RECI NE: Rundek i ZbrKu za zabranu jednokratnih plastičnih vrećica

RECI NE: Rundek i ZbrKu za zabranu jednokratnih plastičnih vrećica

„Svijet se utapa u jednokratnoj plastici. Njezina proizvodnja raste iz godine u godinu, a goleme količine te plastike završavaju u okolišu te ugrožavaju život brojnim životinjskim vrstama“, poruka je koju mnogi uporno ne žele čuti, a radi se o vrlo točnoj procjeni današnjeg stanja što ju je Greenpeace, neovisna globalna organizacija koja za misiju ima zaštitu i očuvanje okoliša te promicanje mira, ubacio u tekst svoje peticije „Recimo NE plastičnim vrećicama“. Zbog problema koji ne muči samo Jadran, niti samo Hrvatsku, niti Europsku uniju već cijeli planet, Greenpeace od Vlade Republike Hrvatske zahtjeva da donese odgovornu odluku i zabrani jednokratne plastične vrećice. U Greenpeaceovu kampanju ovih se dana uključio i poznati glazbenik Darko Rundek, koji već dugi niz godina intenzivno upozorava na probleme u zaštiti i očuvanja okoliša. Za ovu priliku snimio je i pjesmu „Reci NE“ u suradnji sa školskim zborom iz Velike Gorice, ZbrKu.
CIVILNO DRUŠTVO OBJAVILO VAŽAN DOKUMENT: „Ovo moraju biti prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU“

CIVILNO DRUŠTVO OBJAVILO VAŽAN DOKUMENT: „Ovo moraju biti prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU“

Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije u javnosti je predstavljeno kao veliko postignuće hrvatske politike i na svojevrstan način pravo-pravcato priznanje Europske unije da je Hrvatska uistinu njen dio. Istovremeno o obavezama i mogućnostima tog predsjedanja domaća javnost ne zna ništa, pa niti koliko je Hrvatska spremna za nešto što bi se trebalo dogoditi za manje od pola godine, točnije 1. siječnja 2020. godine. Pogotovo, osim načelnih poruka koje pršte ispraznim frazama, javnost ne zna što će to biti prioriteti sljedećeg predsjedatelja Vijećem EU. No, na ovom pitanju zato je intenzivno radila neformalna platforma organizacija civilnog društva, „Forum 2020“, koja je okupljena upravo povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Platformu čini 20 hrvatskih udruga kojima je zajedničko to da su zainteresirani za proces predsjedanja, i to iz različitih područja djelovanja.
TVORNICA SKANDALA KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ: Ako treba i lagat ćemo za Hrvatsku

TVORNICA SKANDALA KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ: Ako treba i lagat ćemo za Hrvatsku

U jeku svoje predsjedničke kampanje, iako je službeno još uvijek ne vodi, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nastavlja nizati skandalozne izjave po kakvima će njen mandat i ostati upamćen. U ratu je sa stranim medijima koji rade za "nečije interese", dok domaćima dijeli lekcije iz kojih vrišti poruka da je novinarski posao ugađanje državi. Na meti joj je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Kakvu histeriju u ksenofobnom društvu svojim istupima uzrokuju osobe poput Kolinde Grabar Kitarović najbolje govori letimičan uvid u pretragu na Googleu. Naime, kada u toj tražilici krenete pretraživati ime pravobraniteljice te ukucate „Lora Vidović“, Google vam automatski nudi najčešće pretrage vezane uz njeno ime. A one su: „Lora Vidović Srpkinja“; „Lora Vidović roditelji“; „Lora Vidović nacionalnost“. Toliko o društvu u kojem danas živimo i u kojem je predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović.
UZ BREGOVIĆEV "EDERLEZI": Simpsoni na ruski način

UZ BREGOVIĆEV "EDERLEZI": Simpsoni na ruski način

Najdugovječnija i jedna od najlegendarnijih i najgledanijih animiranih serija koja na sarkastičan i duhovit način prikazuje život američke radničke obitelji, "Simpsoni", osigurala si je važno mjesto u pop kulturi širom svijeta. No, ono što je ovih dana napravio moskovski dizajner Aleksej Semenov do sad nije viđeno. Nakon kratkih animacija o Baracku Obami i Terminatoru, Semenov je nedavno napravio i rusku art film inačicu legendarnih Simpsona koje je, iz Amerike, preselio u svoju rodnu Rusiju. U ruskoj priči žuti akteri "Simpsona" izgubili su svoju karakterističnu boju i energiju te su pretvoreni u pesimističnu i otužnu obitelj. Bart Simpson više nije buntovnik i pogrešno shvaćeni šaljivdžija, zamišljen je kao ruski "gopnik", nasilnik i siledžija koji krade od druge djece kako bi se uzdigao. Homer, koji je u američkoj priči inspektor za sigurnost nuklearne elektrane Springfield, i u ruskoj je verziji zamišljen kao čuvar koji dane provodi uz telefon i cigarete.
KRIVICA NE MOŽE BITI KOLEKTIVNA: Otpor okovima identiteta u vremenu zla

KRIVICA NE MOŽE BITI KOLEKTIVNA: Otpor okovima identiteta u vremenu zla

Uprkos hiljadu i jednom racionalnom razlogu - činilac identiteta učinio je ovu životnu situaciju krvoločnom i ubilačkom. Đoki, sa srpskim prezimenom, sudbina žrtve nije bila predodređena: ali, on ju je prihvatio i bio ubijen. Primer je to jednog od brojnih ličnih činova i del, malih, ali velikih ljudi, koji su se u vrtlogu zločinačkih identitetskih doktrina našli na "drugoj strani". To im nije smetalo da pronađu hrabrost, da napipaju srce, da osete dušu i ustanu sa čeličnom voljom, žrtvujući sopstvene živote. Ovih dana navršava se godišnjica genocida u Srebrenici. Naviru mnoga sećanja, a čovečanstvo još traži odgovore. "Zašto" je, čini se, još daleko. I taman kada sam razočarano pomislio kako se među Mladićevim i Bearinim ubicama nije našao ni jedan pravednik da baci oružije i vikne "neću", utešio sam se činjenicom da barem delimično nisam upravu.
VIDEO: Spašavanje nije zločin!

VIDEO: Spašavanje nije zločin!

Fotografija mrtvog trogodišnji dječaka iz Sirije, malenog Alana Kurdija čije je tijelo more izbacilo na tursku obalu, prije četiri je godine potresla svijet te je postala simbolom patnje migranata. No, maleni Kurdi nije niti jedina, a niti posljednja karika u teškom i dugom lancu migrantske krize koja traje do danas i gotovo svakodnevno uzima nove žrtve. „U svakom brodolomu svakom utapanju, u svakom izostanku pomoći, Europa nestaje. Sa svakim kriminaliziranim, progonjenim i zatvorenim volonterom, Europa nestaje. Sa svakom eksternaliziranom granicom, svakim bombardiranjem izbjegličkog kampa, Europa nestaje“, stoji u objavi španjolskog Instituto 25M. Ta je organizacija nedavno na svojim stranicama objavila i video koji vrlo realno prikazuje koliko smo, zadubljeni u vlastiti život, planiranje ljetovanja, surfanje internetom i društvenim mrežama, postali imuni i gotovo potpuno bezosjećajni prema patnjama drugih ljudi.
ŠKOLSTVO NA NISKIM GRANAMA: Zašto se dogodio ovakav neuspjeh maturanata u matematici i hrvatskom

ŠKOLSTVO NA NISKIM GRANAMA: Zašto se dogodio ovakav neuspjeh maturanata u matematici i hrvatskom

Godinama pišem o tome kako nešto ne štima i ne funkcionira u našem školskom sustavu, nastavnim planovima i programima, nastavi, vrednovanju znanja, ocjenjivanju učenika, učenju, motivaciji za učenje, valorizacija postignuća, nerazmjeru ocjene i operativnog znanja, zavaravanju učenika, roditelja, nastavnika i društva. Nisu naša djeca bedasta ili bedastija od drugih, što bi se moglo zaključiti po mnogim standardnim ispitivanjima njihova znanja, naročito PISA testovima, po kojima su u svemu, negdje na dnu rang ljestvice, naročito po matematičkoj pismenosti. Ne radi se dobro i učinkovito, naročito zadnjih godina, iako većina nastavnika (učitelja i profesora) izgara na poslu. Multidisciplinarna istraživanja pokazuju da naša djeca ne vole školu, da ne vole čitati, da ne vole učiti, pripremati se za nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi. U školu idu zato što moraju.
MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA: "Po čemu je to HRT hrvatska televizija?"

MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA: "Po čemu je to HRT hrvatska televizija?"

Program Hrvatske radiotelevizije već godinama je na meti žestokih kritika javnosti, a još od čistki na Trećem programu, nije pokrenuta kampanja kakvu je danas pokrenulo Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) pod nazivom „Meni se to gleda, HRT ne da“. Domaći filmski autori na ovaj način žele ukazati na vrijednosti i raznolikosti sve one produkcije koju su na HRT-u odbili. O vrijednosti odbijenih uradaka najbolje govori činjenica koju su „iskopali“ u DHFR-u, a koja kaže kako su ti filmovi do sad prikazani na čak 353 međunarodna i nacionalna festivala te prikupili ukupno 86 nagrada. Posebno su ogorčeni odnosom javnog servisa prema autorima, jer su neki od njih odluku o odbijanju njihovog rada primili nepotpisanu, ali zato s nizom uvreda koje kao da su ispale iz nekog proustaškog glasila, kakvih u Hrvatskoj ne nedostaje. Recimo, jedna od nepotpisanih recenzija kaže kako jedan od odbijenih filmova „produbljuje jugočetničku naraciju“.
PODRŠKA JE VAŽNA: „Granice za KUPEK ne postoje“

PODRŠKA JE VAŽNA: „Granice za KUPEK ne postoje“

Možda ste nekada naletjeli na KUPEK. Oni koji jesu, KUPEK su zasigurno dobro zapamtili, a onima koji nisu, teško je ukratko objasniti što je to sve KUPEK. Zadržimo se tek na najkraćem mogućem objašnjenju. KUPEK je skraćenica za Kulturno umjetnički program edukativnog karaktera, a u osnovi se radi o „letećoj“ radijskoj emisiji koja traje više od osam godina i koja je imala oko 250 izdanja. Iza KUPEK-a stoji Dejan Kožul, dugogodišnji Lupigin suradnik i reporter, koji je pokrenuo crowdfunding kampanju na platformi Patreon s ciljem da KUPEK i u budućnosti nastavi sa svojim djelovanjem. Kampanja nema vremensko ograničenje, nego traje do daljnjeg u namjeri da se i ovdašnja publika navikne na europske norme i da projekte koje smatra pozitivnima podrži svojevrsnom mjesečnom pretplatom.
MORTIS CULTURA A.D. MMXX: Ponosni na tamno mjesto povijesti

MORTIS CULTURA A.D. MMXX: Ponosni na tamno mjesto povijesti

Mudra, navodno kineska, poslovica jasno utvrđuje problem o kojemu je ovdje riječ: „Tko hoće mačku, mora uzeti i rep“. Olako se to zaboravlja, stalno se pokušava nekako prevariti logiku cjeline, zdipiti mačku, a da rep ostane drugima. Katkada to očito uspijeva (ovo zasigurno nije najbolji od mogućih svjetova), no nerijetko se, ipak, mačkokradicama dogodi da se spotaknu o rečeni rep. Čini se, izgleda, gotovo općeprihvaćenim među njezinim građanstvom da je Rijeka “krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući torpedu doživjela svjetski ugled“. Ostave li se po strani načelna pitanja što ih suvremene teorije (kako etičke, tako i estetičke) vezuju uz bespogovornu (karakteristično: devetnaestostoljetnu) predanost tradiciji, koja je ovdje svakako na djelu, pravim problemom ostaje sama narav rečenoga „stroja“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije