SLUČAJ „ŠTANDARAC“: „Skulpture“ koje šute

SLUČAJ „ŠTANDARAC“: „Skulpture“ koje šute

Na društvenim mrežama, očekivano, jedni likuju, a drugi se zgražavaju potezom suda i kipara koji je, usput rečeno, svojedobno bio laureat Nagrade sedam sekretara SKOJ-a. I sve bi bilo normalno u gradu pod Marjanom, osim jedne stvari. Jedne, po meni, jako bitne stvari, a ona se zove klima. I tu ne mislim na klimu kao skup prosječnih vremenskih uvjeta koji prevladavaju na određenom području, već na onu klimu koju osjećam u kostima kada sjednem u svoj kafić. Klimu koja se polako, ali sigurno mijenja, kako u mom Splitu, tako i u državi. Klimu tolerancije na fašizam, ustaštvo kao takvo, i klimu koja zahvaća mlade. Populaciju koja mi je iznimno zanimljiva jer je uvijek indikator društvenih promjena. Prvo su Split šokirale snimke poveće grupe mladih ljudi kako u skupini, pod crnim kapuljačama skandiraju „ajmo ustaše“ pred utakmicu Hajduka i Slaven Belupa.
ČEŠKI PLAN ZA TRUMPA: „Leći na leđa i moliti za milost“

ČEŠKI PLAN ZA TRUMPA: „Leći na leđa i moliti za milost“

Analitičari upozoravaju da je Češka jedna od nekolicine zemalja članica EU-a koje nisu usvojile zajedničku valutu, što bi je moglo učiniti ranjivom ako se zemlje članice eurozone odluče tješnjom suradnjom suprotstaviti američkom pritisku. To bi zemlje bez eura ostavilo na europskoj periferiji. Ukoliko Trump uvede EU carine to bi moglo imati negativan utjecaj ponajprije na europsku automobilsku industriju, a gospodarstvo Češke uvelike ovisi o njoj. Zato je bliža suradnja Češke s jezgrom zemalja članica neophodna u slučaju krize. No, imajući u vidu da se Babišov ANO, kojeg svi vide kao premoćnog pobjednika na narednim izborima, otvoreno pridružio euroskeptičnim i ekstremno desnim političkim strankama ovako nešto je iluzorno očekivati. A i da stranke vladajuće koalicije kojim čudom opet formiraju vladu, velike promjene ne bi se mogle očekivati s obzirom na brojne obožavatelje Trumpa i u njihovim redovima.
TEŽAK TERET: Duga „ljubav“ Amerike prema Grenlandu

TEŽAK TERET: Duga „ljubav“ Amerike prema Grenlandu

„Ne možeš samo kupiti otok ili narod. To zvuči kao nešto iz ere ropstva i kolonijalizma”, požalila se Else Mathiesen kada je u ljeto 2019. godine Donald Trump prvi puta pustio „balon“ o kupovini Grenlanda. U međuvremenu, Trump je jedne izbore izgubio, pa lani opet pobijedio. Time je uslijedio i nastavak priče o kupovini najvećeg autonomnog teritorija Danske. Ovoga puta, čini se, u puno ozbiljnijem tonu. Samo Trumpovo virkanje u izlog za koji nismo ni znali da postoji, ali i način na koji je najavio pretenzije, stubokom je uzdrmao međunarodne odnose. Što zbog samog čina, što zbog načina. Međutim, aktualni američki predsjednik nije ni prvi ni jedini stanovnik Bijele kuće koji se kolonijalnim metodama htio domoći „ledenog spavača“ na sjeveru Zemlje. Uostalom, SAD i Danska imaju stoljetnu povijest nekretninskih poslova u kojima su za zlatne poluge mijenjali otoke i ljude i to desetljećima nakon završetka ere ropstva.
RIJEKA UZ STUDENTE SRBIJE: „Glas podrške za bolju budućnost svih nas“

RIJEKA UZ STUDENTE SRBIJE: „Glas podrške za bolju budućnost svih nas“

Mirni skup podrške i solidarnosti sa studentima u Srbiji, koji se već mjesecima bore protiv korupcije, nekompetencije i autoritarnosti režima Aleksandra Vučića, održat će se u četvrtak s početkom u 17 sati na riječkom Korzu, ispred Radio Rijeke. Studentske blokade fakulteta, potaknute padom nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, 1. studenog 2024. godine, koja je usmrtila 15 ljudi, razvile su se u masovne prosvjede kojima su se priključile stotine tisuća građana širom Srbije tražeći odgovornost za ovu tragediju. Najveći su to studentski prosvjedi na ovim prostorima od 1968. godine. U Rijeci su studenti tamošnjeg Filozofskog fakulteta, kao prvi u Hrvatskoj, još 13. prosinca prošle godine organizirali prosvjed podrške studentima u Srbiji, dok sutrašnju, novu akciju podrške u tom gradu organiziraju Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci i Udruga studentica i studenata Kulturologije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
TIŠINA POSLE TEOFILA: Prkos do poslednje reči

TIŠINA POSLE TEOFILA: Prkos do poslednje reči

U svojim knjigama i novinskim esejima Teofil Pančić (1965. - 2025.) ispisao je bar nekoliko autobiografskih romana. Mogao je još i više, jer materijala ima napretek. Teofilov život bio je, blago rečeno, nesvakidašnji, i u njemu je na neki način sublimirana istorija ovih naših prostora u proteklih četrdeset i kusur godina. Njegova životna energija je bila takva da je hladno mogao da bude na više mesta istovremeno, protiveći se zakonima fizike i gravitaciji. Njegova ličnost je bila džinovski osobena, drugačija od svega što je viđeno u istoriji čovečanstva, da bi se samo o tome mogao napisati 12-tomni roman. Interesovanja su mu tako široka i opet iznenađujuća – eto prilike za bar još koje kapitalno štivo. Preminuo je u šezdesetoj, ali je živeo, brat bratu, nekoliko vekova, kroz sve one okeane pročitanih knjiga, odgledanih filmova i pozorišnih predstava. Nije umro jedan čovek nego mnogo njih.
PRIJE I POSLIJE: Primjeri koji pokazuju da gradovi po mjeri čovjeka nisu nedostižna utopija

PRIJE I POSLIJE: Primjeri koji pokazuju da gradovi po mjeri čovjeka nisu nedostižna utopija

Nedavno smo na ovom mjestu predstavili primjere dobre urbanističke prakse “ponovnog osvajanja” gradskih prostora za pješake i bicikliste kroz usporedbu fotografija gradova prije intervencija i poslije njih. Ovim tekstom ćemo nastaviti započeto te vam predočiti još neke slikovite primjere transformacije svjetskih gradova koje često biramo kao društveni uzor. Planeri širom svijeta, naime, uviđaju kako je podređivanje svih funkcija grada automobilskom prometu bila velika pogreška, i na razne načine pokušavaju u fokus staviti ljude, a ne automobile. Gradovi po mjeri čovjeka nisu neka nedostižna utopija, kako ćemo vidjeti kroz primjere uspješnih inicijativa u raznim gradovima. Potrebna je volja i vizija za korjenite promjene, često usprkos prvotnom žestokom protivljenju javnosti. Zagreb je, primjerice, prepun potencijala, a inspiraciju možemo crpiti iz nekih od sljedećih primjera.
TOP 10: Ovo su mi najbolje serije u 2024. godini

TOP 10: Ovo su mi najbolje serije u 2024. godini

Je li zlatnom dobu televizije došao kraj? Dok sam prethodnih godina za ovakvu listu morala birati između dvadesetak odličnih kandidata, ovaj put sam jedva uspjela “skrpati” njih deset. Možda je stvar u tome što streaming servisi stežu remen i manje je vjerojatno da će zanimljivi ili “hrabriji” scenariji dobiti zeleno svijetlo, a možda se, pak, kreativci ipak vraćaju filmu, nakon što su dugi niz godina sve više gravitirali televiziji. Još jedna stvar koju vrijedi istaknuti je to da je konsenzus publike (a i kritike) oko “must see” serija sve tanji. Preplavljeni smo sadržajem i sve je manje serija za koje nam se čini da ih “svi gledaju”. Izgubljeni smo i izolirani u personaliziranim mjehurićima Netflixovog algoritma. Možda je u takvim uvjetima i lakše raditi ovakvu listu koja nikako ne pretendira da bude objektivna, nego samo da bude pomoć u navigiranju sadržajima kojima nas zatrpavaju streaming platforme.
FOTO: Kako objasniti da je isti proizvod ovoliko skuplji u Hrvatskoj nego u Sloveniji?

FOTO: Kako objasniti da je isti proizvod ovoliko skuplji u Hrvatskoj nego u Sloveniji?

Već drugi petak zaredom građani diljem Hrvatske odlučno poručuju trgovačkim lancima: "Dosta je!" Bojkot trgovina, kao odgovor na uporno divljanje cijena, ovog se tjedna proširio i na susjedne zemlje – BiH, Srbiju i Crnu Goru. Rezultati ovotjedne prosvjedne akcije u Hrvatskoj nešto su slabiji nego li su bili tjedan ranije. No, iako je odaziv bio manji, bojkot je ipak dovoljna prijetnja da "prisili" brojne trgovačke lance da najave "zamrzavanje cijena" za veliki broj proizvoda. Naš čitatelj iz Samobora poslao nam je dvije fotografije i potvrdio teoriju o preskupoj Hrvatskoj. Na dan bojkota u Hrvatskoj zaputio se u petnaestak kilometara udaljene Brežice u Sloveniji. U tamošnjem Lidlu je naišao na čokoladne praline njemačkog proizvođača po cijeni od 2,39 eura. Budući da taj proizvod redovito kupuje, nije mu promakla činjenica da se isti taj paketić čokoladica u samoborskom Lidlu ima bitno drugačiju cijenu.
POSLJEDNJA ŽELJA: Nakon gledanja emisije “Nedjeljom u 2” na temu eutanazije

POSLJEDNJA ŽELJA: Nakon gledanja emisije “Nedjeljom u 2” na temu eutanazije

Mara je teško bolesna. Terminalna faza. Nema još mnogo vremena na raspolaganju. Prošli mjesec prijavila se na spisak za eutanaziju. Ne želi da pati pod morfijem. Da muči i sebe i najbliže. Čemu? Kad vrijeme dođe, sama će sebi skratiti muke. Tako je najpoštenije. Jedini problem koji trenutno ima je … šta poslije? Htjela je kremiranje. Još odmalena, od gledanja “kaubojskih” filmova, fascinirao ju je indijanski pogreb. Kad se pokojnik, prilikom tranzicije sa ovog svijeta u “vječna lovišta”, jednostavno zapali na nekoj vrsti lomača ili kad se u čamcu pusti niz rijeku, pa se zapaljenom strijelom, vješto odapetom s obale, sve pretvori u buktinju. Pitala se da li su i pripadnici njihovog lokalnog Chehalis plemena tako ispraćali svoje najmilije. I da li su nakon pogrebne ceremonije činili nešto sa ostacima, sa pepelom preminule osobe. Tradicionalnu sahranu sa kovčegom nije željela iz dva razloga.
BAČENI U LANCE: Bojkot, građanski ili potrošački?

BAČENI U LANCE: Bojkot, građanski ili potrošački?

Uopće ne omalovažavam politički značaj činjenice da tariguzni papir u Hrvatskoj košta euro više nego u Njemačkoj. To je klasno pitanje par excellence. Koliko je naroda kojem taj euro nije nikakva bagatela, a koji ipak mora nečime obrisati dupe? Nije drugarski od ljudi raditi jarce. Pa i temeljna republikanska deklaracija legitimira se time da se bavi pravima čovjeka i građanina, a ne jarca i građanina. Mora se kretati od materijalne podloge. Treba i zbog cijena, ali ako se u bojkotu zadržavamo samo i isključivo na tome, onda znači da bojkot zbog cijena nije iz razloga iz kakvih bi trebalo biti, nije stvarno politički. Ne radi se ovdje o puko moralnom zakeranju. Ako ne istupaš kao građanin, u antitezi ćeš biti ne samo potrošač nego i zauvijek podanik time što si potrošač. U lancima u oba smisla riječi. Istu tu lovu koju pažljivo trošiš prvo moraš krvavo zaraditi – a bit će to krvavije za onoliko koliko ti platformski kapitalizam razvali sav ostatak načetih radničkih prava.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. TEATAR APSURDA: Kako to da „Za dom spremni“ može, a „Samo nam je ljubav potrebna“ ne može?

    18.07.2025.

    Boris Pavelić

    TEATAR APSURDA: Kako to da „Za dom spremni“ može, a „Samo nam je ljubav potrebna“ ne može?

  2. ZVANIČNE SMJERNICE: Kako pisati o genocidu u Srebrenici ako ne želite da vas proglase negatorom istog

    16.07.2025.

    Srđan Puhalo

    ZVANIČNE SMJERNICE: Kako pisati o genocidu u Srebrenici ako ne želite da vas proglase negatorom istog

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otmica Gospe

    08.07.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otmica Gospe

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije