RAZGOVOR S PEROM KVESIĆEM: Film koji se sam snimio

RAZGOVOR S PEROM KVESIĆEM: Film koji se sam snimio

Pero Kvesić je … teško je to i pobrojati. Pokušajmo, izborom: pokretač kultnog kluba Jabuka i prvog tae-kwon-do kluba. Prvi urednik novopokrenutog Poleta, poslije Erotike, naravno i novinar. Pisac trajnih zbirki priča „u trapericama“, poezije, romana, bloger, foto-arhivar. Scenarist „Malih letećih medvjedića“, odnedavno i nagrađivani autor filma „Dum spiro, spero“, koji ćemo moći vidjeti, kao i čuti ovog prezaposlenog, a povremeno službeno nezaposlenog autora, na Kalibar bestivalu u Zadru 17. rujna. U razgovoru za Lupigu Kvesić će prepričati kako je shvatio da ima gotov film, a potom i zaključiti - „Već četrdesetak godina objavljujem knjige, čak sam i među uspješnijim autorima, a sad sam napravio jedan dokumentarni film i o tom filmu je već pisano po raznim novinama otprilike jednako kao o svim mojim knjigama do sada.“
INTERVJU: „Nemamo crveni tepih, zanimaju nas samo važne teme“

INTERVJU: „Nemamo crveni tepih, zanimaju nas samo važne teme“

„Prije 14 godina postojala je ta neka vrsta istinske potrebe društva za hrvatskim dokumentarnim filmom – onim koji služi kao produžena ruka razvoju civilnog društva, onim koji radi follow up na važne društvene teme koje su otvorili mediji. S tom nekom idejom, i idejom da se u male Ičiće treba dovesti kulturni sadržaj, 'oci' festivala naprosto su jednu torbu punu hrvatskih dokumentaraca, koje je skupio stanoviti Pile, 'iskrcali' u lučicu, pa na platno“, reći će o počecima Liburnia Film Festivala, najstarijeg festivala dokumentarnog filma kod nas, Jelena Androić, danas njegova izvršna direktorica. Sada stvari s domaćim dokumentarcem stoje bitno drugačije. „Ljudi su se konačno ohrabrili da počnu samostalno snimati, nešto je više filmskih radionica u drugim dijelovima Hrvatske koje su 'glavni krivac' za otkrivanje nekih novih imena za koja se možemo nadati da će nastaviti raditi na filmovima“, ocijenit će Oliver Sertić, direktor i selektor LFF-a.
BANKA KOJA NE „PLJAČKA“: „Uskoro počinjemo poslovati u Hrvatskoj“

BANKA KOJA NE „PLJAČKA“: „Uskoro počinjemo poslovati u Hrvatskoj“

„Neće biti naknada za otvaranje i vođenje računa, izdavanje kartice, transakcije unutar Hrvatske, izvatke i slične usluge. Sve se to pokriva osnovnim ulogom, Važno nam je da banka zaživi zahvaljujući kapitalu članova, a jedini način da se borimo protiv skeptičnosti je građenje povjerenja - od usta do usta“, kaže Goran Jeras, koji se iz Nizozemske, nakon dugogodišnjeg rada u komercijalnim bankama, vratio u Hrvatsku kako bi postao upravitelj Etične banke koja već ima oko 500 klijenata, a do početka sljedeće godine cilja na 1.500, što će biti dovoljno za početak rada. U banci koja ne „pljačka“, moći će se dići krediti za stanovanje, „primjeren automobil“, zdravstvene ili obrazovne potrebe, međutim, s obzirom da etične banke imaju i edukativnu misiju te smatraju da uloga novca nije stvaranje duga nego nove vrijednosti kroz proces kreditiranja, tako ovdje neće biti minusa, kreditnih kartica ili nenamjenskih potrošačkih kredita.
RAZGOVOR SA KRUNOM LOKOTAROM: "Ministarstvo potiče pisce da zaborave hrvatski jezik"

RAZGOVOR SA KRUNOM LOKOTAROM: "Ministarstvo potiče pisce da zaborave hrvatski jezik"

"Potrebno je kvantificirati cijeli sistem bodovanja i ograničiti diskrecijsko pravo ministra, jer je ministar Hasanbegović uveo barbarske presedane u to polje, beskrupulozno se odnoseći prema savjetima vijeća i favorizirajući svoje jatake. Zakonska regulativa koja bi ulaganje u književnost poticala poreznim olakšicama bi također bila nasušna. No, prije svega toga, treba podebljati budžet za kulturu, posebno za književnost, ili otvoreno reći - puna su nam vas usta, ali mi bismo zapravo htjeli da vi pišete na engleskom. Pa da se lijepo i mi jezično iselimo, jer ova kulturna politika graniči s ponižavanjem. Imam dojam da su se u Ministarstvo kulture naselili sadisti. A i mi se mazohistički ponašamo. Sitnije duše se pak odmah ponude na pladnju, za suradnju", kaže Kruno Lokotar, organizator festivala "Prvi prozak na vrh jezika", s kojim razgovaramo Kako mladi književnici koriste priliku i mogućnosti koje pruža okupljanje na festivalu.
POLITIČKI PRETRES – VIŠESLAV RAOS: „Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače“

POLITIČKI PRETRES – VIŠESLAV RAOS: „Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače“

„Ova vlada nije počivala na nekim sadržajnim dogovorima, gdje je njihov program rada? Program Mosta svodi se na 30 slajdova u PowerPointu i uopće je nejasno kako su na toj osnovi mogli ući u bilo kakve pregovore“, kaže Višeslav Raos politički analitičar i viši asistent zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. S Raosom domaću političku scenu pretresamo u njegovom kabinetu gdje je smješten i nedavno osnovani Centar za empirijska politološka istraživanja koji upravo radi na bazi podataka hrvatskih političara od prvog do najnovijeg saborskog saziva. Kada ga pitamo što se iz takve analize može zaključiti o različitim politikama stanaka, reći će to da hrvatske stranke nisu profilirane. „Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače, a s ovakvim HDZ-om dovoljno je biračima pokazati – a vidi ove, mi smo loši ali smo ipak puno bolji“, objašnjava.
KRIZA EU I BALKANSKA PERIFERIJA: „Pad hrvatske vlade njen je najveći uspjeh“

KRIZA EU I BALKANSKA PERIFERIJA: „Pad hrvatske vlade njen je najveći uspjeh“

„Nestabilnost i pad hrvatske vlade ispostavili su se kao njen najveći uspjeh. Propao je pokušaj da se Hrvatsku odvede u konzervativni autoritarizam poput onog u Mađarskoj i Poljskoj“, smatra politolog i povjesničar Florian Bieber, stručnjak za politiku balkanskih zemalja i ravnatelj Centra za povijest i politiku Jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu. S Bieberom razgovaramo o tome zbog čega Europska unija surađuje s političarima poput Aleksandra Vučića i Nikole Gruevskog, a dijelom ih i podržava, kakav je imidž Hrvatske u Europi i kako se percipira njeno vanjskopolitičko glavinjanje, slijedi li EU vlastite interese nauštrb ovdašnjih građana i kakve su šanse za priključenje Zapadnog Balkana Uniji. Novo proširenje, tvrdi, neće se dogoditi još sedam-osam godina, a za kandidate kaže: „Crna Gora i Srbija, imaju poluautoritarne vođe, kao što je to slučaj i s Makedonijom, dok su Kosovo i Bosna i Hercegovina duboko disfunkcionalne države”.
MARKO POGAČAR: "Ustaše zovimo ustašama, klerofašiste - klerofašistima, a razbojnike - razbojnicima"

MARKO POGAČAR: "Ustaše zovimo ustašama, klerofašiste - klerofašistima, a razbojnike - razbojnicima"

„Mora se biti zaista hiposenzibilan, da ne upotrijebim težu riječ, da se ne registrira što se oko nas dešava i na to nekako ne reagira. Prije svega pomaže stvari nazvati pravim imenom. Nema nikakvog razloga izbjegavati da se otvorene apologete i zagovaratelje ustaškog režima nazove ustašama, privatizacijske i korporativne pljačkaše razbojnicima i kriminalcima, eksponente snažnog, često i dominantnog krila Katoličke crkve u Hrvatskoj klerofašistima, političke i karijerne oportuniste oportunistima, filmaše koji na bijedan način falsificiraju ne tako davnu povijest jednostavno lažovima i imbecilima i tako dalje, kad je sasvim jasno da je upravo to na stvari“, kaže Marko Pogačar, jedan od najprevođenijih suvremenih hrvatskih pjesnika. „Dobro je znati tko je neprijatelj. Nije riječ tek o protivnicima, već o neprijateljima u punom smislu. A protiv neprijatelja se treba boriti, svim raspoloživim sredstvima. Koliko god malena, smiješna, pa i patetična ona bila“, zaključuje Pogačar.
RAZGOVOR – GORAN VOJNOVIĆ: „Bilo je nešto trulo u državi koja je proizvela Miloševića i Tuđmana“

RAZGOVOR – GORAN VOJNOVIĆ: „Bilo je nešto trulo u državi koja je proizvela Miloševića i Tuđmana“

„Šovinističkoj farsi, tom jugoslavenskom mitu prijateljstva iza kojeg se krije iskrena mržnja, još ću se vratiti. Te vrste prijateljstava, naime, u našim društvima još uvijek ima na pretek i nešto su meni najogavnije što u njima postoji“, kaže u intervjuu za Lupigu Goran Vojnović, nagrađivani slovenski pisac i redatelj, koji se bavi nemogućnošću ljubavi i međuljudskih odnosa u državama kojima istekne „rok trajanja“. Kaže da je slučajem okolnosti, rođen na tuđoj zemlji, koju je iz inata učinio svojom jer nije pristao biti tuđin, a na pitanje kako gleda na pojam jugonostalgije, s odmakom ili sa simpatijom reći će: „Nisam nostalgičan, ne bih se vraćao u ona vremena, niti prema jugoslavenskoj državi ili socijalizmu gajim ikakve osjećaje. Ono što se raspalo, moralo se raspasti. U državi koja je bila u stanju proizvesti ljude poput Slobodana Miloševića ili Franje Tuđmana s jedne, te njima oduševljene narodne mase s druge strane, nešto je bilo trulo“.
IVANA ROGAR: „Pisci će i dalje pisati, plesači plesati, bez obzira na politiku Ministarstva kulture“

IVANA ROGAR: „Pisci će i dalje pisati, plesači plesati, bez obzira na politiku Ministarstva kulture“

„Možda će zvučati blasfemično ako kažem 'lako za kulturu'. Doći će drugi ministar koji će možda voditi drukčiju politiku, a ako već neće, pisci će pisati i dalje, plesači će plesati, glazbenici će komponirati. Ono što je užasno u toj priči od šest mjeseci jest što smo vidjeli da je dio populacije proustaški, da im NDH predstavlja nešto čime se treba ponositi, da im Jasenovac nije nimalo problematičan, a riječ antifašist služi kao psovka. I užasno je to što posrijedi nije grupica ljudi, nego masa“, kaže u intervjuu za Lupigu spisateljica i književna urednica, Ivana Rogar, kojoj je nedavno iz tiska izašla druga zbirka priča, „Tumačenje snova“. Među ostalim, Rogar, inače suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, govori o regionalnoj književnoj sceni i pojmu ženskog pisma, danas isprostituiranog termina, a o tome će reći – „Mislim da je žensko pismo samo utopija jer se iz jezika ne može pobjeći“.
NJEMAČKI EKSPERT ZA MIGRACIJE: „Indikativno je da sporazum EU s Turskom još uvijek nije objavljen“

NJEMAČKI EKSPERT ZA MIGRACIJE: „Indikativno je da sporazum EU s Turskom još uvijek nije objavljen“

„Sporazum Europske unije s Turskom je rješenje iz nužde koje povlači mnoga kritična pitanja. Čini mi se vrlo indikativnim da sporazum do sada nije objavljen te da su nam pravila poznata samo iz priopćenja za medije. Nemamo predodžbu o tome što je sve po pitanju pravila tog sporazuma prešućeno“, kaže u razgovoru za Lupigu Jochen Oltmer, jedan od vodećih njemačkih eksperata za pitanje migracija. Govoreći o izostanku „europskog rješenja“ po pitanju izbjeglica Oltmer će objasniti kako su EU države u protekla dva desetljeća po pitanjima izbjegličke politike i politike azila uglavnom dobro mogle surađivati onda kada se radilo o obrani od izbjeglica. „Integracija se još uvijek često shvaća kao 'uklapanje' – ljudi dođu i prilagode se. Pri tome se, međutim, u prvom redu previđa to da dolaze ljudi, a ne objekti, ali i to da će veliki dio tih ljudi ostati tek nekoliko mjeseci ili godina“, primjećuje Oltmer.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije