Pisac i scenarist Vlado Bulić ljubiteljima književnosti poznat je ponajprije po svom romanu "Putovanje u srce hrvatskoga sna" (2006.), kojeg su kritičari svojedobno ocijenili najuvjerljivijim "generacijskim romanom" od devedesetih naovamo. Roman je to koji je nepristojno ne pročitati, pisao je Teofil Pančić. Uz vrlo uspjelo "Putovanje", Bulić je objavio i zbirku kratkih priča "Pušiona" (2006.). "Pušionu" je potpisao pseudonimom Denis Lalić, pod kojim su priče i nastajale, u razdoblju od 2001. do 2006. godine. Bulić se potom bacio u scenarističke vode, pišući scenarije za sitcom "Bitange i princeze", tv serije "Mamutica" i "Loza", a vrhunac uspjeha zabilježio je s popularnim serijama "Kud puklo da puklo" te aktualnom "Na granici". Na Lupigi gostuje s poezijom objavljenom u zbirci pjesama "Sto komada", od strane književne kritike vrlo hvaljenom, ali slabije poznatoj široj čitateljskoj publici, što je jedan od naših motiva za ovo gostovanje.

Ni kada na glavu staviš ustašku kapu sa slovom U, ni kada uzvikuješ „Za dom spremni“, ni kada mrziš židove, muslimane, Srbe i pedere, ni kada crtaš svastike po zidovima, ni kada u NDH vidiš samo težnju hrvatskog naroda za samostalnošću, ni kada slaviš 10. travanj i kuneš se u Antu Pavelića - u Hrvatskoj nisi ustaša. Isto je u Srbiji s četnicima, a i u mnogim drugim europskim zemljama gdje jača ekstremna desnica. Dakle, ako hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka zaključak je jasan - NIJE patka. Da parafraziramo ako misliš kao nacist, ponašaš se kao nacist i djeluješ kao nacist – NISI nacist. Autori njemačke satirične online platforme Bohemian Browser Ballett zorno su to demonstrirali u videu koji traje manje od dvije minute.

Lupiga je, dva dana prije izbora za EU parlament, kandidate s lista, kako onih najjačih stranaka kojima predizborne ankete daju najveće šanse za uspjeh, tako i „autsajdera“ koji prvi put izlaze na ovakav megdan, pitala samo jedno pitanje – „zbog čega bi građani svoje povjerenje trebali dati upravo vama“. Evo što su nam odgovorili. Nositelj HDZ-ove liste, Karlo Ressler, smatra da ih od ostalih razlikuju - demokršćanstvo i narodnjaštvo, SDP-ov Joško Klisović da je on kandidat kojeg se nećete sramiti, a Valter Flego iz Amsterdamske koalicije da su oni prepoznatljivo lice napredne i otvorene Hrvatske. Tomislav Tomašević iz Možemo! poručuje da ne žele ovakvu Europu korporacija i Europu nejednakih, a Most obećava kako će štititi nacionalne interese. Dalija Orešković kaže da je ovo borba dvije Europe i dvije Hrvatske, a Živi zid da oni zastupaju interes naroda, nasuprot interesima bankara i korporacija.

Bio je na vrhu pješčane dine u Sahari, na safariju u Tanzaniji, kupao se u Mrtvom moru i Indijskom oceanu, družio s nomadskim plemenima, istraživao Wadi Rum pustinju … I sve bi to bila uzbudljiva, no ne i unikatna, priča nekog zaljubljenika u putovanja ili „influencera“ s Instagrama, da glavni akter ovih pustolovina nije Slaven Škrobot, mladić koji je, prije deset godina, završio u invalidskim kolicima. Pri skoku s mola u more, slomio je vrat i ostao nepokretan. No, kada bolje upoznate Slavena, shvatite da riječ nepokretan, bez obzira na invaliditet, u njegovom slučaju definitivno nije odgovarajuća riječ. Najteže od svih dosadašnjih putovanja bilo je ono nedavno, u Jordan, gdje se trebalo uspeti na vrh planine na kojoj se nalazi slavni hram El-Deir, u Petri. „Prijatelj me na leđima donio na vrh stijene, tada su mi se, iako ih ne osjećam, odsjekle noge“, kaže nam Slaven.