„CRNA KNJIGA“ HRVATSKE SRAMOTE: Je li moguće da svi ti ljudi lažu samo kako bi diskreditirali RH?

„CRNA KNJIGA“ HRVATSKE SRAMOTE: Je li moguće da svi ti ljudi lažu samo kako bi diskreditirali RH?

„I onda je počelo batinanje. Prvi je morao ići tamo, skinuti se gol i onda su ga tukli. Drugi: skidaj se i onda bam, bam, bam. Sljedeći: Bam, bam, bam. Bilo je kao da je rat“ … „Molim vas, imajte milosti. Milost, molim, vikao sam. Ali oni su mi se smijali i jače me udarali“, samo je jedno od stotina svjedočenja migranata koji su u Hrvatskoj proteklih godina imali bliski susret s policijom i doživjeli takozvani „pushback“. Njihova svjedočenja prikupila je međunarodna mreža nevladinih organizacija Border Violence Monitoring (BVMN) i uz detaljnu analizu objavila ih u „Crnoj knjizi pushbackova“. Nakon objave „Crne knjige“ postavlja se logično pitanje – je li moguće da baš sve osobe koje su se našle u toj publikaciji, njih na stotine, laže. I je li moguće da hrvatska policija barem u nekoliko slučajeva nakon „temeljitih provjera“, prema zakonu o velikim brojevima, nije utvrdila nikakvo policijsko nasilje prema migrantima.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Šest pjesama Mladena Blaževića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Šest pjesama Mladena Blaževića

Mladen Blažević rođen je u Rijeci 1969. godine, a već dugi niz godina živi s one strane Učke, u selu Ćuki kraj Vižinade u Istri. Objavio je romane „Tragovi goveda“ (2008. godine) i „Ilirik“ (2015. godine), oba u izdanju SKD Prosvjeta. Osim toga autor je i zbirke poezije „Posljednji tasmanijski tigar“ čija posebnost je dvojezičnost (slovenski i hrvatski), a objavljena je u Ljubljani 2017. godine. Dvije godine kasnije, kao rezultat pobjede na natječaju Post scriptum za književnost na društvenim mrežama za 2018. godinu, objavljuje još jednu zbirku poezije „Mogućnost povremenih oborina“ u nakladi izdavačke kuće Jesenski i Turk. Pjesme i kratke priče prevođene su mu na engleski, talijanski, ukrajinski i slovenski jezik. Naš gost ovog ponedjeljka nekima će sigurno biti poznat i kao dugogodišnji novinar i urednik. Također, autor je igrano-dokumentarnog dugometražnog filma „Je letrika ubila štrige“ i putopisnog serijala „Istriana Jones“
KOSTI U MIKSERU: Film o suđenju Feralu koje se pretvorilo u „vrhunsku zajebanciju na Tuđmanov račun“

KOSTI U MIKSERU: Film o suđenju Feralu koje se pretvorilo u „vrhunsku zajebanciju na Tuđmanov račun“

„Kosti u mikseru“ naslov je teksta Feralova komentatora Marinka Čulića objavljenog u tom listu 1996. godine, u kojemu je ismijana Tuđmanova zamisao da Jasenovac postane memorijalno mjesto svih koji su u Drugome svjetskom ratu, navodno, poginuli za Hrvatsku. Takvim bi se nadasve nadrealnim scenarijem izjednačila uloga ustaša i partizana, nacista i antifašista. „Zbog tog je teksta, i prigodnih karikatura objavljenih uz njega, državno odvjetništvo protiv Čulića i Feralova glavnog urednika Viktora Ivančića podnijelo optužnicu zbog uvrede i klevete predsjednika države. O tom suđenju govorit će naš film: o suđenju koje se – premda je malo kome bilo smiješno – pretvorilo u vrhunsku zajebanciju na Tuđmanov račun. Takvog sudskog procesa u prošlih 70 godina u demokratskoj Europi, uvjeravam vas, nije bilo“, kaže novinar Boris Pavelić koji snima dokumentarni film o Feralu "Kosti u miskeru".
PODROOM (JELENA VELJAČA I SNJEŽANA PAVIĆ): „Feminizam ne želi učiniti ništa nažao muškarcima. To je samo spin!“

PODROOM (JELENA VELJAČA I SNJEŽANA PAVIĆ): „Feminizam ne želi učiniti ništa nažao muškarcima. To je samo spin!“

Lupigin voditelj Saša Kosanović u emisiji je ugostio scenaristicu, glumicu i autoricu Jelenu Veljaču, koja je vjerojatno javnosti bila najvidljivija osoba u inicijativi #spasime te dugogodišnju novinarku Jutarnjeg lista Snježanu Pavić, kako bi se još jednom u javnom prostoru otvorila „traumatična tema hrvatskog društva“, a radi se upravo o nasilju nad ženama – i patrijarhatu, jer jedno je neodvojivo od drugog. Kada govorimo o novinarstvu, onda vrlo lako možemo zaključiti kako žene i muškarci u javnom prostoru nemaju isti tretman kada se radi o izgledu i odijevanju. Upravo je to bio jedan od zaključaka Lupiginog voditelja kojeg je zanimalo zašto žene ne podignu glas i oko te teme. Time je Kosanović „ubo u osinje gnijezdo“ i podigao tenzije u našem malom studiju. Ono što se dogodilo u studiju nakon toga teško je prepričati pa sugeriramo da pogledate video u kojem se stvar „zahuktala“ oko 34. minute.
KAKO JE DEŽULOVIĆ 'RASPIZDIO' POLA BEOGRADA: 'Znači, za Dežulovića cela srpska istorija je laž!'

KAKO JE DEŽULOVIĆ 'RASPIZDIO' POLA BEOGRADA: 'Znači, za Dežulovića cela srpska istorija je laž!'

Što je uvrijedilo zamjenika gradonačelnika Beograda, Gorana Vesića, do te mjere da je svoju uvrijeđenost izvolio javno staviti u obranu "cele srpske istorije"? Pa, recimo da je Dežulović nastupio u prepoznatljivom svom stilu te je primijetio da "Beograd jednostavno više nije grad, to je tek malo veća kasaba, Dubai za siromašne, ili Jagodina za bogate", odnosno da je "u Beogradu sistematski poništena svaka pojedinačna ideja grada, i to ne samo onim, čudovišnim Stefanom Minhauzenom na topovskom đuletu pred željezničkim kolodvorom, buđavim i ofrlje provincijskim Waterfrontom te ostalom pseudourbanističkom plastičnom bižuterijom, koja Beograd čini velegradom točno onoliko koliko je Jagodinu velegradom učinila ona Palmina žirafa". Ove Dežulovićeve teze, na pogon Vesićeve uvrijeđenosti, lansirane su na društvene mreže - Twitter i Facebook - te smo kao rezultat dobili oštru razmjenu vatre uvrijeđenih Vesićevaca i Dežulovićevih pristalica.
KAKO SAM PREŽIVIO DEVET DANA COVID KOME: U životu je najvažnije ne zaboraviti disati

KAKO SAM PREŽIVIO DEVET DANA COVID KOME: U životu je najvažnije ne zaboraviti disati

Isprva nisam mogao otvoriti oči, već sam samo vidio svjetlo i čuo zvukove oko sebe. “On se budi!”, čuo sam glas. Čuo sam i da me dozivaju, ali nisam mogao reagirati. Prošlo je neko vrijeme i desno oko mi se lagano otvorilo i mogao sam vidjeti obrise osoba koje se zaposleno kreću po sobi u kojoj sam ležao. Prošlo je neko vrijeme dok nisam otvorio i drugo oko. Nije baš pomoglo, jer sam sada sve vidio duplo. Tada su primijetili da sam budan i okupili se oko mene. Vidim samo zaštitna odijela, zaštitne naočale i vizire i maske. Razaznajem u magli da neki od njih imaju napisana imena na vizirima, ali nisam u stanju pročitati. Pokušavam im bezuspješno zapamtiti oči. Mislim kako su ovo ljudi koji su me spasili, a neću ih znati niti pozdraviti na ulici ako ih ikada sretnem.
PROMJENA SPOLA U HRVATSKOJ: Sonja - „Nisam zarobljena u tijelu muškarca. Ja sam oduvijek žena!“

PROMJENA SPOLA U HRVATSKOJ: Sonja - „Nisam zarobljena u tijelu muškarca. Ja sam oduvijek žena!“

"Ne bih rekla da sam 'zarobljena u tijelu muškaraca', smatram taj izraz vrlo arhaičnim, jer sam bila prisiljena na mušku rodnu prezentaciju od najmanjih nogu, bez obzira što sam shvatila da sam cura, onda kada je u mojoj tadašnjoj okolini i većina mojih cisrodnih vršnjakinja i vršnjaka shvatilo svoje rodove, tamo između svoje četvrte i šeste godine života", govori u intervju za Lupigu 31- godišnja Sonja Hranjec. U očima svijeta, ona je rođena kao muškarac. Sonja se sa svijetom, međutim, ne bi složila. U dobi kad djeca shvaćaju kojeg su roda, Sonja je shvatila da je žena. Imala je tjelesne atribute muškarca, ali od najmanjih nogu, kako sama kaže, bila je "žena prisiljena na mušku rodnu prezentaciju". Kao takva, Sonja je proživjela djetinjstvo, pubertet i dobar dio mladosti. U alternativnim krugovima Zagreba i Hrvatske poznavali su je kao punkera i frontmena benda Abergaz, koji se nazivao Njec Hranjec.
PODROOM (BOJAN GLAVAŠEVIĆ I EUGEN JAKOVČIĆ): „Pokušaj pomirenja kod mnogih izaziva tenzije“

PODROOM (BOJAN GLAVAŠEVIĆ I EUGEN JAKOVČIĆ): „Pokušaj pomirenja kod mnogih izaziva tenzije“

„S pomirenjem je jedna stvar uvijek zeznuta, a to je da ono uvijek ne povlači isključivo mir nego kod mnogih izaziva tenzije. Moramo se suočiti i s tom drugom stranom, a ispada da mi u Hrvatskoj samo tu drugu stranu i živimo“, rekao je u Lupiginoj tv emisiji Podroom, Eugen Jakovčić iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću. Lupiga se ovoga puta u emisiji pozabavila ekstremizmom i govorom mržnje, a uz Jakovčića ugostili smo i saborskog zastupnika Bojana Glavaševića koji je nedavno na svom Facebooku objavio „Izbor iz antologije mržnje“ gdje je skupio prijeteće i mrziteljske poruke koje je godinama dobivao, a, nažalost, dobiva ih i danas. „Bilo je tu još vrlo neugodnih trenutaka koje sam prošao uglavnom sam. Imao sam bizarne situacije u kojima državno odvjetništvo ne može procesuirati prijetnje na društvenim mrežama jer društvene mreže ne surađuju odnosno odbijaju dostaviti potrebne podatke", kaže Glavašević.
FACT-CHECKERI O LAŽNIM VIJESTIMA U DOBA KORONE: „Teško je pohvatati i naći sve izvore odakle takve stvari kreću“

FACT-CHECKERI O LAŽNIM VIJESTIMA U DOBA KORONE: „Teško je pohvatati i naći sve izvore odakle takve stvari kreću“

"Tradicionalni mediji koji koriste društvene mreže za oglašavanje i plasiranje svog sadržaja, imaju, između ostalog, i poslovni interes jer zarađuju od čitanosti, pošto se takve informacije upijaju. Kada su u pitanju javni zvaničnici, koji nažalost takođe plasiraju lažne vesti čak i kada je u pitanju zdravlje stanovništva, tu pretpostavljamo da je u pitanju dezavuisanje javnosti u cilju ubiranja političkih poena. A kada su pitanju građani, mislim da je u pitanju to što su oni nažalost zbunjeni. Činjenice su izgubile vrednost jer nas sa svih strana zasipaju lažima i zato su ljudi spremni da poveruju u neke sumanute dezinformacije jer nemaju kome da veruju", kaže Milena Popović, novinarka fact-checking portala Istinomer. Razgovor s njom i Katarinom Subašić fact-checkericom novinske agencije France-Presse, Jelenom Zorić s N1 televizije i Slobodanom Georgijevim, direktorom programa Newsmax Adria, sonosimo u suradnji s Radio Karantinom.
(NE)SPOSOBNOST ADAPTACIJE: Gola ideološka osnova najzastupljenije hrvatske kapitalističke struje

(NE)SPOSOBNOST ADAPTACIJE: Gola ideološka osnova najzastupljenije hrvatske kapitalističke struje

Na početku bijaše, naime, odluka svjetskog financijaškog gremija, na čelu sa Svjetskom bankom i MMF-om, da se Hrvatska i slični imaju preobraziti u tržište za plasman zapadnjačkih roba i kredita. Tome je služila hrvatska monetarna politika zadnjih dva i pol desetljeća, ukratko kazano. Robnu smo proizvodnju krotko zapustili i napustili, prepustili je svima drugima, i to nikako samo Kinezima, jer su npr. Nijemci svoju itekako sačuvali. Turističko-ekonomska arhitektura hrvatskog poduzetništva nije iscrtana nikakvim visprenim poslovnim nervom domaćih privatnika, nego posve linearno postavljenim oportunizmom. Što je i logično, jer ljudi zarađuju tamo gdje za to imaju priliku, osim što takve rentijersko-profiterske okolnosti nisu bogomdane, kao što se često pogrešno tvrdi, nego su dirigirane. Nije se u izgradnji pretežno turistički određene privrede nipošto polazilo najprije od našeg mora i sunca.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. UZ OSMI MART: Treba odmora dok traje obnova

    08.03.2021.

    Lana Bobić

    UZ OSMI MART: Treba odmora dok traje obnova

  2. OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

    21.02.2021.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

  3. ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

    08.02.2021.

    Lana Bobić

    ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije