Unatoč naizgled pozamašnoj svoti od preko milijardu i pol eura koji će se raspodijeliti od 2026. do 2032. godine, novaca nema dovoljno kako bi se zaštitile sve ugrožene skupine kojima u Hrvatskoj prijeti energetsko siromaštvo. „Novac sigurno neće biti dovoljan i nećemo moći svima pomoći. Zato trebamo vidjeti kako mjere iz plana najučinkovitije usmjeriti”, otvoreno je izjavila Ana Jurak iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije govoreći na tribini „Socijalni klimatski plan mora biti pravedan”. Nacrt nacionalnog plana inicijalno je predviđao i potpore za kupnju električnih automobila koje su ipak uklonjene. „U usporedbi bi neke mjere, recimo, za lokalne linije autobusa i plaće za vozače, mogle biti puno učinkovitije”, istaknuo je Ivičić. Primjer ukidanja poticaja kupnje skupih električnih automobila nauštrb društveno korisnijih metoda poboljšanja javnog prijevoza daje nadu da bi se ipak moglo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Život nije bajka, crtani, ili bilo kakav drugi film. Heroje rijetko srećemo, a još rjeđe imamo priliku da im se pridružimo. Popularna teorija kaže kako svi oni i ne nose plašt. Neki čak i ne lete, ali mahom dijele tajnu velike moći, nerijetko magične. U manje popularnoj stvarnosti, ta se moć svodi na naporan trud, znoj i jako puno upornosti, vrline kojima heroji s ekrana uistinu mogu zakoračiti među nas. Nema boljeg primjera za to od "Čistećih medvjedića" koji su, inspirirani animiranom serijom Pere Kvesića i Dušana Vukotića, magiju s ekrana prenijeli u svakodnevni život. Magiju možete osjetiti i sami, tako da im se, ukoliko ste u Zagrebu, a k tome vam je on u srcu barem koliko i na jeziku pridružite na nasipu kod zagrebačkog Mosta slobode, ove subote kad kreću u akciju "Počisti svoj kvart". Oni koji jesu kažu da je to bio osjećaj što ispunjava i srce i dušu.

I ove godine Subversive okuplja autore i autorice koji se suprotstavljaju komercijalizaciji i dehumanizaciji filma, odabirući kritički stav i eksperimentalni pristup umjesto konformizma, lažne objektivnosti i standardiziranih obrazaca. Filmovi će se natjecati za nagrade Wild Dreamer „Dragan Rubeša“ u kategorijama najboljeg igranog i najboljeg dokumentarnog filma. Otvorenje nas očekuje u ponedjeljak 19. svibnja u zagrebačkoj Kinoteci. O nekim od gostujućih filmova na Subversiveu Lupiga će pisati ovih dana, a našim čitateljicama i čitateljima savjetujemo da ne propuste priliku da pogledaju nešto iz zaista bogate i vrijedne ponude ovogodišnjeg festivala koji, kao i uvijek, slavi hrabre i angažirane filmove, jer ti su nam filmovi, u kontekstu mainstreama filmske umjetnosti gdje se sve više naglašava lažna neutralnost i izbjegava izražavanje jasnog stava, potrebniji nego ikad.

U sklopu programa "Dizajnerska početnica", Hrvatskog dizajnerskog društva, ove subote u Zagrebu se održava besplatna radionica za djecu "Toplo-hladno". Na njoj će vaši mališani, kroz praktičan rad u kreativnom okruženju, učiti o reciklaži, ekologiji i održivom dizajnu. Radionice se održavaju s početkom u 10:30 sati u prostorijama Hrvatskog dizajnerskog društva u Boškovićevoj 18, a namijenjene su djeci nižih razreda osnovne škole. Cilj radionice, napominju organizatori, jest podučiti djecu važnosti reciklaže i zaštite okoliša. Tijekom druženja mališani će teorijska znanja o temperaturi i izolaciji praktično primijeniti na izradu termo futrola. Osim prepoznavanja materijala iz okoline kroz edukativne aktivnosti djeca će imati priliku upoznati i višestruku iskoristivost materijala te jačati kreativne i motoričke sposobnosti. Kroz radionicu će ih voditi diplomirane dizajnerice Ines Vlahović i Irena Prugovečki.

Čini mi se da je prošlo više od 44 godine od mog prvog susreta sa Darkom Šimičićem, a i danas razgovaramo o knjigama i srodnim temama. Uživam u svakom novom saznanju o knjigama, a istovremeno imam sažaljenja za ljude koji u društvu knjiga moraju provesti svoj radni vijek, a da ih ne vole. Prije otvorenja ove male izložbe poslao sam obavijest o njoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te zagrebačkoj Gradskoj knjižnici. Želja mi je bila da vide kako kompletna knjiga treba izgledati. Križanje Palmotićeve i Boškovićeve ulice, gdje se nalazi HDD galerija, preblizu je, vjerojatnije bi ipak knjigu radije pogledali u Frankfurtu. Jedan suvremeni francuski pisac u autobiografskoj knjizi piše o svom odrastanju u nekoj vrsti disfunkcionalne obitelji i radničkog siromaštva u kojoj je mržnja prema knjizi bila tolika da ju je morao skrivati i potajno čitati. A takvih slučajeva u odnosu prema knjizi ima i u nas.

Na tisuće žena u Europi još uvijek putuje u susjedne zemlje kako bi obavile pobačaj, vrlo često i iz zemalja gdje je pobačaj legalan. Otkrio je to istraživački rad jedanaest novinarskih ekipa iz europskih zemalja pod nazivom „Exporting Abortion“, na temelju dostupnih podataka i osobnih svjedočanstava žena. Najviše ih putuje iz Njemačke u Nizozemsku, i iz Portugala u Španjolsku. Treća najčešća ruta je iz Francuske u Nizozemsku. Zahvaljujući zakonu o pobačaju koji strogo štiti pravo na prekid trudnoće do 24. tjedna, u Nizozemskoj se odvija gotovo polovica svih pobačaja praćenih u studiji. Spominje se i Hrvatska u kontekstu zemalja u kojima je otežano obavljanje pobačaja – unatoč zakonu koji dopušta pobačaje do desetog tjedna trudnoće – zbog prigovora savjesti koji se odnosi na gotovo sve regije u zemlji. Više od 200 Hrvatica svake godine putuje na pobačaj u Sloveniju, gdje je dopušten u istom roku.