REMEK-DJELO NA REPERTOARU: Svi u petak navečer u kino!

REMEK-DJELO NA REPERTOARU: Svi u petak navečer u kino!

Ovoga petka u 20 sati pozivamo vas da, unatoč epidemiološkim mjerama u vrijeme pandemije koronavirusa, dođete u kino. Na repertoaru je remek-djelo, legendarni film ceste „Paris, Texas“, a da biste ga pogledali uopće nije potrebno da napustite svoje domove. Naime, u ovim tjednima izrazito nedruštvenog života zagrebačko kino Tuškanac organiziralo je, putem platforme Vimeo, online kino, i to sasvim besplatno, jer pravo kino je, dakako, zatvoreno. Ukoliko u petak navečer ipak ne budete ispred svojih televizijskih ili kompjuterskih ekrana, film će za besplatno gledanje putem linka na web stranici kina Tuškanac biti dostupan 24 sata. Evo i detaljnih uputa kako da "dođete u kino", odnosno kako da pogledate ponuđeni film. Za one koji ne znaju, „Paris, Texas“, snimljen je 1984. godine u režiji slavnog Wima Wendersa. Glavne uloge tumače Harry Dean Stanton i Nastassja Kinski, a film je nagrađen Zlatnom palmom u Cannesu.
ŽIVOT S KORONAVIRUSOM: Kako nas je jedan mali infekt natjerao da progledamo

ŽIVOT S KORONAVIRUSOM: Kako nas je jedan mali infekt natjerao da progledamo

Toleranciji, disciplini, naučio nas je jedan malen, običan virus. Od kada nam je ove krize uzrokovane koronavirusom, jednom običnom i malom metabolički zaraznom česticom, shvatili smo mnoge stvari i na njih počeli gledati na način kako na stvari i naš život nikada nismo gledali do sada. Da nije tog virusa koji se hrani energijom i bjelančevinama svog domaćina, nikada možda ne bismo shvatili koliko su nam neki ljudi za koje smo držali da igraju ključne i bitne uloge u našim životima zapravo – nebitni. Od kada nam je krize uzrokovane koronavirusom, tim malim imunodeficijentom, promijenili smo svoj odnos i prema političarima, a bogami i prema politici samoj. Do sada neprikosnovene medijske zvijezde koje su vladale našim informatičkim nebom, preko noći su zamijenili obični ljudi poput nas, dakle ljudi koji savjesno i znalački obavljaju svoj posao poštujući samo i isključivo struku.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Šest pjesama Davora Mandića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Šest pjesama Davora Mandića

Davor Mandić riječki je pisac i pjesnik, rođen 1976. godine u Puli. Do sada je objavio knjigu pjesama „Mostovi“ (2009.), zbirku priča „Valjalo bi me zamisliti sretnim“ (2014.), roman „Đavolja simfonija“ (2016.). U pripremi je zbirka priča pod radnim naslovom „Pobjeda“, zbirka pjesama pod radnim naslovom „Dva kruga, jedna tuga“ i scenarij za dugometražni film. Na ovom mjestu donosimo šest pjesama iz najavljene Mandićeve zbirke, o kojoj je sam autor zapisao: "Ova zbirka (već ju tako zovem, a ona to još nije) mjesto je konstantnog pregovaranja slučaja, intuicije i plana. Nešto kao život. Kad sam uzeo skoro pa kupus rukopisa i postavio ga na okvir prozora ne bih li ovjekovječio jednu, prvu etapu u nastajanju zbirke, sunce i sjena čudesno su pali preko naslovne stranice, raspolutivši i tako raspolućeni naslov na svijetlu i tamnu stranu, spustivši ga po silueti krova kuće (koji ima čak i mali dimnjak), kuće od jezika, jezika kao kuće bitka po Heideggeru."
IMA LI KRAJA SAMOVOLJI „DON JOZE“: Nakon svega pozirao s huliganima, uz zastavu NDH i šal „Za dom spremni“

IMA LI KRAJA SAMOVOLJI „DON JOZE“: Nakon svega pozirao s huliganima, uz zastavu NDH i šal „Za dom spremni“

Vrhunac ludila u Sirobuji, barem se nadamo, dogodio se danas poslijepodne. Nakon nepoštivanja zabrane okupljanja i održavanja mise, napada na novinarku i snimateljicu, vrijeđanja i ignoriranja policije, don Delaš je ispred crkve pozirao s dvadesetak huligana koji su, valjda, tamo došli kako bi mu dali podršku. A podrška don Delašu se daje sa zastavom NDH (koliko se može razaznati sve s onim „znakićem“ u kutu), šalom s „citatom iz slavne opere“ – Za dom spremni – i transparentom na kojem piše „novinari crvi“. Većina okupljenih ne pridržava se predviđenog razmaka u doba epidemije koronavirusa, krše zabranu javnog okupljanja, a neki od njih su i maskirani, i to ne samo kirurškim maskama. Postavlja se pitanje što još sve don Josip Deleaš mora napraviti da bi Crkva napokon sankcionirala svog „pastira“. I koliko će još nedopustivog ponašanja policija tolerirati ovom župniku, jer za obične bi građane u sličnim situacijama imali nultu toleranciju.
KATOLIČKI IDEAL: Uloga koronizme u seksualnoj kontrarevoluciji

KATOLIČKI IDEAL: Uloga koronizme u seksualnoj kontrarevoluciji

Čime seksualni čin može biti okajan? Znamo sve to iz teologije: košer je isključivo seks u ime reprodukcije, iako mnogom kršćanskom misliocu ni to nije bilo sasvim pravo (silne srednjovjekovne polemike o tome je li se Adamu u Raju dizao na Evu, jer ako nije, otkud onda mi, a ako je, kako pobogu Adamu još bezgrešnom, verzija iz Raja, prethodnom istočnom grijehu?!) – ali što se može, začeće ne ide bez snošaja (bar ne mimo umjetne oplodnje, što je još gore), pa su to naposljetku morali dopustiti. Ali onda i obratno da vrijedi: seks treba biti samo snošaj radi začeća, reduciran na taj potencijal, odnosno seks kao – Šolin termin – ''izričaj ljubavi'', koji služi kao šira matrica potencijalnosti za ovo prvo, znači kao sveti brak muškarca i žene, u kojem će se rađati novi kršćani za rasti u vjeri. Čitav mogući spektar ljudske seksualnosti sada je reduciran na dulje i neodređeno vrijeme na katolički ideal.
KRIŽNI STOŽER: Epidemiologija u službi Biblije

KRIŽNI STOŽER: Epidemiologija u službi Biblije

Da nema racionalnog, posebno ne epidemiološkog razloga za opuštanje, podsjeća nedavna izjava prvog čovjeka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka: „Mislimo da u ovom trenutku ne bismo popuštali mjeru ograničenja kretanja jer su nam sljedeći tjedni ključni“. Možemo se samo s tugom sjetiti muke svih onih budala koji su mjesec dana mahnito sapunali ruke, prijavljivali zaražene susjede, bježali od svake sumnjive osobe, dakle, od svakoga, slavili policijske akcije na nedužne šetačice, pa nastavljali s nizom higijenskih rituala za spas svijeta, ovjerenih kod naših „vrhunskih znanstvenika“. Sve su to pobožno radili da bi na Veliki četvrtak horde još pobožnijih poništile učinak njihovog truda, relaksirano stenjući uz blagdansku raskoš i vjerujući u veće čudo od toga da se HDZ može promijeniti, da će ministar zdravstva i vodeći epidemiolozi djelovati slobodni od Biblije, a hrvatsko zdravstvo postati među najboljima u svijetu.
PREPORUKE VIKTORA ZAHTILE: Priroda se može osjetiti i kroz ekrane

PREPORUKE VIKTORA ZAHTILE: Priroda se može osjetiti i kroz ekrane

Čovjekov odnos s prirodom jedan je od najvažnijih odnosa u njegovom životu, te posjeduje emotivnu, duhovnu, moralnu i estetsku dimenziju. Koliko je taj odnos bitan možda najviše osjete oni koji su zatvoreni u malim i klaustrofobičnim stanovima, daleko od zelenila, a kojima se prijeti progonom ako se uopće drznu izaći na zrak. Ali ako smo već prikovani za ekrane to ne znači da se trebamo predati medijskom alarmizmu i dopustiti da nas preplavi bujica nebitnih informacija s kratkim rokom trajanja. Priroda se može osjetiti i kroz ekrane ako je snimljena s ljubavlju i ako nas pozicionira kao njenog sudionika, a ne distanciranog promatrača. Stoga, ovdje neće biti riječi o prirodnim dokumentarcima. Otisnimo se na putovanje fascinantnim, neobičnim, veličanstvenim krajolicima kroz filmove čiji odnos s prirodom je možda ambivalentan, ali nikada bez velikog uvažavanja.
SCHINDLER PROTIV CVIJETIĆA: "Ne znam što im je u mom romanu moglo zasmetati"

SCHINDLER PROTIV CVIJETIĆA: "Ne znam što im je u mom romanu moglo zasmetati"

Bosanskohercegovački pisac Darko Cvijetić, čiji je roman "Schindlerov lift"u Hrvatskoj dobio nagradu "Fritz", kao i nagradu "Kočićevo pero" srbijanske i bosanskohercegovačke Zadužbine Petar Kočić, našao se usred neobičnog, može se reći i bizarnog slučaja, upravo zbog naslova svog nagrađenog romana. Odvjetnici švicarske korporacije Schindler Group poslali su najavu tužbe, jer smatraju da bi ime romana korporaciji moglo naštetiti. Inače, korporacija Schindler začeta je 1874. godine u Luzernu i u svjetskim okvirima spada među vodeće kad je u pitanju proizvodnja liftova, stepenica, pokretnih traka... Najava tužbe, kaže Cvijetić, najprije je stigla njemačkom izdavaču njegovog romana, a potom i samom piscu. "Vrlo je to zbunjujuće. Oni misle da im je povrijeđen ugled povezivanjem njihovog imena s ratom u Bosni, smrću djevojčice u liftu koju opisujem u romanu", kaže Cvijetić za Lupigu.
FRAGMENTARNA RAZMATRANJA O BIOPOLITIČKOM TRENUTKU: Protiv prosvjetiteljske naivnosti

FRAGMENTARNA RAZMATRANJA O BIOPOLITIČKOM TRENUTKU: Protiv prosvjetiteljske naivnosti

Tko i kako danas preuzima obvezu ili dužnost zaštite života? Iako su suvremene političke teorije pod okriljem globalizacije pokušavale umanjiti važnost etatističkih pristupa politici, čini se kako se država vraća s osvetom; ne samo što građani traže zaštitu od države već postaju svojevoljni zatvorenici države u ime slobode. Život zajednice se razvija kao kolektivni fenomen tek pod okriljem državne zaštite i reorganizacije socijalnog života (zatvaranje granice, samoizolacija, zdravstveni sustav itd.). No, ono što se često zanemaruje u ovim procesima - i postaje vidljivo jedino u ekstremnijim slučajevima - jeste neadekvatnost države i institucija nakon 30-ak godina “restrukturiranja”. Život kao i država, čini se, žive u vremenskom raskoraku gdje država kakva više ne postoji treba razriješiti zdravlje populacije u zasad nejasnim okolnostima - što god koronavirus ugrožava, ne ugrožava biološki život populacije već goli život.
„NEMA LABAVO“ PREMA „PETOJ KOLONI“: Liječnik govorio o nedostatku zaštitne opreme pa dobio opomenu pred otkaz

„NEMA LABAVO“ PREMA „PETOJ KOLONI“: Liječnik govorio o nedostatku zaštitne opreme pa dobio opomenu pred otkaz

Nema tome nekoliko dana kako je ministar zdravstva Vili Beroš s jedne od presica koje hrvatska javnost svakodnevno pozorno prati otkako je koronavirus naopačke okrenuo život u Hrvatskoj, a posebno u zdravstvenom sustavu, ljutito spominjao „petu kolonu“. Tako je naime nazvao one liječnike koji su se drznuli požaliti da nemaju dovoljno zaštitne opreme za siguran rad. Da su takva upozorenja liječnika uistinu danas nedopustiva pokazuje i primjer poznatog zadarskog ginekologa Ive Žuvele koji je zaposlen u Domu zdravlja Benkovac. On je 29. ožujka za lokalnu tv kuću Diadora izjavio kako u njegovoj radnoj jedinici nema dovoljno zaštitne opreme. Na reakciju nadležnih nije se dugo čekalo, jer je zbog ove izjave Žuvela dobio rješenje s upozorenjem pod prijetnjom otkaza. U rješenju se navodi kako je Žuvela prekršio pravilnik svoje radne ustanove i ugovor o radu iznoseći za javnost "uznemirujuće iskaze".

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije