INTERVJU: „Analizirali smo kako su traume oblikovale kolektivno sjećanje u izgradnji nacije“

INTERVJU: „Analizirali smo kako su traume oblikovale kolektivno sjećanje u izgradnji nacije“

„Zbornik 'Uokvirivanje nacije' analizira glavne i suprotstavljene narativne okvire kroz studiju sedam komemoracija (pet vezanih uz Drugi svjetski rat, a dvije uz Domovinski rat) koje su relevantne zato što ili privlače političko vodstvo zemlje te su od nacionalnog značaja, ili su naročito kontroverzne i samim time potiču rasprave koje otkrivaju kako različiti akteri uokviruju naciju kroz suprotstavljene 'istine' o prošlosti. Ti su narativni okviri analizirani iz više perspektiva“, kaže u razgovoru za Lupigu, Nikolina Židek, hrvatska znanstvenica koja živi i radi u Buenos Airesu, gdje se, među ostalim, bavi istraživanjem hrvatskog političkog iseljeništva u Argentini. Tema zbornika su, reći će Židek, traume događaja 20. stoljeća u Hrvatskoj i kako su one oblikovale kolektivno sjećanje u svrhu izgradnje “imaginarne zajednice” (Anderson) kao što je nacija.
INTERVJU – SEAD ALIĆ: „Sloboda govora danas je pretvorena u slobodu prostačkog govora“

INTERVJU – SEAD ALIĆ: „Sloboda govora danas je pretvorena u slobodu prostačkog govora“

"Kapitalizam je društveno uređenje koje igra na kartu niskih strasti masa, a te niske strasti proizvodi masmedijskim zaglupljivanjem. Stoga je filozofija medija dimenzija gdje treba nastaviti Grlićevu, ali i Marxovu kritiku kapitalizma", kaže u velikom intervjuu Sead Alić, profesor varaždinsko-koprivničkoga Sveučilišta Sjever. Ovaj dvostruki doktor znanosti sam je napisao više od deset knjiga, među kojima je posljednja „Masovna proizvodnja narcizma“. U središtu su Alićeva interesa pitanja estetike i još više medija (koje je iskusio i radeći emisije "Frigidna utičnica" na Radiju 101 te "Knjigom u glavu" na HTV-u). Alić će u ovom intervjuu govori o Danku Grliću (1923–1984) i filozofiji jednoga od utemeljitelja međunarodno relevantnog kruga filozofa i sociologa okupljenog oko Korčulanske ljetne škole (1963–1974) i časopisa Praxis (1964–1974).
UZ 30 GODINA RADA: „Lako bi bilo suzbiti najočitiji seksizam da urednicima žene nisu alat za klikove i zaradu“

UZ 30 GODINA RADA: „Lako bi bilo suzbiti najočitiji seksizam da urednicima žene nisu alat za klikove i zaradu“

"Često nam se prigovara da pretjerujemo i da reagiramo na gluposti. Točno, neke stvari jesu banalnije od drugih, ali svaka od njih je jedna kap u moru seksizma i pridonosi neravnopravnosti žena u društvu. Možda se bombastičan naslov sa ženskim grudima u fokusu ne čini kao važna stavka, no ide u isti koš s mizoginijom, mržnjom prema ženama, a samim time i nasiljem koje dolazi s tim, tako da sve to vodi ili može voditi i ubojstvima žena, femicidu, o kojem se opet seksistički izvještava - propituje se što je žena imala odjeveno, ubojstva se opravdavaju muškom ljubomorom, prenose se nepotrebni stavovi susjeda...", kažu u intervju za Lupigu Nataša Vajagić, Sunčica Damjanović, Fani Bugarin Šoljan, Silvia Žufić Dujmović i Elena Zahtila. One su aktivistice iz Centra za građanske inicijative iz Poreča koji ove godine slavi 30 godina rada.
UPOZNAJTE RAPERA SA KOSOVA: „Ne mogu da budem slep na sve ovo što se događa oko nas“

UPOZNAJTE RAPERA SA KOSOVA: „Ne mogu da budem slep na sve ovo što se događa oko nas“

"Ima Marčelo stih: 'Nisam ja hrabar, samo me sramota da ćutim'. To je to. Ja ne mogu sebi da dozvolim da gledam ovo što gledam svaki dan i da me se ne tiče. Ne može da me se ne tiče ubistvo, da me se ne tiče kad je toliko očigledno da se izbori kradu na Kosovu. Ne mogu da budem slep na to kako se ljudi zapošljavaju ili ne, na to kad Goran Rakić (predsednik Srpske liste op. aut.) izađe i hiljadu puta kaže da Srpska lista napušta kosovske institucije. Meni prođe život u njihovom napuštanju. Konstantno nešto napuštaju a konstantno su tu. Imao sam 18 godina kad su došli. Ne mogu da ćutim na to", govori nam Danilo Đurić, raper sa severa Kosova poznatiji kao Londan Londaneze. Njegov glas je glas potlačenih, ali ne samo to – njegov glas je glas i ljubavi prema sredini iz koje dolazi i gde živi.
BITI ILI NE BITI ZA KOMADIĆ RAJA: „Referendum je vatra koja bi mogla prerasti u požar“

BITI ILI NE BITI ZA KOMADIĆ RAJA: „Referendum je vatra koja bi mogla prerasti u požar“

"I na nacionalnom i na lokalnom nivou postoji opravdani strah od uključivanja građana u odlučivanje zbog moći koju im to daje. Građani ne smiju biti toga svjesni, zato ih se toliko obeshrabruje. Referendum propituje, a vlast ne želi da se njihove odluke propituju. Referendum je neprijateljska pojava, vatra koja bi mogla prerasti u požar", kaže u razgovoru za Lupigu Ivana-Nataša Turković iz Inicijative građana za Referendum za Lungomare. Lungomare je oaza uz more u južnom dijelu Pule koju Puležanke i Puležani već desetljećima koriste za rekreaciju. Tamo bi prema planovima u narednim godinama trebao niknuti golemi luksuzni hotel čija bi izgradnja promijenila sve. Inicijativa je učinila što je mogla. Borila se protiv daleko nadmoćnijeg i bogatijeg „neprijatelja“ i sada je sve na Puležankama i Puležanima.
INTERVJU-MISLAV ŽITKO: „Začudna je jalovost hrvatskih lijevih stranaka u domeni političke ekonomije“

INTERVJU-MISLAV ŽITKO: „Začudna je jalovost hrvatskih lijevih stranaka u domeni političke ekonomije“

"Nitko ne zna što niz lijevih stranaka misli o ekonomskim pitanjima općenito, pa tako ni o uvođenju eura specifično. Iznimka u pogledu uvođenja eura je Radnička fronta, stranka s jednom zastupnicom u parlamentu bez značajnijeg utjecaja. Ako pogledamo političku povijesti lijevih stranaka, od SDP-a devedesetih i Akcije socijaldemokrata, preko Hrvatskih laburista, do današnje ljevice, mislim da se može vidjeti jedna začudna jalovost u domeni političke ekonomije, koja je u potpunom neskladu s brojem stranaka koje ili imaju riječ socijaldemokracija u nazivu ili se žele pozicionirati lijevo-od-centra. To nam govori štošta, ali prije svega o ozbiljnim i stvarnim poteškoćama u zauzimanju lijeve pozicije u perifernoj zemlji kao što je Hrvatska", kaže u razgovoru za Lupigu predavač na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Mislav Žitko.
INTERVJU – KREŠIMIR SEVER: „Uvođenje eura i inflacija pogoduju svima koji žele nešto izvući iz te situacije“

INTERVJU – KREŠIMIR SEVER: „Uvođenje eura i inflacija pogoduju svima koji žele nešto izvući iz te situacije“

"Mnogi su spustili cijene uoči najave prvenstveno radi reklame. Bila im je to vrlo jeftina reklama. Nakon toga su cijene vratili, pa ih čak i dizali. Postoje obrazloženja od onih koji prodaju da bi ta poskupljenja bila i veća da nije spušten PDV i da su oni zapravo taj smanjeni PDV iskoristili za pokriće nekih drugih povećanja do kojih bi došlo", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, u intervjuu za Lupigu. Glavna tema ovog razgovora bit će inflacija koja je, potaknuta najprije Covid-krizom i prekidima u lancima opskrbe, dodatni zamah dobila s početkom ratnih zbivanja u Ukrajini. Cijene energenata, hrane i usluga rastu, dobavni lanci i dalje su klimavi i to pogađa Hrvatsku jednako kao i cijelu Europu. No, dodatni inflatorni impuls u Hrvatskoj daje i proces ulaska u eurozonu.
NEDJELJKO MARKOVIĆ: „U Hrvatskoj je siromaštvo svuda gotovo podjednako zastupljeno“

NEDJELJKO MARKOVIĆ: „U Hrvatskoj je siromaštvo svuda gotovo podjednako zastupljeno“

"Nekoliko je ovdje nepoznanica: koliko će dugo trajati ova kriza i hoće li biti jednako pogubna kao ona iz 2008. godine od koje smo se opravljali gotovo deset godina i zbog koje je iz Hrvatske iselilo više od deset posto stanovništva i čije posljedice nas tek očekuju u narednim desetljećima. Drugo je pitanje hoće li utjecati na našu sposobnost preživljavanja i hoćemo li u njoj osigurati primjerenu podršku ranjivijim skupinama u društvu, onima koji nemaju tu zalihu nekretnina i ušteđevine u bankama. Ovakva kriza je opasna zbog mogućih socijalnih nemira i prilika za rast populističkih političkih zvijezda koje parazitiraju na strahu građana, bez davanja primjerenih rješenja", govori u intervjuu za Lupigu Nedjeljko Marković iz udruge Pragma, ujedno i predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva.
INTERVJU - SINIŠA TUCIĆ, DRAGULJ NOVOG SADA: „Kao da je sve u redu, a ništa nije u redu“

INTERVJU - SINIŠA TUCIĆ, DRAGULJ NOVOG SADA: „Kao da je sve u redu, a ništa nije u redu“

"Tragedija je u tome što je dominantan isti način razmišljanja autoviktimizacije i uperanja prstom u drugog: mi jesmo nacionalisti, ali oni su to još i više; mi koljemo (kad se mora), ali oni još i više; mi smo pijanci, oni alkoholičari; naša istorija je ispravna samo u odnosu na njihovu, naš je jezik čist samo u odnosu na njihov – kako je to napisao Danilo Kiš u svom traktatu o nacionalizmu. Posle užasnih zverstava, nije došlo do katarze i promene paradigme. Običan čovek, građanin većine država nastalih na prostoru nekadašnje Jugoslavije, danas je obespravljen, osiromašen (i materijalno i duhovno) i decenijama živi bezizlazni Dan mrmota na periferiji kapitalizma", govori u velikom intervjuu Siniša Tucić, novosadski književnik izuzetno britkog pera što demonstruje i u ovom razgovoru koji itekako vredi da se pročita.
INTERVJU – IVAN BLAŽEVIĆ: „Država nas je uvukla u limb birokracije kakvu još nisam iskusio“

INTERVJU – IVAN BLAŽEVIĆ: „Država nas je uvukla u limb birokracije kakvu još nisam iskusio“

„Koju obnova? Središnji ured za obnovu je počeo nešto graditi, ali s tim se moralo krenuti još prošlog ljeta. Ministarstvo graditeljstva pod vodstvom Darka Horvata je krivo za to. Nije ni čudo što ljudi odustaju, ne vjeruju nikome, a očekuju još manje. Sve što je na Baniji smisleno napravljeno, dogodilo se zahvaljujući privatnim i korporativnim donatorima“, ovako na naše pitanje kako ocjenjuje obnovu potresom pogođene Banije reagira Ivan Blažević, direktor Zaklade Solidarna koja od potresa intenzivno djeluje u ovom kraju. S Blaževićem smo razgovarali povodom velikog priznanja koje je ovog tjedna dobila Solidarna. Naime, njen projekt Fond 5.5, dobitnik je nagrade Europski građanin, što je priznanje kojim Europski parlament vrednuje rad udruženja, organizacija i pojedinaca.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

  3. OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

    12.05.2025.

    Boris Pavelić

    OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije