RAZGOVOR SA REDATELJEM ANTONIOM NUIĆEM: Kako je propao rock and roll na mom otoku

RAZGOVOR SA REDATELJEM ANTONIOM NUIĆEM: Kako je propao rock and roll na mom otoku

„Mi kao nacija imamo problem voljeti živo, sadašnje, postojeće. Nije film tu izuzetak, što bi tek mogli reći ljudi koji se bave ozbiljnom glazbom, pisanjem, slikanjem… Film lakše komunicira sa stranom publikom zbog velike mreže filmskih festivala koji nude koliko toliko šarolik repertoar filmova“, govori u intervjuu za Lupigu redatelj Antonio Nuić. Opisao je i svoj najdraži trenutak sa stranom publikom koji se zbio u Palm Springsu u Kaliforniji. Tada mu je nakon razgovora s publikom, ispred kino dvorane prišao muškarac koji se predstavio kao profesor kemije sa sveučilišta UCLA. „Došao je pogledati hrvatski film zato jer je najbolji student kojem je ikad predavao bio iz Hrvatske. Njegove želja je bila da taj student ostane u Los Angelesu, ali student je doktorirao i vratio se u Hrvatsku. Čestitao mi je na filmu i zaključio: 'Croats are vibrant people'. Taj gospodin je vozio dva sata kako bi pogledao film 'Kenjac'. Nadam se da još uvijek misli dobro o Hrvatima“, kaže Nuić.
GLAS S MARGINA AMERIČKOG ZAPADA: „Muzika nam dozvoljava da sanjamo“

GLAS S MARGINA AMERIČKOG ZAPADA: „Muzika nam dozvoljava da sanjamo“

„Da li je to ona pesma o mrtvoj kurvi“, doviknuo je neko iz publike dok je Willy Vlautin, frontmen Richmond Fontainea, štimovao svoju gitaru. Nasmejao se i promrljao - „I love you, guys“. Nije to pitanje bila bez razloga, jer Vlautinove pesme i knjige prate sudbinu prostitutki, lutalica, beskućnika, narkomana, alkoholičara i ostalih ljudi sa margina američkog zapada. Nedavno je najavio oproštajnu turneju benda posle 23 godine aktivnog sviranja i deset objavljenih albuma. Iz tog je razloga Lupiga ugrabila priliku da s Vlautinom uradi intervju. “Odrastao sam u Nevadi, u gradu Reno. Grad se promenio, od običnog kockarskog grada postao je propali kockarski grad. A voleo sam baš taj način života u gradu, te ljude koji propadaju, sa margina socijalnih lestvica, lutalice, noćne barove i sve što ide uz to. Za mene je Reno upravo to, težak, prljav grad u kojem se najbolje snalazim i koji za mene ima smisla samo kao takav", započinje Vlautin razgovor.
RAZGOVOR SA REDATELJICOM HANOM JUŠIĆ: Dalmatinski alfa mužjaci su kastrirani

RAZGOVOR SA REDATELJICOM HANOM JUŠIĆ: Dalmatinski alfa mužjaci su kastrirani

Nakon zapaženih kratkometražnih filmova („Terarij“, „Zimnica“, „Pametnice“, „Stric“, „Danijel“ ...), redateljica Hana Jušić snimila je svoj prvi dugometražni film „Ne gledaj mi u pijat“ i odmah se plasirala među najnagrađivanije hrvatske redatelje i redateljice mlađe generacije. Ovim priznanjima, mlada redateljica rođena u Šibeniku, a odrasla u Zagrebu, opravdala je status najveće nade hrvatskoga filma, koji joj je filmska zajednica dodijelila već nakon prvih kratkometražnih filmova. Mimo navedenih nagrada, očekivanja i priznanja, za Hanu Jušić se može reći da je tiha i pristojna osoba. Redateljica za Lupigu govori o svom filmu, hrvatskoj publici predstavljenom na Zagrebačkom filmskom festivalu, o motivaciji za redateljski posao, o dalmatinskim muškarcima, obiteljima, domoljublju i drugim stvarima.
RAZGOVOR SA VOJINOM PERIĆEM IZ KAZALIŠTA SLIJEPIH: Prvo nas isključuju pa na nama vježbaju humanost

RAZGOVOR SA VOJINOM PERIĆEM IZ KAZALIŠTA SLIJEPIH: Prvo nas isključuju pa na nama vježbaju humanost

A kako vi vodite ljubav – naslov je jedne od predstava koju je za Kazalište slijepih i slabovidnih „Novi život“ napisao Vojin Perić. Naslov je pitanje kakvo osobe koje vide znaju uputiti slijepima i pokazuje nerazumijevanje svijeta koji se ne doživljava vizualno. Svoj autorski i glumački rad, naime, Vojin Perić posvetio je širenju granica percepcije osoba koje ne vide, ali i onih koje svoj život temelje na osjetilu vida. Glumac i pisac, u kazalištu „Novi život“ nastupa od početka osamdesetih godina, a svoj talent, elokvenciju, širinu i erudiciju demonstrirat će u petak u novoj sezoni Spikigina u Norrisu.
RAZGOVOR SA TARIQOM ALIJEM: Ovdje prave heroje od ljudi koji su surađivali sa nacistima

RAZGOVOR SA TARIQOM ALIJEM: Ovdje prave heroje od ljudi koji su surađivali sa nacistima

Radio Borba - radijska emisija Mreže antifašistkinja Zagreba, koja se emitira na Radio Studentu - razgovarala je sa Tariqom Alijem, britansko-pakistanskim piscem, novinarom, filmašem i aktivistom, koji je gostovao na posljednjem Filozofskom teatru u Zagrebu. Rođen 1943. godine u Lahoreu, političkim aktivizmom Ali se bavi još od svojih tinejdžerskih godina, kad se aktivno borio protiv vojne diktature u Pakistanu. Na Exeter koledžu, u Oxfordu, Ali je studirao filozofiju, ekonomiju i političke znanosti. Aktivan na "novoj ljevici" šezdesetih godina, surađivao je sa nizom progresivnih časopisa i istaknutih aktivističkih figura tog vremena, kao što su Malcolm X, Stokely Carmichael, John Lennon i Yoko Ono. Tariqu Aliju Rolling Stonesi su posvetili pjesmu Street fighting man.
RAZGOVOR SA MIRJANOM KARANOVIĆ: Moja je dužnost da se suprotstavim mržnji i nacionalizmu

RAZGOVOR SA MIRJANOM KARANOVIĆ: Moja je dužnost da se suprotstavim mržnji i nacionalizmu

"Ne pristajem!", životni je moto beogradske glumice i naziv tribine na kojoj je sinoć gostovala u Novinarskom domu, a što smo iskoristili kako bismo razgovarali s tom, jednom od malobrojnih umjetnica koje spremno progovaraju o traumama devedesetih i ne mire se s mržnjom i nacionalizmom koji poput aktivnog vulkana prijete svaki čas novom erupcijom. Za Lupigu govori o tome kako su autori filmova nekada bili hrabriji, a danas izbjegavaju sve uznemirujuće teme, kako je zbog otvorenog iskazivanja građanskih i političkih stavova možda ostala bez nekih uloga, ali zato nikada nije morala trpjeti budale, zašto Olivera Frljića u Srbiji nitko ne bi „zarezivao ni tri posto“, zbog čega zagovara lustraciju, zašto mladi naginju ekstremnom desnom konzervativizmu, zašto se tako teško suočavamo s prošlošću, jesu li partizani zapravo bili marsovci i o tome kako je na pragu svoje šezdesete zadovoljna sobom i svime što je napravila.
AUTOR EX YU ROCK ENCIKLOPEDIJE: „Poslednja velika stvar koja se desila u rock 'n' rollu je Nirvana“

AUTOR EX YU ROCK ENCIKLOPEDIJE: „Poslednja velika stvar koja se desila u rock 'n' rollu je Nirvana“

„Poslednja velika stvar koja se desila u rock 'n' rollu je Nirvana. A Nirvana je bila 1991. godina. Znam da sad ovo zvuči starački, kao, 'nema više dobre muzike'... Ima još uvek dobre muzike, ali se ona razina emocionalnog vezivanja za pesme pod celom ovom navalom hiperprodukcije – istanjila“, govori u intervjuu za Lupigu Petar Janjatović, autor „Ex Yu rock enciklopedije“, koja je nedavno doživjela svoje četvrto izdanje. Upitan tko je ključna osoba jugoslavenskog rocka, reći će kako je vrlo teško izdvojiti ključnu rock osobu. „Nekako je svaki period imao svoje predvodnike. Ljude koji su bili inovativni, uticajni, pomerali stvari, tako bi za đezdesete to mogli da budu Karlo Metikoš, ali i Kornelije Kovač. U sedamdesetima su tu Goran Bregovic, Boris Bele, pa osamdesetih Džoni, Bora Đorđević. Mogao bih još tako da nabrajam…“, zaključuje Janjatović.
RAZGOVOR - OGNJEN GLAVONIĆ I JELENA MAKSIMOVIĆ: Film mora razbijati nacionalističku mitomaniju

RAZGOVOR - OGNJEN GLAVONIĆ I JELENA MAKSIMOVIĆ: Film mora razbijati nacionalističku mitomaniju

„Dubina dva“ je dokumentarac, sažeto rečeno, o zločinima počinjenim nad kosovskim Albancima 1999. godine, o zločinima nad, tada zvanično, građanima Jugoslavije i Srbije. Ispričan je na, nama, neobičan način kroz svedočanstva žrtava, pa čak i onih koji su bili umešani u zločine. Ta svedočanstva se lako nalaze na netu ili u arhivama Haškog tribunala i tu nema sporenja. Sad, zamislite vi sebe sa tom audio arhivom a treba da pravite dokumentarni film. E, ako vam to ne ide onda pratite u nastavku razgovor sa Ognjenom Glavonićem, režiserom filma, ali i sa Jelenom Maksimović, montažerkom. Film počinje prelepim, ali i jezivim kadrom Dunava i planine u pozadini. U mestu Tekija izronio je kamion prepun leševa koji su predstavljeni kao izbegli Kurdi. Leševi, njih preko 700, završavaju u Batajnici, beogradskom naselju. O tome se i dalje ćuti.
RAZGOVOR SA KAROLINOM LEAKOVIĆ: Ljevičari se teško probijaju u SDP-u

RAZGOVOR SA KAROLINOM LEAKOVIĆ: Ljevičari se teško probijaju u SDP-u

Karolina Leaković jedna je od kandidatkinja za predsjednicu SDP-a. O njezinoj kandidaturi teško ćete naći nešto u mainstream medijima. Ako nas sjećanje ne vara, s ovom kandidatkinjom na unutarstranačkim SDP-ovim izborima objavljen je tek jedan razgovor. Mainstream mediji prostor su poklonili uglavnom već viđenim SDP-ovim ljudima: Ranku Ostojiću, Davoru Bernardiću i Orsatu Miljeniću. Od nabrojanih "SDP-ovih patrijarha" Leaković se razlikuje kao nebo od zemlje. Ona zaista vjeruje da u SDP-u ima mjesta za politike ljevice. Za Lupigu objašnjava zašto je teško biti ljevičarka u SDP-u, odnosno detektira koliko je uopće lijeve politike ostalo u ovoj stranci. Svojoj stranci Karolina Leaković nudi novi put, sličan onom što ga je britanskim laburistima otvorio Jeremy Corbyn. "SDP je ljevica samo u kulturološkom smislu, nikako u ekonomskom i socijalnom", reći će Leaković.
INTERVJU – SILVIA FEDERICI: „Kad bi vještice bile pobunjenice, rekla bih – da, sve bismo trebale biti vještice“

INTERVJU – SILVIA FEDERICI: „Kad bi vještice bile pobunjenice, rekla bih – da, sve bismo trebale biti vještice“

„Feministički pokret je slavio ideju vještica zato što su na vještice gledali kao na pobunjene žene, pobunjenice koje su se borile protiv države, protiv kapitala, protiv crkve… U tom smislu bih rekla - sve bismo trebale biti vještice“, kaže u razgovoru za Lupigu Silvia Federici, istaknuta feministica i umirovljena profesorica sa sveučilišta Hofstra u New Yorku. S njom smo razgovarali o brojnim destruktivnim procesima u aspektima ženskog života i tijela, ali i odnosu religije prema ženama i načinima na koje bi žene trebale nastaviti borbu za svoja prava. „Preko religije možemo plašiti ljude, posebno tim strahom od pakla. Religija je ruku pod ruku radila s državom i taj oblik suradnje još uvijek nije završio. Mislim da je jako važno uočiti razliku između crkvene religije i duhovnosti, zato što je u ovom društvu koje je jako materijalističko i mehaničko, važno da potražimo duhovnost u životu. Duhovnost nije religija, duhovnost nije crkva“, kaže Federici.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije