AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Vlade Bulića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Vlade Bulića

Pisac i scenarist Vlado Bulić ljubiteljima književnosti poznat je ponajprije po svom romanu "Putovanje u srce hrvatskoga sna" (2006.), kojeg su kritičari svojedobno ocijenili najuvjerljivijim "generacijskim romanom" od devedesetih naovamo. Roman je to koji je nepristojno ne pročitati, pisao je Teofil Pančić. Uz vrlo uspjelo "Putovanje", Bulić je objavio i zbirku kratkih priča "Pušiona" (2006.). "Pušionu" je potpisao pseudonimom Denis Lalić, pod kojim su priče i nastajale, u razdoblju od 2001. do 2006. godine. Bulić se potom bacio u scenarističke vode, pišući scenarije za sitcom "Bitange i princeze", tv serije "Mamutica" i "Loza", a vrhunac uspjeha zabilježio je s popularnim serijama "Kud puklo da puklo" te aktualnom "Na granici". Na Lupigi gostuje s poezijom objavljenom u zbirci pjesama "Sto komada", od strane književne kritike vrlo hvaljenom, ali slabije poznatoj široj čitateljskoj publici, što je jedan od naših motiva za ovo gostovanje.
NJEMAČKA SATIRA: Slave Hitlera, nose svastike i uniforme SS-a; dakle - nisu nacisti

NJEMAČKA SATIRA: Slave Hitlera, nose svastike i uniforme SS-a; dakle - nisu nacisti

Ni kada na glavu staviš ustašku kapu sa slovom U, ni kada uzvikuješ „Za dom spremni“, ni kada mrziš židove, muslimane, Srbe i pedere, ni kada crtaš svastike po zidovima, ni kada u NDH vidiš samo težnju hrvatskog naroda za samostalnošću, ni kada slaviš 10. travanj i kuneš se u Antu Pavelića - u Hrvatskoj nisi ustaša. Isto je u Srbiji s četnicima, a i u mnogim drugim europskim zemljama gdje jača ekstremna desnica. Dakle, ako hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka zaključak je jasan - NIJE patka. Da parafraziramo ako misliš kao nacist, ponašaš se kao nacist i djeluješ kao nacist – NISI nacist. Autori njemačke satirične online platforme Bohemian Browser Ballett zorno su to demonstrirali u videu koji traje manje od dvije minute.
PITALI SMO KANDIDATE EUROPSKIH IZBORA: Zašto da glasamo baš za vas?

PITALI SMO KANDIDATE EUROPSKIH IZBORA: Zašto da glasamo baš za vas?

Lupiga je, dva dana prije izbora za EU parlament, kandidate s lista, kako onih najjačih stranaka kojima predizborne ankete daju najveće šanse za uspjeh, tako i „autsajdera“ koji prvi put izlaze na ovakav megdan, pitala samo jedno pitanje – „zbog čega bi građani svoje povjerenje trebali dati upravo vama“. Evo što su nam odgovorili. Nositelj HDZ-ove liste, Karlo Ressler, smatra da ih od ostalih razlikuju - demokršćanstvo i narodnjaštvo, SDP-ov Joško Klisović da je on kandidat kojeg se nećete sramiti, a Valter Flego iz Amsterdamske koalicije da su oni prepoznatljivo lice napredne i otvorene Hrvatske. Tomislav Tomašević iz Možemo! poručuje da ne žele ovakvu Europu korporacija i Europu nejednakih, a Most obećava kako će štititi nacionalne interese. Dalija Orešković kaže da je ovo borba dvije Europe i dvije Hrvatske, a Živi zid da oni zastupaju interes naroda, nasuprot interesima bankara i korporacija.
FASCINANTNA PRIČA SVJETSKOG PUTNIKA: „Iako smo u invalidskim kolicima, ne smijemo odustati od svojih snova“

FASCINANTNA PRIČA SVJETSKOG PUTNIKA: „Iako smo u invalidskim kolicima, ne smijemo odustati od svojih snova“

Bio je na vrhu pješčane dine u Sahari, na safariju u Tanzaniji, kupao se u Mrtvom moru i Indijskom oceanu, družio s nomadskim plemenima, istraživao Wadi Rum pustinju … I sve bi to bila uzbudljiva, no ne i unikatna, priča nekog zaljubljenika u putovanja ili „influencera“ s Instagrama, da glavni akter ovih pustolovina nije Slaven Škrobot, mladić koji je, prije deset godina, završio u invalidskim kolicima. Pri skoku s mola u more, slomio je vrat i ostao nepokretan. No, kada bolje upoznate Slavena, shvatite da riječ nepokretan, bez obzira na invaliditet, u njegovom slučaju definitivno nije odgovarajuća riječ. Najteže od svih dosadašnjih putovanja bilo je ono nedavno, u Jordan, gdje se trebalo uspeti na vrh planine na kojoj se nalazi slavni hram El-Deir, u Petri. „Prijatelj me na leđima donio na vrh stijene, tada su mi se, iako ih ne osjećam, odsjekle noge“, kaže nam Slaven.
NAŠI NOVI SUSJEDI: Činjenicama i stvarnim pričama protiv stereotipa i ukorijenjenih mitova

NAŠI NOVI SUSJEDI: Činjenicama i stvarnim pričama protiv stereotipa i ukorijenjenih mitova

Europljani nerijetko precjenjuju broj imigranata u svojoj zemlji, pa tako ljudi vjeruju da je njihov broj u ukupnoj populaciji dvostruko, pa čak i tri puta veći od stvarnog broja. I dok 39 posto Europljana vjeruje da je medijsko izvještavanje o imigrantima objektivno, 36 posto je mišljenja da mediji ovoj tematici pristupaju previše negativno. Kako bi se, promicanjem odgovornog novinarstva i dijaloga među svim članovima društva, uspostavila protuteža porastu populizma i plasiranju dezinformacija, ovih je dana pokrenuta internetska stranica „Novi susjedi“ (New Neighbours). Riječ je o projektu koji promovira interkulturalne medijske prostore te ima za cilj pružiti ljudima informacije o migracijama utemeljene na činjenicama i stvarnim životnim pričama u interkulturalnoj Europskoj uniji. Osim kroz oči migranata, cijeli proces integriranja i prihvaćanja, nada i strahova, u ovom će se projektu sagledati i iz ugla domaćeg stanovništva
NAKON DIVLJANJA MATURANATA OGLASIO SE GRADONAČELNIK RIJEKE: „Kakav će svijet stvoriti ovakva mladost?“

NAKON DIVLJANJA MATURANATA OGLASIO SE GRADONAČELNIK RIJEKE: „Kakav će svijet stvoriti ovakva mladost?“

Nakon divljanja dijela riječkih maturanata koji su izlazak iz školskih klupa jučer „proslavili“ skandiranjem „Ajmo ustaše“ i „Za dom spremni“, i to, između ostalog, baš ispred antifašističkog Spomenika oslobođenja na riječkoj Delti, reagirao je i gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel, pitajući se kakva nas budućnost čeka s mladima koji zazivaju poraženi zločinački sistem. „Kao gradonačelnik Rijeke sramim se onih riječkih maturanata koji su jučer kod Spomenika slobodi i duž riječkog Korza izvikivali sramotne ustaške parole. Sramim se i pitam se što su u proteklih 18 godina radili njihovi roditelji i što su radili svi ljudi uključeni u sustav odgoja i obrazovanja. Ti su mladi ljudi najveći dio svojeg života proveli u ta dva miljea", reagira Obersnel koji je zbog ovog incidenta danas uputio dopis načelniku policije sa zamolbom da se uz pomoć dostupnih snimki izgrednici pronađu i kazne.
REPORTAŽA ŠVEDSKE TELEVIZIJE S ISTOKA HRVATSKE: „Ovdje su ostali još samo starci“

REPORTAŽA ŠVEDSKE TELEVIZIJE S ISTOKA HRVATSKE: „Ovdje su ostali još samo starci“

Hrvatsku je nedavno posjetila ekipa švedske javne TV kuće, a prilog koji su, 13. svibnja emitirali na SVT-u, Hrvatsku je prikazao kao zemlju u kojoj vlada siromaštvo, iz koje ljudi, posebno mladi, masovno bježe, zbog čega gradovi, s pustim ulicama, praznim kućama i lokalima, zastrašujuće sliče gradu duhova. Novinar SVT-a, Samir Abu Eid, posjetio je gradić Ilok, na samom istoku Hrvatske i ostao zaprepašten tužnim prizorom praznih ulica i napuštenih kuća. Prilog možete pogledati na službenoj web stranici SVT-a. U prilogu je istaknuo kako je pitanje migracija za mnoge zemlje jedno od najvažnijih pitanja na predstojećim izborima za Europski parlament te je zaključio kako u Europi raste zabrinutost zbog imigracije, dok je u Hrvatskoj realan problem emigracija stanovništva.
NAKON DVA DESETLJEĆA ČEKANJA: Filip Šovagović jasan je i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta

NAKON DVA DESETLJEĆA ČEKANJA: Filip Šovagović jasan je i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta

Nesvakidašnja je, mada ne i neuobičajena, a svakako znakovita, historija ovog dramskog teksta, njegov dva desetljeća dugi put do neke zagrebačke pozornice. „Ciglu“, naime, Filip Šovagović (Zagreb, 1966.), glumac, redatelj, scenarist, producent, ali i vrlo osebujan i vrstan dramatičar piše koncem devedesetih godina prošlog stoljeća. Šovagović je jasan i nedvosmislen u detekciji nas i svijeta koji nas okružuje, sve uz svojstveni mu humor, a redatelj Krešimir Dolenčić to vrlo domišljato pretače u scenske slike i prizore. U dramu je snažno utisnut pečat ratnih devedesetih u Hrvatskoj, Cigla, glavni lik, mobiliziran je, odlazi na front, misli da je to u redu jer „netko treba obraniti nas Hrvate“, kaže, no tamo je uhvaćen, zarobljen, mučen, silovan, prošao torturu logora, opisuje to ne bez tihe rezignacije i cinizma: „U godinama kada sam trebao postati gospodar svog vremena, nevrijeme se nije smirilo danima. Mjesecima. Godinama.“
REAKCIJA NA 'HOD ZA ŽIVOT': 'Partikularni interesi ne mogu postati opravdanje za nasilje nad drugim ljudima'

REAKCIJA NA 'HOD ZA ŽIVOT': 'Partikularni interesi ne mogu postati opravdanje za nasilje nad drugim ljudima'

„Žena je ta koja odlučuje o nastavku ili prekidu trudnoće i svatko tko pokušava postaviti drugačiji zakon ili princip, postavlja svoju autonomiju nad autonomijom žene i granicama njezina tijela i života. Zbog toga se protivnici prava na prekid trudnoće, nikad ne bi trebali nazivati 'pro-life' jer se ne radi o 'pro-life' poziciji nego o poziciji preuzimanja moći nad drugim ljudskim bićem koje ima neotuđivo pravo na svoju samoopstojnost. Takva pozicija bi se prije mogla nazvati 'pro-power'“, stoji u otvorenom pismu grupe građana kao reakcija na „Hod za život“ koji se već održao u Osijeku i Rijeci, a u Zagrebu, Splitu i Zadru održat će se baš dan uoči održavanja europskih izbora, na dan izborne šutnje. Pismo je upućeno vladajućim političkim strukturama, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Katarine Sarić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Katarine Sarić

Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju. Njene pjesme objavljivane su u brojnim časopisima. Od Indije i Nepala, preko Velike Britanije i Irske, sve do Sjedinjenih Država i Kanade. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, prvo filozofiju, a potom i južnoslavensku književnost. Trenutno na Fakultetu za političke nauke u Podgorici, završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Kaže da je mogla biti plesačica, samo da je imalo truda usmjerila prema tom svom talentu. No, zato je trud uložila u poeziju i prozu. „Pišem lako, svoje opsesije odmah stavljam na papir i pisanje, čini mi se, samo teče. Osjećam olakšanje dok pišem“, reći će Katarina u jednom razgovoru. Danas živi, radi i svoje opsesije na papir stavlja u Budvi. Lupiga je svojim čitateljima predstavlja s pet pjesama.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAKAŠNJELA UZBUNA: Kako je država pucala u sustav socijalnog rada?

    12.07.2019.

    Nataša Škaričić

    ZAKAŠNJELA UZBUNA: Kako je država pucala u sustav socijalnog rada?

  2. U POSJETI KARLU MARXU: Živo je čak i na njegovom grobu

    08.07.2019.

    Predrag Finci

    U POSJETI KARLU MARXU: Živo je čak i na njegovom grobu

  3. PRŽENJE MOZGA: Ratko Mladić - pop ikona tinejdžera u Srbiji

    28.06.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Ratko Mladić - pop ikona tinejdžera u Srbiji

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije