EGORCIZAM U TVRĐAVI MINOR: Tko se boji Virginije Woolf na Brijunima?

EGORCIZAM U TVRĐAVI MINOR: Tko se boji Virginije Woolf na Brijunima?

Sam naslov, „Tko se boji Virginije Woolf?“ parafraza je šaljive pjesmice „Tko se boji vuka još“, nalazimo je i u slavnom crtiću Walta Disneya o tri praščića, a sam Edward Albee smatra da to, u njegovoj drami, ne znači drugo do „Tko se boji živjeti život bez lažnih iluzija?“, što mu se učinilo kao „tipičan, sveučilišno-intelektualni vic“. Kroz sva tri čina on, zapravo, razgrađuje, konstruira i demontira taj svoj vic, brijunska predstava to će sažeti u oko dva sata čiste igre. Scena tvrđave Minor pretvorena je u tu dnevnu sobu, tu su fotelje, sofa, police sa knjigama, gramofon, šank prepun pića, jedna barska stolica, jastuci i tepisi. Rade Šerbedžija i Katarina Bistrović Darvaš nose predstavu, njihovi likovi, kako je to davno napisao pokojni Dalibor Foretić, „gospodari su igre“. Taj mrak vlastitih života, taj očaj donose upravo onako kako to veliki, karakterni glumci umiju i mogu.
PRITISCI SVE JAČI - ALI IMA IZAĆ': „Sarajevska Povorka ponosa je nešto kao popis stanovništva“

PRITISCI SVE JAČI - ALI IMA IZAĆ': „Sarajevska Povorka ponosa je nešto kao popis stanovništva“

Većini će prva asocijacija na Sarajevo, ako izuzmemo ćevape i pite, biti multikulturalnost. Sjest će tu negdje i ona poznata mantra o tri bogomolje na nekoliko stotina metara, ali to je samo površina. Da je doista tako, da je ta multikulturalnost nešto što se živi, a ne samo spominje, onda Sarajevo ne bi bio posljednji glavni grad od Vardara pa do Triglava, u kojem se očekuje održavanje prve Povorke ponosa. Kad govorimo o Sarajevu nemoguće je ne sjetiti se pokušaja organiziranja LGBT manifestacija koje su ugušene nasiljem. "Povorka ponosa otvara prostor borbe za javni prostor, za izlazak iz ormara, ohrabruje i jača LGBTIQ osobe da bez straha žive svoje živote. Ona će doprinijeti razbijanju predrasuda i napokon će ljudi moći vidjeti da postojimo i da se borimo našim identitetima, bez skrivanja, sa licima i tijelima", kaže za Lupigu Lejla Huremović, iz organizacije prve bosanskohercegovačke povorke ponosa.
KONTRA MRAKU: Glas koji nitko ne može ušutkati

KONTRA MRAKU: Glas koji nitko ne može ušutkati

Ključan trenutak u životu Selme Lagerlöf zbio se kada je napunila pet godina. Njena baka koja ju je odgojila i uvela u svijet bajki, priča i književnosti, umrla je na Badnjak i taj će događaj u njenoj zreloj dobi postati okosnica njenog kasnijeg pisanja. Nadrealistički motivi i simbolika s elementima natprirodnog, tu će mladu spisateljicu svrstati u red najboljih i najutjecajnijih švedskih književnika svoga vremena. No, ono što će Selmu Ottiliu Lovisu Lagerlöf zauvijek svrstati u povijest, zbilo se 1909. godine kada je postala prva žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost. Nje sam se sjetio ovih dana kada nas je potresla sudbina spisateljice Martine Mlinarević, žestoke kritičarke svih anomalija društva Bosne i Hercegovine. Tu hrabru i iznimno talentiranu ženu, koja je postala uzor svim ženama javno progovorivši o svom karcinomu dojke, necivilizirano društvo kakvo je naše izložilo je nesmiljenom progonu.
DOBRI DUH NIKŠIĆA: Festival uličnih svirača, oni dani kad je svaki ćošak dobar

DOBRI DUH NIKŠIĆA: Festival uličnih svirača, oni dani kad je svaki ćošak dobar

"Najljepša dva dana u gradu!"; "Energija je strujala gradom, mladost i starost ruku pod ruku, sa osmjesima na licu"; "Nikad grad nije bio ljepši nego prošlog vikenda, baš kad se navršava 18 godina od kada živim ovdje. Festival je zaista pokazao da 'dobri duh' postoji. Prvi put je ona 'za svakog ponešto' bila skroz na mjestu, svi ćoškovi su bili dobro mjesto za zaustaviti se, svi trotoari topli i moj sin neviđeno miran. Upravo mir, mir u svoj toj gužvi, smirenost i osjećaj da je potrebno tako malo da čovjek bude zadovoljan" - ove rečenice kap su u moru pohvala i komplimenata koje je prošle godine okupalo Festival uličnih svirača (FUS) "Dobri duh Nikšića", koji se u ovom gradu, drugom po veličini u Crnoj Gori, održava krajem kolovoza. Festival u organizaciji Javne ustanove Zahumlje ove će se godine održati po četvrti put. Nađete li se u petak 30. i subotu 31. kolovoza u Gradu Nikšiću ili u njegovoj blizini, nipošto nemojte propustiti ovaj festival dobrih vibracija.
HRVATSKA BUDUĆNOST: „Za očekivati je da će otići oni najbolji“

HRVATSKA BUDUĆNOST: „Za očekivati je da će otići oni najbolji“

"Ako bismo analizirali postojeću situaciju rekla bih kako smo u većem broju pasivni, neskloni promjenama, s tromim, velikim i neučinkovitim javnim sustavom, još uvijek naslijeđenim ili novozaživjelim sustavom političkog klijentizma, nepostojanje sankcija, ili barem neprovođenje istih, u slučaju korupcije, neodgovornog ponašanja poglavito onih koji su na značajnim državnim funkcijama“, kaže ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti koji se bavi suvremenim migracijskim procesima, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj. Naša sugovornica procjenjuje da je u takvom je društvu za očekivati da će „otići najbolji“, jer nemaju strpljenja gubiti energiju na dokazivanje i čekanje svoje šanse, koja im prirodno treba pripadati u društvu. Već od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iz naše se države, prema procjenama, iselilo oko 300.000 ljudi. Dok su nekada odlazili samo očevi, danas odlaze čitave obitelji.
„NEMILA HAJKA“: Umjesto isprike Martini Mlinarević, organizatori napali Edu Maajku i Zabranjeno pušenje

„NEMILA HAJKA“: Umjesto isprike Martini Mlinarević, organizatori napali Edu Maajku i Zabranjeno pušenje

Nakon što se doznalo da je otkazano gostovanje književnice Martine Mlinarević na Evergreen Festu u bosanskohercegovačkom Čitluku, gdje je 20. kolovoza trebala predstaviti svoju novu knjigu „Huzur“, oglasili su se i organizatori festivala, koje smo još jučer kontaktirali s molbom da nam pojasne kako je došlo do otkazivanja gostovanja poznate spisateljice. U svom odgovoru istup Martine Mlinarević nazivaju „nemilom hajkom“, a iskoristili su priliku i da se obračunaju sa nekim svojim drugim gostima. Naime, Edu Maajku koji je na festivalu nastupao ove godine, kao i Davora Sučića iz Zabranjenog pušenja, izravno su optužili za provociranje i neprimjerene šale. „Nisam imao pojma da postoje lovovi na vještice, kao što je ovaj slučaj“, zaključio je Edo Maajka u razgovoru za Lupigu i primijetio da ovakva reakcija organizatora nimalo ne odgovara slici koju je stekao tijekom boravka u Čitluku i Međugorju.
MARTINA MLINAREVIĆ 'IZBAČENA' S FESTIVALA: "Bagra je ovdje otjerala svakoga tko je pokušao ići kontra mraka"

MARTINA MLINAREVIĆ 'IZBAČENA' S FESTIVALA: "Bagra je ovdje otjerala svakoga tko je pokušao ići kontra mraka"

Dugi niz godina bosanskohercegovačka spisateljica, Martina Mlinarević, žestoka je kritičarka društvenih anomalija u Bosni i Hercegovini, što joj je nerijetko priskrbilo status „hrvatske izdajnice“ i gnjev neciviliziranog dijela društva. No, u svom susjedstvu zbog svoga djelovanja nije dobrodošla. Naime, iako je bila u službenom programu Evergreen Festa u Čitluku, promocija "Huzura“ naprasno je, zbog nečijeg pritiska, izbačena iz programa festivala. „Jučer me moj prijatelj Anđelko, a ujedno i organizator festivala u Čitluku u sklopu kojeg sam trebala imati promociju knjige obavijestio da su najavom moje večeri krenuli za njih veliki problemi i prijetnje, što od pojedinaca, što od sponzora festivala. Potpuno sam bila šokirana, iako ne i iznenađena, jer je situacija u Hercegovini za mene postala neizdrživa zadnjih nekoliko mjeseci, gdje sam izložena bjesomučnim udarima", kaže Mlinarević u razgovoru za Lupigu.
'TOLERANCIJA' U DUBROVNIKU: Zar treba mrziti 'drugoga' samo zato jer se rodio?

'TOLERANCIJA' U DUBROVNIKU: Zar treba mrziti 'drugoga' samo zato jer se rodio?

Ideji Mirka Ilića o "Tolerance Poster Showu" pridružilo se 130 ponajboljih svjetskih dizajnera. Ilić ih je zamolio da na doba rastuće netrpeljivosti odgovore dizajniranjem postera na temu tolerancije. Izložba je dosad bila prikazana u nizu svjetskih gradova, a sad stiže i u Dubrovnik. „Tolerancija je najniža moguća razina pozitivne interakcije među ljudima. Tolerancija ne traži da netko voli sve ostale. Ona traži od ljudi tek toliko da ne povrijede jedni druge, bilo fizički ili verbalno. Tolerancija je samo prvi korak, ali vrlo važan korak“, pisao je o predmetu interesa izložbe njezin idejni pokretač Mirko Ilić. U izjavi kojom je svojevremeno predstavio izložbu on je naglasio da su najčešći razlozi netolerancije pripadnost drugoga "pogrešnom plemenu", "kriva" boja kože, "pogrešna" seksualna orijentacija ili pripadnost drugoga „pogrešnoj religiji“.
VOJISLAV DURMANOVIĆ: A da ja vas nešto pitam!

VOJISLAV DURMANOVIĆ: A da ja vas nešto pitam!

Građani i građanke, pogotovo vi koji se hvalite da prezirete politiku: lako jeste, odgovorno nije. A buntovno - još manje. Vi ste ti koji ste oslonac loših, korumpiranih i banditskih vlasti. To što zovete politikom je vaša odgovornost. Ne samo prema vama samima, već prema društvu, porodici, prijateljima, deci. Vi ste ti koji u svakoj krizi režima svojom arogantnom pasivnošću date mu vreme za predah i oporavak. A da ja vas nešto pitam? Postavite sebi onih osam pitanja i razmislite: ukoliko su vaši odgovori potvrdni, slobodno se prepustite stanju u kome se nalazite. Ukoliko, pak, nisu - moraćemo zajedno na njih odgovoriti. U tome je problem svake revolucije: čim tiranija padne, revolucionari se pokoškaju između sebe, bilo zbog interesa ili ideoloških razlika. Zato je, pored pasivnosti, jednako neodgovorno - biti protiv bez svesti i vizije kakav je novi sistem koga želiš i svet kakvom težiš.
MARŠ NA BERLIN: Primitivno hrvatsko prikrivanje prošlosti

MARŠ NA BERLIN: Primitivno hrvatsko prikrivanje prošlosti

Riječ je o povjesnici à la Radio Erevan: točno je da je stanoviti zločinac (insceniranim) maršem na glavni grad došao na vlast, ali maršem na Rim, ne na Berlin kako to tvrdi Milan Bandić, bio je to Mussolini, ne Hitler kako to tvrdi Bandić, no, godina je ipak točna. S obzirom na poznate povijesne činjenice, naprosto je travestija tvrditi: „Mi ne podižemo spomenik samo žrtvama iz jednog naroda, nego svim stradalima od nacizma, fašizma, pa i NDH-a kada je Jasenovac u pitanju“. Dakako, „pa i NDH“ su ovdje ključne riječi, jer „povijesna potreba i moralni dug hrvatske države“ mogu se - i trebaju - odnositi prvenstveno na NDH, a tek potom na sve ostalo). Hrvatska se politička klasa razvidno muči, ne toliko s prošlošću, pa ni s njezinim uljepšavanjem, koliko s njezinim primitivnim (i najčešće neuspješnim) prikrivanjem. Enormne količine energije potrošene su na to – uzaludno, jer činjenice ipak izviruju „ko miš iz posija“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

    20.11.2019.

    Nataša Škaričić

    O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

  2. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  3. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije