ZA ZALJUBLJENE U SUVREMENU UMJETNOST: Prijavite se za „Početnicu likovne kritike“

ZA ZALJUBLJENE U SUVREMENU UMJETNOST: Prijavite se za „Početnicu likovne kritike“

Umjetnička organizacija Atelijeri Žitnjak i portal Kulturflux odlučili su pokrenuti zajedničku „Početnicu likovne kritike“. Namijenili su je svim zaljubljenicima u suvremenu umjetnost, a rok za prijavu samo što nije istekao. „Svima koji bi željeli naučiti kako što kvalitetnije, upućenije i djelotvornije pisati o svojoj omiljenoj temi, s naglaskom na studente/ice preddiplomskih i diplomskih studija povijesti umjetnosti, umjetničkih akademija, humanističkih, ali i drugih struka, koji su dosad imali malo ili nimalo iskustva s pisanjem u formi likovne kritike ili kratkog eseja“, pojašnjavaju nam Silvia Roberta Zaplatić iz Kulturfluxa. Termini će, s obzirom na trenutne okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa i zabranom većih okupljanja, biti poznati tek nakon provedbe poziva za sudjelovanje u "Početnici likovne kritike".
KROZ REŠETKE: Potresna priča koju je saborski zastupnik Milošević pročitao u Saboru

KROZ REŠETKE: Potresna priča koju je saborski zastupnik Milošević pročitao u Saboru

„Ne bih danas govorio o stanju u kojem se nalazi hrvatsko društvo kad spominjemo genocid koji je u Jasenovcu počinjen, mada bih imao o tome što reći“, tim je riječima zastupnik SDSS, Boris Milošević, započeo svoj govor na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora koja je započela prisjećanjem na proboj zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac, koji se dogodio na današnji dan prije 75 godina. „Htio bih vam pročitati jednu kratku priču koje se uvijek sjetim kad se spominje Jasenovac. U njoj nema noža, bodljikave žice i krvi, ali mi je to svejedno najstrašnija priča o Jasenovcu koju znam“, nastavio je Milošević i krenuo čitati. Ono što je pročitao novela je koju je napisao Antun Barac, hrvatski povjesničar i književnik. Njega su ustaške vlasti u listopadu 1941. godine internirale u logor Stara Gradiška.
ISTORIJA JEDNE KONTROVERZE: U čemu leži tajna uspeha „Crne knjige komunizma“?

ISTORIJA JEDNE KONTROVERZE: U čemu leži tajna uspeha „Crne knjige komunizma“?

Čak tri od četiri glavna koautora „Crne knjige komunizma“, Nicolas Werth, Jean-Louis Margolin i Karel Bartošek, javno su se ogradili od knjige nakon njenog objavljivanja, smatrajući da je glavni urednik, Stephane Courtois, bio opterećen dobacivanjem do izmišljene brojke od 100 miliona žrtava komunizma i težnjom da se komunizam izjednači s nacizmom. Koautore je ovakav predgovor razbesneo. Uprkos njenoj temeljnoj akademskoj diskreditaciji, „Crna knjiga komunizma“ prodana je u više miliona primeraka i prevedena na bar 30 jezika. Ovakav pristup pokazao se kao izrazito koristan za vladajuće klase širom sveta, koje su često nudile finansijsku i medijsku podršku promovisanju knjige. Od njenog objavljivanja do danas, za „komunizam“ su optuživani svi čija se politička gledišta na neki način mogu okarakterisati kao „leva“.
JEDINA RASPOLOŽIVA GESTA: Platite to cvijeće kojeg nema, za pogreb na kojem niste bili

JEDINA RASPOLOŽIVA GESTA: Platite to cvijeće kojeg nema, za pogreb na kojem niste bili

Božo je sahranjen prekjučer u 14 sati, na riječkom groblju Drenova. Sahranjen je kako se sahranjuju ljudi ovih dana, u stvari bez pogreba. Mogli su doći žena i dijete, eventualno još neki prijatelj. Ako je netko želio doći na pogreb, a iz očitih razloga nije mogao, ako je htio donijeti buket cvijeća, nekakve ruže, irise, pa možda čak i ljiljane, taj buket ne bi bilo loše uplatiti na račun Božine supruge. Ne zbog toga što ona bez toga neće preživjeti, ta je obitelj navikla preživljavati i dostojanstveno, i skromno. Nego jer je to pitanje geste. A u vrijeme kada se sućut ubacuje u obliku rukom pisanih poruka u poštanske sandučiće, novac, ta neukusna valuta, postao je jedina raspoloživa gesta. Platite dakle to cvijeće kojeg nema, za pogreb na kojem niste bili, čovjeku koji je o vašim knjigama mislio dobro, loše, ili sve najgore.
U ZAGRLJAJU ZADUŽENJA: Samoiz(v)olacija vitalnog nacionalnog interesa

U ZAGRLJAJU ZADUŽENJA: Samoiz(v)olacija vitalnog nacionalnog interesa

Prije nego postavimo pitanje može li 645 miliona KM uticati na već predviđene i očekivane tržišne ishode, treba imati na umu šta se do sad moglo uraditi s tim iznosom. Šta Federacija BiH može sa 400 miliona maraka kad je to 12 puta više nego što će u naredne tri godine – prema programu kapitalnih investicija Vlade FBiH u periodu 2020.-2022. godina– izdvojiti za opremu i obnovu bolnica. Šta Republika Srpska može sa 245 miliona maraka kad je to dvaput veći iznos od onog koji godišnje izdvaja za zdravstvo, odnosno 77 posto budžeta za javni red i mir? Sama raspodjela novca na nivo entiteta, potom kantona ukazuje na praksu kojom se bosanskohercegovačka politička sfera služila prije početka pandemije: separatizam i partokratiju. Nikome još od političara nije sinula ideja da se, recimo, u Bosni i Hercegovini izgradi bolnica za oboljele od zaraznog virusa.
PROSVJED U DOBA PANDEMIJE: Uz zvuk kuhače kao čarobnog štapića

PROSVJED U DOBA PANDEMIJE: Uz zvuk kuhače kao čarobnog štapića

Naznake represije učinile su svakome vidljivim i javni prostor zajednice kakvog dijelimo sa svojeg prozora ili balkona. Je li to privatni prostor? Takvim nije prestao biti ni u trenutku. Zajednička akcija u konfinaciji vlastitog stana ga je preobrazila u prostor prosvjeda, na trenutak ga dotakla čarobnim štapićem kulturne metamorfoze i preobrazila u javni prostor. Čarobni štapić je bio kuhača, pripadni zvuk nije bio manje banalan, ali je učinak zaprepašćujući: svatko je čarobnjak, svatko je kadar postati alkemičarem kakav iz željeza stvara zlato. Otprilike onako kao kad iz običnih traka tekstila skrojimo trobojnicu s kakvom se potom više ne može postupati kao s pukom krpom, kakva je bila još trenutak prije. Što će se ovom iskovanom zlatnom monetom moći postići na političkom tržištu tek ostaje vidjeti, no ona nije nestala skupa sa zvukom. Za njom je ostao zvečati stvoreni gradski prostor, potvrda njegovog javnog dobra.
BILL GATES U ZNAKU 666: Kako bi izgledao Svijet da nam je više ovakvih Zvijeri, Sotona i Nečastivih?

BILL GATES U ZNAKU 666: Kako bi izgledao Svijet da nam je više ovakvih Zvijeri, Sotona i Nečastivih?

Na ovaj tekst, zapravo jedno malo istraživanje, ponukala me nedavna objava imunologa Srećka Sladoljeva. U drugim okolnostima takvim besmislicama zasigurno ne bih pridavao pažnju, kamoli trošio svoje vrijeme na njih, no nekoliko sati iza te matematičke besmislice krenula je lavina poruka koju nisam mogao tako lako i jednostavno isključiti. Briljantno je Srećko Sladoljev uočio i otvorio Hrvatima oči – ime Billa Gatesa pretvoreno u Američki standardni kod za razmjenu informacija (ASCII) te zbrajanjem svake pojedinačne znamenke daju broj 666 – dakle Ivanov biblijski broj Zvijeri, Sotone, Nečastivog kako god hoćete. Nevičnom oku nije potpuno jasno je li tu matematičku operaciju Sladoljev izvršio sam, zbrajajući do kasno u noć slova ili ju je „pokupio“ s kakve stranice koja propagira teorije zavjere i smak svijeta. Postoji tu jedan problemčić, a to je da jednostavno zbroj nije 666. Ipak, ne trebamo dopustiti činjenicama da nam stanu na put.
NOVA RUNDA BESPLATNIH FILMOVA: Evo prilike da pogledate hvaljenu „Dubinu dva“

NOVA RUNDA BESPLATNIH FILMOVA: Evo prilike da pogledate hvaljenu „Dubinu dva“

Nakon što su prije mjesec dana Restart i Dokukino KIC ponudili na besplatno gledanje 22 filma kako bismo što lakše podnijeli mjere globalne karantene uslijed pandemije koronavirusa, ovih su dana odlučili izmijeniti svoju ponudu. Na platformi volimdokumentarce.net upriličili su nam „Vikend regionalnih autora“. Za besplatno gledanje tako ovaj vikend Restart nudi dva filma Ognjena Glavonića – od kritike i publike hvaljenu „Dubinu dva“ te njegov raniji hit „Živan pravi pank festival“. Tu je i dokumentarni debi Srđana Keče „Posle rata“, izvrsna „Blokada“ nagrađivanog Igora Bezinovića, „I'm Nobody“ Barbare Matejčić i Nine Urumov te „Kino otok“ Ivana Ramljaka. Novi kod za gledanje besplatnih filmova je „DOKU-KINO“. Tako će u narednom periodu na spomenutoj platformi biti besplatno gledanje za novi set od 20 filmova Restart Labela.
NEDOSTAJAT ĆEŠ: Napustio nas je naš Bozzo

NEDOSTAJAT ĆEŠ: Napustio nas je naš Bozzo

Nakon kratke i teške bolesti, u 49. godini života, napustio nas je Božidar Alajbegović, jedan od najplodnijih domaćih književnih kritičara. Naš Bozzo! Tako smo ga, naime, zvali na Lupigi u vremenima kada smo počinjali s ovom stranicom i kada nam se svima učinilo da je zbog tada nesvakidašnje forme naših tekstova, sasvim prigodno da se potpisujemo nadimcima koje smo sami odabrali. U virtualnom svijetu, Božidar nas je prepoznao niti godinu dana nakon što smo pokrenuli Lupigu i sebi odabrao nadimak Bozzo. Kada smo se upoznali i počeli surađivati, negdje krajem ljeta 2002. godine, radio je u jednom opatijskom hotelu kao noćni recepcionar i neumorno pisao književne kritike. Još neumornije je čitao. Gutao je svu literaturu do koje je uspio doći, ali se vodio motom da ne piše rado o knjigama koje jednostavno nisu dobre. „Ne želim na njih gubiti vrijeme“, i danas pamtim njegove riječi.
REZULTATI ISLANDSKOG 'EKSPERIMENTA': U ranoj fazi epidemije u općoj populaciji ima najmanje 0,6 posto zaraženih

REZULTATI ISLANDSKOG 'EKSPERIMENTA': U ranoj fazi epidemije u općoj populaciji ima najmanje 0,6 posto zaraženih

U uglednom znanstvenom časopisu The New England Journal of Medicine objavljeni su jučer službeni rezultati jedinstvenog islandskog „eksperimenta“, odnosno testiranja opće populacije na COVID-19 koji su pokazali da među stanovnicima u ovoj, ranijoj fazi epidemije, ima najmanje 0,6 posto pozitivnih na virus SARS-CoV-2. Rezultat je to koji, poručili su iz tvrtke DeCode Genetics odgovorne za testiranja, potvrđuje važnost tzv. nevidljivih slučajeva i intenzivnijeg testiranja kako bi se znali pravi razmjeri zaraze. Za početak važno je dati opću sliku Islanda u kontekstu epidemiološke situacije. Radi se o zemlji koja ima 364.000 stanovnika, s praktički jednim velikim „ulazom“ u državu – međunarodnim aerodromom u Reykjaviku. Islanđani su s testiranjem započeli u veljači, a prvi potvrđeni slučaj imali su 28. veljače u vidu osobe koja se vratila iz sjevernog dijela Italije.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije