OCJENJIVANJE UČENIKA U DOBA KORONE: Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima

OCJENJIVANJE UČENIKA U DOBA KORONE: Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima

Ništa više nije isto, niti onakvo na kakvo smo naučili. No, tome se mora prilagoditi. Što prije - to bolje. Za sve, posebno za učenik(c)e, kojima ova školska godina, s koje god strane na nju pogledate, ne može biti normalna - od štrajka prosvjetara, do uvođenja digitalne nastave. Mora se i treba spasiti najviše što je moguće u ovim okolnostima. Sigurno da ima poteškoća, propusta, u svakom smislu, od idejnog do tehničkog. Uči se, ispravlja i usavršava u hodu. Stoga sve kritike na tako uspostavljenu trebaju biti konstruktivne i dobronamjerne. Bitno i važno je da nijedno dijete (učenik) i niti jedan student ne izgube školsku godinu, zbog nepredviđenih nedaća koje su nas snašle. Ovih smo dana u dijelu medija mogli čitati o ocjenjivanju učenika u novonastalim okolnostima. Čini se, da je za ovu godinu to ipak najbolje preskočiti. Okolnosti, dakle, nisu normalne, pa se procjene, ocjene i kompletno vrednovanje ne mogu korektno napraviti, a improvizacije nam tu ne trebaju. Donijele bi više štete, nego koristi.
IN MEMORIAM KRZYSZTOFU PENDERECKOM: Glasnik jezovitosti „kapitalističkog realizma“

IN MEMORIAM KRZYSZTOFU PENDERECKOM: Glasnik jezovitosti „kapitalističkog realizma“

Zanimljivo je da je Krzysztof Penderecki filmsku glazbu s namjerom skladao relativno rijetko, a sjetimo se da je autorskom glazbom okrunio filmski jezik „Egzorcista” Williama Friedkina, „Divljih u srcu” Davida Lyncha, kao i Kubrickovo „Isijavanje” u kojem glazba dodaje dimenziju koja u filmu naprosto bez nje nije bila prisutna ... Ne zaboravimo na četiri nagrade Grammy, koje će dobiti, između ostalih, i za djela sakralne glazbe, kao što je „Credo“ iz 1998. godine. Nastupao je i na zagrebačkom Bijenalu, pokrenutom 1961. godine, čiji je središnji skladatelj u izdanju iz 2007. godine. Tadašnju je Jugoslaviju smatrao prostorom slobode, što je i izjavio gorepotpisanom novinaru povodom intervjua za newsmagazin Nacional u listopadu 2004. godine, kada kao dirigent uz Zagrebačku filharmoniju izvodi i skladbu Berislava Šipuša, „In the Morning You Always Come Back”.
DIEGO HAN: „Korona možda promjeni svijet, ali ljude – teško“

DIEGO HAN: „Korona možda promjeni svijet, ali ljude – teško“

Vidim ljude kako pjevaju na balkonima, plješću, ali vidim i ljude koji nakon tjedan dana to više ne rade jer prividna bliskost u čovjeka ne treba puno vremena kako bi prerasla u zasićenje i nervozu, ljutnju, dosadu, sumnju. Vidim ljude koji se tuku zbog wc papira, vidim želju da se javno iznesu imena svih onih u karanteni, vidim što strah budi u čovjeku. Kao vrsta, trenutno se razlikujemo po svemu od bilo koje druge životinje koja je ikada kročila ovom planetom, pa tako i činjenicom da smo jedina koja tu planetu svjesno uništava. Hvalimo se i tješimo konzervatorskim pothvatima samo kako bismo prikrili sramotnu činjenicu da smo sposobni napraviti nešto dobro gotovo isključivo nakon što smo prethodno sve pošteno zajebali. Neće to korona promijeniti. Mi, Kinezi, Talijani, Rusi, Britanci, Španjolci, što možemo iz ove situacije naučiti? Ma nećemo se zavaravati, ništa. Ništa nećemo naučiti, kao što nismo naučili do sada.
ZAGREB - TJEDAN DANA NAKON POTRESA: Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje

ZAGREB - TJEDAN DANA NAKON POTRESA: Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje

Tjedan dana prošlo je otkako je Zagreb pogodio snažan potres i, u jeku epidemije koronavirusa, mnogima svijet okrenuo naglavačke. Posljedice potresa u kombinaciji s epidemijom koje podsjećaju na kataklizmu snimio je ovog vikenda Lupigin fotoreporter Franjo Tot. Zatvoreni željeznički peroni, ulice ispresijecane policijskim trakama, srušeni krovovi i otvoreni zidovi koji otvaraju poglede u intimu tuđih stanova … samo je dio onoga što je zabilježilo Franjino iskusno fotoreportersko oko. „Napravio sam par fotografija kojima sam vam pokušavao dočarati kako trenutno izgleda život u gradu. Pust, razrušen i tih. Vani su samo rijetki, uglavnom oni koji vani moraju biti, dok svi drugi u svoja četiri zida čekaju da se probude iz košmara koji ih je snašao. Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje“, riječi su kojima je Franjo opisao svoje fotografije.
"ZDRAVO!": Taj divni "nepoćudni" pozdrav koji smo zaboravili

"ZDRAVO!": Taj divni "nepoćudni" pozdrav koji smo zaboravili

To jutro je bilo točno pet godina otkako sam došao na svijet, kada je moja majka, kao i majke cijele moje generacije provela u rodilištu tik do Hajdukovog igrališta, mitskog „Starog placa“ koji će kasnije postati centralnim mjestom mog djetinjstva. Na dan kada sam rođen epidemija je uzela maha i rodilište u kojem sam se nalazio u naručju majke bilo je u karanteni. Ibrahim Hoti, inače hodočasnik s Kosova koji je svake godine obavljao svoj hadž uputivši se u Meku, donio je virus koji je Jugoslaviju po prvi put suočio s riječju – epidemija. Virus nazvan „variola vera“, ili velike boginje, zarazio je preko 150 ljudi. Prvo u Beogradu, pa dramatično u Novom Pazaru, da bi se preko Crne Gore spustio i na Jadran. Tu su tadašnje vlasti napokon priznale da hara epidemija, baš na dan kada sam ja otvorio oči i po prvi put ugledao nebo iznad Hajdukovog igrališta. Mnogi gradovi SFRJ bili su okruženi vojskom i stavljeni u karantenu, ljudi su bili po kućama. Život je stao. Restorani, kafići i trgovine opustjeli su.
VELIKA „PREDSTAVA“ ZIJAHA SOKOLOVIĆA S BALKONA: „Dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu“

VELIKA „PREDSTAVA“ ZIJAHA SOKOLOVIĆA S BALKONA: „Dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu“

Svjetski dan kazališta ove je godine diljem Europe i svijeta kazališne trupe dočekao u do sada neviđenoj situaciji. Sve predstave zbog epidemije koronavirusa u velikoj su većini zemalja odavno otkazane i pitanje je kad će se život ponovno vratiti na daske koje život znače. Tim povodom na svoj sarajevski balkon izašao je poznati glumac, zapravo glumčina, Zijah Sokolović, izvikujući prigodnu poruku dok ga prati tek sablasni lavež pasa. „Glumci, pozorišni umjetnici, draga publiko, danas je Svjetski dan pozorišta, kazališta, gledališča i teatra. Danas kažem 'dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu'. Da bi bilo predstava ostanite kod kuće, ostanite doma, da bi bila umjetnost, da bi bilo pozorište, da bi bila predstava. Neka živi pozorište, neka živi umjetnost“, poručio je glasno i jasno legendarni Zike. Taman prije nego li će na balkon iznad njega izaći jedna od susjeda da vidi o čemu se radi, legendarni glumac i ambasador dobre volje Ujedinjenih naroda za toleranciju i nenasilje, će se povući uz riječi: „ja bih još, ali moram u izolaciju. Živjelo pozorište!“.
HRVATSKA I PRAĆENJE MOBITELA: Dokle ograničavanje ljudskih prava može ići?

HRVATSKA I PRAĆENJE MOBITELA: Dokle ograničavanje ljudskih prava može ići?

Trebao nam se dogoditi koronavirus, pa da svjedočimo jednoj posve neuobičajenoj saborskoj raspravi. Nećemo sad ulaziti u izbor lokacije održavanja saborske sjednice, patetično simbolično mjesto u zgradi Ine u zagrebačkoj Šubićevoj ulici. Preskočit ćemo i psihodeličnu scenu rasporeda stolica na parove razbrojs' sa strogo kontroliranim brojem zastupnika koji mogu biti u improviziranoj sabornici. U ovom tekstu bavit ćemo se sadržajem rasprave. Ona je, začudo, bila više od uobičajenog utrkivanja tko će izgovoriti jaču metaforu za naslov u novinama. Na dnevnom redu - Vladin prijedlog da Sabor po hitnom postupku izglasa dopunu Zakona o elektroničkim komunikacijama kojom se otvara mogućnost praćenja lokacije mobitela građana, a sve uz obrazloženje da bi to moglo doprinijeti borbi protiv epidemije COVID-a 19. Sve je mirisalo na opći konsenzus, nalik onom u prošlom ratu. No, prevarili smo se. Barem želimo vjerovati da smo se prevarili.
COVID-19 U HRVATSKOJ: U početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ

COVID-19 U HRVATSKOJ: U početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ

Kad se u Google upiše „Krizni stožer, korona“ ili „Plenković, korona“, „sjednica Sabora“, nalazi se bezbroj fotografija na kojima se glavni borci protiv epidemije koronavirusa nabijaju jedni uz druge, stojeći nasuprot šarenih buketa mikrofona iza kojih su, opet, stisnuti brojni novinari hrvatskih medija. Gotovo mjesec dana nitko od ključnih komunikatora u javnosti nije nosio masku, kamoli zaštitne rukavice, ni u jednoj fazi ove krize. Štoviše, oni su javno pronosili vijest da maske nisu ni potrebne. Ode li se još dalje u genezu problema, možemo rezimirati: u početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ, a zatim slika nespojiva s tonom. Grupirali su se i govorili ne grupirajte se. Rukovali i puhali jedni drugima za vrat i zabranjivali ljudima da čine isto. Stajali nagurani u redovima za izjave političara i gadili se nad neprosvijećenošću ljudi natiskanih u mesnicama i samoposlugama. Tek nedavno, kada su političari počeli javno nastupati s maskama na licu – pri čemu to još uvijek nije pravilo – nekako se i stanovništvo osvijestilo.
DRŽITE RAZMAK: Socijalna distanca posebno je važna zbog slučajeva zaraze koji prolaze 'ispod radara'

DRŽITE RAZMAK: Socijalna distanca posebno je važna zbog slučajeva zaraze koji prolaze 'ispod radara'

U opsežnoj analizi epidemije i utjecaja mjera na njen razvoj koja je nedavno objavljena bez standardne „peer-review“ recenzije, znanstvenici iz Kine i SAD-a modelirali su broj nepoznatih slučajeva zaraze tijekom dužeg razdoblja epidemije u Kini, koristeći kliničke podatke o 26.000 laboratorijski potvrđenih osoba s virusom u Wuhanu. Prema njihovim izračunima do 18. veljače bar 59 posto od ukupnog broja zaraženih u gradu nije bilo evidentirano. No stroga karantena i ostale mjere značajno su smanjile širenje zaraze, preveniravši oko 94 posto potencijalnih novih infekcija do 18. veljače. Istraživanje Mattea Chinazzija i suradnika objavljeno u Sciencu potvrdilo je pak da najviše utjecaja na kontroliranje epidemije imaju intervencije javno-zdravstvenog sustava poput rane detekcije slučajeva zaraze, te promjene u ponašanju ljudi poput izolacije i pranja ruku, dok ograničenja putovanja značajnije usporavaju epidemiju samo u početnoj fazi.
DIRLJIVA PODRŠKA: Sarajevo i Beograd zapljeskali Zagrebu, sa sarajevske Vijećnice poslana snažna poruka

DIRLJIVA PODRŠKA: Sarajevo i Beograd zapljeskali Zagrebu, sa sarajevske Vijećnice poslana snažna poruka

Dok građani Zagreba još uvijek slažu dojmove nakon jutrošnjeg snažnog potresa i strahuju od mogućih novih podrhtavanja tla, a nadležne službe procjenjuju nastalu štetu, koja je sasvim sigurno golema, iz regije stižu jake poruke podrške. Sarajevska vijećnica večeras je svjetlosnom instalacijom obojana u plavo, s crvenim srcem u sredini. Mnogima je, nakon ratova devedesetih i političkog nastavka rata drugim sredstvima kojeg političari sa svih strana neprestano produbljuju, još nezamislivija podrška koja dolazi iz Beograda. Tamo se, naime, u 20 sati sa svojih balkona građani glasno zapljeskali kao znak solidarnosti sa Zagrepčankama i Zagrepčanima. Akciju u Beogradu pokrenula je inicijativa „Ne davimo Beograd“. Još danas popodne pozvali su građane na „Aplauz u 8“. Odaziv je bio masovan. Na svoje balkone s istim ciljem izašle su i Sarajlije te zapljeskali Zagrebu kojeg je danas, osim pandemije koronavirusa, pogodio i potres. Poruku su poslale i gradske vlasti.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ovo je Plenkovićev „sad ili nikad“

    07.08.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ovo je Plenkovićev „sad ili nikad“

  2. OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

    02.08.2020.

    Marko Tomaš

    OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

  3. DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

    31.07.2020.

    Predrag Finci

    DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije