VIDEO LICEMJERJA: Što je Donald Trump govorio o Kurdima prošle godine, a što govori danas

VIDEO LICEMJERJA: Što je Donald Trump govorio o Kurdima prošle godine, a što govori danas

U izjavi koja je ovog tjedna obišla cijeli svijet američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je kako Kurdi nisu pomogli Amerikancima u Drugom svjetskom ratu, što je inače netočno utoliko što individualni Kurdi jesu sudjelovali u tom ratu na savezničkoj strani, dok na državnoj razini nisu ni mogli sudjelovati jer državu nemaju, niti su je tada imali. Prije tek nešto više od godinu dana, u rujnu 2018. godine, Trump je stajao na govornici i tvrdio da su Kurdi „divni ljudi“ koji su „umirali u tisućama“ kako bi pomogli Amerikancima u borbi protiv „Islamske države“ (iako, realno govoreći, Amerikanci su bili ti koji su pomagali Kurdima, a ne obratno), te koje on osobno „nikada neće zaboraviti“. Ipak na kraju priče Kurdi su na vlastitoj koži iskusili to da američka vanjska politika ima desetljeća iskustva ostavljanja saveznika na cjedilu. Što je Trump govorio u rujnu prošle godine, a što ovog tjedna, pogledajte u kratkom videu.
ZALUPI VRATA I NE OSVRĆI SE: Priče žrtava nasilja u Muzeju prekinutih veza

ZALUPI VRATA I NE OSVRĆI SE: Priče žrtava nasilja u Muzeju prekinutih veza

„Želimo pokazati da žene, unatoč svim problemima, uspijevaju otići i započeti život slobodan od partnerskog nasilja te snažne i samosvjesne ustrajati u svom pravu na život bez nasilja. Svaka žena koja javno progovori može biti ohrabrenje drugima, koje još uvijek nisu spremne na korak odlaska iz kruga nasilja“, kaže za Lupigu Ivan Blažević ispred zaklade Solidarna i fonda #spasime, koji u suradnji s Muzejom prekinutih veza, organiziraju izložbu s pričama žrtava koje su uspjele izaći iz mučnog kruga nasilja te nastaviti život kao snažne i samosvjesne osobe. S ciljem da se ohrabri žrtve koje nemaju snage otići i zauvijek ostaviti život u nasilju, iz zaklade Solidarna pozivaju žene koje su se i same našle u paklu nasilja da ispričaju svoje priče, da opišu onaj ključni trenutak u kojem su konačno donijele odluku da više neće trpjeti nasilje te da, uz svoju osobnu priču, prilože i neki predmet koji ih podsjeća na taj trenutak
VELIČANSTVENIH 12 INTERVENCIJA (FOTO): Što su sve umjetnice i umjetnici napravili u tri bolnice

VELIČANSTVENIH 12 INTERVENCIJA (FOTO): Što su sve umjetnice i umjetnici napravili u tri bolnice

Što su sve napravile umjetnice i umjetnici okupljeni oko projekta „Estetizacija i rehumanizacija bolničkoga prostora: Umjetnost u svrhu zdravlja“ u zagrebačkim bolnicama prezentirano je ovog tjedna u Klubu Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Naime, intervencijama u bolničke prostore, često sumorne hodnike i čekaonice bolnica, ova ekipa učinila je barem malo boljim mjestom. Tijekom provođenja projekta intervenirano je u tri zagrebačke bolnice – KBC Zagreb-Rebro, Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj te Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj. U projektu je sudjelovalo jedanaest umjetnika s ukupno dvanaest radova. Ovo nije prvi projekt ovog tipa koji je pokrenulo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika. Na Lupigi smo već pisali kako je prije nešto više od godinu dana dovršen projekt „Uzorna Kaznionica“ u sklopu kojeg je oslikana jedina ženska kaznionica u Hrvatskoj.
ŠTRAJK NAŠ SVAGDAŠNJI: Nastavnici su nam zadnja rupa na svirali

ŠTRAJK NAŠ SVAGDAŠNJI: Nastavnici su nam zadnja rupa na svirali

Sjećam se famozne “pugelnice” nagrade od 2.000 kuna, onima koji tad nisu štrajkali. To su uglavnom bili vjeroučitelji, stalni korisnici bolovanja, koji su za vrijeme štrajka bili zdravi, administracija, neki iz stručno-razvojne službe i ortodoksni “domoljubi”. Uvijek ima štrajkolomaca i “jurlinista” koji će za neku sinekuru ili benefit urušiti štrajk, izdati “kolovođe” i ako je nemaju dobiti stranačku člansku iskaznicu te će uskoro biti ravnatelji umjesto da crnče u razredu. To nam govore iskustva, poslije nekih štrajkova. Tko misli da nastavnici malo ili ništa vrijedno ne rade, taj nema pojma o školi, nastavi i ljudima koji “stvaraju” ljude. Biti nastavnik, nije zvanje, niti zanimanje. To je poziv, kao i neki drugi pozivi. To je u tebi od malih nogu. S tim se budiš i zaspiš, s tim živiš, svaki bogovetni dan, u slobodno vrijeme, za vikend, za godišnji odmor. Tvoj posao te veseli, kao i uspjeh svakog učenika.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Ognjenke Lakićević

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Ognjenke Lakićević

Ognjenka Lakićević rođena je 1975. godine u Beogradu, gdje i dalje pokušava da živi. Autorica je četiri zbirke poezije - “Ispod stepeništa”, “Ulubljenja”, “Troje” i “Ljubavna pisma Guglu”. Peta zbirka je na putu. Kaže da će biti gotova do kraja godine. Ognjenka je završila Filološki fakultet, a kaže da ju je odredila „pop kultura“, jer je dijete postpunk ere, odraslo na tom senzibilitetu i na tom buntu. Stoga ne ludi što je ljubav prema muzici neizostavan dio njenog života. To se najbolje vidi po njenom „životnom projektu“, bendu Autopark, koji postoji već dugih dvadesetak godina i ima zavidnu publiku. Za bend kaže da je to njena najveća ljubav. Ipak, kada piše tekstove za bend, primijetit će da je ograničena, jer unaprijed ima zadan okvir s obzirom da su tekstovi uglavnom podrška muzici. Kad je pitamo da se predstavi u jednoj rečenici reći će: „Uglavnom zabrinuta otkad zna za sebe“.
UZROCI MASOVNE HISTERIJE: Serija „Černobil“ kao sukob kulturâ i ideologijâ

UZROCI MASOVNE HISTERIJE: Serija „Černobil“ kao sukob kulturâ i ideologijâ

Černobil je postao simbol nečeg opasnog što su krili od nas, „nečeg što zrači“ i što se lako može iskoristiti kao simbol raspadanja državâ i ideologijâ jasna je stvar. Černobilske jagode. Bio je to njihov Černobil. Podrazumevano (smrtonosno) zračenje od koga se ne može pobeći plus paranoja u odnosu na svaku vlast koja je saopštavala „podatke“ o tome stvorili su nekakvu čudnu kombinaciju političkog vica i strašne urbane legende, koja svakom pruža priliku da bude stručnjak za fiziku i geopolitiku. HBO je napravio seriju o tom događaju, ali sva priča se svela na to da li je reč o antiruskoj (antisovjetskoj, antiputinovskoj) propagandi ili ne. U ovom društveno-političkom trenutku izgleda da nije bilo moguće drugačije. Slovenci i Hrvati seriju obožavaju, Srbi pak ne. Bilo bi drugačije da je serija nastala pre pada Berlinskog zida. Dotle su postojali prećutni principi kako se predrasude o životu s obe strane Gvozdene zavese imaju predstavljati i eksploatisati.
SUSRET BIVŠIH NEPRIJATELJA: Proveli smo dva dana s veteranima zaraćenih vojski koji danas pokušavaju mijenjati stvari

SUSRET BIVŠIH NEPRIJATELJA: Proveli smo dva dana s veteranima zaraćenih vojski koji danas pokušavaju mijenjati stvari

„Znaš, kad idem na ova okupljanja uvijek mi se zgrči želudac, danima prije nego trebam krenuti“, tiho nam govori Saša Premec iz Daruvara. Saša je veteran Hrvatske vojske, koji se početkom rata, s dvadeset i kojom, prijavio u vojsku i potom odradio brojna ratišta. Kaže kako unatoč grču u želucu, nema namjeru prestati sudjelovati u ovakvim akcijama gdje borci Hrvatske vojske, Armije BiH, Vojske Republike Srpske, Jugoslavenske narodne armije i Hrvatskog vijeća obrane, unatoč nekadašnjem neprijateljstvu, danas pokušavaju mijenjati stvari. Nedaleko od njega stoji mršav i izuzetno visok muškarac u crnoj jakni. On ne spominje grč u želucu, ali kaže da mu „ovo“ pomaže „s njegovim stanjem“. A njegovo stanje je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) četvrtog stupnja. I nije jedini takav među svim ovim ljudima. Pored njega je čovjek s kojim je nekada bio na nišanu, a sada s njim zbija šale koje nisu za svačije uši.
LEGENDARNI OPET JAŠU: KUD Idijoti imaju trenutno najprodavaniji album u Hrvatskoj

LEGENDARNI OPET JAŠU: KUD Idijoti imaju trenutno najprodavaniji album u Hrvatskoj

Pulske legende, KUD Idijoti, sedam godina nakon što su prestali postojati, imaju najprodavaniji album u Hrvatskoj. Radi se o albumu "Gratis Hits Live!" snimljenom početkom veljače 1999. godine u pulskom klubu Uljanik, a povod za taj legendarni koncert bio je 18. rođendan benda koji je svojim djelovanjem prerastao pojam benda i postao simbolom jedne generacije. Dvadeset godina kasnije album je objavio Dancing Bear i odmah po objavljivanju zasjeo je na prvo mjesto top liste najprodavanijih albuma Hrvatske diskografske udruge. Iz Dancing Beara napominju kako se radi o top listi i domaćih i stranih izdanja, a Idijoti su iza sebe ostavili i najprodavaniji strani album Eda Sheerana "No.6 Collaborations Project". Inače, objava reizdanja poklopila se s predstavljanjem dugo snimanog dokumentarnog filma o Branku Črncu Tusti, pjevaču Idijota koji je preminuo u listopadu 2012. godine.
NAKON DODJELE NAGRADE VIJEĆA EUROPE: "Još snažnije ćemo se suprotstavljati nacionalističkoj retorici"

NAKON DODJELE NAGRADE VIJEĆA EUROPE: "Još snažnije ćemo se suprotstavljati nacionalističkoj retorici"

Nagrada Vaclav Havel koju je u ponedjeljak Vijeće Europe dodijelilo, kod dijela javnosti omraženoj i percipiranoj kao izdajničkoj, Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR) velika je motivacija za tu organizaciju, kaže u razgovoru za Lupigu Branka Vierda iz YIHR-a. Prvenstveno da se još snažnije suprotstave nacionalističkoj retorici kojom čelnici država zapadnog Balkana nastoje narušiti mir u regiji, te da kreiraju još više mogućnosti za građane da kroz dijalog jačaju suradnju između društava i država regije. „Osvajanje nagrade Vaclav Havel predstavlja nam jako puno, iznimno smo ponosni da smo s velikim ljudima koji su život posvetili dosljednoj i upornoj borbi za ostvarenje ljudskih prava bili u užem izboru te da je nagradu također osvojio i Ilham Tohti, zagovarač i branitelj prava zajednice Ujgura u Kini. Aktivno ćemo se nastaviti boriti za stabilnost, mir te poštivanje ljudskih prava u Hrvatskoj i u regiji“, kaže nam Vierda.
MEDŽUSLOVJANSKY: Ukoliko ste Slaven ovaj novi jezik biste morali razumjeti

MEDŽUSLOVJANSKY: Ukoliko ste Slaven ovaj novi jezik biste morali razumjeti

Vozovi-vlakovi, kava-kafa-kahva … I dok se na ovim prostorima trudimo pronaći, a onda i maksimalno naglasiti razlike između našeg i jezika kojim govore naši susjedi, suvremeni se svijet, umjesto na razlike, koncentrirao na pronalaženje sličnosti u jezicima Slavena. Iz te je praktične ideje rođen novokomponirani jezik koji je srušio jezične barijere. Autori su ga nazvali interslavic ili medžuslovjansky jezik, a zahvaljujući tome što su spretno provezli slalom, zaobilazeći razlike te su jezik skovali od riječi koje su u svim slavenskim jezicima najzastupljenije, novi jezik razumiju stotine milijuna ljudi iz zemalja slavenskog govornog područja. Interslavic je, pojednostavljeno rečeno, pomoćni jezik namijenjen komunikaciji između ljudi koji se služe nekim od slavenskih jezika. Sadašnji oblik tog novog jezika nastao je 2017. godine, kada su spojena dva već postojeća projekta: neoslavonic i slovianski.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

    20.02.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Operetna kič državica

  2. ŽIVJETI BEZ NACIJE: Meni samom odavno je jasno - nikom ne pripadam

    07.02.2020.

    Predrag Finci

    ŽIVJETI BEZ NACIJE: Meni samom odavno je jasno - nikom ne pripadam

  3. PLENKOVIĆ O POKOLJU U SPLITU: Nepodnošljiva lakoća poricanja

    14.01.2020.

    Nataša Škaričić

    PLENKOVIĆ O POKOLJU U SPLITU: Nepodnošljiva lakoća poricanja

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije