Ne planirajte nikakve obaveze za sutra, a ako ste ih već preuzeli - otkažite. Za sutra navečer - službeno: u pitanju je nedjelja, s početkom od 21 sat - u klubu Udruženja za razvoj kulture Močvara spremili su sjajnu zabavu. U goste Zagrebu dolazi KAL, muzički sastav oformljen 1996. godine u Valjevu, na čijem repertoaru je simbioza različitih glazbenih žanrova: balkanska i ciganska muzika začinjena svingom, džezom, bluesom... U pitanju je neodoljiv muzički spoj, za koji su kritičari morali otvoriti posebne ladice: Rock´N´Roma, Gypsy Rockabilly ... Istina je da "kal" na romskom jeziku znači "crno", ali crna boja nipošto ne oslikava energiju koju publici emitira ovaj bend. Naprotiv, KAL svojim nastupima proizvodi samo veselje, izaziva na ples i dobru zabavu. Bend KAL 2007. godine bio je na prvom mjestu europske top-liste u žanru World Music, osvojio je iste godine nagradu Davorin Popović za najbolji video na prostorima bivše Jugoslavije.

Inicijativa Neprofitni mediji održala je tribinu u zagrebačkoj Booksi na kojoj se razgovaralo o održivosti neprofitnih medija te o modelima javnog sufinanciranja koji bi mogli omogućiti novi razvojni zamah zapostavljenoj sceni neprofitnih medija. Na tribini su govorile nagrađivana novinarka neprofitne radijske stanice Radio Rojc iz Pule, Mirjana Radulović, umirovljena profesorica novinarstva s Fakulteta političkih znanosti, Gordana Vilović, glavna tajnica HND-a, Melisa Skender te članica Vijeća za elektroničke medije. Anita Malenica. Moderatorica tribine Matija Mrakovčić (Kulturpunkt.hr) uvodno je konstatirala kako su hrvatski neprofitni mediji doživjeli kratkotrajan zamah uspostavom Fonda za potporu neprofitnim medijima pri Ministarstvu kulture, da bi njegovim gašenjem 2016. godine neprofitna medijska scena počela polako odumirati.

„Sukob autoriteta i poslušnika, uskogrudnost malih moćnika u sredinama gdje sve od njih ovisi, ispraznost i podlost sadržaja nekih društvenih mreža na kojima je, naravno anonimno, moguće sve izreći i svakoga ocrniti bez ikakvih posljedica, položaj boraca iz nedavnog rata, mjesto i uloga žene u društvu danas, prijetnje Isilovaca svakome koji ne misli isto kao oni, migranti u potrazi za novim domom – neke su od tih scenskih slika u kojima nije teško prepoznati trenutke života i društva u kojem jesmo“, tako je Lupigin kazališni kritičar Mladen Bićanić opisao „Pedagogiju otpora Branka Ćopića”, predstavu jednog od najboljih kazališnih režisera na ovim prostorima, Zlatka Pakovića, koja u nedjelju gostuje u zagrebačkom Exitu. Predstava je u Exitu na rasporedu u 20 sati, a na ovom mjestu Lupiga vam poklanja ulaznice za ovo izvrsno djelo. Nećemo postavljati nikakva pitanja i testirati vaše znanje.

Predstava „Pedagogija otpora Branka Ćopića” premijerno je odigrana na Bihaćkom ljetu prošle godine i odmah, kao i gotovo sve što Paković radi, izazvala određene kontroverze. Tu je premijeru popratio i Lupigin kazališni kritičar Mladen Bićanić primijetivši kako je predstava „usredotočena na govor, odnosno razotkrivanje istine i laži na našoj društvenoj sceni, a kroz prizmu djela i života čovjeka koji se sa onim što se tih, osamdesetih godina prošloga stoljeća događa u društvu za koje se iskreno borio, nije mogao pomiriti“. To najbolje, smatra Bićanić, ilustrira jedan nadahnuti, istina fiktivni monolog reisa Huseina ef. Kavazovića: „Treba napokon prevazići nacionalni koncept podijeljenog bosanskog društva. Moramo uvesti jednu jedinu istinsku podjelu među Bosancima, to je podjela na one koji govore istinu i na one koji lažu“

Mnogi će reći da je najveća zla kob koja može zadesiti glumca ta da mu se život pretvori u pozorišnu ili filmsku priču, da mu se uloga prelije na život. Ali kako nam je celog sebe davao kroz uloge, to je možda i bilo neminovno. Njegov se život raspolutio jednom teškom i bolnom međom, nastalom 31. jula 1993. godine, ranom koja je bila toliko duboka i široka da nikada do kraja nije zarasla, niti je mogla biti zašivena. Neću o tome. Ne zato što bih možda nešto loše u ovom trenu o njemu rekao, već zato što ne bih o tome mogao tako lepo pisati kao on sam. Sve nam je rekao. Sve ispričao. Jasno nam do znanja stavio da je hodajući uragan emocija i koliko se u sebi razjeda. Koliko se duboko i ponizno kaje, iako je velik i nenadmašan. I tako nam pokazao put. Kako biti čovek, kako biti svestan svojih postupaka.

Konačno možemo sa svojeg telefona prijaviti svaki oblik zlostavljanja prirode, od frižidera odbačenog uz šumski put do kemikalija koje nesavjesni privrednici miješaju u temelje budućih proizvodnih hala. Naime, nakon gotovo dvije godine pripreme, organizacije, razrade i izrade, Zelena akcija predstavila je aplikaciju „Pametni zeleni telefon“ namijenjenu građanima koji od sada i na ovaj način mogu signalizirati sve nepravilnosti na koje naiđu u prirodi i društvu. „Naši sugrađani često nemaju povjerenja u institucije. Radije će se okrenuti nekome tko ima dugogodišnji i konkretni trag u borbi protiv nepravilnosti te se zbog toga sa svojim problemima nerijetko obraćaju upravo nama”, upozorava Jasna Šumanovac koja već gotovo dva desetljeća u okviru Zelene akcije vodi „Zeleni telefon“.