HRVATSKE MUKE JEDNOG KURDA: „Unutar kampa mi ne mogu pomoći, a izvan kampa ne žele“

HRVATSKE MUKE JEDNOG KURDA: „Unutar kampa mi ne mogu pomoći, a izvan kampa ne žele“

„Jednom kada dobijete dozvolu za rad i zaposlite se, više niste pod zaštitom liječnika u Porinu već trebate naći obiteljskog liječnika. Obzirom da me liječnica obiteljske medicine kojoj sam se obratio odbila, ne mogu dobiti potvrdu za bolovanje. To nije samo moj problem već se događa mnogim tražiteljima međunarodne zaštite u Hrvatskoj. Unutar kampa mi ne mogu pomoći, a izvan kampa ne žele. Zaglavio sam u sredini i vrlo lako bi se moglo dogoditi da zbog toga ostanem bez posla”, objašnjava nam državljanin Turske (podaci poznati redakciji) koji nam se obratio iz Porina, prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu. Ove jednostavne rečenice nije nam mogao reći u lice niti poručiti telefonom. Trebao ih je napisati, prevesti u internetskom prevoditelju pa opet zalijepiti u poruku i poslati.
NOVCI SU TU, TREBA IH POTROŠITI: Koliko su zapravo isplativi autobusi na vodik?

NOVCI SU TU, TREBA IH POTROŠITI: Koliko su zapravo isplativi autobusi na vodik?

Zagrebački gradonačelnik najavio je kako i hrvatska metropola razmišlja o nabavci autobusa na vodik. Premda za takvo što nema potvrđenih planova niti studija, talijanska Bolonja sprema se nabaviti najveću europsku flotu od 127 autobusa na vodik za koju se pretpostavljeni izdaci otprilike 110 milijuna eura. „Kada bi nabavili 127 klasičnih električnih autobusa, trošak nabave kao i električna energija potrebna za pogon, bili bi neusporedivo niži. Dakle, već postoje tehnologije koje su puno praktičnije. Umjesto da trošimo ogromne količine energije za proizvodnju vodika, istu tu energiju možemo direktno koristiti u električnim motorima što je puno efikasnije", zaključio je naš sugovornik, profesor obnovljivih izvora energije i planiranja energetske mreže sa Sveučilišta u Bolonji.
NIJE NAM LAKO: Strancima se loše piše, a njihovim ženama još gore

NIJE NAM LAKO: Strancima se loše piše, a njihovim ženama još gore

Prema službenim statistikama Eurostata, zaposleni stranci u Europskoj uniji prošle godine bili su gotovo dva puta češće prekvalificirani nego njihovi domaćini. Konkretno, 39,4 posto stranaca u EU „uzalud” se školovalo. Za usporedbu, isti problem ima 20,8 posto domaćina. No, postoje velike razlike među članicama Europske Unije po ovom pitanju. Posebno veliki problem imaju zemlje na jugu Europe. Grčka je apsolutni „rekorder” gdje je 69,6 posto stranaca koji bi, teoretski, produktivnije mogli koristiti svoja znanja. Tek malo je bolja Italija sa 64,1 posto i Španjolska s 56 posto. Problemi koje imaju stranci samo su već dodatno izražene nevolje što već muče domaćine. Naime, ukoliko pogledamo broj domaćih stanovnika koji su primorani raditi poslove za koje su prekvalificirani, opet nailazimo na Španjolsku (34,6 posto), Grčku (32 posto) i Cipar (28,4 posto).
OSNIVAČI NAGRADE “SRĐAN ALEKSIĆ“: „Stojimo solidarno uz novinarku Tamaru Skrozzu“

OSNIVAČI NAGRADE “SRĐAN ALEKSIĆ“: „Stojimo solidarno uz novinarku Tamaru Skrozzu“

Osnivači Regionalne novinarske nagrade “Srđan Aleksić” najoštrije osuđuju linč koji nad novinarkom i dobitnicom nagrade “Srđan Aleksić” Tamarom Skrozzom sprovodi režim u Srbiji i njemu bliska tabloidna propagandna glasila, a čije pisanje ugrožava život našoj kolegici i šalje zastrašujuću poruku na što je sve režim spreman u gušenju kritičke misli i slobode medija. Stojimo solidarno uz Tamaru Skrozzu, našu laureatkinju, i podsjećamo na dio obrazloženja našeg žirija koji je kolegici Skrozzi dodijelio nagradu u kategoriji “Za hrabrost”, prosinca 2022. godine: “Onu ljudsku dužnost, koja je Srđana koštala života, Tamara Skrozza kroz svoje tekstove vrši desetljećima dosljedno, brižna prema žrtvama i bespoštedna prema počiniteljima, imuna na političke pritiske i tabloidna iživljavanja”.
MY JOB IS JUST CROATIA: Nacionalno božanstvo MateRimac™ u zemlji pokondirenih tikvi

MY JOB IS JUST CROATIA: Nacionalno božanstvo MateRimac™ u zemlji pokondirenih tikvi

Kao što Rimac i sam ističe na .debug konferenciji: jedina njegova briga je ono što je najbolje za njih. Ali čekaj, malo – kako to onda da se mali hrvatski čovjek toliko identificira i navija? Niti se što proizvodi za njega kao kupca, niti čini od bitnog gospodarskog značaja za njega kao građanina i poreznog obveznika. Ono što u svemu traži objašnjenje je to malo prosto pitanje: kako su nam uspjeli prodati jednu čisto privatnu dioničarsku zabavu kao nacionalnu identifikacijsku stvar? Lako što Rimac ne radi nego za sebe i svoje ulagače; tema je što to radi tako da cijelo vrijeme prodaje pod tobožnji vrhunaravni opći i javni interes. Je li moguće iz ničega konstruirati masovnu ostrašćenost oko nečega posve nevezanog uz naše živote? Poslovni model – jasno je danas već i vrapcima na granama – sav počiva na medijskom hajpu.
KRAJ JE TU: Kako smo uništili Split?

KRAJ JE TU: Kako smo uništili Split?

ek tamo pojavom prvih tajkuna Split će se preobraziti u ono što je danas, u fast food meku za goste slabije platežne moći koji će uživati u savršenoj ponudi za njih. Limenke i čudovišno sklepana zdanja brze hrane uglavnom rodijaka vladajućih nemilice su nicala kao gljive poslije kiše, a onda nam se dogodila Ultra pa Game of Trones. Krajem devedesetih bilo je naznaka što nas čeka i brzo se Split počeo transformirati. Masovno su nicali apartmani, a mladost grada odlazila je iz Splita jer je recipročno nestajalo stanova za najam. Zadnjih deset godina dobili smo Split današnjice. Grad kao središnji park za turiste, ispražnjen od svojih stanovnika, grad koji živi tih nekoliko ljetnih mjeseci, dok je ostatak godine to grad duhova. Ono što je dovelo do takve kataklizme bile su cijene i politika „druže snađi se“.
HRVATSKA MLADEŽ: Može i gore

HRVATSKA MLADEŽ: Može i gore

Najnovije istraživanje Eurobarometra otkrilo je pomalo iznenađujuća razmišljanja među mladima od kojih gotovo trećina smatra kako će političari njihove probleme riješiti ukoliko na društvenim mrežama koriste hashtag ili promijene sliku na svom profilu. Anketa „Mladi i demokracija” provedena je na razini čitave EU te je obuhvatila više od 26.000 mladih između 15 i 30 godina. Starijim generacijama ovaj podatak uistinu može izgledati poražavajuć, ali to više govori o tome koliko se te generacije sve više udaljavaju od svoje mladosti i, proporcionalno tome, sve više postaju nalik na svoje roditelje. Rezultati ankete potencijalno ukazuju i na to kako mladi, baš kao i njihovi roditelji, pate od Dunning-Kruger efekta.
SOA TE PRATI: Ruski disident štrajka glađu u Trilju

SOA TE PRATI: Ruski disident štrajka glađu u Trilju

Unatoč tome što zadovoljava uvjete za dobivanje azila, ruskom disidentu Vladislavu Ariničevu zahvaljujući tajnom dokumentu hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije prijeti deportacija u Rusiju zbog čega u Prihvatnom centru za strance u Trilju već gotovo tjedan dana štrajka glađu. Kako bi upozorio na tretman tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj, Ariničev je početkom mjeseca prosvjedovao na Markovom trgu u Zagrebu. Tamo se pojavio s majicom na kojoj piše „FUCK SOA” kao i drugim materijalima kojima upozorava na tretman svojih "kolega". Zbog volontiranja u kampanji preminulog oporbenjaka Alekseja Navaljnog, kao i protivljenja ratu u Ukrajini, Ariničev je više puta uhićen nakon čega je u veljači 2022. godine, preko Gruzije i Srbije, konačno došao u Hrvatsku gdje je zatražio azil.
ALEKSANDAR HEMON: „Zanimaju me ljudi koji su eliminirani iz povijesti“

ALEKSANDAR HEMON: „Zanimaju me ljudi koji su eliminirani iz povijesti“

Hemon je jedan od rijetkih, koji se usudio, ne dirajući povijesne činjenice kakve jesu, događaje iz Prvog svjetskog rata, društvene i političke prilike Sarajeva tridesetih godina prošlog stoljeća, austrougarsko uređenje, logor u Taškentu i tadašnje sukobe u istočnoj Aziji, te Britaniji i Njemačkoj, imperijaliste i kolonizatore, prikazati kroz zaljubljene oči dva izbjegla muškarca različitih kultura iz Bosne, za vrijeme jednog od najozloglašenijih ratnih razdoblja u svijetu od 1914. do 1918. godine.„To je sve ono čime se ja bavim, odnosno o ljudima koji drugačije nisu upisani u povijest. Eliminirani su iz povijesti, a povijest je narativ velikih događaja i velikih vođa. Ima i dosta akademske scene koja ne podražava taj narativ, ali ja sam te povijesne knjige uvijek čitao. Popularni koncept povijesti je takav upravo“, reći će Hemon u razgovoru za Lupigu.
„SJAJNE GODINE“: Biti queer žena u Ukrajini za vrijeme komunizma

„SJAJNE GODINE“: Biti queer žena u Ukrajini za vrijeme komunizma

O tome kako su se upoznavale queer osobe za vrijeme komunizma, svjedoči jedna scena iz filma. Tada, naravno, nisu postojale dating aplikacije, a svaki izlazak uživo na mjesto gdje bi se ljudi iz te zajednice upoznali, predstavljao je opasnost. Jedini siguran način koji je preostao bile su – novine. Tisak je jedino mjesto gdje su žene i muškarci tada mogli objaviti oglas i upoznavati osobe istog spola. No, nisu sve queer osobe imale tu sreću. Brojni su prošli kroz terapije i konverzije, jer su mnogi vjerovali tada, kako je homoseksualna orijentacija psihološki poremećaj koji se može izliječiti. Tako su mnoge žene prošle te sesije „preobraćenja“, što je podrazumijevalo farmaceutske proizvode i razgovor s psihijatrima, nasilno ugovaranje brakova, a nekad je to nerijetko završavalo tragičnim (samo)ubojstvima.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

    03.11.2024.

    Brano Mandić

    NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

  2. BURE BARUTA: Bujica

    18.10.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Bujica

  3. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

    14.10.2024.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije