PUČKA PRAVOBRANITELJICA: Žica uopće nije usmjerena prema izbjeglicama

PUČKA PRAVOBRANITELJICA: Žica uopće nije usmjerena prema izbjeglicama

"Tretirati ljude kao nezakonite migrante, pa čak i koristiti ovaj pojam, jako je loše jer ljudi ne mogu biti nezakoniti, nezakoniti mogu biti samo njihovi postupci. Dizanje žice na granici Mađarske, Srbije, Hrvatske i Slovenije je protivno svim mogućim standardima i elementima zaštite ljudskog dostojanstva i uvjerena sam da se radi o direktnoj povredi Opće deklaracije o ljudskim pravima. Pri tome, zaista se nameće pitanje protiv koga se ta žica uistinu diže. U situaciji u kojoj se transfer izbjeglica iz jedne u drugu zemlju provodi organizirano, redovito, u smislu da ih dnevno vlakovima prolazi i do pet ili više tisuća i bez ikakvih zastoja, moj je dojam da žica nije uopće usmjerena prema izbjeglicama", kaže u velikom intervjuu za Lupigu pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
MLADI INTERVJUIRAJU: Milan Radanović - "Kolaboracija je zločin - dan okupacije značio je smrt stotina, pa i hiljada ljudi"

MLADI INTERVJUIRAJU: Milan Radanović - "Kolaboracija je zločin - dan okupacije značio je smrt stotina, pa i hiljada ljudi"

"Nema sumnje da je kolaboracija zločin. Politička i vojna kolaboracija podrazumeva doprinos u stvaranju ambijenta koji odgovara okupatoru u cilju što dužeg zadržavanja na okupiranom području. Svaki dan produžetka okupacije na tlu Jugoslavije podrazumevao je smrt više stotina, ponekad i nekoliko hiljada civila i pripadnika pokreta otpora, ubijenih od strane okupatora i kolaboracionista. Osim toga, produžetak okupacije sa sobom je donosio razaranje materijalnih dobara. Ne treba napominjati kolike su bile posledice takvog razaranja u jednoj siromašnoj zemlji kakva je bila Jugoslavija", kaže povjesničar Milan Radanović, autor jedne od najznačajnijih povijesnih studija novijeg datuma u Srbiji, "Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji".
DARKWOOD DUB - VUČA: "Danas je svugde isto – vlada neukus“

DARKWOOD DUB - VUČA: "Danas je svugde isto – vlada neukus“

"Devedesete su dovele do produbljivanja klasnog jaza i do polarizacije na svim nivoima. Pravi rokenrol je nastavio da živi u beogradskim katakombama i lagumima, iako je izgubio značaj i ulogu koju je imao u našem društvu osamdesetih", kaže u razgovoru za Lupigu Dejan Vučetić Vuča, frontmen beogradskog Darkwood Duba. U svojoj povijesti regionalne koncertne atrakcije rastegnutoj na više od dvadeset godina, beogradska grupa Darkwood Dub objavila je šest albuma i stvarala autorsku glazbu za brojne kazališne predstave. Istovremeno je kameleonski prolazila kroz razne glazbene žanrove, ostajući nadarenim svjedocima bahatog vremena kojeg su itekako znali prokomentirati kao punokrvni rock n' roll bend koji je infuziju clubbinga prepoznao kao dobrodošlu. Govoreći o mnogim temama Vuča će, među ostalim, primijetiti: „Uloga umetnika je da ukaže na neke probleme u društvu, ukoliko misli da ima šta da kaže“.
JASENKA GRUJIĆ: Redukcijom prava na pobačaj najviše će biti pogođene mlade siromašne žene

JASENKA GRUJIĆ: Redukcijom prava na pobačaj najviše će biti pogođene mlade siromašne žene

"Crkva ne uzima u obzir mnogobrojne biološke činjenice pa tako niti činjenicu da se svako oplođeno jajašce uopće ne razvije u dijete. Spontano se pobaci oko 50 posto svih začetih plodova, 20 posto dijagnosticiranih trudnoća završi spontanim pobačajem, a neke trudnoće mogu rezultirati stvaranjem zloćudnih tumora. Kako je okrutan taj Bog – i religiozni bi to morali primijetiti", kaže u intervjuu za Lupigu ginekologinja Jasenka Grujić, članica Inicijative liječnika za reguliranje prava na priziv savjesti u medicini, pokrenute uslijed masovnog prizivanja savjesti liječnika ginekologa zbog religijskih uvjerenja i pod utjecajem Katoličke crkve. Ustvrdit će kako se redukcijama reproduktivnih prava žena, naročito zabranom pobačaja na zahtjev, ništa dobroga neće postići, osim da će ilegalnih pobačaja biti više, a cijena će im se povećavati. Mlade i siromašne žene bit će time najviše pogođene.
NEIDENTIFICIRANI: Film koji Srbija ne želi vidjeti

NEIDENTIFICIRANI: Film koji Srbija ne želi vidjeti

„Zoran Rašković, pripadnik vojne jedinice 'Šakali' koji se pokajao, pričao nam je kako je jednog dana otišao kod monaha u manastir i rekao mu da je tog dana u borbi ubio neprijatelja. Opisao mu je to vrlo detaljno, i to poprilično brutalno, govoreći 'raspolovio sam ga', a monah mu je odgovorio da ubojstvo samo po sebi jeste veliki grijeh, ali da ako ubijaš za državu onda se monasi sa Svete Gore mole za tebe i da nije grijeh ubiti za državu“, govori Nemanja Babić u intervjuu za Lupigu. Nemanja Babić redatelj je filma „Neidentificirani“. Filma koji u Srbiji nitko ne želi prikazati. „Neidentificirani“, novinarsko-istraživački dokumentarac, govori o brutalnim zločinima nad civilima albanske narodnosti u selima nedaleko Peći iz proljeća 1999. godine. S Babićem smo razgovarali nakon zagrebačke premijere i odgledanih četrdeset minuta filma prepunog potresnih i zdravom razumu nezamislivih scena.
MAŠINKO: "Punk je postao kultura jer šokovitost nije beskonačna"

MAŠINKO: "Punk je postao kultura jer šokovitost nije beskonačna"

Jedno od naujgodnijih osvježenja na domaćoj alternativnoj sceni u 2013. godini prema portalu Potlista bio je i bend Mašinko sa svoja tri albuma koja su već pravi klasici na domaćoj sceni. Prvi je "Mašinko", zatim "Frakturko" nastao u suradnji s bendom Fraktura mozga, te longplayka "Svugdje je doma, a lijepo je najljepše" čije su korice ploče zapravo tabla za društvenu igru, autohtonu kombinaciju "Monopolyja" i "Čovječe ne ljuti se" u kojoj igrači propuštaju bacanje ispijajući piva. Album nije objavljen na CD-u, no osim vinila tu je i digitalno izdanje. Članovi benda su na sceni još od srednjoškolskih dana, a međunarodni punkerski šarm ozbiljno narušava tipično istočnoeuropski smisao za odmak, da su uz bogat ulični kredibilitet ovi mladi ljudi svi redom akademski građani. Vokal Marin Šulentić zaposlen je na Prirodoslovnom matematičkom fakultetu, dok je gitarist Lovro Koružnjak u arhitektonskom birou, a maturirali su na Klasičnoj gimnaziji. Upoznali su se kao đaci osnovne škole "Silvije Strahimir Kranjčević".
LATINKA PEROVIĆ: „Nisu nas željeli, jer smo od te zemlje pokušali napraviti nešto drugačije“

LATINKA PEROVIĆ: „Nisu nas željeli, jer smo od te zemlje pokušali napraviti nešto drugačije“

„Elita je, po mišljenju Mirka Kovača, ona koja je zagovarala rat i na neki način intelektualno u njemu sudjelovala, zato je i bila gora od naroda. Pokušala sam osvijetliti stvarnu povijest i pokazati da je jedna druga elita čitavo vrijeme pokušavala učiniti nešto drukčije u zemlji i da je zbog toga bila neželjena“, kaže u intervjuu za Lupigu Latinka Perović, povjesničarka i bivša političarka, koja je 1972. godine zbog sumnji da je previše liberalna došla u nemilost tadašnjih vlasti. S Latinkom Perović, koju prati glas da rijetko daje intervjue, razgovarali smo dan nakon njene iznimno posjećene zagrebačke promocije najnovije knjige, a u razgovoru je ponovila i već poznatu tezu kako se Jugoslavija raspala iznutra i kako se u Srbiji dominantno odbija vlastita krivica, pojašnjavajući – „ja smatram da smo odgovorni za početak rata“.
BUDUĆNOST DOMAĆEG FILMA: "Nije lako biti dio filmskog svijeta u Zagrebu"

BUDUĆNOST DOMAĆEG FILMA: "Nije lako biti dio filmskog svijeta u Zagrebu"

Hrvatski filmski autori koji bi se čisto kalendarski smatrali “srednjom generacijom” ovih godina su “izbacili” svoj prvi, drugi ili treći film. Mlađi nerijetko dugo čekaju na proboj, a većinu filmova snimaju autori koji su diplomirali još u vrijeme Jugoslavije. Nas je, međutim, zanimalo kako mladi autori i autorice, još uvijek studenti ili tek netom diplomirani, vide sebe i svoju ulogu u budućnosti hrvatskog filma. Stoga smo razgovarali s Paulom Skelin, dvadestrogodišnjom autoricom iz Splita. Ona je završila dodiplomski studij filma i videa na UMAS-u (Umjetnička Akademija u Splitu) i priprema se nastaviti studij na ADU u Zagrebu. Njen kratkometražni film "Oče griješio sam" prikazan je na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma. Na pitanje što poslije akademije odgovara: "Poslije svašta. Svijet čeka. Vrata su širom otvorena. Želim se posvetiti dugometražnom filmu, poslije radu na nekim visokobudžetnim produkcijama. Korak po korak, iskustvom do što boljeg filma.".
REDATELJ NEONSKOG BIKA: „Želio sam se poigrati s tim mačističkim svijetom“

REDATELJ NEONSKOG BIKA: „Želio sam se poigrati s tim mačističkim svijetom“

Tijekom istraživanja za svoj film o posebnoj vrsti brazilskog rodea – vaquejadi, redatelj Gabriel Mascaro upoznao je kauboja koji vodi dvostruki život – jedan s bikovima u prašini, a drugi za šivaćim strojem. Kako je svijet rodea potpuno mačističko okruženje, tako nešto bilo mu je potpuno fascinantno pa je cijeli film zapravo posveta kaubojskom, nomadskom životu s novim slojevima suvremenosti, podrivanja uobičajenih rodnih uloga i rastakanja uobičajenih (samo)predodžbi muškosti. „Pokušao sam napraviti film vrlo ne-napetog kinematografskog iskustva. Bez klimaksa, bez drame, samo metajezik između stvarnosti i naših očekivanja. Jedina tenzija među likovima dolazi od gledatelja i onog što publika očekuje od filma. Htio sam proširiti muške i ženske uloge“, kaže Mascaro.
NATAŠA ŠKARIČIĆ: „Vrhovni sud uhvaćen u preljubu s medijskim mogulima“

NATAŠA ŠKARIČIĆ: „Vrhovni sud uhvaćen u preljubu s medijskim mogulima“

„Nije moguće da su suci Vrhovnog suda tako nepismeni u medijskom pravu, da stvarno misle da je legalno da slobodnjak bude osam sati na poslu, da ne smije radi ni za koga drugog, da dežura i prati presice Vlade, po potrebi ode malo i na tržnicu ili nosi kavu svom uredniku i za to prima redovnu mjesečnu plaću, božićnice i tako 20 godina, ali da pritom nema nikakva prava!“, kaže Nataša Škaričić u intervjuu za Lupigu komentirajući činjenicu da je Vrhovni sud po drugi puta srušio odluke nižih sudskih instanci, koje su presudile da je njen RPO ugovor imao sva obilježja ugovora o radu. Objasnit će kako će ova odluka značajno utjecati na sve one novinare koji krenu u borbu za svoja ustavno zajamčena prava, jer nakon ovoga „nijedan kolega koji dere cipele za svog izdavača bez legalnog ugovora o radu, više nikada neće moći dokazati da je zapravo bio u radnom odnosu“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

    04.04.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

    01.04.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

  3. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije