AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Gorana Milakovića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Gorana Milakovića

"Rudnik stakla" naslov je rukopisa koji bi do kraja ove godine trebao izaći u izdanju Hrvatskog društva pisaca. Autor "Rudnika" iz kojeg će čitatelji i čitateljice iskopavati njegove pjesme Goran je Milaković, rođen 28. listopada 1983. godine u Slavonskom Brodu, filozof i sociolog po obrazovanju. Jedno vrijeme Milaković je radio kao novinar Jutarnjeg lista, a svoju poeziju do sada je objavljivao u časopisima Zarez i Poezija te na internet stranicama strane.ba, metafora.hr, jergovic.com/ajfelov-most. Za prvi pjesnički rukopis "Eskapaže" Milaković je pohvaljen na Goranovom proljeću 2010. godine, dok je njegov "Rudnik stakla" na međunarodnoj književnoj manifestaciji Slovo Gorčina održanoj u Stocu 2016.godine dobio drugu nagradu. Na Lupigi Milaković gostuje s pet pjesama, a njihov izbor iz neobjavljene zbirke napravio je naš portal. U Milakovićevom "Rudniku", dakako, ostalo je još mnogo blaga.
KOMENTAR IVE ANIĆA: Postrojavanje 1. bojne vitez Li Keqiang

KOMENTAR IVE ANIĆA: Postrojavanje 1. bojne vitez Li Keqiang

Što je, majku mu, sa svim našim zadrtim homofobima, nacionalistima, fašistima? Što je na koncu sa Katoličkom crkvom? Zar će svi naši bojovnici, gromovnici, branitelji mirno gledati kako nam se nakon skoro trideset godina opstojnosti „crvena neman“ ponovo uvlači u ekonomiju, gospodarstvo, politiku? Hoće li Andrej Plenković nakon zagrljaja s deklariranim komunistom izgubiti svoje političke pristaše, birački habitus, potporu tvrdo orijentiranog dijela stranke? Bojim se da ni Marko Skejo, a posebo tvrdolinijaška opcija u HDZ- u ni prstom neće mrdnuti na najnoviji potez svog šefa. Kao ni lokalni mediji, koji su od srijede u misiji „peglanja“ čvrstog i autoritarnog režima u Kini. Oni jesu komunisti, ali su, znate, više kapitalisti, nego baš zadrti komunisti. Tako otprilike izgledaju stranice domaćeg tiska. Upinju se novinarske vedete i oštre se pera, zaboravljaju se činjenice i gasi možebitna nacionalistička vatra.
REZULTAT SJAJNE SURADNJE: „Ovoga puta najebat će vođe“

REZULTAT SJAJNE SURADNJE: „Ovoga puta najebat će vođe“

Nije da do sada nisu surađivali mali milijun puta, što ne treba čuditi, jer osim što dijele neke glazbenike, imaju i vrlo blizak izričaj. No, ovaj put su Picksiebneri i Cinkuši napravili čudo. I to u vidu prvog zajedničkog singla. Nazvali su ga „Vođe“. „Pjesma je nastala pod utjecajem svakodnevnog zavirivanja u 'televizijske izloge', a uloge bendova u pjesmi smišljeno su podijeljene. Tako je uloga Picksiebnera više narativnog karaktera te su zaduženi za glazbenu pratnju i dočaravanje specijalnih efekata u pjesmi, dok su Cinkuši, na sebi svojstven način, odgovorni za vokalnu izvedbu refrena. Sâm refren pjesme ujedno je i oda 'Velikom vođi', a tko je Vođa, on, ona ili oni, na svakome je od vas da to otkrije i zamisli“, objašnjavaju rezultate ove suradnje iz Picksiebnera i Cinkuša, dva sjajna benda koja, nažalost, još uvijek nisu dovoljno prepoznata u široj javnosti.
EUROPA NA RUBU: Pogledajte što nam je sve pripremio veliki Subversive

EUROPA NA RUBU: Pogledajte što nam je sve pripremio veliki Subversive

Više od stotinu gostiju sa svih strana svijeta, umjetnika, filmaša, aktivista i intelektualaca skupit će se u Zagrebu od 5. do 18. svibnja kako bi sudjelovali na 12. Subversive festivalu. Tema ovogodišnjeg Subversivea je „Europa na rubu“, a program je, kao i posljednjih godina, vrlo bogat i, što nije nimalo nevažno, potpuno je besplatan i Lupiga je jedan od medijskih pokrovitelja festivala. Odvijat će se na nekoliko lokacija, a hoće li, kako je planirano, jedna od tih lokacija biti i Kino Europa, kojem su gradske vlasti, po svemu sudeći, namijenile neizvjesnu budućnost, još uvijek nije poznato. Posebna poslastica, kao i prijašnjih festivalskih izdanja, bit će filmski program. Za razliku od samog festivala, Subversive Film Festival traje samo od 5. do 12. svibnja i tijekom njega bit će prikazano više od 50 naslova, što dokumentarnih, što igranih dugometražnih, što kratkometražnih.
DUGAČKA SENKA BIJELJINSKOG APRILA: O tome se malo govori, a mnogo ćuti

DUGAČKA SENKA BIJELJINSKOG APRILA: O tome se malo govori, a mnogo ćuti

U Bijeljini se o tome malo govori, a mnogo ćuti, svi znaju šta se dogodilo tog najpoznatijeg i najzloglasnijeg aprila. Zna Evropa, zna Amerika, zna Hag, zna ceo svet, još su onda saznali. Bile su vesti, bile su slike, onaj Amerikanac, Haviv se prezivao. Onaj čovek, i ona žena, onaj Albanac u zelenoj trenerci. Uniforme, ljudi, puške, krv, asfalt. Nigde april ne izgleda jadnije kao na bledim snimcima novosadske televizije koji prikazuju bijeljinske ulice kobnog aprila ’92. Dok su medijske fanfare brujale o žestokim okršajima između “srpskih dobrovoljaca” i “muslimanskih ekstremista”, ulice grada bile su potpuno prazne. Jedini koji su imali oružje bili su ljudi u šarenim uniformama i sa crnim kapama na glavama. To su bili pripadnici Srpske dobrovoljačke garde, agenti srbijanske Državne bezbednosti poznatiji kao “arkanovci”, a navodne borbe bile su eufemizam za njihov prljavi posao.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Jane Prević Finderle

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Jane Prević Finderle

Jana Prević Finderle - arhitektica i pjesnikinja rođena u Zagrebu, odrasla u Daruvaru i nastanjena u Pazinu - književnoj javnosti prvi put se predstavila 1997. godine, zbirkom poezije "Šum mladosti". Prostor između korica te zbirke podijelila je s pjesnikinjom Marijom Bogeljić. Do druge njezine zbirke, pod naslovom "Ti još pričaš o nogometu", proći će 16 godina; objavila ju je 2013. godine, u izdanju Gradske knjižnice Pazin i pazinskog ogranka Matice hrvatske. Svoje pjesme objavljivala je i u lokalnim časopisima, kao i u Zarezu te u časopisu Forum. Recenzirajući njezinu poeziju, književna kritičarka Darija Žilić za pjesme Jane Prević Finderle napisat će da je riječ o "vješto ispisanoj pohvali običnom životu". Urednik njezine zbirke Dinko Telećan, pak, kao temeljnu notu autoričinih pjesama naznačit će vedrinu. Najtoplije vam preporučujemo ove pjesme i unaprijed se radujemo onima koje slijede.
BOŽIDAR MALJKOVIĆ O SPLITU: Taj čarobni miris nikad prije nisam osjetio

BOŽIDAR MALJKOVIĆ O SPLITU: Taj čarobni miris nikad prije nisam osjetio

"Da sam normalan, poludio bih, kada sam ljeta gospodnjeg 1986. dobio poziv od Splićana. Tada je Prvi maj još bio ozbiljan praznik... Da sam normalan, poludio bih, kad sam stigao na aerodrom osjetio sam u nosu stare mirise mora, smreke, borovine, palmi i nečega magičnog što samo bog zna i ljubomorno čuva kao i stari pariški majstori parfema svoju recepturu; 80 kilometara odatle, u Vodicama sam odrastao, ali taj čarobni miris nikada nisam osjetio...", piše legendarni košarkaški trener Božidar Maljković u tekstu koji je od njega naručio Košarkaški klub Split, nekadašnja Jugoplastika s kojom se Maljković proslavio vodeći je do dvije titule europskog prvaka. Povod? Trideset godina otkako je Jugoplastika predvođena Tonijem Kukočem, Dinom Rađom, Velimirom Perasovićem i Goranom Sobinom u Münchenu osvojila titulu europskog prvaka.
SLAĐANA BUKOVAC 'ZA HRVOJA POLANA': Buljiti u zeleno, imati kućicu u planini

SLAĐANA BUKOVAC 'ZA HRVOJA POLANA': Buljiti u zeleno, imati kućicu u planini

Trebat će još dugo da donekle shvatim pogubnost fotografije, užasan porok kadra. Trebat će poprilično vremena da razumijem kako se fotografija može preobraziti u porok, natjerati čovjeka na rub litice, ili iza kamionske prikolice pred kojom masovni ubojica umlaćuje leš. Trebat će mi određena vrsta iskustva, da shvatim kako fotografija može postati euforija od koje je nemoguće odustati, i zbog koje čovjek gubi iz vida smrtnost, a osobito vlastiti život, ili vlastitu smrt. Nisam vjerovala da će te uspjeti potrošiti. Mislila sa da ćeš im prkositi očima, tim našim gotovo zajedničkim očima iz rodilišta, pogledom koji nije ozbiljno sposoban prikloniti se, odrasti. Vjerovala sam da ćeš ih poraziti, sve te bombe, klanja, oštrice i batine, snajperske metke, svojom čistom košuljom, svojom slabošću koja je bila iznimnija od bilo čije snage, svojom tugom u kojoj je za svakog bilo mjesta.
IVICA OSIM O RATU: U vrijeme kad svijet poludi, kad ljudi podivljaju...

IVICA OSIM O RATU: U vrijeme kad svijet poludi, kad ljudi podivljaju...

„Najgora vijest koja mi je stigla iz Sarajeva je kad su mi javili da je ubijen Sulejman Kulović koji je igrao u Željezničaru. Suljo je bio duša od čovjeka, ne bi nikog pipnuo, a ubili ga. Ali eto, takav je rat. Dovoljno je kad saznaš da su ubili dijete u majčinom naručju. I to snajperista koji vidi sve. Znači ciljano gađa i ubije dijete. To je vrhunac. Kad to doživiš pitaš se ko su ljudi s te strane koji mogu tako nešto učiniti. Tu obično poludiš. Ako je još neko koga poznaješ, onda ti bude još teže…Jedino što me spašavalo u to vrijeme je kad smo igrali utakmicu. Posvetiš se tome, misliš o utakmici“, piše slavni nogometni trener i jedna od jugoslavenskih nogometnih ikona Ivica Osim Švabo - trener koji je raspad Jugoslavije dočekao na kormilu njezine nogometne reprezentacije. Ovaj tekst napisao je kao predgovor knjizi "Djetinjstvo u ratu", Jasminka Halilovića, iznoseći svoja sjećanja na ratove s početka devedesetih, točnije na razdoblje opsade Sarajeva.
INICIJATIVA MLADIH STUDENTSKOM DOMU: „A sad prikažite i film o zločinima zbog kojih je Kordić osuđen“

INICIJATIVA MLADIH STUDENTSKOM DOMU: „A sad prikažite i film o zločinima zbog kojih je Kordić osuđen“

Sinoć je u zagrebačkom Studentskom domu Stjepan Radić, popularnoj Savi, osuđeni ratni zločinac Dario Kordić održao predavanje. Kino Forum bilo je ispunjeno uglavnom mladim ljudima, a uz Kordića je na pozornici bio i kontroverzni svećenik don Damir Stojić koji je osuđenog ratnog zločinca usporedio sa Svetim Pavlom. Na ugošćavanje osuđenog ratnog zločinca u prostorijama Studentskog doma, reagirala je danas Inicijativa mladih za ljudska prava, uputivši otvoreno pismo Boženku Ćosiću, upravitelju Studentskog doma Stjepan Radić. U otvorenom pismu Ćosića su iz Inicijative pozvali da na skorašnju obljetnicu masakra u Ahmićima na istom mjestu prikažu film „Zločini pred Tribunalom – Srednja Bosna“ u produkciji Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju koji se bavi upravo zločinima zbog kojih je Kordić osuđen. Evo i što su sve napisali upravitelju.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

  2. SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

    11.08.2019.

    Nataša Škaričić

    SLUČAJ KGK: U boj u boj za NATO svoj!

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

    06.08.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Kad na moru padne kiša

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije