AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Olje Savičević Ivančević

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Olje Savičević Ivančević

Olja Savičević Ivančević suvremena je književnica, nagrađivana autorica poezije, romana, kratkih priča i dramskih tekstova. Rođena je u Splitu 1974. godine, a književnoj publici predstavila se u svojoj četrnaestoj godini, zbirkom pjesama "Bit će strašno kada ja porastem". "Govoriti o toj knjižici kao o nečem književno relevantnom bilo bi neozbiljno. To je moja teka, spomenar...", kasnije će objasniti autorica. Ako ova rana zbirka poezije, kako sama autorica tvrdi, i nije (bila) književno relevantna, njezin naslov pokazat će se u potpunosti pogođenim. Okružena "strašnim", u godinama koje su uslijedile, brusila je svoj talent onako kako se talent već brusi - predanim, discipliniranim radom. U okviru naše nove rubrike "Autori(ce) u gostima ponedjeljkom", predstavljamo pet još neobjavljenih pjesama splitske književnice, koja se u međuvremenu plasirala u red najozbiljnijih predstavnica suvremene hrvatske književnosti.
U PRILOG MALO VJEROJATNOJ JAVNOJ RASPRAVI: Kako bi mogao izgledati referendum

U PRILOG MALO VJEROJATNOJ JAVNOJ RASPRAVI: Kako bi mogao izgledati referendum

U hrvatskoj praksi (teorije ionako gotovo i nema) referendum je, u razdoblju nakon devedesetih, bio raspisivan samo u rijetkim, takorekuć svečanim prigodama (neovisnost, ulazak u Europsku uniju). U takvim je svečanim okolnostima insistiranje na nekim („formalnim“) nedostacima kontekstualno djelovalo uglavnom kao puko zakeranje. Treći pak nacionalni referendum, onaj o ustavnoj definiciji braka, proveden je, tehnički gledano, na zahtjev odozdo (ako vjerski zahtjevi uopće i mogu dolaziti iz toga smjera), a njegov je sadržaj bio i ostao upitan sa stajališta nekih od temeljnih ljudskih prava, to više što Ustavni sud uopće nije bio konsultiran. No, stave li se po strani uvodno spomenute konkretne izopačenosti domaće referendumske prakse, ma koliko se često one u zbilji pojavljivale, ostaje temeljni problem referenduma kao demokratskoga oruđa – načelna neograničenost većinske volje.
IVO ANIĆ: Sramim se ovakvog Splita i sram me je što živim među tim ljudima

IVO ANIĆ: Sramim se ovakvog Splita i sram me je što živim među tim ljudima

Iskreno, ne znate što je užasnije i što je više poražavajuće; činjenica da su mladi sportaši pretučeni u Splitu ili saznanje da su ih njihovi roditelji ispratili u Hrvatsku sa zebnjom i preporukama da se „ne ističu“, „da ne slave ako pobjede“ i da „sklone na vrijeme klupska obilježja“. No činjenica da su napadnuta nečija djeca ipak je najstrašnija. Djeca koja su rođena godinama iza rata, djeca koju zanima isključivo njihova muzika, njihova generacija, sport i, naravno, drugi spol koji je u tim godinama jedina bitna preokupacija. Kako imam dijete njihovih godina koje se aktivno bavi sportom i kojeg život može već sutra odvesti na kakav košarkaški turnir u Beograd, potpuno razumijem očaj tih roditelja koji su poslali svoje sinove u Hrvatsku. Ako imate djecu, i ako ste ljudi, tada razumijete o čemu vam govorim.
OŠTRICA MRŽNJE PONOVNO NA ROMIMA: Odnos koji razara društvo

OŠTRICA MRŽNJE PONOVNO NA ROMIMA: Odnos koji razara društvo

„Društvo prepuno mržnje pretvara se u društvo tvrde ruke. Protiv toga možemo učiniti samo jednu stvar. Pričati jedni s drugima bez obzira na svjetonazor, bez obzira na boju kože, inače će nas mržnja satrati“ - ovo je prošle godine na portalu romea.cz napisao romski novinar, publicist, muzičar František Kostlán u članku u kojem upozorava da se u Češku vraća antiromska histerija kao logičan slijed opadanja migrantskog vala i zastrašivanja s islamom i terorizmom. Skoro 90 posto čeških Roma stradalo je u Drugom svjetskom ratu. To neke od istaknutih političara ne priječi da negiraju postojanje koncentracijskog logora za Rome iz Drugog svjetskog rata - Lety. Sadašnji premijer Andrej Babiš prije tri godine tim je povodom izjavio: „To što u novinama glupani pišu da je Lety bio koncentracijski logor, to je laž, bio je to radni logor za one koji nisu htjeli raditi.“. I nije jedini.
KLJUČNA PRAVILA PONAŠANJA ZA ŽENE U OVIM KRAJEVIMA: „Kao prvo, digni ruku kad želiš govoriti“

KLJUČNA PRAVILA PONAŠANJA ZA ŽENE U OVIM KRAJEVIMA: „Kao prvo, digni ruku kad želiš govoriti“

Drage naše djevojke, žene, majke, drugarice, sestre - ako vam je stalo do života, i ako vam je isti mio, ni za živu glavu svom muškarcu pred okupljenim seljanima ne smijete kazati da se stišaju, da su, nedajbože, pijani, da se malo umire, jer riskirate ozbiljne i za život opasne ozlijede. Nadalje, poželjno je, čak se i preporuča, da žene kako ne bi isprovocirale svoje mužjake, trebaju nositi odgovarajuću odjeću, nikako prozirnu, tijesnu ili kratku. Lijepo je, istina, da se žena koja nije u hajzu ili nifasu, okupa, obreže nokte, odstrani dlake sa skrivenih dijelova tijela te da obuče čistu odjeću. Dapače, žena u ovim krajevima, obavezna je da se okupa, i da bude čista za svoga muža. Ponašanje je problem, ustvrdio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Ivica mRaguž, kojim žena ne smije izazivati pažnju sela ili, nedajbože, da hoda zavodljivo.
VIDEO: Dok jedni pomažu životinjama, drugi ih ostavljaju da umru

VIDEO: Dok jedni pomažu životinjama, drugi ih ostavljaju da umru

U sjeni lijepe priče iz Vukovara, o požrtvovnim vatrogascima, koji spašavaju psa iz ledom okovane rijeke, samo stotinjak kilometara dalje, nedaleko Slavonskog Broda, odigrala se još jedna u nizu ružnih priča, zbog kojih plemenite geste danas i izazivaju toliko oduševljenje javnosti. Dakle, dok jedni nesebično pomažu, neki, sasvim drugi i drugačiji ljudi su, uz vrlo prometnu cestu, na snijegu i debelim minusima, ostavili pet malih štenaca. Obitelj koja ih je ugledala, kako izgubljeno tumaraju uz prometnicu, sve je snimila, a video su postavili na društvene mreže. „Zahvalna sam nebu što imam takve roditelje i što nemaju srca proći pored ovakvog prizora bez da pomognu. Samo ne znam kako smradove od ljudi nije više sram izbacivat štence na to mjesto“, napisala je mlada Brođanka, Nikolina Divić, uz potresni video napuštenih štenaca, koji samo pukim slučajem nisu završili pod kotačima automobila.
HRABRI ČIN VUKOVARSKIH VATROGASACA: Na zračnom madracu izvukli psa iz ledene rijeke

HRABRI ČIN VUKOVARSKIH VATROGASACA: Na zračnom madracu izvukli psa iz ledene rijeke

Društvenim mrežama nezaustavljivo se širi snimka hrabrog čina vukovarskih vatrogasaca, na kojoj se vidi kako iz zaleđene rijeke spašavaju psa. Snimku je na svoj Facebook profil postavio Marinko Ivičić čiji pas je imao nesreću da zaglavi u smrznutoj Vuki. Pas se igrao na rijeci i u jednom trenutku propao kroz tanak led. Vatrogasci su se brzo organizirali i stigli sa zračnim madracem. Jedan o članova ekipe legao je na madrac i uspio se dovući do psa te ga, uz manje poteškoće, izvući iz ledene vode. Cijelo vrijeme su ga konopcima pridržavale kolege. Na video snimci se kraj spašavanja ne vidi, ali priča je završila sretnim krajem za psa. Nedavno su se požrtvovnošću istaknuli i pulski vatrogasci koji su talijanskom državljaninu spasili psa nakon što je pas upao u jamu duboku oko 140 metara.
DVOSATNA MUKA SLOBODNOG ČOVJEKA: Kako je Sinčić postrojio Pernara

DVOSATNA MUKA SLOBODNOG ČOVJEKA: Kako je Sinčić postrojio Pernara

U srijedu je predsjednik Živog zida, Ivan Vilibor Sinčić, svoj autoritet demonstrirao na sirotom Ivanu Pernaru. Jedan od najkontroverznijih zastupnika u povijesti Sabora se prije konstituirajuće sjednice učlanio u minornu stranku Abeceda demokracije. Na jučerašnje novinarsko pitanje hoće li napustiti Abecedu demokracije glasno je ponavljao izričito i nepokolebljivo "NE", pa i onda kada je upitan što ukoliko Živi zid to zatraži od njega. Tvrdio je u kamere kako je on autonoman, kako nikad ne bi postupio mimo svoje slobodne volje, kako je slobodan čovjek. Ustrajao je, međutim, na tome cijela dva sata, dok mu Sinčić nije rekao da mora promijeniti mišljenje. Skrušeno je Pernar, nekoliko sati nakon što je samouvjereno govorio da neće otići iz Abecede demokracije, stao pred televizijske kamere i izjavio da će se na Sinčićev zahtjev iščlaniti iz stranke na čiji je račun dosad leglo nešto više od milijun proračunskih kuna.
„MAMIĆ – SAMO ŠTO NE PSUJE“: Paranoidni ekspoze Line Červara otišao je barem dva koraka predaleko

„MAMIĆ – SAMO ŠTO NE PSUJE“: Paranoidni ekspoze Line Červara otišao je barem dva koraka predaleko

Ukoliko vam se teško snaći u sinoćnjoj provali paranoidnih, paranormalnih, ali i vrlo zlokobnih, pa i opasnih konstrukcija Line Červara, recimo jednostavnim riječima ono što je rukometni izbornik u svojem petominutnom verbalnom ispadu želio poručiti Urbi et Orbi: 1. Novinaru čiji mu se komentar ne sviđa treba dati otkaz; 2. Bilo bi dobro da novinara čiji mu se komentar ne sviđa i koji je, k tome, još i jako loš čovjek netko istambura, kao što je to, rekli su mu, već jednom netko napravio. Otišao je, tako Červar barem dva koraka predaleko. Otišao je korak ili dva dalje i od hrvatskog pravosuđa koje nemilice kažnjava medije zbog „duševnih boli“ ili zbog „neistinitih satiričnih vijesti“. Otišao je dalje i od ravnatelja Hrvatske radiotelevizije koji je nedavno podnio tridesetak tužbi protiv svojih i „tuđih“ novinara jer iznose „neistine o cenzuri na HTV-u“. Otišao je korak ili dva dalje jer ne bi on uopće opterećivao pravosuđe tužakajući novinare.
POČASNI DOKTORAT IGORU MANDIĆU: „Nikada nije podilazio, niti kalkulirao, nego je, naprotiv, namjerno provocirao“

POČASNI DOKTORAT IGORU MANDIĆU: „Nikada nije podilazio, niti kalkulirao, nego je, naprotiv, namjerno provocirao“

„Hvala mu na velikom doprinosu intelektualnoj zajednici“, uz te je riječi, na Sveučilištu u Rijeci, dodijeljen počasni doktorat Igoru Mandiću, književniku, velikom esejistu i Lupiginom kolumnistu. „Ova dodjela počasnog doktorata je na najboljem tragu prosvjećenost i prosvjetiteljstva o kojima su pisali humanisti poput Erazma Roterdamskog ili Immanuela Kanta. To je čin odavanja počasti vladavini neovisnoga uma nad uskogrudnim afektivnim radikalizmom“, rekla je prilikom svečane dodjele rektorica Sveučilišta u Rijeci, Snježana Prijić Samaržija. Dodala je i kako je Mandić cijelog svog života, u što su se mogli uvjeriti i Lupigini čitatelji čitajući Mandićeve tekstove, iznosio kontroverzna gledišta i da nikada nije podilazio niti kalkulirao, nego je, naprotiv, namjerno provocirao.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

    12.03.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Oni koji odbijaju nositi maske

  2. OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

    26.02.2019.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: “Zauzeto Knin”

  3. EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

    30.01.2019.

    Viktor Ivančić

    EKSKLUZIVNO: SOA otkrila da je Deklaracija o Domovinskom ratu falsifikat!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije