KUĆNI PRITVOR: Film koji prikazuje kako funkcionira rusko društvo

KUĆNI PRITVOR: Film koji prikazuje kako funkcionira rusko društvo

U vremenu sadašnjem obilježenom agresijom Rusije na susjednu Ukrajinu, možda ne bilo loše upoznati se s time kako ruska država zapravo funkcionira i što sa sobom namjerava prenijeti u ostatak svijeta u koji prodre. U tom smislu, uvid u filmove autora od određenog integriteta, može biti više nego koristan alat. Na prvi pogled, film Alekseja Germana Juniora „Kućni pritvor“ (ruski original "Delo") o univerzitetskom profesoru koji biva smješten u kućni pritvor za vrijeme istrage o pronevjeri sredstava ne govori o aktualnoj političkoj situaciji. Ali, s druge strane, German nam zorno prikazuje kako zapravo rusko društvo funkcionira po zakonu (fizički i politički) jačeg, što je nešto što se ne mijenja ma koji politički okvir (carski, sovjetski ili trenutni federalni) u Rusiji bio na snazi.
HOBOTNICA I JA: Najneverovatnija ljubavna priča koju je moguće zamisliti

HOBOTNICA I JA: Najneverovatnija ljubavna priča koju je moguće zamisliti

Hobotnica je razigrano, znatiželjno i nestašno biće čije bi vas sposobnosti mogle iznenaditi. Pamti, pametna je, može hodati, trčati i, verovali ili ne, prepoznaje pojedine ljude. Možda nismo još dovoljno svesni, ali sa životinjama nas povezuje mnogo više stvari nego što bismo ikada pomislili i njihovi životi su podjednako dragoceni kao i naši. Ako volite životinje i fascinirani ste velikim morem i okeanskim životom, dokumentarni film “My Octopus Teacher” vas neće razočarati. Film je osvojio Oscara i važi za jedan od najboljih dokumentarnih filmova u poslednjoj deceniji, i to sa vrlo dobrim razlogom. Posle dugog niza godina svakodnevnog plivanja u okeanu na krajnjem jugu afričkog kontinenta, sasvim običan čovek Craig Foster upoznaje morsko biće koje će mu promeniti život: mladu hobotnicu koja pokazuje izuzetnu radoznalost.
KONAČNA SLOBODA: Stiže nam film o homoseksualnosti i stigmi koju ona nosi

KONAČNA SLOBODA: Stiže nam film o homoseksualnosti i stigmi koju ona nosi

Jedna od bitnijih tekovina druge polovice 20. stoljeća u razvijenom svijetu su prava seksualnih manjina. Ona se danas podrazumijevaju do te mjere da je pomalo teško zamisliti da se u ne tako davnoj prošlosti zbog „krimena” homoseksualnosti išlo na robiju. Dug je put od tada pređen, ali s druge strane sve je prisutnija globalna prijetnja konzervativnih težnji i retradicionalizacije nauštrb ljudskih prava, o čemu posljednjih godina sve češće svjedočimo i u hrvatskoj svakodnevici. Upravo stoga ponekad podsjetnik neke vrste dobro dođe. Film „Konačna sloboda“ ("Great Freedom"), festivalska uspješnica poznatog austrijskog redatelja Sebastiana Meisea, koji je od ovoga tjedna napokon krenuo u kino distribuciju po zagrebačkim kinima, može nam itekako poslužiti u tu svrhu.
BOŽJA RUKA: Film kojem je mjesto u mraku kino-dvorane, a ne na Netflixu

BOŽJA RUKA: Film kojem je mjesto u mraku kino-dvorane, a ne na Netflixu

U svojoj karijeri koja za sada broji devet filmova, Paolo Sorrentino je izborio statuse „oskarovca“, dvostrukog dobitnika nagrade Europske filmske akademije, jednog od najcjenjenijih europskih filmaša i legitimnog nasljednika velikog Federica Fellinija. Ovo potonje je ostvario sa svojim šestim, brojnim nagradama ovjenčanim filmom „Velika ljepota“ (2013.) koji su kritičari proglasili Sorrentinovim „magnum opusom“ u stilu „La dolce vita“ (1960.). Po toj logici, onda autorov najnoviji film ne može biti ništa drugo do njegov „Amarcord“ (1973.), budući da se u njemu vraća u svoje odrastanje i ranu mladost. Spominju se u filmu i uzori, poput Fellinija na čiji „casting“ za statiste protagonist filma prati svog brata i Sergia Leonea (premda se kazeta s filmom „Bilo jednom u Americi“ do kraja ipak neće zavrtjeti).
OTAC: Drama strašnija od mnogih horora

OTAC: Drama strašnija od mnogih horora

Roditelji su važni u našem životu, odnos sa njima je važan, a to možda nećemo shvatiti dok ne bude prekasno. Starenje je neizbežno, godine lete, smrt dolazi po svoje i vremena je sve manje. Zato budite pažljivi i volite svoje bližnje. Uostalom, većinu nas verovatno čeka starost i ko zna kako će ona izgledati. A o tome govori film "The Father". I ako je bilo neke dileme da li Anthony Hopkins može do Oskara u tom filmu, odavno je više nema. Hopkins je u svojoj 83. godini postao najstariji dobitnik Oskara za glumu. Ovo je njegov drugi Oskar. Prvi je dobio pre 30 godina, kada je nagrađen za ulogu Hannibala Lectera u sjajnom filmu „The Silence of the Lambs“ (1991). „Otac“ je bio nominovan za ukupno šest nagrada Oskara, uključujući najbolji film, od toga je osvojio dva (drugi je za scenario), a Olivia Colman je takođe dobila nominaciju za najbolju žensku sporednu ulogu.
TKO NISKO PADA: Zabavan, često spektakularan film, ali je li to bila sva svrha njegove kreacije?

TKO NISKO PADA: Zabavan, često spektakularan film, ali je li to bila sva svrha njegove kreacije?

Grupa legendarnih crnih revolveraša, kauboja, „planinara“, bandita i šerifa nađe se u opakom sukobu u revizionističkom, osvetničkom, akcijskom i krvavom westernu „Tko nisko pada“ redatelja Jeymesa Samuela koji figurira kao prvi pravi western u produkciji sve popularnijeg internetskog streaming servisa Netflix. Zbog svoje neobičnosti postavke („iako su događaji čista fikcija, likovi su stvarni“, piše na uvodnoj kartici) i „all-star“ glumačke podjele, Samuelov film je svakako privukao pažnju široke internacionalne publike, ali i kritike koja je požurila da mu, pored autorskog čitanja, učita i neka dodatna vlastita značenja. Zaključak koji se nameće na prvi, površni pogled je taj da je „Tko nisko pada“ revolucionaran film, ali da praksa ipak ne mora nužno pratiti ovu teoriju. Dakle, na planu narativa imamo varijaciju na temu dva vrlo dobro poznata filma u western-žanru.
LUZZU: Ljubavno pismo ljudima koji svoju tradiciju pokušavaju održati na životu

LUZZU: Ljubavno pismo ljudima koji svoju tradiciju pokušavaju održati na životu

U svetu filma Malta je više poznata po tome što svoje prekrasne lokacije pozajmljuje drugima nego što ih koristi za svoje sopstvene filmove. Verovatno ste maltešku obalu videli barem desetak puta u filmovima, a da toga niste ni svesni. Njene živopisne obale korišćene su kao lokacije na projektima u rasponu od "Game of Thrones", preko "Gladiatora", pa sve do "Popeyea" kojeg je režirao Robert Altman. Pa ipak sada nam je stigao jedan film sa Malte, čija se radnja odvija na domaćem terenu, i to na maternjem jeziku, sa glumcima koji glume sami sebe i tu žive. Dakle, ovo je u potpunosti malteški film. Zamislite da morate da se odreknete nečega što volite jer nemate izbora osim da to pustite, pritom da od toga zavisi i vaša porodica? Kako biste se osećali?
CHIARA: Intimna priča o mafiji

CHIARA: Intimna priča o mafiji

Jonas Carpignano je s filmom „Chiara“ završio svoju neformalnu kalabrijsku trilogiju čija je radnja smještena u grad Gioa Tauro, poznat po tome što se tamo nalazi najveća talijanska kontejnerska luka. U svom prvijencu „Mediterranea“ (2015) bavio se miljeom afričkih migranata koji su se tamo naselili i ostali u svojevrsnom birokratskom međuprostoru, prisiljeni živjeti u kampovima i raditi ilegalno. U drugom filmu „A Ciambra“ prostudirao je poziciju tamošnje romske populacije koja tavori na marginama društva bez realnih šansi za potpunu integraciju. Finale trilogije, „Chiara“, bavi se trećom značajnom društvenom grupom koja obitava na tom prostoru, mafijaškom organizacijom 'Ndrangheta čiji je specifikum u odnosu na druge mafijaške organizacije poput Cosa Nostre ili Camore ta da su članovi njenih osnovnih jedinica i klanova u direktnom krvnom srodstvu.
C'MON C'MON: Nežna priča koja će osvajati nagrade

C'MON C'MON: Nežna priča koja će osvajati nagrade

Kada uperite mikrofon ili kameru u nekoga, vi im implicitno kažete da su važni, barem u tom trenutku. Novi film "C'mon C'mon" koji je snimio reditelj i scenarista Mike Mills je pogled na to kako odrasli i deca funkcionišu zajedno, odnosno kao „tandem“. Činjenica je da deca većinu stvari nauče od odraslih ljudi. No, i odrasli mnogo toga mogu naučiti od dece, samo ako se potrude. Zato ih ne treba potceniti, već učiti od njih, dati im pravo glasa i posvetiti im vreme. Sa naturalizmom u izvođenju, vrhunskim scenarijem i brilijantnom režijom, "C'mon C'mon" je film vredan pažnje i poštovanja. Mills želi da upijete svaki trenutak koji provedete sa ovim likovima. Ovo je film o ozbiljnim stvarima i poziva na razmišljanje. Imao je svetsku premijeru na 48. filmskom festivalu Telluride u američkom Coloradu početkom septembra, a objavljen je 19. novembra 2021. od strane A24.
CRY MACHO: I tako je Clint Eastwood pod stare dane postao diznijevac

CRY MACHO: I tako je Clint Eastwood pod stare dane postao diznijevac

Eastwood je ostarela zvezda rodea za koju leba nema ni kod konjovlasnika za koga je decenijama radio. Ovaj ga izbaci kao kesu đubreta. To je početak filma i dijalog služi da saznamo sve što treba i o jednom i o drugom. Onda sledi telop „toliko i toliko kasnije“ (ne mnogo kasnije, da znate, smešno je da postoji telop za tako kratko vreme) i evo opet konjovlasnika, pokunjeno dolazi kod usamljenog i još propalijeg Eastwooda za uslugu: da mu iz Meksika dovede sina od 13 leta. Ispostavlja se da Eastwood duguje nešto šefu i on uprkos tome što je neslavno dobio nogu u dupe prihvata zadatak, iako on deluje blesavo i na prvi i na drugi pogled. Zašto ne policija? Zašto ne neko mlađi i u boljoj formi? Zašto ga sam ne dovede? Zato što je majka kod koje je sin harpija, zato što oca traži policija u Meksiku, zato što će sin samo Eastwoodu da veruje, zato što je šefu pod stare dane samo sinak nada i spas i svetlo na kraju tunela. Pa, nije loša argumentacija.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije