DIRLJIVA PODRŠKA: Sarajevo i Beograd zapljeskali Zagrebu, sa sarajevske Vijećnice poslana snažna poruka

DIRLJIVA PODRŠKA: Sarajevo i Beograd zapljeskali Zagrebu, sa sarajevske Vijećnice poslana snažna poruka

Dok građani Zagreba još uvijek slažu dojmove nakon jutrošnjeg snažnog potresa i strahuju od mogućih novih podrhtavanja tla, a nadležne službe procjenjuju nastalu štetu, koja je sasvim sigurno golema, iz regije stižu jake poruke podrške. Sarajevska vijećnica večeras je svjetlosnom instalacijom obojana u plavo, s crvenim srcem u sredini. Mnogima je, nakon ratova devedesetih i političkog nastavka rata drugim sredstvima kojeg političari sa svih strana neprestano produbljuju, još nezamislivija podrška koja dolazi iz Beograda. Tamo se, naime, u 20 sati sa svojih balkona građani glasno zapljeskali kao znak solidarnosti sa Zagrepčankama i Zagrepčanima. Akciju u Beogradu pokrenula je inicijativa „Ne davimo Beograd“. Još danas popodne pozvali su građane na „Aplauz u 8“. Odaziv je bio masovan. Na svoje balkone s istim ciljem izašle su i Sarajlije te zapljeskali Zagrebu kojeg je danas, osim pandemije koronavirusa, pogodio i potres. Poruku su poslale i gradske vlasti.
VIDEO: Nijemci s krovova pjevaju „Bella ciao“ u znak solidarnosti s Talijanima

VIDEO: Nijemci s krovova pjevaju „Bella ciao“ u znak solidarnosti s Talijanima

Stanovnici jedne četvrti ovog grada iznimno bogate povijesti, izazvali su popriličnu pažnju europske javnosti svojom izvedbom „Bella ciao“, pjesme koja je već desetljećima simbol borbe, otpora i slobode. Iako, pjesma vuče svoje korijene iz 19. stoljeća, kada su je pjevali talijanski nadničara i radnici, danas je poznajemo kao svojevrsnu himnu talijanskih partizana, koju su, uz ponešto izmijenjen tekst, pjevali u Drugom svjetskom ratu. Stanari dvije bamberške zgrade, početkom su tjedna nakratko prekinuli izolaciju, popeli se na krovove svojih ulaza, izašli na prozore i otpjevali „Bella ciao“, želeći tako pokazati solidarnost s virusom najpogođenijim Talijanima. Njihovu izvedbu snimio je lokalni bloger te snimku postavio na YouTube. „Bila je to vrlo spontana ideja među nama susjedima", rekao je jedan od inicijatora kampanje, koji je nakon što je video postao viralan, rekao kako su iznenađeni reakcijama ljudi. U komentarima ispod videa mnoštvo je dirljivih zahvala, ponajviše od ljudi iz Italije.
ERNESTO CARDENAL MEĐU ZVIJEZDAMA: Mitska figura koja se ni pred Papinim prijetnjama nije odrekla revolucije

ERNESTO CARDENAL MEĐU ZVIJEZDAMA: Mitska figura koja se ni pred Papinim prijetnjama nije odrekla revolucije

Napustio nas je “teolog i pjesnik, mistik i političar, svećenik i prorok, Nikaragvanac i građanin Svijeta, monah i revolucionar, borac i esteta, solidarist i usamljenik, komunist i evangelik, kršćanin i marksist, vjernik i anti-idolatrik, čovjek s ovog i s onog Svijeta” - tim se riječima Juan José Tamayo, direktor Katedre za teologiju Sveučilišta Carlos III. u Madridu, oprostio od velikog Ernesta Cardenala, jedne od posljednjih mitskih figura Latinske Amerike. Može li uopće više suprotnosti biti sažeto u jednoj jedinoj rečenici, odnosno u jednom jedinom čovjeku? Naizgled teško. Ali upravo je ovim riječima izražena sva kontradiktorna suština latinoameričkog podneblja, tog plodnog humusa iz kojeg je iznikla i veličanstvena figura Ernesta Cardenala. Postaje planetarno poznat 1983. godine kada svi svjetski mediji objavljuju sliku ovog velikog pjesnika, revolucionara i svećenika i tadašnjeg ministra kulture u prvoj sandinističkoj vladi kako skromno kleči na svojoj desnoj nozi pred Ivanom Pavlom II. koji ga ukorava nasred aerodroma u Managvi
PET SAVJETA: Za ublažavanje nevažnih nuspojava epidemije

PET SAVJETA: Za ublažavanje nevažnih nuspojava epidemije

Mediji, znamo da je smrtnost od koronavirusa manja u Južnoj Koreji nego u ostatku svijeta. Suzdržite se od jeftinog zaključka da je stvar u tome što je južnokorejsko zdravstvo privatizirano i agitiranja za privatizaciju zdravstva. Kad ovo završi, bit ćete pregaženi demantijima, jer će kriza završiti zaključkom da je jedina održiva varijanta za cijelo čovječanstvo univerzalno zdravstveno osiguranje i solidarnost. Amerika i njezino nakazno zdravstvo se trenutno sramote koliko odavno nisu. Španjolska je nacionalizirala sve privatne bolnice da bi se mogla nositi s ovom krizom. Odgovor na pitanje zašto se Južna Koreja s epidemijom nosi bolje od većine drugih zemalja, mnogo je kompleksniji, ali se sigurno ne uklapa u ideološke fantazije o učinkovitosti tržišnih mehanizama u zdravstvu. Usput, južnokorejsko zdravstvo se financira iz sheme obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje pokriva 97 posto stanovništva; bolnice jesu većinski u privatnom vlasništvu, ali su neprofitne.
IVAN ŠKRABE: „Napustite gradove“

IVAN ŠKRABE: „Napustite gradove“

"Ivan Škrabe tihi je stanar desetog kata u jednom od starijih novozagrebačkih nebodera. Ponekad, sasvim rijetko, u lift uđe s gitarom. Lift je vrlo uzak, putnički, iz vremena kada se još nisu ugrađivali teretni liftovi. Svašta ljudi u njega unose: ogromne vreće sa smećem, komade namještaja, bicikle… Umjetnost neboderskog uzašašća je unijeti u lift stvar čija je zapremina veća od zapremine lifta. Fizika nebeskog života. I nitko se zbog toga ne ispričava. Zašto bi. Ivanu Škrabi, međutim, kao da je pomalo neugodno što je s gitarom ušao u lift", dojmovi su koje je zapisao Miljenko Jergović o Ivanu Škrabeu, kantautoru iz Jastrebarskog sa zagrebačkom adresom. Iako je Škrabe na regionalnoj nezavisnoj glazbenoj sceni prisutan desetak godina debitantski album, "Dodirom slobode", objavio je tek 2018. godine. Na tom se albumu našla i pjesma „Napustite gradove“ za koju je ovih dana završen i spot na koji teško da ćete naići gledajući komercijalne televizijske kuće.
JOŠ SJAJNIH BESPLATNIH FILMOVA: I Restart dao svoj doprinos lakšem podnošenju izolacije

JOŠ SJAJNIH BESPLATNIH FILMOVA: I Restart dao svoj doprinos lakšem podnošenju izolacije

Kako se epidemija koronavirusa širi i kako vlasti donose sve strože odredbe u sprječavanju širenja epidemije, sve više građana odlučuje se na samoizolaciju, izlazeći iz svojih domova tek na posao i u nužnu nabavku. Još prije nekoliko dana djelomični odgovor na pitanje kako popuniti predstojeće dane dali su iz Kina Mediteran, podijelivši svima na besplatno gledanje 22 filma. Sada su jednako vrijedan društveno odgovoran potez povukli iz zagrebačkog Restarta. „Pandemija virusa Covid-19 zasigurno će ostaviti dubokog traga na svijet u kojem živimo, toliko da vjerojatno nikad više neće biti isti. Dok čekamo da nastupi budućnost i vrijeme zaraze postane prošlost, s akcijom podrške lakšeg izdržavanja mjera opreza i izolacije, solidarno se pridružujemo nastojanjima za održavanjem javnog zdravlja i otvaramo bogatu online doku-riznicu Restart labela s 20 potpuno besplatnih naslova dok je ostatak kolekcije sa stotinjak raznolikih dokumentarnih filmova dostupan za gledanje uz minimalnu naknadu“, poručili su iz Restarta.
ZAHTJEVI VLADI: "Morate zaustaviti deložacije i ovrhe u vrijeme epidemije koronavirusa"

ZAHTJEVI VLADI: "Morate zaustaviti deložacije i ovrhe u vrijeme epidemije koronavirusa"

„U vrijeme pandemije je ključno da se izoliramo, da budemo sigurni u našim domovima, da i naši domovi moraju biti sigurni. I to mora biti prvi zadatak nadležnih. Moramo biti sigurni od deložacija, moramo biti sigurni od toga da ne moramo ići izvan doma zarađivati u nekim nemogućim situacijama zato što ne možemo platiti najam ili ratu kredita. Osnova je da budemo sigurni u svojim stanovima i da se ne plašimo toga da nas netko danas-sutra može izbaciti iz stana“, upozorava Iva Marčetić iz Prava na grad u razgovoru za Lupigu. Ta je udruga danas od općina, gradova i Vlade zatražila donošenje hitnih mjera za očuvanje sigurnosti doma tijekom krize uzrokovane epidemijom koronavirusa. Jedan od njih je hitni moratorij na sve deložacije i ovrhe koje mogu dovesti do gubitka jedinog doma, a drugi, također, hitno organiziranje smještaja beskućnika u prazne javne stanove. Naime, procjenjuje se da na ulicama Hrvatske živi oko 2.000 ljudi.
A TEK JE POČELO: Beleške iz vanrednog stanja

A TEK JE POČELO: Beleške iz vanrednog stanja

Veče kada je uvedeno vanredno stanje najbolje su iskoristili tinejdžeri, utapajući, po kafićima i nargila barovima, dok je vanredna odluka bila u rotaciji Službenog glasnika, bol zbog ukidanja nastave u velikim količinama piva. A ta mera (ukidanje nastave, ne piva), zloslutno nagoveštava jedan respektabilni epidemiolog, može da potraje do kraja godine (kalendarske). Pristojno su bile popunjene kladionice, jer se ljudi klade i kad su na tiketima nižerazredne lige kojima korona ne smeta. Ozbiljniji su, pak, domaćini prošetali do supermarketa, ali nije bilo nikakvog očekivanog stampeda, kakav Beograd pamti iz prvih dana intervencije NATO. Poluprazni rafovi osvanuli su samo u retkim novinama, jer je malo kućnih budžeta projektovanih za vanredno stanje. Sablasno deluje pogled na vrata beogradskih apoteka koje su, gotovo sve, istakle spiskove onoga što tu ne bi trebalo tražiti. Nema maski, asepsola, bilo kakvih blažih rastvora alkohola, sredstava za dezinfekciju ...
7 NOTA 100 ŽIVOTA: Max Juričić se pjesmom prisjetio Vlade Divljana

7 NOTA 100 ŽIVOTA: Max Juričić se pjesmom prisjetio Vlade Divljana

Neki će reći kako je najbolji period Maxa Juričića njegov angažman u Vješticama, drugi će reći da je to Azra, treći Šo Mazgun, a netko će ponajbolje pamtiti njegov rad u Filmu i Ljetnom kinu. Već dvije godine Max ima sjajan bend – Plesač sporog stepa. Do sad su „izbacili“ nekoliko singlova, a ovih dana objavili su singl „7 nota 100 života“. Posvetili su ga Vladi Divljanu, nezaboravnom muzičaru koji je preminuo u ožujku 2015. godine. ”Vlada nas je ostavio prije pet godina u trenutku kad smo zajedno s bendom Ljetno kino snimili jednu od njegovih najljepših pjesama 'Samo jednu ljubav imam', a njegove stare pjesme odjenuli u novo ruho. Svakog proljeća okupe se prijatelji u njegovu čast, lani povodom premijere filma 'Nebeska tema', a prije toga na koncertima u beogradskom Sava centru i zagrebačkoj Tvornici kulture. '7 nota 100 života' je moj mali doprinos da se i ovog proljeća sjetimo Vlade Divljana, a našu suradnju simbolično produžim još jednom pjesmom”, rekao je Max povodom izlaska novog singla.
ŽIVOT U DOBA KORONE: Atmosfera koja me pomalo podsjeća na Sarajevo pred rat

ŽIVOT U DOBA KORONE: Atmosfera koja me pomalo podsjeća na Sarajevo pred rat

Još uvijek svako jutro krenem uz ulicu, u šetnju ili kupovinu. Izbjegavam autobus. Sve je manje svijeta na ulici, tišina sve veća, sve češće svi kontaktiramo s drugima samo telefonom ili novim elektroničkim sredstvima komuniciranja. Ljudi kupuju više nego ikad, ali samo hranu i higijenske potrepštine. I u prodavaonicama manje osmijeha, manje ljubaznosti nego ranije. Atmosfera me neobično podsjeća, mada samo u naznakama, na onu u Sarajevu na nekoliko dana pred rat. Doduše, ovdje, u Londonu, sve je pod kontrolom, radnje rade, nitko ih ne pljačka, ali je neprijatelj svuda oko nas. Premijer umiruje stanovništvo, poduzete su mjere, bit će hrane, lijekova, sve što stanovništvu treba, premda će, naglašava, nažalost biti žrtava. To je svakako opreznije od Izetbegovićeve izjave da rata u Bosni neće biti. Na vijestima gotovo samo govore o pandemiji koronavirusa. Savjeti, kao i pred rat, bez naročite učinkovitosti.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije