AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Denisa Ćosića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Denisa Ćosića

Ima samo 23 godine. Njegovo ime je Denis Ćosić, a iza sebe ima prestižnu nagradu Goran za mlade pjesnike iz 2018. godine. Njegove pjesme zastupljene su u nekoliko zbornika „Rukopisi 40“, „Rukopisi 42“, „Antologija u čast Charlesa Baudelairea“, „The Split Mind“, dok su na internetskoj stranici Kultipraktik objavljenje njegove pjesme s kojima je dva puta ušao u širi izbor za nagradu „Na vrh jezika“. Objavljivao je i na Afirmatoru, Metafori, Stranama i u časopisima Kvaka, Avangrad i metaDADA, a pažljiviji konzumenti kulturnih zbivanja zasigurno su ga zapazili kao jednog od sudionika u raznim književnim tribinama i večerima čitanja poezije u Hrvatskoj i regiji. Na Lupigi Denisa Ćosića ovog kišnog ponedjeljka predstavljamo s izborom pet njegovih pjesama, a ovih dana objavit ćemo i razgovor s ovim mladim i iznimno talentiranim pjesnikom.
"MAJKA ME PRODALA U HRVATSKU ZA 100 EURA": Bez državljanstva, sa šestero djece, živi noćnu moru

"MAJKA ME PRODALA U HRVATSKU ZA 100 EURA": Bez državljanstva, sa šestero djece, živi noćnu moru

Morala ga je slušati jer joj je prijetio da će joj oduzeti djecu. Na majčinu pomoć nije mogla računati. "Netko je, dok sam bila trudna, prijavio da sam tu ilegalno, maloljetna i trudna. Došla je policija. Nisu me deportirali, nego su me stavili u Caritasov dom. Tamo sam bila 24 sata. Idući dan je mama došla i potpisala da izađem. Nije me ni zagrlila niti poljubila taj dan. Samo me predala ponovno njima", kroz suze se prisjeća Helena dok nam nastavlja priču: „Tukao me pred mamom, a i na nju je digao ruku. Mama mi je rekla: 'Dijete drago, ne možeš kod mene živjeti. Ja te ne mogu hraniti. Ti si trudna i moraš mu se vratiti'. Govorila je: 'Vidiš da mu je žao. On se pokajao.' On je uvijek imao riječi koje srce paraju kada napravi tako nešto. Onda bi mi govorili da ga trebam slušati i raditi kako on kaže. Govorili su mi da ga ne ljutim jer me on voli.“
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Omera Ć. Ibrahimagića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Omera Ć. Ibrahimagića

Nije to nimalo neobično, liječnik pa pjesnik. Doktor medicinskih znanosti Omer Ć. Ibrahimagić radi na Klinici za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli i profesor je na Univerzitetu u Tuzli. Rođen je 1968. godine, također u Tuzli, gdje i danas živi i radi. Kad ne objavljuje radove iz oblasti medicine po domaćim i stranim stručnim časopisima, Ibrahimagić se bavi poezijom. Svoje pjesme, priče i putopise objavljivao je na raznim adresama. Navest ćemo samo neke od njih - Most, Front slobode, Večernje novine, Oblici, Zapis, Ostrvo, Pogledi, Gradovrh, Slovo Gorčina, Književni pregled, Riječ, Radio Gornji grad, Strane, Pulse, P.E.N. Centar BiH, Kvaka, Hyperborea, Književna revija, Nomad, Ajfelov most, Knjigomat …Za svoj rad dobio je, među ostalim, i prestižnu nagradu „Mak Dizdar“, za najbolju zbirku pjesama. Na Lupigi se predstavlja s pet svojih pjesama, od kojih prva do sada nije nigdje objavljivana.
U ZEMLJI ČUDESA: Mrak u glavi osobe koja ima ovlast da objavi rat

U ZEMLJI ČUDESA: Mrak u glavi osobe koja ima ovlast da objavi rat

Predsjedničin novi gaf brzo su uočili savjesni novinari koji su primijetili da je pjesma za koju Kolinda Grabar Kitarović aludira da je bila zabranjena za vrijeme takozvanog jugoslavenskog socijalističkog mraka, zapravo nastala 1999. godine, kada je taj mrak navodno potisnula prosvjetljujuća nacional-kapitalistička paradigma. Predsjednicu je demantirao i sam autor pjesme Rajko Suhodolčan navodeći da je Predsjednica možda pomiješala tu pjesmu s pjesmom „Ak sam ti srčeko ranil“. Kao da se ni sam nije mogao sjetiti koje su to kajkavske pjesme mogle biti zabranjene ili mu je to bio prvi glas za takvu rabotu, iz glave je izvadio popevku „Spoved“. Zašto je kao primjer naveo baš tu pjesmu, u kojoj se ne spominje ni Hrvatska, ni Hrvatsko zagorje, ni domovina, ni bregi, ni zipka u kojom domovina spi, ni sve ono što je izražavalo domoljublje, nego sentimentalnu pjesmu ljubavlju ranjenoga lirskog subjekta?
PUT KROZ NOĆ: Diskusija o "neprijatelju broj 2" – izbjeglicama i migrantima

PUT KROZ NOĆ: Diskusija o "neprijatelju broj 2" – izbjeglicama i migrantima

U trenutku kada se na izbjeglice i migrante, koji se prelazeći preko hrvatskog teritorija pokušavaju dokopati boljeg života u nekoj od zapadnoeuropskih zemalja, u Hrvatskoj gleda kao na neprijatelja broj 2 (s obzirom da je broj 1 ipak trajno rezerviran), Festival tolerancije – JFF Zagreb odlučio je upravo na temu izbjeglica i migranata organizirati besplatnu filmsku projekciju, a potom i tribinu s nekoliko govornika dobro upućenih u temu. Večeras će u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema prikazati film „Put kroz noć“ afganistanskog redatelja Hassana Fazilija. Radi se o vrlo neobičnom jednoipolsatnom dokumentarcu koji zapravo počinje bijegom Fazilija i njegove obitelji iz Afganistana. Naime, nakon što je jedan od njegovih dokumentaraca prikazan na afganistanskoj državnoj televiziji, Fazili je počeo primati prijetnje smrću. Talibani su ubili glavnog protagonistu prikazanog filma, a za redateljevom „glavom“ raspisana je novčana nagrada.
SLUČAJ UPLAKANOG PRVAŠIĆA: Zemlja s posebnim potrebama

SLUČAJ UPLAKANOG PRVAŠIĆA: Zemlja s posebnim potrebama

Facebook status Hrvoja Kozmusa, oca dječaka s posebnim potrebama koji je krenuo u prvi razred Osnovne škole Bogoslav Šulek u Slavonskom Brodu, a koji između ostalog prikazuje na priloženoj fotografiji svog sina koji sjedi pred školom i plače, potresao je Hrvatsku. Dijete s posebnim potrebama, čekalo je svog pomoćnika u nastavi, no ovog naravno nije bilo, i tko zna hoće li ga biti i danas, unatoč obećanjima dobivenim samo zbog pritiska javnosti. Status je, rekli smo već, potresao Hrvatsku, zemlju resornih ministara koji imaju za nove limuzine, jurišne helikoptere i borbena oklopna vozila, ali eto nemaju za asistenta, jednog koji ide u prosjeku na troje prvašića. No, Hrvoje Kozmus, kao i svi roditelji takve djece, osim što će se suočiti sa bezosjećajnim, nefunkcionalnim i totalno sjebanim resorom školstva, u koji valjda još vjeruje jedino resorna ministrica, morat će se suočiti s nečim puno gorim.
PRVE ŽRTVE SU PALE: Kolumbijska krvava priča se nastavlja

PRVE ŽRTVE SU PALE: Kolumbijska krvava priča se nastavlja

Sve je, samo naizgled, počelo u četvrtak 29. kolovoza ove godine kada se na društvenim mrežama pojavila video snimka jednog od najpoznatijih pripadnika poodavno raspuštenog najstarijeg gerilskog latinoameričkog pokreta, kolumbijskog FARC-EP (Revolucionarne Oružane Snage - Narodna Vojska) Luciana Marina, poznatijeg po njegovom gerilskom imenu Iván Márquez. Na video snimku Márquez se pojavljuje okružen s dvadesetak uniformiranih i naoružanih bivših gerilaca FARC-a. Među njima su i neka od najpoznatijih imena FARC-ove “stare garde”. Još za vrijeme Baracka Obame, a zatim puno intenzivnije nakon dolaska na vlast Donalda Trumpa, započela je do kraja bezumna politika Amerike čiji je cilj bio rušenje “bolivarijanske vlasti” u Venezueli. To je politika ekonomske i svake druge blokade, a stalno na granici prijetnje vojnom intervencijom, po modelu koji se već desetljećima primjenjuje prema Kubi.
INTERVJU - IGOR MANDIĆ NA FALIŠ-U (VIDEO): „Danas svi mediji ničice padaju pred Kaptolom“

INTERVJU - IGOR MANDIĆ NA FALIŠ-U (VIDEO): „Danas svi mediji ničice padaju pred Kaptolom“

Na prepunoj šibenskoj Maloj loži Mandić, inače rođeni Šibenčanin koji za dva mjeseca puni 80 godina života, dočekan je uz veliki pljesak, a u nešto više od sat vremena, dotaknuo se brojnih tema - jasno i glasno kako je to činio cijelu svoju profesionalnu karijeru, od kojih je dio, posljednjih nekoliko godina, proveo i redovito pišući kolumne za Lupigu. Unatoč brojnom auditoriju, popevši se na pozornicu, primijetio je kako može govoriti i bez mikrofona, a da ga se čuje.„Možda me posljednji put vidite živoga. John Cleese je to rekao na balkanskoj turneji. Smrt je smiješna. Svuda je oko nas. Zašto bih se toga trebao bojati? Očekivao sam da ću umrijeti kao i drugi slični meni, poput Tomislava Ladana ili Branimira Donata u 76. godini, ali nisam. Nitko nije savršen“, rekao je Mandić. Mandić je primijetio i kako je kleronacionalizam pokorio cijelu naciju do nevjerojatnih granica i da danas svi mediji ničice padaju pred Kaptolom.
IMA VAŽNIJIH STVARI: Zašto uopće govorimo o školskim ispričnicama?

IMA VAŽNIJIH STVARI: Zašto uopće govorimo o školskim ispričnicama?

Uz obrazovanje koje bi škola trebala davati, nužno je potreban i odgoj. Možda je odgoj važniji od obrazovanja, pogotovo u početku školovanja, dok se stječu radne navike, ostvaruju odgojni i funkcionalni ciljevi nastave, u svakom nastavnom predmetu, kroz nastavne sadržaje u svakoj nastavnoj jedinici (satu). Kako bi suradnja roditelja i nastavnika bila što bolja, između njih ne smije biti nikakvih tajni, u pogledu učenika, naročito kad postoje određeni problem, s učenikom, roditeljima, braćom. Mnoge stvari se može izbjeći kad je suradnja roditelja sa školom (nastavnicima) uspješna, iskrena, partnerska i prijateljska. Tada će škola biti drugi učenikov dom, u koji će htjeti odlaziti i tamo boraviti. Za kraj i jedan savjet - roditelji ne čekajte da vas pozovu u školu. Sami spontano, odlučno, radoznalo i veselo otiđite u školu koju pohađa vaše dijete. Upoznajte ljude koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju vašeg djeteta. Oni su vam prijatelji!
HAJKA NA „ISLAMOFOBA“: Mezar bez stećka za pjesnika Vernesa Subašića

HAJKA NA „ISLAMOFOBA“: Mezar bez stećka za pjesnika Vernesa Subašića

Ovogodišnju Nagradu Mak Dizdar koja se dodjeljuje na manifestaciji „Slovo Gorčina“ u Stocu prije mjesec dana dobio je Vernes Subašić, pjesnik iz Zenice, za svoj prvijenac „Papagaj sloboda“. Tek što je primio nagradu mladog je laureata akademskim diskursom po golom tijelu pjesme išibao uvaženi filolog, orijentalista, arabist, prevodilac, književni kritičar, član ANU BiH i Arapske akademije nauka u Damasku u Siriji, velepoštovani akademik Esad Duraković. Akademik Duraković napao je, ni kriva ni dužna, mladog Subašića prišivajući mu islamofobiju i ksenofobiju, na sveopću nevjericu ljubitelja poezije. Posebno je zanimljivo da je Duraković metu na čelo mladom pjesniku stavio objavivši tekst na portalu saff.ba, koji već godinama slovi za "neformalno glasilo vehabija u Bosni i Hercegovini" i koji često provodi ovakve hajke ne birajući ni riječi ni način na koji će se okomiti na odabranog „nevjernika“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije