svakodnevno činimo jedni drugima…
DAN ODLUKE: Hoće li katolička Irska još jednom okrenuti leđa Crkvi?

DAN ODLUKE: Hoće li katolička Irska još jednom okrenuti leđa Crkvi?

Pitanje abortusa u Irskoj je stvar oko koje donedavno ljudi uopšte nisu hteli da govore. Još prošle godine, kada sam za Lupigu počeo da pravim pripremu za ovaj tekst trebalo mi je nekoliko nedelja samo da shvatim da ću jako teško naći sagovornicu na tu temu. „Ovde je to jedna velika, 'no-no' stvar. Užasna dogma o kojoj se ne govori“ - rečeno mi je. Da bi se razumela dubina problema treba se za trenutak vratiti u prošlost. Naime, od kada je 1983. godine Irska uvela osmi amandman u svoj Ustav, irske žene su ostavljene bez ikakve mogućnost da prekinu trudnoću. Slučaj koji je to promenio je slučaj četrnaestogodišnja devojčica zatrudnela posle brutalnog silovanja i nije imala pravo na abortus. Prema postojećem zakonu, žena koja izvrši pobačaj, isključujući situacije u kojima je to dozvoljeno, može biti kažnjena i do 14 godina zatvora.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Nevidljivi plamen

    21.09.2018.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Nevidljivi plamen

  2. PRŽENJE MOZGA: A ti? Za šta živiš?

    04.09.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: A ti? Za šta živiš?

  3. SAVRŠENA UVERTIRA ZA NOVI PAKAO: Devedeset i druga vratit će se opet

    26.08.2018.

    Faruk Šehić

    SAVRŠENA UVERTIRA ZA NOVI PAKAO: Devedeset i druga vratit će se opet

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije