kolekTIRV: „Transfobni obrasci pogađaju širi spektar žena“

kolekTIRV: „Transfobni obrasci pogađaju širi spektar žena“

U sve većem broju zemalja sport postaje poprište sukoba oko prava transrodnih i rodno varijantnih osoba. Sudjelovanje trans osoba u sportu je iznimno kontroverzna tema. Nerijetko i oni koji deklarativno podržavaju trans prava povuku crtu upravo kod sporta, tvrdeći da je, primjerice, sudjelovanje trans žene na nekom natjecanju nepravedno prema cisrodnim sportašicama. Diana Avdić, izvršna koordinatorica kolekTIRVa, udruge za prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba, podijelila je s nama svoje mišljenje o ovoj temi. Razgovor smo vodili povodom novog projekta u kojemu udruga sudjeluje, a koji za cilj ima promicanje inkluzije trans i nebinarnih mladih u sportskim aktivnostima.
ORUŽJE MOĆI: Reakcija feministkinja na seksualno uznemiravanje ročnica

ORUŽJE MOĆI: Reakcija feministkinja na seksualno uznemiravanje ročnica

Dok se užurbano priprema veliki vojni mimohod u povodu 30. obljetnice „Oluje“, Ministarstvo obrane moralo je reagirati na slučaj seksualnog uznemiravanja unutar Hrvatske vojske. Kako su prije nekoliko dana mediji kratko izvijestili, dočasnik HV-a udaljen je iz službe nakon što je prijavljen da je početkom srpnja seksualno uznemiravao dvije ročnice u vojarni 123. brigade HV-a u Požegi. Događaj je potvrdilo i samo Ministarstvo obrane, a dočasnik je nakon ispitivanja udaljen iz službe te je prijavljen stegovnom sudu, uz podnošenje optužnog prijedloga. Tim povodom reagirale su Antiratne feministkinje, koju je osnovala grupa žena prvenstveno s ciljem borbe protiv rata i militarizacije društva, ali i nacionalizma, seksizma, ageizma i svih oblika nasilja, diskriminacije i isključivosti. „U jeku opće militarizacije društva, kao feministkinje upozoravamo da je militarizacija jedan od mehanizama koji etabliraju patrijarhalnu moć", poručuju.
VIRTUALNI ARHIV: Kako su Nesvrstani stvarali mostove, a ne zidove

VIRTUALNI ARHIV: Kako su Nesvrstani stvarali mostove, a ne zidove

Suprotno položaju koji ima danas, Hrvatska se kao dio bivše države mogla podičiti većom geopolitičkom relevantnošću. Iako to iskustvo ne seže daleko u prošlost, u hrvatskom javnom diskursu čini se zaboravljenim. Štoviše, jugoslavensko "NE" Staljinu 1948. godine postalo je minorna epizoda poglavlja povijesti koje se općenito nastoji potisnuti. O politici nesvrstanosti u školama se tek simbolično govori, zbog čega ne treba ni očekivati da se o njenim izravnim posljedicama na društvenu stvarnost govori uopće. Naraštajima stasalim devedesetih i nakon njih uvelike ostaje nepoznata, recimo, Banduška konferencija održana 1955. godine u Indoneziji, na njoj iskomunicirana potreba za dokidanjem kolonijalizma, rasnih podjela i bipolarnosti u svijetu, sastanak jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, egipatskog predsjednika Nasera te indijskog premijera Nehrua na Brijunima ...
HRVATSKA DANAS: S fašizmom se, gospodo, ne igra niti ga se pakira u celofan

HRVATSKA DANAS: S fašizmom se, gospodo, ne igra niti ga se pakira u celofan

Fašizam u Hrvatskoj raste i traži vašu podršku, da mu malo progledate kroz prste, jer nije on bilo čiji, nego baš naš. Fašizmu nije, kako vidimo, potrebno puno. Jedan koncert i eto ga, već je izvirio iz rupe, u politici, u prijavljivanju reklamnih panoa zbog „nehrvatskog“ jezika“, u sabornici, u otkazivanju koncerta Bajagi, u negiranju Jasenovca, u sramotnim prijetnjama Zoranu Pusiću … Fašizam je kolektivna opsesija koju vi svojim sramotnim istupima isporučujete frustriranim građanima. Fašizam je i kolektivna amnezija koju tako izdašno njeguje sve popularniji elitizam u Hrvatskoj. Fašist niste samo ako dižete desnicu ili ste spremni. Fašist ste i ako svojom šutnjom to odobravate, razumijete ili fašizam krstite domoljubljem. Sramotno je ovo čemu svjedočimo ovih dana, i civilizacijski i ljudski. Sram me živjeti u takvoj državi koja diskriminira, kojoj se politika nastoji dodvoriti fašizmu, predstavljajući ga kao domoljublje.
DOMINO ODGOVARA HAJKAČIMA: „Razloge napada prepoznajemo u homofobiji, mizoginiji i ksenofobiji“

DOMINO ODGOVARA HAJKAČIMA: „Razloge napada prepoznajemo u homofobiji, mizoginiji i ksenofobiji“

Već gotovo godinu dana traje hajka na udrugu Domino, a provodi je cijeli niz konzervativnih medija, ukoliko takve huškačke pojave, pogonjene isključivo političkim interesima, uopće ima smisla nazivati medijima. Dominu se, naime, zamjera što se sa svojim projektima javlja na razne javne natječaje i na njima dobiva sredstva za provedbu tih projekata. Najglasniji su, uobičajeno, oni koji se također javljaju na iste ili slične natječaje, ali uporno nisu u stanju osmisliti i napisati kvalitetan projekt, vjerojatno iz razloga što, uz skučene umove, osim huškanja, za ništa drugo i nisu sposobni, a pri tom im svjetonazor ne dozvoljava da uopće shvate čime se Domino zapravo bavi. Stoga je, nakon „prekomjernog granatiranja“, odlučio reagirati predsjednik Domina, Zvonimir Dobrović, uputivši javnosti otvoreno pismo u kojem vrlo detaljno objašnjava što se i zbog čega ustvari događa.
ATOMSKO DOBA: Zašto samo najveće siledžije imaju nuklearnu bombu?

ATOMSKO DOBA: Zašto samo najveće siledžije imaju nuklearnu bombu?

U knjizi „Tražeći bombu” ("Seeking the Bomb") iz 2022. godine, profesor nuklearne sigurnosti i politologije na Massachusetts Institute of Technology (MIT), Vipin Narang, odgovara na pitanja kako određene zemlje dolaze do nuklearnog naoružanja. „O nuklearnoj proliferaciji često razmišljamo kao o stiliziranom 'Projektu Manhattan', ali SAD i Sovjetski Savez zapravo su jedine zemlje koje su na taj način došle do nuklearne bombe. Ostale nuklearne sile su to napravile drugačije”, navodi Narang. Premda tek devet država trenutno ima nuklearne kapacitete, tijekom godina, barem još 29 ih je pokušalo doći do naoružanja za masovno uništenje. Narang analizira načine i strategije koje su tragači za bombom koristili te ih razvrstava u nekoliko kategorija. Obzirom da razvoj nuklearnog oružja često nije u interesu niti saveznika, najveći broj zemalja stoga do nuklearnog oružja pokušava doći krijući to.
KATAKLIZMA URBANIZMA: Grad Split protiv Splita 3

KATAKLIZMA URBANIZMA: Grad Split protiv Splita 3

Split 3 je dio grada podignut sedamdesetih godina prošlog stoljeća za 40.000 do 50.000 stanovnika, velikih socijalnih ambicija. Uvjetno rečeno, modernistički grad u gradu. Značaj mu je široj javnosti predstavila televizijska serija „Betonski spavači“. U epizodi "Split između plana i kaosa", elaboriran je kao "najcjelovitija realizacija urbanističko-arhitektonske kulture u Hrvatskoj", na temelju urbanističkog rješenja "koje će se pokazati kao jedan od najbolje zamišljenih koncepata novih naselja na svjetskoj razini". Izgrađeno je 14.000 novih stanova. Nije sve, doduše, izvedeno kako je planirano. "Bitan dio novog dijela Splita nije ostvaren. Split 3 ostaje bez zamišljenog novog središta, koje je trebalo osigurati prostor za društveni život, kulturu i sport", sumira se. O aktualnoj buni stanara Trstenika, s pokrenutom peticijom i održanom javnom tribinom, izvijestila je Slobodna Dalmacija. Boje se, naime, "Kaufland scenarija".
VRUĆINA U GRADU: Stari zdenci - nova borba

VRUĆINA U GRADU: Stari zdenci - nova borba

Prema posljednjim podacima dostupnim na Karti javnih zdenaca, koja je upravo prošlog tjedna modernizirana te je već danas brža i preglednija, u Zagrebu je 180 aktivnih javnih zdenaca. Samo dan ranije, Grad Zagreb se pohvalio činjenicom kako građani mogu potražiti „osvježenje na 172 lokacije diljem grada”. Obzirom da je brojka u kratkom vremenu neobično narasla, od grada smo tražili odgovor na pitanje koliko zapravo postoji javnih zdenaca u Zagrebu, ali ga nismo dobili. Gradska uprava tako s pravom primjećuje kako „u vrijeme velikih vrućina javni zdenci nude važno osvježenje i okrepu” te donosi ispravnu odluku da građanima poveća dostupnost pitke vode. Od tada je Grad, čini se, postavio 14 zdenaca, a do isteka obećanja čekamo još tri nove pumpe. A može li Zagreb, pored ovoga, osigurati dodatnu dostupnost pitke vode na javnim površinama, kako je to uobičajeno u velikim gradovima zapadne Europe? Pravo je pitanje - što se čeka?
KAMEROM PROTIV ZABORAVA: Radu Jude i filmska anatomija nacionalnih mitova

KAMEROM PROTIV ZABORAVA: Radu Jude i filmska anatomija nacionalnih mitova

Humor ne može da bude trajni lek za socijalne bolesti i društvenu patologiju, kao da poručuje Radu Jude. Humor primarno može da služi samo kao određena vrsta laksativa, poput persiflaže, ili groteskne mimike, dodatne iščašenosti kojom se podražava predmet koji se ujedno čini odbojnim, predmet koji postaje, baš zbog sopstvenog viška samouverenosti i gordosti, idealni popularni, populistički subjekt degradirajuće savremenosti. Noseća investicija, zasnovana na parazitirajućim dominirajućim manirima i obrascima moći. Lažne istorijske i umetničke analogije, pseudo-erudicija i etikecija u službi odbrane vladavine krupnog kapitala, sve su to izdajstva kritičkog, prosvetiteljskog uma, koje Radu Jude ne može da oprosti ni prećuti onim mejnstrim režiserima koji su prihvatili komfor lenjosti i sofističkih insinuacija, usled sopstvenog dogmatskog dremeža.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. HISTERIJA U PODGORICI: Goli strah prethodnih dana u Crnoj Gori nisu osjetili samo Turci

    31.10.2025.

    Brano Mandić

    HISTERIJA U PODGORICI: Goli strah prethodnih dana u Crnoj Gori nisu osjetili samo Turci

  2. SNAGA DUHA: Slikati lijevim stopalom

    30.10.2025.

    Predrag Finci

    SNAGA DUHA: Slikati lijevim stopalom

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Kafka u Srbiji

    22.10.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Kafka u Srbiji

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije