UROK: Smijeh iz očaja i prihvaćanje apsurda pljačkaškog sistema

UROK: Smijeh iz očaja i prihvaćanje apsurda pljačkaškog sistema

U prvih nekoliko scena naša junakinja Nade (Gosheva) deluje kao da joj ide relativno dobro u životu: radi u školi kao nastavnica engleskog, tezgari pomalo sa strane sa prevodima, ima kuću, muža i kćerkicu. Tipična bugarska i balkanska srednja klasa. Nade čak ima vremena, ponosa i volje da se bavi moralnim pitanjima i da uči decu važnim životnim lekcijama: rešena je da pronađe i uhvati malog lopova koji krade po razredu i da ga nauči pameti. Kako film odmiče, postaje sve jasnije da je ona zrela za lekciju, a sa njom i svi mi. Njeni problemi počinju sa mužem Mladenom (Barnev), očito nezaposlenim, te stoga depresivnim i melanholično pijanim čovekom koji je opsednut svojim hobijem, sizifovim poslom popravljanja krntije od kampera. Njega to toliko okupira da čak i kćerkicu uspavljuje bajkama o kamperu.
XENIA: Film novog grčkog bizarnog vala

XENIA: Film novog grčkog bizarnog vala

Sama reč “xenia” se slobodno prevodi kao gostoljubivost. Vodi poreklo iz antičkog doba i navodno je temelj grčke kulture. Recimo, kao u Grku Zorbi, dobri ljudi, ma kako siromašni bili, uvek će pomoći nekom putniku-namerniku, nekome kome je ta pomoć potrebna. U realnosti se to da sporiti, “xenia” je namenjena gostima koji plaćaju, dok je za neke druge strance, emigrante, sezonske radnike i manjine situacija uglavnom izgledala suprotno. Ksenofobija je takođe reč grčkog porekla i nije samo stvar u krizi koja već godinama drma grčko društvo. Čuo sam dosta stravičnih priča čak i iz tzv. “zlatnih godina”, ne želim ih prepričavati, Panos Koutras će to sa ovim filmom učiniti umesto mene, bolje i direktno sa terena.
THE WORLD MADE STRAIGHT: Zavađene familije, ko je koga streljao i zašto - zvuči poznato

THE WORLD MADE STRAIGHT: Zavađene familije, ko je koga streljao i zašto - zvuči poznato

„Rat je u druge okruge došao i prošao, samo je kod nas došao da ostane“, kaže Leonard, narator i jedan od centralnih likova romana i filma „The World Made Straight“. Narečeni rat je Američki građanski, a njegove reperkusije su prisutne, mada skrivene pod naslagama blata, prostakluka i siromaštva u vremenu radnje romana i filma, sto godina kasnije, dodaj ili oduzmi. Zavađene familije, ko je koga podržavao, ko je koga streljao i zašto, zvuči li poznato? Svaka sličnost šuma i gora Apalachije u Severnoj Carolini sa nekim drugim šumama i gorama u nama bližim krajevima je slučajna i stoga neminovna.
DOK SANJAMO: Gledamo te likove i baš nas briga

DOK SANJAMO: Gledamo te likove i baš nas briga

Bila jednom jedna zemlja i zvala se Istočna Nemačka. Postojala je 45 godina i bila je siva, opresivna, grozna, prava komunistička diktatura. O tom DDR periodu je bilo snimljeno nešto filmova, pisane su knjige i novinski tekstovi i taj period nam je poznat donekle. Prema njihovom, dogmatskom socijalizmu, naš je delovao kao Disneyland. I ta zemlja je jednostavno nestala, pripojila se svom velikom zapadnom bratu. Danas, 25 godina kasnije, osim dozirane nostalgije muzejskog i hipsterskog tipa i nešto teških priča tranzicionih gubitnika i bivših socijalističkih vernika, kao da su izbrisani svi tragovi sive i tmurne prošlosti.
BIRDMAN ILI NEOČEKIVANA VRLINA NEUKOSTI: Kada zlatni kipići odu u prave ruke

BIRDMAN ILI NEOČEKIVANA VRLINA NEUKOSTI: Kada zlatni kipići odu u prave ruke

Zlatni kipići rijetko odu u prave ruke, tako da je ovogodišnja dodjela Oscara ionako u velikoj mjeri iznimka po tome pitanju, stoga se okanimo senzacionalističke strane filmskoga svijeta i okrenimo se autorskom svijetu Alejandra Gonzaleza Inarritua i specifičnome mikrosvijetu njegova Birdmana, koji tek na jedva desetak minuta (od ukupnih 119 minuta koliko traje film) napušta prostore kazališta u kojem je smještena radnja. Ova egzistencijalistička drama umnogome je apartna u odnosu na većinu suvremene komercijalne holivudske celuloidne konfekcije i uradak je to iznimne slojevitosti i motivsko-tematskog bogatstva, koji naprosto vabi na višekratno gledanje, i uživanje.
Ničije dete

Ničije dete

Nešto se očito pokrenulo u srpskoj kinematografiji. Filmovi često odlaze na velike festivale, neretko se vraćaju sa nagradama. „Krugovi“ su nagrađeni na Sundanceu, „Neposlušni“ makar prikazani tamo. „Ničije dete“, prvenac Vuka Ršumovića, film je koji je bez velike pompe otišao u Veneciju (u selekciji Critic's Week), a sa festivala se vratio sa čak tri nagrade: nagradom publike, nagradom FIPRESCI i nagradom Fedora za najbolji scenario. Nakon festivalske turneje po Evropi i Americi, ali i po regionu (Zagreb, Ljubljana), „Ničije dete“ će se predstaviti domaćoj publici na predstojećem Festu koji počinje 27.02. 2012. godine.
Isceljenje / The Healing

Isceljenje / The Healing

Isceljenje je film o kojem se nije mnogo pričalo dok nije završen i poslat na festivale. Nakon uspešne premijere u Cottbusu i pobede u Skopju, film i njegovi autori su dobili malo zaslužene medijske pažnje. Srpska publika će imati priliku da ga vidi premijerno na predstojećem Festu, a o ostatku regiona (i sveta) ne mogu ni pretpostaviti. Čak je redovna distribucija bilo koje vrste upitna i sva je prilika da će ovaj mali art film, i pored listom pozitivnih kritika, završiti ispod radara šire publike. Razlog za to je jasan: u pitanju je mali, komorni, svedeni art film, snimljen gotovo gerilski i s minimalnim sredstvima i puno entuzijazma.
Svećenikova djeca

Svećenikova djeca

Nije pametno sumnjati da će komedija Vinka Brešana, 'Svećenikova djeca', zadobiti epitet kontroverznosti od strane duhovnih institucija, a što, stavimo li na stranu populističke potencijalne filma, jamči masovni pohod u kino dvorane. U trenutku kad je Crkva krenula s pamfletom protiv spolnog odgoja, i iz teoretskog prešla na praktično polje promoviranja svoje agende, u kina stiže film gotovo identičnog narativnog slijeda. Razlika između stvarnosti i fikcije u metodi je borbe; Brešanov pop, naime, ima domišljatiji i zabavniji pristup prema uplitanju u svjetovno i očuvanju tradicionalnih vrijednosti – on svojim župljanima buši kondome
Zeitgeist:Moving Forward

Zeitgeist:Moving Forward

Od siječnja 2011. godine, na internet je za slobodno korištenje pušten treći dokumentarni film Zeitgeist trilogije – 'Zeitgeist: Moving Forward'. Nastavak je to izuzetno ambicioznog rada mladog Petera Josepha gdje jakom argumentacijom, uglavnom baziranom na provjerljivim činjenicama, stvara poprilično drugačiju percepciju svijeta oko nas. Valja nam odmah naglasiti da Zeitgeist nije klasična teorija zavjere od kojih mnogi danas zaziru. U takvim filmovima smo obično bombardirani velikim brojem manje bitnih, i često, teško provjerljivih informacija, gdje nas autor uporno navodi na određeni zaključak koji je nerijetko teško prihvatiti. Kod Josephovog Zeitgeista je stvar potpuno drugačija
Pjevajte nešto ljubavno

Pjevajte nešto ljubavno

Iako je u Hrvatskoj, na području glazbe, stanje vjerojatno gore nego ikada, Lijepa naša napokon je dobila svoju prvu rock'n'roll komediju, kakve se kod istočnih nam susjeda snimaju već niz godina (od "Dečka koji obećava" i "Kako je propao rokenrol" na kojem su radili i neki hrvatski redatelji, do novijih "Munja" i "Kad porastem biću kengur"). Upravo nedostatak "rock'n'roll publike" mogao bi biti i glavna prepreka zasluženom scenariju u kojem će masa znatiželjnika pohrliti u domaća kina, što je, dakako, žalosno, jer "Pjevajte nešto ljubavno" vrlo je dobar film u kojem se može uživati u jednom dahu, i to svih njegovih 106 vrlo zabavnih i nepretencioznih minuta

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. „SLUČAJ SINKOPA“: I Horvatinčići su pali na tjeme

    19.10.2017.

    Nataša Škaričić

    „SLUČAJ SINKOPA“: I Horvatinčići su pali na tjeme

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: 21. stoljeće, a u napaćenoj, ali priglupoj BiH se raspravlja o konstitutivnosti

    26.09.2017.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: 21. stoljeće, a u napaćenoj, ali priglupoj BiH se raspravlja o konstitutivnosti

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Slavko Goldstein, prognani pjesnik

    19.09.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Slavko Goldstein, prognani pjesnik

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije