Možda vi uistinu niste rasist, možda vi i ne biste nikoga linčovali, možda vi i ne znate tragičnu povijest moga naroda koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata gotovo istrijebljen od strane ustaških vlasti i Nezavisne Države Hrvatske. U vašu naobrazbu ne ulazim niti me zanima, možda ste vi uistinu osoba dobrih namjera, ali ste moram vam to priznati, jako loša novinarka, uvreda za struku i vašim tekstom trebalo bi se pozabaviti pravosuđe RH. Ako to ne učini struka, imate moje obećanje da će to učiniti moja Romska zajednica. Skupit ćemo ono malo što imamo od prodaje „đinđa“ i muško-ženske konfekcije, ljetne odjeće i igračaka te podignuti, ako skupimo dovoljno, naravno, građansku parnicu protiv vas, uvažena Gordana Dragan, jer ste svojim huškačkim pamfletom izravno uvrijedili moj narod, mene kao poštenog Roma koji je građanin Republike Hrvatske i koji se nakon vašeg sramotnog članka ne osjeća sigurno u gradu Trogiru

Za razliku od drugih republika bivše Jugoslavije, Makedonija je izbjegla rat devedesetih godina, ali ju je zato odmah po proglašenju neovisnosti dočekala neprijateljski raspoložena Grčka. Problem je, barem službeno, tek ime države, riječ Makedonija. Grčka je tada isticala i još uvijek ističe da jedino ona ima pravo na korištenje imena Makedonija, oslanjajući se na činjenicu da se sjeverna regija Grčke koja graniči s Republikom Makedonijom, naziva Makedonija. Dok je postojala Jugoslavija, Grčka nije reagirala na ime Socijalistička republika Makedonija, nije ni svoju sjevernu regiju nazivala Makedonijom, već samo Sjevernom Grčkom. Unatoč inaćenju političara s obje strane i korištenju ovog spora za hranjenje nacionalizama, što je najjasnije vidljivo na šizofrenom projektu „Skoplje 2014“ i pokušaju mijenjanja identiteta Makedonaca negiranjem slavenskog porijekla i isticanjem „antičkog identiteta“, poslovni odnosi su cvjetali i cvjetaju još uvijek.

Nagrada Hrvatskog novinarskog društva izvještavanju Ivane Petrović iz Haaga ne prestaje izazivati reakcije u novinarskoj zajednici. Nakon novinara Borisa Pavelića, nagrade Hrvatskom novinarskom društvu odlučili su vratiti Vojislav Mazzocco, Drago Pilsel i Ivan Kralj. Potonji na ovoj listi - Ivan Kralj, nekoć izvrstan televizijskih reporter, a danas producent i svjetski putnik, objavio je na jednoj oglasnoj internet stranici da prodaje tri svoje nagrade, onu za istraživačko novinarstvo iz 1999. godine, godišnju nagradu HND-a za reportažu 2000. godine te godišnju nagradu za intervju 2001. godine. "Nakon što je Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo nagradu za televizijsko novinarstvo Ivani Petrović za izvještavanje iz Haaga, nagrade Marija Jurić-Zagorka izgubile su na vrijednosti i postale uteg, pa ovim putem pokušavam naći nekoga kome bi bile korisne", objavio je Kralj uz svoj oglas.

Stan ću kupiti, pisao je Sinčić, "prvi dan kad zemlju oslobodimo od monetarne okupacije i kad ga bude mogao kupiti i ostatak naroda". "Meni je jasno da narod više nikome ne vjeruje. To je vaša odluka. Moji kolege i ja svoje smo odluke donijeli 2011. godine, kad smo pokrenuli prve prosvjede protiv Vlade", piše u istom postu Ivan Vilibor Sinčić, čija je stranka u međuvremenu postala treća politička snaga. Međutim, Jutarnji list objavio je da je vođa Živoga zida u herojskoj borbi zarobljen od strane mrskoga neprijatelja. Zarobila ga je Erste banka, kreditom na deset godina, u iznosu od oko 500.000 kuna. Ivan Vilibor Sinčić i njegova partnerica Branimira Palfi, naime, napokon su se uspjeli skućiti. Ipak, predsjednik Živog zida obećanje je održao. Nije kupio stan, kupio je kuću.