MARKO POGAČAR: "Ustaše zovimo ustašama, klerofašiste - klerofašistima, a razbojnike - razbojnicima"

MARKO POGAČAR: "Ustaše zovimo ustašama, klerofašiste - klerofašistima, a razbojnike - razbojnicima"

„Mora se biti zaista hiposenzibilan, da ne upotrijebim težu riječ, da se ne registrira što se oko nas dešava i na to nekako ne reagira. Prije svega pomaže stvari nazvati pravim imenom. Nema nikakvog razloga izbjegavati da se otvorene apologete i zagovaratelje ustaškog režima nazove ustašama, privatizacijske i korporativne pljačkaše razbojnicima i kriminalcima, eksponente snažnog, često i dominantnog krila Katoličke crkve u Hrvatskoj klerofašistima, političke i karijerne oportuniste oportunistima, filmaše koji na bijedan način falsificiraju ne tako davnu povijest jednostavno lažovima i imbecilima i tako dalje, kad je sasvim jasno da je upravo to na stvari“, kaže Marko Pogačar, jedan od najprevođenijih suvremenih hrvatskih pjesnika. „Dobro je znati tko je neprijatelj. Nije riječ tek o protivnicima, već o neprijateljima u punom smislu. A protiv neprijatelja se treba boriti, svim raspoloživim sredstvima. Koliko god malena, smiješna, pa i patetična ona bila“, zaključuje Pogačar.
RAZGOVOR – GORAN VOJNOVIĆ: „Bilo je nešto trulo u državi koja je proizvela Miloševića i Tuđmana“

RAZGOVOR – GORAN VOJNOVIĆ: „Bilo je nešto trulo u državi koja je proizvela Miloševića i Tuđmana“

„Šovinističkoj farsi, tom jugoslavenskom mitu prijateljstva iza kojeg se krije iskrena mržnja, još ću se vratiti. Te vrste prijateljstava, naime, u našim društvima još uvijek ima na pretek i nešto su meni najogavnije što u njima postoji“, kaže u intervjuu za Lupigu Goran Vojnović, nagrađivani slovenski pisac i redatelj, koji se bavi nemogućnošću ljubavi i međuljudskih odnosa u državama kojima istekne „rok trajanja“. Kaže da je slučajem okolnosti, rođen na tuđoj zemlji, koju je iz inata učinio svojom jer nije pristao biti tuđin, a na pitanje kako gleda na pojam jugonostalgije, s odmakom ili sa simpatijom reći će: „Nisam nostalgičan, ne bih se vraćao u ona vremena, niti prema jugoslavenskoj državi ili socijalizmu gajim ikakve osjećaje. Ono što se raspalo, moralo se raspasti. U državi koja je bila u stanju proizvesti ljude poput Slobodana Miloševića ili Franje Tuđmana s jedne, te njima oduševljene narodne mase s druge strane, nešto je bilo trulo“.
IVANA ROGAR: „Pisci će i dalje pisati, plesači plesati, bez obzira na politiku Ministarstva kulture“

IVANA ROGAR: „Pisci će i dalje pisati, plesači plesati, bez obzira na politiku Ministarstva kulture“

„Možda će zvučati blasfemično ako kažem 'lako za kulturu'. Doći će drugi ministar koji će možda voditi drukčiju politiku, a ako već neće, pisci će pisati i dalje, plesači će plesati, glazbenici će komponirati. Ono što je užasno u toj priči od šest mjeseci jest što smo vidjeli da je dio populacije proustaški, da im NDH predstavlja nešto čime se treba ponositi, da im Jasenovac nije nimalo problematičan, a riječ antifašist služi kao psovka. I užasno je to što posrijedi nije grupica ljudi, nego masa“, kaže u intervjuu za Lupigu spisateljica i književna urednica, Ivana Rogar, kojoj je nedavno iz tiska izašla druga zbirka priča, „Tumačenje snova“. Među ostalim, Rogar, inače suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, govori o regionalnoj književnoj sceni i pojmu ženskog pisma, danas isprostituiranog termina, a o tome će reći – „Mislim da je žensko pismo samo utopija jer se iz jezika ne može pobjeći“.
NJEMAČKI EKSPERT ZA MIGRACIJE: „Indikativno je da sporazum EU s Turskom još uvijek nije objavljen“

NJEMAČKI EKSPERT ZA MIGRACIJE: „Indikativno je da sporazum EU s Turskom još uvijek nije objavljen“

„Sporazum Europske unije s Turskom je rješenje iz nužde koje povlači mnoga kritična pitanja. Čini mi se vrlo indikativnim da sporazum do sada nije objavljen te da su nam pravila poznata samo iz priopćenja za medije. Nemamo predodžbu o tome što je sve po pitanju pravila tog sporazuma prešućeno“, kaže u razgovoru za Lupigu Jochen Oltmer, jedan od vodećih njemačkih eksperata za pitanje migracija. Govoreći o izostanku „europskog rješenja“ po pitanju izbjeglica Oltmer će objasniti kako su EU države u protekla dva desetljeća po pitanjima izbjegličke politike i politike azila uglavnom dobro mogle surađivati onda kada se radilo o obrani od izbjeglica. „Integracija se još uvijek često shvaća kao 'uklapanje' – ljudi dođu i prilagode se. Pri tome se, međutim, u prvom redu previđa to da dolaze ljudi, a ne objekti, ali i to da će veliki dio tih ljudi ostati tek nekoliko mjeseci ili godina“, primjećuje Oltmer.
AUTOR „BURNOUTA“: „Bogati osnivaju univerzitete da se još više obogate, nudeći tek simulaciju obrazovanja“

AUTOR „BURNOUTA“: „Bogati osnivaju univerzitete da se još više obogate, nudeći tek simulaciju obrazovanja“

„Nema naznaka da će u bliskoj budućnosti na ključna mesta u društvu doći obrazovani ljudi sa integritetom, a ne poltroni i neotesani populisti. Bogati ljudi osnivaju univerzitete da bi se još više obogatili, nudeći tek simulaciju obrazovanja. To je trend koji će tek proizvesti katastrofalne posledice“, kaže Andrija Matić, autor romana „Burnout“ koji prati život univerzitetskog profesora književnosti. Profesoru je znanje važno, na tranzicijsku Srbiju gleda sa gnušanjem, ali nije imao snage da uradi nešto više osim da u istoj životari i prezire svet oko sebe pa je prihvatio posao na privatnom univerzitetu „Svetlost“ koji je dobio ime po prvim fast food objektima koje je vlasnik univerziteta svojevremeno otvorio u Bijeljini. „Često imam utisak kao da stvarnost kopira fikciju“, reći će autor sa istanbulskom adresom u velikom razgovoru za Lupigu.
TEOLOG KOJI JE POKUŠAO RAZGOVARATI S PEGIDOM: „Dijalog s njima je potpuno besmislen“

TEOLOG KOJI JE POKUŠAO RAZGOVARATI S PEGIDOM: „Dijalog s njima je potpuno besmislen“

„Strahovi od stranaca naročito lako nastaju tamo gdje tih stranaca nema. Ako nemate nikakvih iskustava sa strancima, lako razvijate određene fobije, koje je jednostavno politički instrumentalizirati“, kaže u razgovoru za Lupigu Frank Richter, teolog i ravnatelj Saskog pokrajinskog centra za političko obrazovanje iz Dresdena. S Richterom smo razgovarali o uzrocima nastanka desnoradikalnog, anti-imigrantskog i anti-islamskog pokreta Pegida te o njegovom karakteru. S početkom prosvjeda ovaj je teolog pokušao uspostaviti dijalog s Pegidom, zbog čega je u javnosti bio snažno kritiziran, no danas kaže kako je dijalog s vodstvom Pegide potpuno besmislen, jer su to „ekstremisti koji ne žele razgovarati“. Pegidu definira kao fenomen u kojem dominiraju mladi muškarci iz seoskih područja, koji se često pronalaze na huliganskoj sceni, imaju visok potencijal za nasilno ponašanje i vrlo malo znanja o ideologiji.
BOMBARDER S PRIMOŠTENSKOG ŠKOJA: "Kad ode Orešković možemo još probati s Hudinijem"

BOMBARDER S PRIMOŠTENSKOG ŠKOJA: "Kad ode Orešković možemo još probati s Hudinijem"

„Ovim tempom još će ova vlada imati što za prodati, a onda smo gotovi. Ne znam što će onda nakon toga. Dovesti nekog novog Tima iz Kanade ili možda Houdinija ili Davida Copperfielda?“, kaže nezavisni saborski zastupnik, Stipe Petrina, u velikom razgovoru za Lupigu. Ovaj bivši pomorac, pjesnik, nudist, vjernik i kritičar Crkve zamjerit će Hrvatima jer nemaju „kulturu pobune“ i ne znaju reći „dosta je, vrijeme je da odjebete“. Poznat upravo po rječniku kakav u javnosti političari ne koriste, reći će da on to ne gleda tako. „Koje su uopće grube riči? Meni je gruba rič HDZ, SDP, dugovi, ovršeni, blokirani, pretvorba, sudstvo, rak, bolest, a lijepe riječi su kurac, pička, jebanje, seks, srića, blagostanje i ljubav!“, kao iz topa će Petrina koji inzistira na opozivu premijera Tihomira Oreškovića, za kojeg tvrdi da se radi o jednoj od „većih prevara u zadnjih 25 godina“. Ni za pristalice Željke Markić Petrina nema lijepe riječi.
ŠTO SE VALJA U NJEMAČKOJ:„Govoreći o izbjeglicama raspravu skrećemo s pravih problema“

ŠTO SE VALJA U NJEMAČKOJ:„Govoreći o izbjeglicama raspravu skrećemo s pravih problema“

„Do sada smo migracije poznavali samo kroz Gastarbeitere koje smo ovdje doveli i koji su potom ostali, dolazak Nijemaca iz Rusije ili kroz izbjeglice iz Jugoslavije. Ali, situacija u kojoj su odjednom došle stotine tisuća ljudi iz posve drugih dijelova svijeta je nova, a pri tom je riječ o ljudima koji ne govore njemački niti se mogu pozvati na to da su njihovi preci prije petsto godina iselili iz Njemačke u Besarabiju ili tako nešto. Treba govoriti i o tome koju ulogu igra netrpeljivost prema islamu, odnosno kako se konstruiraju 'mi' i 'vi'“, kaže u razgovoru za Lupigu Horst Kahrs s Instituta za društvenu analizu Zaklade Rosa Luxemburg, stručnjak za pitanja klasne i socijalne strukture. Govoreći o izbjeglicama, smatra on, vodimo raspravu koja skreće s pravih problema ovog društva, a prvi je taj da unatoč gospodarskom rastu većina ljudi stječe iskustvo da za njih više nema rasta plaća, nego one stagniraju.
MARTIN MISTERIJA I DYLAN DOG U DŽAMIJI: „Strip je danas bolji i uzbudljiviji nego osamdesetih“

MARTIN MISTERIJA I DYLAN DOG U DŽAMIJI: „Strip je danas bolji i uzbudljiviji nego osamdesetih“

„Prosječan čitatelj stripa danas ima 35 godina, visoko je obrazovan, a 48 posto njih su čitateljice“, kaže nam, razbijajući mit o tome kako su čitatelji stripa samo golobradi mladci, Jakov Novak, jedan od organizatora festivala Crtani Romani Šou, koji se danas otvara u zagrebačkom Hrvatskom domu likovnih umjetnika, odnosno u popularnoj Džamiji i potrajat će sve do nedjelje. S Novakom smo, osim o svemu što nudi ovogodišnje, devetnaesto po redu, izdanje festivala, razgovarali i o prošlosti i budućnosti stripa, gdje nismo mogli zaobići ni legendarni Alan Ford i Nenada Brixyja, čovjeka koji mu je kod nas udahnuo posebnu dušu, a nije moglo proći ni bez Dylan Doga i Martina Misterije. Upravo ovom zadnjem stripovskom junaku, koji je mnogima služio kao okidač za učestalo listanje enciklopedija, posvećen je poseban program na festivalu, a tom prilikom u Zagreb stižu crtač i scenarist Martina Misterije, ljudi koji su ga osmislili.
BORNA SOR: Društvo je spremno za šalu na vlastiti račun, ali političari nisu

BORNA SOR: Društvo je spremno za šalu na vlastiti račun, ali političari nisu

"Nikad nije ugodno čitati ili slušati uvrede, ali čovjek se navikne, pogotovo na one klišeizirane uvrede, koji ni ne djeluju osobno, nego su očigledno etikete koje se dijele neistomišljenicima. Verbalna agresija prolazi jer je anonimna, dok je tako, ona će postojati. Možda se komentari na ozbiljnim portalima maknu ispod članaka na specijalizirane forume, što bi moglo razočarati hejtere koji su željni pažnje, ali kod nas će ostati. Ljudi im se vole smijati", kaže News Barov satiričar Borna Sor, uoči duplog nastupa na Spikiginu ovaj vikend, pod naslovom „Satira iz našeg škrlaka“ i „Povijest, al' ono fakat. Borna Sor reći će i kako ekipa News Bara ima u planu novi, nešto drugačiji format, "primjereniji novom tisućljeću, ali ništa manje satiričan" te zaključuje kako je društvo spremno na takvu vrstu humora, ali političari koji karijere grade na kultu ličnosti, dogmama ili strahu, nisu.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

    21.02.2021.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: General mrtvih civila i nekorisnih tajni

  2. ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

    08.02.2021.

    Lana Bobić

    ZA DOBROBIT NAŠE DJECE: Seksualno obrazovanje u škole, još jučer!

  3. UZ HVALOSPJEVE MIROSLAVU TUĐMANU: Nepomućeni konsenzus organizirane laži

    05.02.2021.

    Jerko Bakotin

    UZ HVALOSPJEVE MIROSLAVU TUĐMANU: Nepomućeni konsenzus organizirane laži

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije