STRIJELJANOST ORFEJA: Neki od ovih stihova će zaista ostati, ma gdje mi bili

STRIJELJANOST ORFEJA: Neki od ovih stihova će zaista ostati, ma gdje mi bili

„Kad zamagle se prozori u osvit blagdanske zore./ Kad duga zima okiti pejzaž srebrnim ledenicama/ A ostavljeni na svijetu nemaju ni praga ni krova/ Tad osjete kako je okrutna ta ljubav gavranova/ Kad duga zima okiti pejzaž srebrnim ledenicama.“ (Listopad na Bentbaši 5) Dakle, bezzavičajnost je naša suština, jer su nas napustili nada, vjera i ljubav, pa makar se ne makli sa svog praga. Istorija nas je učinila strancima, prognanicima, ma gdje bili. Ostaje nam naša ranjenost, jer nešto su u nama ubili: „Jasika drhti na brdu gdje su kopali rovove/ Strijelci su otišli, ali svi mi smo strijeljani.“ (Listopad na Bentbaši 1) Stojićeva strijeljanost hoće, uprkos svemu, da pjeva: „Neka, ko u Grochowiaka,/ Iz svjetlosti mjesečeve/ Obasja bar jedna zraka/ Tamne verse Stojićeve.“ (Molitvica) Neki od ovih stihova će zaista ostati, ma gdje mi bili.
U POTRAZI ZA SATIROM: Od groteske do burleske, od teatra apsurda do komike vodvilja i cirkuskih parodija

U POTRAZI ZA SATIROM: Od groteske do burleske, od teatra apsurda do komike vodvilja i cirkuskih parodija

„Satirično je, ovisno o okolnostima, kroz ova turbulentna vremena trajanja festivala, svojim programom svjedočilo o tome kako se literarne strategije miješaju: satirično je katkad ustupalo prostor komičnom, burlesknom, parodijskom, a onda nas opet vraćalo onome smijehu koji ostavlja gorak okus u ustima. Ali Dani satire uvijek su osiguravali prostor u kojem je neprijeporna bila namjera postavljati prava, često i neugodna pitanja“, rezimirajući posljednja četiri desetljeća Dana satire, napisala je , Željka Udovičić Pleština, izbornica ovogodišnjeg festivala. Od tako shvaćene satire do angažmana, odnosno angažiranog teatra manje je no korak. Prije punih pola stoljeća, Eric Bentley, angloamerički kazališni teoretičar, to ovako izražava: „Angažiran je umjetnik koji javno protestira protiv američke politike u Vijetnamu; otuđen je umjetnik koji presjedi rat i čeka Godota u tamnoj samoći“.
KRAJ KALIFATA U POKUŠAJU: Raspada li se Islamska Država i što to znači za Bliski istok i Europu?

KRAJ KALIFATA U POKUŠAJU: Raspada li se Islamska Država i što to znači za Bliski istok i Europu?

„Islamske Države“ teritorij gubi rapidno, i to u tisućama kilometara kvadratnih mjesečno. Ostali su bez niza gradova, posljednji od njih Mosul, dok je njihova metropola Raka pod potpunom opsadom i njen je pad neminovan epilog. Međutim, Sasvim izvjesna smrt teritorijalnih ambicija ovoga kalifata u pokušaju ne znači da će se Bagdadijeva družina (ukoliko je dotični uopće više i živ) tako lako predati. Ekstremistička interpretacija islama koju su potpalili u pustinjama Iraka i Sirije zavela je neznatni promil muslimana, ali on je sasvim dovoljan da i dalje prave probleme na Bliskom istoku, čak i kada im ponestane gradova i sela koje mogu proglasiti svojom metropolom. IS-ove zastave se još uvijek vijore u izbjegličkom kampu Ain al Hilve u libanonskom Sidonu, kao i stotinu kilometara sjevernije, u nekim kvartovima Tripolija. Istovremeno, europska politika prema Bliskom istoku, ukratko rečeno, u sadašnjem je obliku neodrživa.
BOJNO POLJE: O cjepivima, seljacima i debilima za početnike II

BOJNO POLJE: O cjepivima, seljacima i debilima za početnike II

Otkad su cjepiva u upotrebi, a ljudi umiru, stalno netko raspravlja, pišu se kilometri znanstvenih i stručnih radova o etici cijepljenja i javnog zdravstva, o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva, o mjerama za suzbijanje zaraznih bolesti, svaki put nanovo, s konkretnim povodom ili bez konkretnog povoda. Nove epidemije su jedan od važnijih razloga da mnoštvo stručnjaka iz različitih oblasti razmatra treba li revidirati postojeće zdravstvene politike i legislativne okvire. To im je posao i taj posao ima smisla. Najgluplja, najneznanstvenija stvar na svijetu je da se temi cijepljenja, cjepiva i etike javnog zdravstva pristupi kao prema nespornoj činjenici da je Zemlja okrugla. Što se teorija zavjera tiče, budući da nemam veze s njima, nikada mi nije palo na pamet da bih se od njih trebala ograditi. Ateistkinja sam, pa se ne ograđujem od ljudi koji vjeruju u boga, sve dok njihovo političko djelovanje ne atakira na koncept sekularne države.
SKRIVENA PROJEKCIJA (FOTO): Kako se život nakratko vratio u Gredelj

SKRIVENA PROJEKCIJA (FOTO): Kako se život nakratko vratio u Gredelj

Četvrta skrivena projekcija Motovun Film Festivala sakrila se sinoć u bivšem kompleksu Tvornice željezničkih vozila Gredelj u Zagrebu. Kako je propao Gredelj na Lupigi smo već više puta detaljno pisali. Od giganta koji je zapošljavao oko 2.800 radnika, za koje je tvornica izgradila više od 700 stanova, a njih 520 dobilo kredite za gradnju kuće, ostalo je gotovo ništa. Napuštena Gredeljeva hala nijemo svjedoči o tome. No, život se u nju sinoć nakratko vratio, kada je tristotinjak osoba tamo stiglo kako bi pogledalo skrivenu projekciju Motovun Film Festivala.
SREBRENICA - KRONOLOGIJA ZLOČINA: Sedam dana pakla na zemlji

SREBRENICA - KRONOLOGIJA ZLOČINA: Sedam dana pakla na zemlji

Hronologija zbivanja u jednoj sedmici jula 1995. rekonstruisana je na osnovu iskaza svjedoka, dokumenata i drugih dokaza izvedenih na suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Ono što se u Srebrenici dogodilo u julu 1995. najavljeno je u dva dokumenta usvojena još 1992. a postupno realizovano u godinama koje su slijedile. Skupština Srpske Republike BiH na 14. sjednici održanoj 16. maja 1992. usvaja šest strateških ciljeva srpskog naroda. Strateški cilj broj 3 nalaže eliminisanje rijeke “Drine kao granice koja razdvaja srpske države” – Republiku Srbiju i Republiku Srpsku. General Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), 19. novembra 1992. potpisuje Direktivu broj 4 kojom definiše način ostvarenja trećeg strateškog cilja: “Neprijatelju nanositi što veće gubitke i prisiliti ga da napusti prostore Birača, Žepe i Goražda” u Istočnoj Bosni.
SRBIJA I SREBRENICA: „Otrežnjenje“ s figom u džepu

SRBIJA I SREBRENICA: „Otrežnjenje“ s figom u džepu

Srbija i Srebrenica, 22 godine posle. Kao da je juče bilo. Ista količina ignorisanja, ili ista količina zamena teza, ista količina onih “ali”... Ista količina nepodnošljive lakoće odjebavanja svega onoga što se dešavalo tu, uz neposrednu granicu. Ove godine, kao i prošle Aleksandar Vučić neće u Srebrenicu. Da li će neko iz vlade nije sigurno, a nije toliko ni bitno. Ne, dok god se na komemoraciju stradalima odlazi sa figama u džepu, dok god postoji onaj “ali”, dok god se ne prizna odgovornost Srbije bolje ne odlaziti. Ili, dok god Srbija ne unese u Krivični zakon kažnjavanje za negiranje genocida u Srebrenici, a ne samo u Ugandi. O svemu tome govori i dešavanje u noći neposredno pred obeležavanje obljetnice genocida, u centru Beograda. Kao i prethodnih godina Žene u crnom i srodne organizacije najavile su performans, ali tamo su sinoć došli i on koji maju da kažu nekoliko „ali“.
UZ OBLJETNICU SMRTI MEŠE SELIMOVIĆA: Kakvi smo ljudi mi Bosanci

UZ OBLJETNICU SMRTI MEŠE SELIMOVIĆA: Kakvi smo ljudi mi Bosanci

Na današnji dan, prije točno 35 godina, u Beogradu je u 72. godini života preminuo veliki Meša Selimović, a tim povodom s vama ćemo podijeliti često spominjan monolog pod naslovom „Kakvi smo ljudi mi Bosanci“. Dirljiv je to zapis o zemlji i ljudima koji "žive na razmeđi istoka i zapada, na granici svjetova, svakome na udaru, uvijek nekome krivi". Riječ je o pisanom spomeniku narodu koji je "od nevolje stvarao vrlinu" i "do jučer bio ono što danas želi da zaboravi, ali nije postao nešto drugo". Meša Selimović tako piše: "Šta smo onda mi? Lude? Nesrećnici? Najzamršeniji ljudi na svijetu. Ni s kim istorija nije napravila takvu šalu kao s nama. Do jučer smo bili ono što želimo danas da zaboravimo. Ali nismo postali ni nešto drugo. Stali smo na pola puta, zabezeknuti. Ne možemo više nikud". Svoj monolog veliki književnik zaključuje s riječima - "svaka nam čast našoj ludosti!".
ZA SJEĆANJE NA KOLEGICU: Svi životi Tatjane Tagirov

ZA SJEĆANJE NA KOLEGICU: Svi životi Tatjane Tagirov

Dakle, umrla je ovih dana Tatjana Tagirov u svojoj 56. godini, na vrhuncu novinarske i intelektualne vitalnosti, emitirajući priču koja nadilazi njezin individualni lik i djelo, kao profil jedne simbolički, kulturološki i fizički likvidirane generacije kakva se dugo neće pojaviti u preostalom vakuumu slavenskoga juga. Pomno sročena vijest kaže: „preminula je 7. srpnja od kratke i teške bolesti“. U vrijeme rata čiji je cilj bio refeudalizacija sviju jugoslavenskih naroda i narodnosti, nadležne državne ustanove izvijestile su je da je Srpkinja, nešto poput urođene bolesti u hrvatskoj državi, koja je jako držala do svoje nacional-higijenske sterilnosti. Posljednjih decenija radila je za desetke redakcija istodobno, kako je sama rekla, da bi egzistencijalno opstala, dajući svoj obol i slobodno lebdećoj inteligenciji i poduzetnim profesijama. Da, umrla je prerano, potplaćena i prognana na margine vladajućega novinarstva...
NOVINARSKA MREŽA UPOZORAVA: Našim kolegama upadaju u stanove i prijete smrću

NOVINARSKA MREŽA UPOZORAVA: Našim kolegama upadaju u stanove i prijete smrću

Novinarska mreža, neformalna asocijacija novinara s prostora bivše Jugoslavije, najoštrije osuđuje upad u stan novinarke Dragane Pećo u Beogradu, kao i prijetnje smrću koje dobivaju novinari iz Banja Luke i Sarajeva Dragan Bursać te Eldin Hadžović. U priopćenju Novinarska mreža zahtjeva od nadležnih državnih organa da se oni koji napadaju novinare i prijete im – napokon suoče s pravdom. Navodi se i kako je očigledni cilj napada želje da novinari žive u konstantnom strahu, da troše ogromnu energiju i vrijeme baveći se vlastitom sigurnošću te da u konačnici budu onemogućeni profesionalno obavljati svoj posao, zaključujući kako je poznata i mnogo puta u stvarnosti potvrđena istina – nema slobodnog novinarstva tamo gdje vladaju mržnja i strah.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Kakav je osećaj živeti dvadeset godina u tuđem stanu

    04.08.2017.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Kakav je osećaj živeti dvadeset godina u tuđem stanu

  2. PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

    12.07.2017.

    Ahmed Burić

    PROVINCIJA U POZADINI: Cinični osmijeh Mona Lise

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Zona jeze

    11.07.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Zona jeze

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije