UZ RAMBOVU „ODU RADOSTI“: Održan performans pred sjedištem hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

UZ RAMBOVU „ODU RADOSTI“: Održan performans pred sjedištem hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

Istovremeno s održavanjem zagrebačkog EU summita o Zapadnom Balkanu, u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, u sklopu kojeg su, zbog pandemije koronavirusa, vođe država članica EU i država Zapadnog Balkana, na online sastanku razgovarale o perspektivi država Zapadnog Balkana za ulazak u EU, jučer su i organizacije civilnog društva, pod koordinacijom CROSOL-a, održale performans ispred sjedišta hrvatskog predsjedanja. „Kao dio performansa imali smo kombi sa zastavom EU i razglasom s kojeg smo puštali pjesmu Ramba Amadeusa 'Oda radosti' te čitali deklaraciju. Svrha ovog performansa i deklaracije je ukazati na nedjelovanje Europske unije po pitanju integracije zemalja Zapadnog Balkana u članstvo, te o nužnosti rada na stvarnim reformama u tim državama", objašnjavaju iz CROSOL-a.
MICHAEL MCCLURE: Ostali smo bez jednog od velikana Beat generacije

MICHAEL MCCLURE: Ostali smo bez jednog od velikana Beat generacije

Veliki pjesnik i pisac, Michael McClure, preminuo je u ponedjeljak 4. svibnja, u 87. godini života. Iako će ga neki pamtiti kao autora slavne pjesme “Mercedes Benz”, Janis Joplin, ili po prijateljstvu s Jimom Morrisonom, Michael McClure je iza sebe ostavio mnoge daleko važnije stvari. "Ja sam u San Francisco došao da bih studirao slikarstvo, ali moje zanimanje za slikarstvo nije potjecalo iz želje da postanem slikar ... Studirao sam slikarstvo jer sam želio upoznati neke od tehnika koje su u svom slikarstvu upotrebljavali apstraktni ekspresionistički slikari koje sam volio i cijenio, a jednako sam želio proniknuti i u pojam ‘duhovne autobiografije’ i stvarni pokret tijela zaključan u umjetničko djelo – zapravo sam takve stvari želio prenijeti u svijet umjetnosti poezije", govorio je McClure.
ANALIZA PROFESORA PECNIKA: S koronavirusom život ide dalje, ali kako i kamo?

ANALIZA PROFESORA PECNIKA: S koronavirusom život ide dalje, ali kako i kamo?

Danas, tzv. antiglobalizacijski virus, krivce za sve ono što nam se događa(lo) traži u otvorenim granicama i neograničenoj fluktuaciji ljudi. Ova rasprava o krivcima i krivnji za pandemiju neminovno će rezultirati oživljavanjem starih, a nikada prevladanih stereotipa vezanih uz vjerske, rasne, etničke, klasne i rodne netrpeljivosti. Socijalna se izolacija danas mistificira kao sušto otjelotvorenje solidarnosti, ali zabarikadirati se u izolaciju vlastitog dvorišta nije, ma koliko se to nekima činilo, prihvatljivo i efikasno rješenje. Istina, to bi moglo donekle oslabiti danas izraženi populizam, ali ne i na duže staze; virus populizma ubrzo će naći način da se obnovi i manifestira u nekom novom obličju. Jedan od danas najutjecajnijih europskih intelektualaca, bugarski politolog Ivan Krastev u svom je tekstu nedavno nabrojao sedam lekcija (iz) globalne krize.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Šest pjesama Šabana Šarenkapića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Šest pjesama Šabana Šarenkapića

Pisac, pjesnik i prozaist Šaban Šarenkapić rođen je 1956. godine u Novom Pazaru. Studirao je političke nauke i jugoslovensku književnost. Pokretač je književnog časopisa "Mak" i magazina "Has". Prvu knjigu poezije pod naslovom "Kućna nega" objavio je 1987. godine, nakon čega slijede brojne knjige poezije i tri prozna djela. O autoru ćemo za ovu priliku izdvojiti još i ono što je u predgovoru za njegovu knjigu "Bukvica" napisao pisac i prevoditelj Sinan Gudžević: "Šaban Šarenkapić, po muškoj strani potomak Šarenkape, jedne od retkih turskih porodica u gradu, pesnik je, prozaist i izdavač. Za vreme rata, ovoga poslednjega, prodao je staru roditeljsku kuću e da bi mogao izdavati knjige. I izdao je stotinjak knjiga, u koje je potrošio novac od prodate kuće, a nikakav od prodaje nije zaradio"
SAMO JEDAN JE ODGOVOR: Biste li bili sretniji da je Milanović nemarno stajao uz crne majice s ustaškim krilaticama?

SAMO JEDAN JE ODGOVOR: Biste li bili sretniji da je Milanović nemarno stajao uz crne majice s ustaškim krilaticama?

Bi li onima koji udaraju po predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću zbog njegovog nekadašnjeg rada - ili nerada, i svih loših političkih "partija" koje je odigrao za svog premijerskog mandata, bilo ugodnije, bi li ih manje frustrirala agonija i zatucanost ovog društva i bi li im, na kraju, bilo milije i draže da taj isti Zoran Milanović u predsjedničkim cipelama nemarno stoji pored crne hosovske ploče i crnih majica sa zločinačkim ustaškim krilaticama ili da se, u otrcanim i licemjernim domoljubnim protokolima, ponaša onako kako je to radila njegova prethodnica, gospođa Kolinda Grabar Kitarović? Politike će uvijek raditi kalkulacije i domaća politička svjetina će uvijek imati različite stavove i oportunistički tražiti načine kako profitirati pa onda te "ostavštine" kamuflirati i namicati na svoj mlin, ali nikad više ustašlukom.
DEMONSTRACIJA SILE: Čemu se čuditi da se prvo otvaraju crkve i zabranjuje baš rad nedjeljom?

DEMONSTRACIJA SILE: Čemu se čuditi da se prvo otvaraju crkve i zabranjuje baš rad nedjeljom?

U prosincu 2016. godine, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Hrvatsko katoličko sveučilište potpisuju sporazum o suradnji, bez iznošenja detalja u javnost koji bi se trebali odnositi na potpisani ugovor. Samo nekoliko dana kasnije na toj je klinici održana prva misa od njena osnutka 1893. godine. Euharistijsko slavlje predvodio je pomoćni biskup mons. Ivan Šaško, a nazočila mu je u prvim redovima i sama ravnateljica klinike Alemka Markotić. Tog sporazuma, zapravo demonstracije sile, sjetio sam se ovih dana gledajući istu tu Alemku Markotić i pitao se zašto bi bilo čudno što njen Stožer donosi odluku da se crkve otvore prije vrtića, prije škola ili, božemioprosti, prije ugostiteljskih objekata. Ili da se zabrani rad baš nedjeljom. Baš kao što nikog nije trebalo čuditi kada je na vrhuncu epidemije dozvoljena procesija na Hvaru.
ZLA KOB: Veliki guru teoretičara zavjere i „prijatelj“ Ivana Pernara, David Icke, izbrisan s Facebooka

ZLA KOB: Veliki guru teoretičara zavjere i „prijatelj“ Ivana Pernara, David Icke, izbrisan s Facebooka

Veliki guru teoretičara zavjere, „prijatelj“ saborskog zastupnika Ivana Pernara, čovjek koji tvrdi da ljudi gušteri vladaju svijetom i mijenjaju oblike, zavapio je jučer kako su elite prestravljene zbog užasne istine koju on pronosi, a dokaz tome je što ga je „fašistički Facebook“ izbrisao. Uistinu, ovaj vapaj Icke je morao uputiti preko Twittera, jer je njegova Facebook stranica ugašena. A na Twitteru ipak nije toliko popularan, koliko je bio na Facebboku. Naime, na Twitteru ima tek 292.000 pratitelja, dok ih je na Facebooku imao 770.000, pa sada Icke poziva sve ljubitelje istine na svijetu da dijele njegov tvit o nepravednoj sudbini koja ga je zadesila. Na ovakav potez Facebook se odlučio imajući na umu štetnost Ickeovih poruka koje je odašiljao s ove društvene platforme, posebice niza lažnih vijesti o trenutnoj pandemiji koronavirusa.
UZ PRVI MAJ - „OD ŠEST DO DVA“: Tvornička sirena poput najljepše glazbe

UZ PRVI MAJ - „OD ŠEST DO DVA“: Tvornička sirena poput najljepše glazbe

Jutarnja tvornička smjena počinjala je u šest ujutro, i trajala do dva sata poslijepodne. Pošto se Tesla nalazila na drugom kraju grada od onog u kojem smo stanovale, mama je, da bi stigla na posao, svakog jutra ustajala u pola pet. Desetak minuta prije šest bila je na radnom mjestu, u plavoj radnoj kuti i borosanama, i poput ostalih žena, na malom kuhalu na špirit, kuhala crnu kavu, kojom je započinjao radni dan. Sedamdesetih i osamdesetih, Zagreb je u rano jutro, između pola pet i šest, bio živ grad. Ljudi iz predgrađa spremali su se na posao, izlazili su iz kuća, škripale su dvorišne ograde, tu i tamo začulo se iz mraka poneko:"Dobro jutro, suseda", nakon čega se brzim koracima nastavljalo prema tramvajskoj stanici na kojoj je bila gužva veća nego u podne.
"SOCIJALIZAM" PODUZETNICIMA: Ovaj „Governmentleaks“ otkrio je koliko neoliberalni heroji vole javni novac

"SOCIJALIZAM" PODUZETNICIMA: Ovaj „Governmentleaks“ otkrio je koliko neoliberalni heroji vole javni novac

U pravu su tako Davor Huić, Nenad Bakić, Saša Cvetojević, Tomislav Debeljak, Danko Končar, Matija Babić, Miroslav Škoro, Ana Karamarko, Željka Markić, Thomas Bauer, Ivan Čermak, Ante Ramljak, Petar Pripuz, Ante Vlahović, Iva Todorić, Ivić Pašalić i mnogi drugi primatelji ove pomoći koji inače zagovaraju što žešću ekonomsko-političku redukciju države i manji budžetski trošak, izuzev onda kad su davanja usmjerena na njihove račune, ili se barem ne bune protiv takve prakse. Oni su u pravu, ti naši kapitalisti, s obzirom na to da su se jasno i masno uvjerili kako vlada igra po njihovu čak i onda kad se naivnijim promatračima čini da slobodno tržište zauvijek odlazi u legendu, dok novodobne inkarnacije Lenjina i Staljina samo čekaju da ih uhljebi iz HDZ-a dobrohotno puste s lanca.
LAČNI FRANZ IMA NOVU PJESMU: Lijek protiv malodušja

LAČNI FRANZ IMA NOVU PJESMU: Lijek protiv malodušja

Lačni Franz ima novu pjesmu. Kažu da je lijek protiv malodušja, a nazvali su je „Naša kri ne bo nikoli bela“ ili u prijevodu „Naša krv nikad neće biti bijela“. „U ovim teškim vremenima pandemije i prisilne samoizolacije ona podiže moral i pomaže nam u zadržavanju dostojanstva. Pjesma je svečani gospel, žanr koji potječe iz glazbe tamnoputih američkih robova i, u rock verziji, skriva buntovne i borbene vitamine na krilima biološke činjenice - sanguis noster numquam albus erit“, poručuju iz benda. I glazbu i tekst potpisuje Zoran Predin, a kao prateće vokale čut ćete članove „Šaleškog Akademskog pevskog hora Velenje“. Uz pjesmu je Lačni Franz donio i uputstva za upotrebu i propisao način korištenja: „Pjevajte je nekoliko puta dnevno, ovisno o vašem osjećaju i raspoloženju.“

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ovo je Plenkovićev „sad ili nikad“

    07.08.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ovo je Plenkovićev „sad ili nikad“

  2. OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

    02.08.2020.

    Marko Tomaš

    OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

  3. DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

    31.07.2020.

    Predrag Finci

    DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije