"Zabranama okupljanja želi se pokušati popraviti njemačku povijest, no postoji veći rizik da će to rezultirati njenim ponavljanjem", stoji u oštrom otvorenom pismu koje je potpisalo više od stotinu židovskih umjetnica i umjetnika, spisateljica i spisatelja, znanstvenica i znanstvenika koji žive i rade u Njemačkoj, ogorčenih činjenicom da njemačke vlasti zadnje vrijeme zabranjuju ili ograničavaju bilo kakva javna okupljanja za koja se sumnja da bi mogla iskazati simpatiju prema Palestini. Također upozoravaju da ih plaši „prevladavajuća atmosfera rasizma i ksenofobije u Njemačkoj, koja ide ruku pod ruku s kompulzivnim i paternalističkim filosemitizmom“. Pri tom ističu podatak kako je u velika većina zločina s antisemitskom pozadinom u Njemačkoj počinjena od strane njemačke ekstremističke desnice.

Smrt djeteta u okolnostima generiranima diskriminacijom ideološke, rasne, vjerske, klasne, rodne prirode protuprirodan je i antiljudski. I zato je doista jedina bitka koju vrijedi vojevati ona protiv Zla, kao što nas uči Camus. Ana Frank i Aleksandra Zec su jedno biće jer ih je ujedinila ista sudbina. Koncentracijski logori koji i u 21. stoljeću niču posvuda, nisu više u vlasništvu Trećeg Reicha nego su globalna pojava. Nepismena anonimna ruka koja grafitima u Splitu istjeruje svoje sugrađane Židove i Srbe te sentimentalno evocira 1941. godinu slab je đak ponavljač, a zbog takvih mizerija i povijest je ponavljač umjesto da bude učiteljica života. Zaklane bebe u Izraelu u toku mirnoga dana i bebe raznesene bombama u Gazi ne osjećaju razliku kakvu politika zla i njezina sljedba od Istoka do Zapada uporno nameće. Jedino što vrijedi u ovom kratkom životu jest biti čovječan i nikada ne odustati.

Split se od čistog straha usrao svog pisca jer da ga ignoriraš značilo bi da ga ne čitaš. Ovako kada i nakon toliko godina čitaš Smoju, pisca se bojiš kao i riječi, kao i jezika jer ti je stran, jer ti je nepoznat i u konačnici jer savršeno nije tvoj. Kada danas šetaš Splitom to shvatiš. Da živiš u gradu koji više nije tvoj, nego grad ljudi koji ne razumiju taj stari jezik Splita. Ljudi koji ga se boje, jer nije njihov. Danas kada se Smojin grad konačno odlučio starom bardu dignuti spomenik na Matejušci sjetio sam se te večeri i promocije knjige Borisa Dežulovića o Smoji. Novi, retuširani Miljenko Smoje stajat će izliven u bronci i zamišljeno gledati u more. Oko njega će pišati strani turisti, a moji sugrađani će ravnodušno šetati pored starog barda koji im apsolutno ništa ne znači. Zaborav je kao crno vino. Kada te uhvati, zaboraviš sve ono što je bilo pa misliš kako je sve bilo kako tebi paše.

"Pričekajte s aplauzom. Na kraju nećete pljeskat", tim riječima je Slavoj Žižek,, nakon što je popraćen burnim pljeskom publike, započeo svoj govor na otvaranju Frankfurtskog sajma knjiga, najveće svjetske manifestacije tog tipa. Slovenski filozof opravdao je svoju reputaciju provokatora kada je u utorak na otvorenju sajma u Kongresnom centru teorijski obrazložio i praktično predstavio "cancel kulturu" te izazove koje ona predstavlja miru na Bliskom Istoku. Pri tome je, kako pišu njemački mediji, izazvao bijes brojnih uzvanika. Državni tajnik Uwe Becker protestirao je i upadao mu u riječ dok je gradonačelnik Frankfurta Mike Josef protestno napustio salu ... Poslušali smo i pogledali snimku Žižekovog nastupa te vam donosimo cijeli prijepis obraćanja slovenskog filozofa koji je istaknuo kako ispod svih polemika o tome tko je veći terorist, leži teški crni oblak ili, bolje, močvara.

Točno 2.110 eura, odnosno otprilike nekadašnjih 16.000 kuna, ukupni je iznos sudskih troškova koje Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) mora platiti Sveučilištu u Zagrebu temeljem nedavne presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Iako ova sudska trakavica, koju je pokrenuo Damir Boras, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, traje od 2017. godine, Vrhovni sud u konačnici je tek nedavno donio konačnu odluku.Tuženi su zbog dvije proceduralne pogreške u objavi Borasovo demantija na MAZ-ov tekst u kojem se tvrdi da na Sveučilištu vlada 'klijentelistička hobotnica'. Novca da plate - nemaju. Napominju kako je ova presuda, odnosno Borasova tužba, udar na njihovu udrugu i egzistenciju MAZ-ovih projekata poput Trnjanskih kresova, ali da je, gledano u širem kontekstu, riječ o tek još jednom u nizu udaraca na nezavisne medije i cijeli lijevo-orijentirani, neprofitni sektor civilnog društva.

“Uzbuđeni smo što publici možemo predstaviti još jedno programski bogato i raznovrsno izdanje Zagreb Film Festivala koje će se održati od 6. do 12. studenog u CineStaru Branimir, kinima SC i Kinoteka te u MSU-u i Dokukinu KIC, kao i na online platformama kinoeuropa.hr i croatian.film. Dugometražnu konkurenciju - izbor najboljih debitantskih ostvarenja iz cijelog svijeta, zbog sanacije gradskih kina, ove godine prikazujemo u CineStaru Branimir, a u programima Ponovno s nama i Velikih 5 donosimo niz filmskih naslova afirmiranih autora. Riječ je o filmovima koji će sasvim sigurno obilježiti nadolazeću filmsku sezonu, a naša publika moći će ih gledati među prvima”, poručio je direktor Zagreb Film Festivala Boris T. Matić na konferenciji za medije najavljujući novo, dvadeset i prvo izdanje Lupigi omiljenog filmskog festivala. Na konferenciji smo doznali kako će se za nagradu Zlatna kolica natjecati osam filmova.