GENERAL S NEONACISTIMA: Kako je Željko Glasnović konačno stigao kući

GENERAL S NEONACISTIMA: Kako je Željko Glasnović konačno stigao kući

Objektivna bi raščlamba zasigurno pokazala da je Glasnović velemajstor političkih autogolova, jer njegovi su „izvodi“ često bili više-manje očiti uvodi u sramoćenje vlastite pozicije. Ovaj je desničarski putujući cirkus, kako to i inače uglavnom biva, mogao imati samo dva ishoda - utrnuće u vlastitoj nevažnosti, ili daljnje radikaliziranje. Glasnović je, naravno, odabrao ovo drugo i odlučio biti jedan od „Kamerada“ iz inozemstva koji podržavaju zloglasnu neonacističku NPD. Riječ je o stranci koja programski zastupa „homogenu pučku zajednicu nasuprot liberalnoj demokraciji“, a pripadnosti toj zajednici definira na osnovi rasnih i eugeničkih kriterija. Ukratko, Glasnoviću je, valjda dojadilo nužno ograničeno promicanje revizionizma u hrvatskoj povjesnici, legaliziranjem, pa i estetiziranjem ustaša, te se okrenuo originalu – (neo)nacistima.
PRIČA O DVIJE MAJE: Kad zakon tlači

PRIČA O DVIJE MAJE: Kad zakon tlači

Zamislite srce naše Maje, srce te male curice koja svaki dan ide u svoj vrtić, a niti jedan rad na panou nema? Jer ga ne smije biti. Niti jedne fotografije, niti jednog crteža, niti jedne zajedničke slike. Jer Maja u Hrvatskoj nije normalno dijete, već je Maja dijete koje nema roditelje, odnosno dijete koje ima udomitelje. Majini udomitelji, koji se o Maji brinu otkako joj je bilo šest mjeseci, nisu joj ujedno i skrbnici. Sve u skladu sa zakonima mile nam i jedine domovine, Majini udomitelji nemaju ovlaštenje potpisivanja bilo kojeg dokumenta koji bi našoj Maji osigurao ritmiku, balet, ili bilo kakve druge aktivnosti. Ako mislite da vas zajebavam, molim posjetite Majin vrtić. Tamo ćete istina naći našu Maju kako se razigrano druži s vršnjacima, ali ne i na fotografijama s ritmike, zajedničkih izleta ... Maja je dakle tu, ali i nije.
TERET IZ FAP-A 1620: Nadam se da je Vlada dobro i da ne vozi

TERET IZ FAP-A 1620: Nadam se da je Vlada dobro i da ne vozi

Mog oca su zvali Sukonja. Vozio je teške kamione četrdeset godina svog života. Kamione raznih boja, nosivosti i raznih marki. I na njima razne terete. Prvi kojeg se ja sjećam je bio talijanski OM, sa „trambus“ kabinom i volanom na desnoj strani. Prvi kojeg sam upamtio na svojoj koži bio je FAP 1314 sandučar, sa mehaničkim volanom promjera skoro metar, kojeg sam, po očevoj direktivi, imao naučiti voziti na ljetnom raspustu kad sam bio osmi razred osnovne. Još mjesecima poslije toga bilo me sramota pokazati dlanove jer su bili prekriveni debelim žutim žuljevima. Vlada isto vozi FAP. Model 1620 sa produženom kabinom. Vlada nije bio profesionalni vozač. Samo ga je jednom otac nagovorio da položi vozački ispit za kamione, a u beznađu, kad se ostane bez ikakvog posla, za vozače kamiona se uvijek nešto nađe. Tako i za Vladu.
ROBI K. NA INFORMATIVNOM RAZGOVORU: Lupiga privodi Viktora Ivančića i Zorana Grozdanova. Tko stoji iza rušitelja dvije domovine?

ROBI K. NA INFORMATIVNOM RAZGOVORU: Lupiga privodi Viktora Ivančića i Zorana Grozdanova. Tko stoji iza rušitelja dvije domovine?

Poslije predstavljanja na Interliberu, sajmu knjige koji se održava na Zagrebačkom velesajmu, autor Viktor Ivančić - kojeg javnosti nije potrebno posebno predstavljati - od 18 do 19 sati potpisivat će knjige na štandu Ex Librisa, nakon čega će, zajedno s izdavačem, biti priveden na informativni razgovor na adresu Nova cesta 88, gdje će domoljubnoj javnosti odgovarati na pitanja o brojnim uvredama & podmetanjima u režiji njegovog maloljetnog junaka. Organi privođenja, doznajemo, Ivančiću i Grozdanovu spremili su i cijeli set nevezanih, trik pitanja, koja imaju za cilj rasvijetliti misterij i pokazati koje se mračne sile kriju iza više od tri desetljeća rovarenja Robija K. protiv najmanje dvije domovine, odnosno protiv cijelog niza nositelja i nositeljica društveno-političkog života, najprije Jugoslavije, a potom i Hrvatske.
UDRUŽENI IZDAVAČKI PODUHVAT: Rasadnik nacionalne mitomanije

UDRUŽENI IZDAVAČKI PODUHVAT: Rasadnik nacionalne mitomanije

Organizatori ovogodišnjeg Sajma knjiga u Beogradu ubiše se da pokažu kako je srpska kultura retrogradna, provincijalna, autoviktimizirajuća, zagledana u sopstveni pravoslavni pupak, nacionalistička, nazadnjačka, irelevantna i propala. Patriote koji se ubiše od ljubavi prema Srbiji, dobro plaćenoj dakako, daju sve od sebe ne bi li stvorili sliku da srpski izdavači ništa drugo ne rade osim što glorifikuju i falsifikuju ratničku prošlost, grade nacionalne mitove, kukaju nad zlehudom srpskom sudbinom, čuvaju izmišljene tradicije, brane Kosovo u paketu s Metohijom i objavljuju dela koja ispunjavaju sve kriterijume nacionalističkog kiča. Međutim, svaki posetilac Sajma knjiga mogao je da se uveri da je slika koju emituju organizatori i članovi žirija Sajma – potpuno lažna.
NAKON POVIJESNOG RUKOVANJA: „Ni Gavrilo ni Franz Ferdinand ovo ne bi mogli zamisliti“

NAKON POVIJESNOG RUKOVANJA: „Ni Gavrilo ni Franz Ferdinand ovo ne bi mogli zamisliti“

Daleko od televizijskih kamera koje su u Parizu snimale svjetske čelnike na obilježavanju stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, za čiji se povod uzima atentat Gavrila Principa na austrijskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda, u austrijskom Grazu se odigrao kratak susret koji bi se trebao naći u povijesnim udžbenicima budućih generacija. Tamo su se susreli Anita Hohenberg, prapraunuka austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda i Branislav Princip pranećak Gavrila Principa. Njih dvoje su se u Grazu rukovali i pustili u svijet izuzetno jaku simboličnu poruku. „Iznenadio me efekt koji je rukovanje izazvalo. U publici je bilo ljudi koji su plakali, toliko im je rukovanje značilo. Nisam to očekivao“, kaže Branislav Princip, inače antropolog koji se bavi i snimanjem dokumentaraca.
POBUNA U VELOJ LUCI: Šegonovo mega parkiralište za brodove prijeti unakaziti uvalu

POBUNA U VELOJ LUCI: Šegonovo mega parkiralište za brodove prijeti unakaziti uvalu

Zlata je vrijedan svaki nautičarski vez i svako parkirališno mjesto koje u jeku turističke sezone pronađete na jadranskoj obali. Ništa drugačije nije ni na Korčuli, u Veloj Luci. U tom se mjestu netko dosjetio, izgraditi i luku za nautičare i parkiralište uz samo more, što je neugodno iznenadilo mještane najpoznatije korčulanske luke. Građani su se organizirali te pokrenuli peticiju za obustavljanje investicije na lokaciji na kojoj su radovi već počeli. Za nedjelju, u 11 sati, na rivi su najavili i prosvjed kako bi jasno i glasno pokazali svoje protivljenje ovakvom odabiru lokacije. Smatraju da projekt nije u skladu s konceptom održivog razvoja i da će umanjiti vrijednost prirodnih i kulturnih resursa Vele Luke, a korist donijeti tek malom dijelu mještana. Drugim riječima on će trajno devastirati i unakaziti mjesto i ugroziti ekosustav uvale.
OSVETA MINISTARSTVA: Policija želi onemogućiti CMS da radi s tražiteljima azila

OSVETA MINISTARSTVA: Policija želi onemogućiti CMS da radi s tražiteljima azila

Ministarstvo unutarnjih poslova onemogućilo je Centru za mirovne studije ulazak u prihvatilišta za tražitelje azila, odbivši produžiti sporazum o suradnji organizaciji koja pruža podršku izbjeglicama već 15 godina, upozorili su predstavnici Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak ispred Prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu. Naveli su kako je neuvjerljivo objašnjenje MUP-a za takvu odluku navodni nedostatak fizičkog prostora u kojem bi se aktivnosti mogle odvijati te tvrdnja da postoji dovoljno drugih angažiranih organizacija u prihvatilištima. Izbacivanjem, poručuju, MUP pokušava ugušiti kontakt tražitelja azila s organizacijama civilnoga društva koje će zagovarati prava koja im se ugrožavaju, ali CMS, rečeno je, neće prestati prozivati odgovorne za kršenje ljudskih prava.
WISLAWA SZYMBORSKA (1923. – 2012.): O magiji ljubavi i neopozivosti zla

WISLAWA SZYMBORSKA (1923. – 2012.): O magiji ljubavi i neopozivosti zla

U njezinoj poeziji stanuje autorsko ja koje je prije svega blagonaklono promatračko, ljubopitljivo prema svijetu i ljudima. Njezino kritičko oko blago je prema malim ljudskim nedostacima, a njezin je duh naklonjen ljudskoj nesavršenosti. No pogled joj točno detektira velike čovjekove mane, a potom ih njezin pjesnički jezik nedvosmisleno markira i ispraća prezirom. Szymborska pjeva o nježnosti, o magiji ljubavi i njezinoj obnovljivosti, ali i o neopozivosti jednom počinjenog zla. Nadasve, njezina poezija govori o odgovornosti prema sebi i prema drugima, koju nam nameće neosporna činjenica da živimo samo jednom, sada i ovdje.Szymborska kaže i: „Nema veće raskalašenosti od mišljenja!“, a njezin pomni čitatelj od nje uči kako ispravno misliti. Čitajmo Szymborsku i činimo onako kako nam kaže.
ZABORAVLJENE HISTORIJE: Dekonstrukcija dobro poznatih stereotipa

ZABORAVLJENE HISTORIJE: Dekonstrukcija dobro poznatih stereotipa

„Moja umjetnost je moja stvarnost“, naziv je projekta koji je usmjeren prema ispitivanju i revalorizaciji pitanja memorije nasilne prošlosti i pomirenja kroz izgradnju zajedničke budućnosti u Europi. Istoimena međunarodna izložba otvorena je u petak navečer u Rijeci, u galeriji Mali salon, a priču su pokrenuli Goethe Institut i Francuski institut u Hrvatskoj, uz podršku njemačko-francuskog fonda za kulturu Elysee. „Želja je da se istakne položaj marginalnih grupa i nekih zaboravljenih historija kojima smo svjedoci tokom godina. Naročito je fokus na romskoj manjini koja se kroz ovu izložbu tretira kao ravnopravan dio europskog kulturnog prostora“, rekla je na otvorenju Sanja Kojić Mladenov, kustosica izložbe.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SDP-OVA NEVOLJA: Zlatko Komadina, politička antiličnost godine

    27.12.2018.

    Ivica Đikić

    SDP-OVA NEVOLJA: Zlatko Komadina, politička antiličnost godine

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Prevareni smo

    26.12.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Prevareni smo

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije