O DADI VUJASINOVIĆ: „Ona je uzor i inspiracija“

O DADI VUJASINOVIĆ: „Ona je uzor i inspiracija“

„Često mi prilaze mlade devojke. Devojke koje su možda rođene kad je Dada ubijena, možda čak i mlađe. Ne prilaze mi skrhane od nekog bola, od neke tuge, zaplašene, već pune neke strasti, neke energije, poleta, neke želje za stvaranjem, promenom...“, kaže u razgovoru za Lupigu, Sanja Krsmanović Tasić, autorka predstave „O s(a)vesti“ o Dadi Vujasinović, novinarki ubijenoj 1994. godine. Počinioc ubistva nikad nije pronađen, a državni organi utvrdili su da je reč o samoubistvu lovačkom puškom. Priča o Dadi Vujasinović različita je od priče o ubistvu drugih novinara u Srbiji jer je reč o hrabroj mladoj ženi. A dobro znamo kako šovinističko društvo, poput onog u Srbiji gleda na takve pojave. „Dadina majka me pitala: 'Sanja šta si čekala 20 godina?'. I to je jedno od najdubljih, najtežih i najistinitinih rečenica koje su mi izgovorene. Mislim da nisam imala snage, niti dovoljno sposobnosti da to iznedrim iz sebe“, reći će autorka.
ČOVJEK-ORKESTAR KNJIŽEVNE SCENE: „Nema odmora dok traje rušenje“

ČOVJEK-ORKESTAR KNJIŽEVNE SCENE: „Nema odmora dok traje rušenje“

„Poeziju i društvo možda i nije najbolje dovoditi u istu rečenicu, čak niti u takvu blizinu. Jer, posebice naše društvo, poeziju pronalazi tamo gdje je nema, gdje je ona kič diva iz nepismenih pjesmica, ili pak u citatima američkih tajkuna s područja new agea i sličnih nemuštih prevara. Ili da se izrazim jednostavnije, društvo šumom, poezija drumom. Naše društvo posve je zaboravilo svoje vrijedno poetsko naslijeđe, pa sad ustvari i na tom području baulja“, kaže Ivica Prtenjača u razgovoru za Lupigu uoči večerašnjeg nastupa na Spikiginu, koji će se uživo emitirati na Facebooku. Prtenjača je jedan od onih kulturtregera koji na svakoj književnoj večeri može uskočiti u bilo koju rolu. Kao voditelj-animator izmamit će najveći pljesak publike, kao književnik ponudit će publici niz odlomaka iz svojih proznih djela, kao pjesnik izazvat će ganuće svojim pjesmama.
PSIHOLOZI PROTIV REALITYJA: Odlučno ne svim TV kućama

PSIHOLOZI PROTIV REALITYJA: Odlučno ne svim TV kućama

Jedna je hrvatska TV kuća poslala na adrese nekoliko psihologa identičan poziv na suradnju u novoj reality emisiji koju pripremaju, a za koju im trebaju, kako je navedeno “psiholog, sociolog i astrolog”, sve u cilju procjenjivanja natjecatelja, njihovih motiva i osobina te procjene budućih ponašanja, pa čak i emocija, kako stoji u reagiranju skupine psihologa koji su odlučili ponovo otvoriti ovu temu i na Tjednu psihologije koji se do 26. veljače obilježava u 100 hrvatskih gradova. Zbog čega psiholozi odbijaju sudjelovati u takvim emisijama za Lupigu objašnjava Sena Puhovski, dječja psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba koja je s kolegicama psihologinjama Ivanom Ćosić Pregrad i Jasenkom Pregrad pokrenula zanimljivu akciju “Psihologija nije astrologija” kako bi upozorila da je sudjelovanje u zaradi na zabavi na račun tuđe muke u suprotnosti s temeljima ove društvene znanosti čiji je zadatak unaprjeđivanje kvalitete života pojedinca, skupina i ljudske zajednice.
TOMISLAV ŠAKIĆ: "Hrvatska je svoju kinomrežu devastirala i učinila svoje filmofile ovisne o torentima"

TOMISLAV ŠAKIĆ: "Hrvatska je svoju kinomrežu devastirala i učinila svoje filmofile ovisne o torentima"

Biti za ili protiv Hrvoja Hribara krivo je postavljanje stvari, smatra Tomislav Šakić, leksikograf i stručnjak za povijest hrvatskog igranog filma čija je knjiga „Modernizam u hrvatskom igranom filmu“ povod ovom razgovoru koji se morao dotaknuti i aktualnih problema. HAVC je još u inicijalnoj fazi i od imena ravnatelja važnije je sačuvati instituciju koja je do sada uspješno i od politike neometano podržavala filmsku umjetnost, smatra Šakić, a glavnim problemom hrvatske filmske kulture vidi činjenicu da filmovi producirani u Hrvatskoj do 1991. godine nemaju status javnog dobra zbog problema producentskog vlasništva koje bi trebalo izuzeti trenutnim presezateljima i prenijeti pod zaštitu Hrvatske kinoteke – koja ne postoji kao samostalna arhivistička, muzejska, galerijska, prikazivačka i nakladnička institucija, što je drugi problem. Zbog toga je i previđena činjenica da ove godine navršavamo stotinu godina hrvatske kinematografije, a prvi je hrvatski igrani film „Brcko u Zagrebu“, proizveden 1917. godine – zagubljen.
IGOR VUK TORBICA: „Ljudi vole transparentu tragediju, jer u njoj mogu voajerski uživati“

IGOR VUK TORBICA: „Ljudi vole transparentu tragediju, jer u njoj mogu voajerski uživati“

„Gotovo je nevjerojatno kako su ljudi spremni brbljati o nebitnim stvarima, dok istovremeno mogu osjetiti svu bijedu i opasnost vremena u kome žive. Takva je izgleda ljudska priroda“, kaže u razgovoru za Lupigu Igor Vuk Torbica, trenutno jedan od najuzbudljivijih umjetnika na ovim prostorima. Mladi kazališni redatelj u studenome prošle godine osvojio je nagradu hrvatskog glumišta za najbolju dramsku predstavu u cjelini. S Torbicom, koji živi u Beogradu i tamo trenutno priprema novu predstavu, razgovarali smo o umjetnosti, društvu, kazalištu, glazbi, Europi, a pitali smo ga i kanili se okušati u filmskoj režiji. „Film mi nije ni stran ni mrzak, naprotiv. Ali nemam toliku ambiciju da mogu reći kako ću to sigurno učiniti. Možda kad bih vidio nešto za što vjerujem da mogu ispričati isključivo filmskim narativom, tek onda postoji mogućnost da bih pokušao to i ostvariti“, odgovara Torbica.
IN MEMORIAM ANTE DAMIĆ: "Nije nam bio problem bacati bombe na tenkove i žrtvovati vlastiti život"

IN MEMORIAM ANTE DAMIĆ: "Nije nam bio problem bacati bombe na tenkove i žrtvovati vlastiti život"

Početkom godine, 6. siječnja, u svom beogradskom domu preminuo je rođeni Opuzenac Ante Damić. Bio je jedan od posljednjih živućih boraca s Neretve i Sutjeske. S nepunih osamnaest godina Damić je postao član Komunističke partije Jugoslavije, a s nepunih devetnaest stupio je u Narodnooslobodilačku vojsku. Iako osobna sjećanja iz mnogih razloga ne možemo koristi kao primarne povijesne izvore, Damićevo svjedočanstvo ima veliku vrijednost i to ne samo iz razloga što je živućih sudionika antifašističke borbe svake godine sve manje i manje. Individualna perspektiva iznesena u ovom intervjuu predstavlja iskustvo desetaka i stotina tisuća ljudi koji su se u periodu Drugog svjetskog rata pobunili protiv fašizma. NOB i dalje predstavlja razdoblje najmasovnije društvene mobilizacije u našoj povijesti, a svjedočanstva poput ovoga omogućavaju nam shvatiti klasne i političke implikacije te mobilizacije.
INTERVJU-TAMARA OBROVAC: „Franci je istrijanski Zappa, a Rambo Amadeus balkanski“

INTERVJU-TAMARA OBROVAC: „Franci je istrijanski Zappa, a Rambo Amadeus balkanski“

"Franci je svakako istrijanski Zappa, a Rambo možda balkanski… S Rambom sam se poznavala kao s kolegom, a kad sam skladala „Turbo funk“, pjesmu za koju je on bio odličan izbor, zvala sam ga da odsvira i otpjeva. I to je to, podružili smo se malo i onda svatko svojim putem…", kaže u intervjuu za Lupigu, istarska pjevačica, skladateljica i voditeljica malih sastava, Tamara Obrovac. Minulu godinu vrhunska je glazbenica posvetila proslavi 20-godišnjice diskografskih početaka, kao i desetog autorskog CD-a, a za Lupigu će reći kako je skladanje samotnjački posao. "Imam sjajne glazbenike s kojima na pozornici sve te skladbe dobivaju pravi život pa ih u nekoj mjeri smatram i suautorima. Općenito nisam ljubiteljica stereotipa, a što se glazbenika tiče vrlo sam osjetljiva i pažljivo ih biram, a izbor instrumenata ovisi o glazbi koja svira u mojoj glavi", objašnjava Tamara Obrovac.
MARIJANA BIJELIĆ: "Hrvatska sekularnost je već dugo klinički mrtva, samo se nitko službeno ne usudi proglasiti smrt"

MARIJANA BIJELIĆ: "Hrvatska sekularnost je već dugo klinički mrtva, samo se nitko službeno ne usudi proglasiti smrt"

„Katolička crkva je izborila osobit položaj potpune autonomije odlučivanja i nepodložnosti demokratskoj kontroli građana, pa i zakonodavstvu Republike Hrvatske, dok u obrnutom smjeru, u smjeru odvojenosti države od Crkve, samostalnost države ne postoji. Kod nas na snazi imamo najlicemjerniju opciju - Crkva je izuzeta od demokratske i zakonske kontrole i obaveza koji vrijedi za sve ostale, dok država nije odvojena od Crkve i njezinih interesnih posezanja“, kaže u razgovoru za Lupigu Marijana Bijelić, docentica na Filozofskom fakultetu i članica upravnog odbora Protagore, udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba. Govoreći o papi Franji, reći će kako je on vrlo uspješan propagandni projekt Katoličke crkve na koji su nasjeli i mnogi liberali i ljevičari, jer je s njim promijenjena retorika, ali poslovanje, politika, ustroj i ideologija Crkve ostali su nepromijenjeni.
DRUGI ČOVJEK ISLAMSKE ZAJEDNICE: Zbog Hasanbegovića se stvorio dojam da svi muslimani u Hrvatskoj skreću udesno

DRUGI ČOVJEK ISLAMSKE ZAJEDNICE: Zbog Hasanbegovića se stvorio dojam da svi muslimani u Hrvatskoj skreću udesno

„Kada govorimo o prisutnosti islamofobije u Hrvatskoj, valja biti iskren i reći da je ona prisutna u puno manjoj mjeri nego što je to slučaj u drugim europskim zemljama. Sa žaljenjem ipak mogu konstatirati da i na hrvatskoj medijskoj sceni postoje pojedinci, samozvani stručnjaci, koji se ne libe govoriti svakakve grozote o islamu“, kaže drugi čovjek Islamske zajednice u Hrvatskoj, Mevludi Arslani u razgovoru za Lupigu. Na isteku 2016. godine, koja je diljem Europe donijela porast islamofobije, s Arslanijem u zagrebačkoj džamiji razgovaramo i o položaju muslimana u Hrvatskoj, o vjerskoj netrpeljivost, te o tome koliko je imenovanje Zlatka Hasanbegovića promijenilo percepciju hrvatskog društva prema muslimanima. Objasnit će koliko je pogrešno povezivati terorizam s bilo kojom religijom, osobito s islamom i zaključiti - „Zlorabiti religiju radeći zlodjela je najveća nepravda prema religiji“.
NAGRAĐIVANA NOVINARKA ECE TEMELKURAN: „Ovo je najveći lov na vještice u našoj modernoj povijesti“

NAGRAĐIVANA NOVINARKA ECE TEMELKURAN: „Ovo je najveći lov na vještice u našoj modernoj povijesti“

„Postao je izazov živjeti u skladu s modernim vrijednostima, čak i ako niste politička osoba. Nedavno je u vijestima zabilježen slučaj taksista koji je potajno snimio glas klijenta koji je kritizirao Erdoğana - a taksist se potom žalio na klijenta vlastima. Čak se i prilikom razvoda događa da supružnik koji se želi riješiti partnera kaže 'on je ponizio Erdoğana' ili 'on je kritizirao vladu'. Situacija je teška jer je penetrirala u svaki djelić privatnog života. Poruka ljudima poput mene je da ovo nije naša zemlje - to je njihova zemlja, a vi ostali odjebite!“, kaže u razgovoru za Lupigu Ece Temelkuran cijenjena turska novinarka i spisateljica, autorica niza knjiga o turskoj povijesti i društvu, koja posljednjih mjeseci često boravi u Zagrebu, a kojoj je za njen rad dodijeljena i nagrada Ayşenur Zarakolu turske udruge za ljudska prava.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije