KRIVICA NE MOŽE BITI KOLEKTIVNA: Otpor okovima identiteta u vremenu zla

KRIVICA NE MOŽE BITI KOLEKTIVNA: Otpor okovima identiteta u vremenu zla

Uprkos hiljadu i jednom racionalnom razlogu - činilac identiteta učinio je ovu životnu situaciju krvoločnom i ubilačkom. Đoki, sa srpskim prezimenom, sudbina žrtve nije bila predodređena: ali, on ju je prihvatio i bio ubijen. Primer je to jednog od brojnih ličnih činova i del, malih, ali velikih ljudi, koji su se u vrtlogu zločinačkih identitetskih doktrina našli na "drugoj strani". To im nije smetalo da pronađu hrabrost, da napipaju srce, da osete dušu i ustanu sa čeličnom voljom, žrtvujući sopstvene živote. Ovih dana navršava se godišnjica genocida u Srebrenici. Naviru mnoga sećanja, a čovečanstvo još traži odgovore. "Zašto" je, čini se, još daleko. I taman kada sam razočarano pomislio kako se među Mladićevim i Bearinim ubicama nije našao ni jedan pravednik da baci oružije i vikne "neću", utešio sam se činjenicom da barem delimično nisam upravu.
VIDEO: Spašavanje nije zločin!

VIDEO: Spašavanje nije zločin!

Fotografija mrtvog trogodišnji dječaka iz Sirije, malenog Alana Kurdija čije je tijelo more izbacilo na tursku obalu, prije četiri je godine potresla svijet te je postala simbolom patnje migranata. No, maleni Kurdi nije niti jedina, a niti posljednja karika u teškom i dugom lancu migrantske krize koja traje do danas i gotovo svakodnevno uzima nove žrtve. „U svakom brodolomu svakom utapanju, u svakom izostanku pomoći, Europa nestaje. Sa svakim kriminaliziranim, progonjenim i zatvorenim volonterom, Europa nestaje. Sa svakom eksternaliziranom granicom, svakim bombardiranjem izbjegličkog kampa, Europa nestaje“, stoji u objavi španjolskog Instituto 25M. Ta je organizacija nedavno na svojim stranicama objavila i video koji vrlo realno prikazuje koliko smo, zadubljeni u vlastiti život, planiranje ljetovanja, surfanje internetom i društvenim mrežama, postali imuni i gotovo potpuno bezosjećajni prema patnjama drugih ljudi.
ŠKOLSTVO NA NISKIM GRANAMA: Zašto se dogodio ovakav neuspjeh maturanata u matematici i hrvatskom

ŠKOLSTVO NA NISKIM GRANAMA: Zašto se dogodio ovakav neuspjeh maturanata u matematici i hrvatskom

Godinama pišem o tome kako nešto ne štima i ne funkcionira u našem školskom sustavu, nastavnim planovima i programima, nastavi, vrednovanju znanja, ocjenjivanju učenika, učenju, motivaciji za učenje, valorizacija postignuća, nerazmjeru ocjene i operativnog znanja, zavaravanju učenika, roditelja, nastavnika i društva. Nisu naša djeca bedasta ili bedastija od drugih, što bi se moglo zaključiti po mnogim standardnim ispitivanjima njihova znanja, naročito PISA testovima, po kojima su u svemu, negdje na dnu rang ljestvice, naročito po matematičkoj pismenosti. Ne radi se dobro i učinkovito, naročito zadnjih godina, iako većina nastavnika (učitelja i profesora) izgara na poslu. Multidisciplinarna istraživanja pokazuju da naša djeca ne vole školu, da ne vole čitati, da ne vole učiti, pripremati se za nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi. U školu idu zato što moraju.
MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA: "Po čemu je to HRT hrvatska televizija?"

MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA: "Po čemu je to HRT hrvatska televizija?"

Program Hrvatske radiotelevizije već godinama je na meti žestokih kritika javnosti, a još od čistki na Trećem programu, nije pokrenuta kampanja kakvu je danas pokrenulo Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) pod nazivom „Meni se to gleda, HRT ne da“. Domaći filmski autori na ovaj način žele ukazati na vrijednosti i raznolikosti sve one produkcije koju su na HRT-u odbili. O vrijednosti odbijenih uradaka najbolje govori činjenica koju su „iskopali“ u DHFR-u, a koja kaže kako su ti filmovi do sad prikazani na čak 353 međunarodna i nacionalna festivala te prikupili ukupno 86 nagrada. Posebno su ogorčeni odnosom javnog servisa prema autorima, jer su neki od njih odluku o odbijanju njihovog rada primili nepotpisanu, ali zato s nizom uvreda koje kao da su ispale iz nekog proustaškog glasila, kakvih u Hrvatskoj ne nedostaje. Recimo, jedna od nepotpisanih recenzija kaže kako jedan od odbijenih filmova „produbljuje jugočetničku naraciju“.
PODRŠKA JE VAŽNA: „Granice za KUPEK ne postoje“

PODRŠKA JE VAŽNA: „Granice za KUPEK ne postoje“

Možda ste nekada naletjeli na KUPEK. Oni koji jesu, KUPEK su zasigurno dobro zapamtili, a onima koji nisu, teško je ukratko objasniti što je to sve KUPEK. Zadržimo se tek na najkraćem mogućem objašnjenju. KUPEK je skraćenica za Kulturno umjetnički program edukativnog karaktera, a u osnovi se radi o „letećoj“ radijskoj emisiji koja traje više od osam godina i koja je imala oko 250 izdanja. Iza KUPEK-a stoji Dejan Kožul, dugogodišnji Lupigin suradnik i reporter, koji je pokrenuo crowdfunding kampanju na platformi Patreon s ciljem da KUPEK i u budućnosti nastavi sa svojim djelovanjem. Kampanja nema vremensko ograničenje, nego traje do daljnjeg u namjeri da se i ovdašnja publika navikne na europske norme i da projekte koje smatra pozitivnima podrži svojevrsnom mjesečnom pretplatom.
MORTIS CULTURA A.D. MMXX: Ponosni na tamno mjesto povijesti

MORTIS CULTURA A.D. MMXX: Ponosni na tamno mjesto povijesti

Mudra, navodno kineska, poslovica jasno utvrđuje problem o kojemu je ovdje riječ: „Tko hoće mačku, mora uzeti i rep“. Olako se to zaboravlja, stalno se pokušava nekako prevariti logiku cjeline, zdipiti mačku, a da rep ostane drugima. Katkada to očito uspijeva (ovo zasigurno nije najbolji od mogućih svjetova), no nerijetko se, ipak, mačkokradicama dogodi da se spotaknu o rečeni rep. Čini se, izgleda, gotovo općeprihvaćenim među njezinim građanstvom da je Rijeka “krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući torpedu doživjela svjetski ugled“. Ostave li se po strani načelna pitanja što ih suvremene teorije (kako etičke, tako i estetičke) vezuju uz bespogovornu (karakteristično: devetnaestostoljetnu) predanost tradiciji, koja je ovdje svakako na djelu, pravim problemom ostaje sama narav rečenoga „stroja“.
LAMENTACIJE PONEDJELJKOM: Sitne čestice svuda oko nas

LAMENTACIJE PONEDJELJKOM: Sitne čestice svuda oko nas

Bila je nedjelja, osam sati navečer. Preko mobitela primam poruku mog dobrog druga. Obraća mi se sa “ej propalice”, na što se spremno odazivam: “evo me”. On ovo ljeto izbiva iz Rijeke. Bavi se turizmom i ugostiteljstvom na obližnjem otoku. Obavještava me kako je večeras svratio do grada i poziva me da popijemo pivo. Prepoznajem varljivost njegovog prijedloga. Najsretniji je kad ga pri zatvaranju lokala osoblje uklanja sa šanka uz pune pepeljare i ispražnjene krigle. Drug je pogodio da sam propalica, ali pogriješio kada je pretpostavio da sam vrsta propalice koja bi mu nedjeljom navečer pravila društvo. Sutra počinje radni tjedan, ustajem se u pet i pol i ne pada mi na pamet odlaziti do grada. Nezadovoljan je i ne razmišlja o tome zašto sam se spremno odazvao na ono “propalice”.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Dinka Krehe

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Dinka Krehe

Nedavno smo na Lupigi Dinka Krehu, diplomiranog komparatista i profesora književnosti, predstavili u rubrici intervjui. Bilo je to nakon predstavljanja njegove zbirke poezije „Simptomi“ na zagrebačkom festivalu Prvi prozac na vrh jezika. Ovaj put predstavit ćemo njegovu poeziju. Kreho je rođen u Sarajevu 1986. godine, a školovao se u Zagrebu, Bihaću, Sarajevu, Parizu i Rennesu. Osim poezije piše i književne kritike, kratku prozu i esejistiku. Također, prevodi s francuskog jezika. Upravo dovršava dva prijevoda knjiga Tristana Garcie i Yannicka Haenela. Bio je član redakcije Zareza, a mnogi ga znaju i kao voditelja vrlo posjećenih tribina u zagrebačkoj Booksi. Za Booksu piše i danas, kao i za sjajni portal Proletter te povremeno za tjednik Novosti. Za svoj rad dobio je nekoliko regionalnih književnih nagrada, a na Lupigi gostuje s pet pjesama.
KOLIKO KOŠTA BUDUĆNOST VAŠE DJECE: Posljednji smo naraštaj koji ima priliku popraviti stvari

KOLIKO KOŠTA BUDUĆNOST VAŠE DJECE: Posljednji smo naraštaj koji ima priliku popraviti stvari

Prvi smo naraštaj koji jasno vidi napredovanje klimatskih promjena i posljednji smo naraštaj koji ima priliku da to popravi. Ovih dana svijet su šokirale snimke neuhranjene polarne medvjedice koja pluta na katastrofalnim razmjerima klimatskih promjena na koje nas upozorava National Geographic. Taj dirljiv video obišao je svijet, video kojeg je objavio Paul Nicklen s kanadskog otoka Baffina. Cijela ekipa koja je snimala izgladnjelog polarnog medvjeda svjedočila je ovom tužnom prizoru i Paul kaže kako u svojoj karijeri takvo što nije doživio. No, suzama tu nije kraj. Tisućama kilometara na zapadu, ili istoku, priča je identična i dramatična u svakom smislu. Život oko nas se mijenja i nestaje, i mi smo prvi naraštaj koji svojim očima vidi što se događa, ali i zadnji naraštaj koji ima priliku da stvar popravi. Naša djeca neće imati tu šansu.
PROBLEMI VELIKOG MAGA RADIKALNE DESNICE: Je li europska misija Stevea Bannona doživjela krah?

PROBLEMI VELIKOG MAGA RADIKALNE DESNICE: Je li europska misija Stevea Bannona doživjela krah?

Nakon razlaza s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, njegov glavni ideolog i savjetnik, Steve Bannon, okrenuo se Europi. Doletjevši “preko bare” sebi je zadao zadatak da kompletnu radikalnu desnu političku scenu u Europi uobliči i objedini u jedan snažan, jedinstven Pokret (“The Moviment”) koji će biti koordiniran iz jednog mjesta. Pravi trenutak za to, planirao je, bili su europski izbori, a krajnji cilj je razaranje Europske Unije. Najplodnije tlo za svoje djelovanje Bannon je pronašao u Italiji, pa mu je zato posebno teško pao zadnji teški udarac koji je stigao upravo iz Italije. Naime, Bannon je odabrao jedan stari talijanski samostan koji vodi jedna katolička organizacija, a u kojem je namjeravao odgajati novu europsku desničarsku elitu i “proizvoditi” buduće europske ultradesne lidere, vladare nekakve predstojeće Nove Europe. No, onda su za Bannona uslijedili neplanirani problemi.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

    20.11.2019.

    Nataša Škaričić

    O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

  2. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  3. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije