MARJETA ŠINKO: Tužno je da se žene danas bore za prava koja su imale njihove majke

MARJETA ŠINKO: Tužno je da se žene danas bore za prava koja su imale njihove majke

„Mi djevojčicama govorimo: možete postati predsjednice, možete putovati u svemir, ali možete i ostati kod kuće i odgajati djecu. Ali s druge strane ne odgajamo dječake da je njihov legitiman izbor ostati kod kuće i brinuti se za djecu“, kaže u intervjuu za Lupigu politologinja Marjeta Šinko. Ustvrdit će i kako se danas pokazuje da se ženska prava moraju uvijek iznova braniti i da žene u niti jednom trenutku ne mogu sjesti, zadovoljno se opustiti i reći "u redu, dostigle smo nešto što više nikad neće biti napadnuto". „Užasno je tužno da se moja generacija i mlađe generacija žena moraju boriti za prava koja su bila samorazumljiva generaciji moje majke“, zaključit će Šinko, doktorica znanosti i asistentica na Fakultetu političkih znanosti gdje je suradnica u nastavi pri kolegijima "Komparativni politički sustavi", "Javne politike" i "Uvod u političku znanost".
NOVINARKA KOJA JE RAZBILA TABU TEMU NESTALIH: „Cijela moja povijest bavljenja novinarstvom je povijest prijetnji“

NOVINARKA KOJA JE RAZBILA TABU TEMU NESTALIH: „Cijela moja povijest bavljenja novinarstvom je povijest prijetnji“

"O tome se uopće nije govorilo, to je bila duboko tabuizirana tema, prekrivena traumom i tišinom koju sam htjela razbiti. Čak se ni unutar obitelji čiji su članovi nestali nije to spominjalo. Do 2003. godine nije bilo nikakvog kontakta između dvije strane. Prelaženje linije razgraničenja nije bilo moguće, ako ste se htjeli sastati s nekim s druge strane, morali ste imati posebne dozvole, telefonski kontakti su bili izuzetno ograničeni. Za ciparske Grke je bilo veliko iznenađenje da nisu samo njihovi sunarodnjaci nestali, već da je to problem koji muči obje strane. A ciparski Turci su mislili da su njihovi bližnji zarobljeni i da će se vratiti", govori za Lupigu Sevgul Uludag. Ova nagrađivana novinarka već 15 godina neumorno istražuje i piše o nestalima u međuetničkom sukobu koji se šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća vodio na Cipru, zbog čega i danas prima brojne prijetnje.
OČEKUJU NAS NOVI PROBLEMI: Viši savjetnik Svjetske banke za Lupigu analizira stanje u mirovinskom sustavu

OČEKUJU NAS NOVI PROBLEMI: Viši savjetnik Svjetske banke za Lupigu analizira stanje u mirovinskom sustavu

„Ne bih rekao da u Hrvatskoj ljudi ne štede za stare dane, samo je ta štednja češće u nekretninama, oročenim depozitima ili osiguranju. Naša sklonost nekretninama i štednji u banci, koji nisu nužno najbolji izbor za mirovinsku štednju, vjerojatno je odraz tradicije, inercije i veće sklonosti likvidnosti. Zato u nekim zemljama pokušavaju omogućiti korištenje dijela dobrovoljne mirovinske štednje i prije mirovine, ili prije 50 godina života kao kod nas, u slučaju bolesti ili druge potrebe. U drugima se novozaposleni automatski učlanjuju u dobrovoljni fond iz kojeg mogu istupiti ako žele“, kaže u razgovoru za Lupigu Zoran Anušić Viši savjetnik Svjetske banke koji radi na mirovinskim i socijalnim sustavima niza zemalja u kojima se provode reforme. Upravo je Anušić 1995. godine u Opatiji, kao mladi ekonomist, bio prva osoba koja je u Hrvatskoj spomenula potrebu da se ozbiljno izmijene pravila mirovinskog osiguranja i uvede obvezna i dobrovoljna mirovinska štednja.
NESTALI – PITANJE KOJE KOČI (SU)ŽIVOT: Tko zna gdje su zakopane žrtve?

NESTALI – PITANJE KOJE KOČI (SU)ŽIVOT: Tko zna gdje su zakopane žrtve?

Kada u Vukovaru pitate što je najveća prepreka boljim međuetničkim, susjedskim odnosima, Vukovarci hrvatske nacionalnosti reći će da ih boli nepravda, a kada ih pitate koja nepravda, onda najčešće navode nestale koji još nisu pronađeni, a vjeruju da njihovi sugrađani srpske nacionalnosti znaju gdje su pokopani. No nikada se nije javno razjasnilo koliko je točno to da Vukovarci znaju gdje su nestali zakopani niti na čemu se uopće temelji mišljenje da znaju. Ipak, opstaje ta fama i opterećuje suživot u tim zajednicama. „Rješavanje pitanja nestalih sigurno bi pridonijelo smanjenju napetosti i uspostavi suživota na područjima koja su bila zahvaćena ratom, a sasvim sigurno postoje informacije koje bi mogle pomoći u rješavanju ovoga pitanja do kojih još nismo uspjeli doći“, kaže u razgovoru za Lupigu Višnja Bilić, načelnica Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu pri Upravi za zatočene i nestale.
TANJA MRAVAK, SPISATELJICA: Žene su kod nas vijekovima učili da šute

TANJA MRAVAK, SPISATELJICA: Žene su kod nas vijekovima učili da šute

Pada mi na pamet samo naš patrijarhalni stereotip, žene su na ovim prostorima vjekovima učene šutnji. Pa i taj dio pitanja, da je pričanje ženska disciplina, dio je stereotipa. Doduše kontardiktoran s mojim prvim navodom, ali ipak kad se govori o ženskom pričanju najčešće se ne misli ništa dobro. Međutim, ja zaista ne osjećam nikakvu diskriminaciju. Organizatori i publika žele dobru priču i onaj ili ona tko im je ponudi bit će upamćen ili upamćena. Nakon što sam osvojila prvu nagradu na natječaju Ekran priče, Siniša me pozvao da, uz ostale pisce, čitam ovcama. U to vrijeme oboje smo živjeli u Sinju. Sjećam se da sam na njegov prvi performans "Zavijanje ranjenika" naišla šetajući gradom i oduševio me. Njegovi radovi su mi odlični do genijalni. Što se tiče sudjelovanja, u svako doba sam spremna za pregovore, ali za neke ne bih imala hrabrosti.
RAZGOVOR - ZORAN MARINOVIĆ, RATNI FOTOREPORTER: Vidio sam apokalipsu i rukovao se s vragom

RAZGOVOR - ZORAN MARINOVIĆ, RATNI FOTOREPORTER: Vidio sam apokalipsu i rukovao se s vragom

"Nedavno sam se susreo s tri klinca, osamnaestogodišnjaka iz Francuske, koji su došli biti ratni izvjestitelji iz iračkog Sinjara. Kad smo došli u Sinjar mrtvi su još ležali po cesti. Bili su to manje-više ISIL-ovci. Na njima muhe, milijun muha, moraš se zamotati oko glave da ne osjetiš smrad. Malome koji je radio za Vice urednik je rekao: kakvi mrtvi, nama treba krv! Granica se samo pomiče. Nije dosta. Jedna talijanska reporterka napisala je o tome briljantnu reportažu s naslovom: "Francesca, twittaj nam o svom zarobljeništvu". To je to - Francesca, twittaj nam o svom zarobljeništvu. Uredništva traže krv. Foto aparat ili kamera moraju biti u istoj razini s puškom. Nikog više ne zanimaju ruševine. Ako nekoga i zanimaju, to će uzeti od agencije. Jutros imate Reutersove fotografije iz Aleppa za 25 dolara."
RAZGOVOR - CANE, PARTIBREJKERS: Razlog za sreću tražimo u tuđem smeću

RAZGOVOR - CANE, PARTIBREJKERS: Razlog za sreću tražimo u tuđem smeću

Do razgovora sa Zoranom Kostićem Canetom došlo je na Božić prošle godine, prilikom posjeta Pesničenju i manifestaciji održanoj u prostoru Kulturnog centra Rex uoči Nove godine, a povodom solidnog plasmana „Sirotinjskog carstva“, posljednjeg albuma Partibrejkersa na brojnim listama domaćih albuma. Djelo koje produkcijski predstavlja jednu tranziciju u karijeri i cjelokupnom opusu, zapelo je mnogima za uho i dobar je povod za razgovor. Razgovarali smo u subotu popodne, dan uoči Canetovog dolaska u Beograd gdje se održao koncert Električnog orgazma, dakle, telefonom iz Zrenjanina. Imidž tvrdo-kuhanog frontmena kakovog poznajemo i s omota ploča i medijske slike, nije popustio niti trenutka.
MIRA BIĆANIĆ, PROFESORICA PRAVOSLAVNE GIMNAZIJE U ZAGREBU: Đake nam kamenuju zatucani vršnjaci

MIRA BIĆANIĆ, PROFESORICA PRAVOSLAVNE GIMNAZIJE U ZAGREBU: Đake nam kamenuju zatucani vršnjaci

Učenike i učenice Srpske pravoslavne opšte gimnazije Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu vršnjaci iz susjedne strukovne škole kamenuju, verbalno ih provociraju i maltretiraju. Opisani incidenti događaju se od kad je Srpska pravoslavna gimnazija preselila u novu zgradu na Svetom Duhu. O ovim incidentima javnost je prvi put imala priliku čuti koncem prošle godine, kad je zabilježen posljednji slučaj kamenovanja. Nije to bio prvi takav napad. Za dosadašnje incidente javnost nije imala priliku čuti, jer uprava Srpske pravoslavne škole iz razumljivih razloga nije željela takvu vrstu pozornosti. O radu ove škole, o njezinom osnivanju i načinu djelovanja te o napadima kojima su izloženi njezini đaci razgovarali smo sa profesoricom Mirom Bićanić, koja u Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji radi od njezinog osnivanja.
MLADI ANSAMBL - JEBOTON: Kako se 'pokanadila' hrvatska alternativna scena

MLADI ANSAMBL - JEBOTON: Kako se 'pokanadila' hrvatska alternativna scena

U trenucima kada rješenje za hrvatsku političku krizu dolazi iz Kanade, a sve je glasniji i govor o uvođenju kanadskog zdravstvenog modela, čini se da se „pokanadila“ i alternativa, barem ako govorimo o djelovanju indie-rock ansambala poput „Broken Social Scene“ osnovanog u Torontu krajem devedesetih, a koji broji i do 20 ljudi. Svakako, govorimo o grupi domaćih bendova koja posljednjih pet godina djeluje kroz ansambl „JeboTon“, s nekih 20 članova, a u toj je brojci i prosjek starosti prosječnog člana. Ime je došlo od popularne domaće poštapalice. Svoje pjesme rearanžiraju kako bi kroz „JeboTon“ postigli zvuk malog orkestra koji uspješno priređuje i katalizira pučko-ulične i studentske fešte po gradskim trgovima. „Antidepresiv“, „Hren“, „Spremište“, „Porto Morto“, „Druker i Trophy Jump“, te „Teglica i komandos“, neka su od tih imena. Utješno, oni koji još nisu „irskirali“ (zbrisali u Irsku), uvijek se mogu „pokanaditi“. S Lupigom su o djelovanju kolektiva popričali njegovi članovi, suosnivač Filip Berlengi, gitarist i vokal benda „Antidepresiv“ i Roko Crnić, kontrabasist i vokal benda „Porto Morto“.
RANE INTERVENCIJE U DJETINJSTVU: Osuđeni smo na izdržljivosti i snalažljivosti odgajateljica u vrtićima

RANE INTERVENCIJE U DJETINJSTVU: Osuđeni smo na izdržljivosti i snalažljivosti odgajateljica u vrtićima

"Brojnim je istraživanjima potvrđeno da rana detekcija i stručna podrška u vidu ranih intervencija djeci s rizicima za probleme u ponašanju omogućuje optimalizaciju sazrijevanja, socijalizacije i razvoju njihovih punih potencijala što upućuje na nužnost sustavnog djelovanja. Potrebno je utvrditi model stručne pomoći za djecu bez administrativne kategorizacije jer se trenutačno za njih ne provodi sustavna procjena i ne izdaje institucionalno i administrativno rješenje“, objašnjava Nataša Vlah, socijalna pedagoginja i docentica na riječkom Učiteljskom fakultetu. Kad je riječ o sustavnoj prevenciji, kaže pedagoginja, treba naglasiti da se tu ne radi samo o djeci u gradskim nego i o djeci smještenoj u privatne vrtiće koji imaju još manje stručnih suradnika kompetentnih za ranu intervenciju od gradskog vrtića, kao i djeci koja nisu uključena ni u koji oblik institucionalne ili izvaninstitucionalne brige i skrbi, a pripadaju u marginalizirane i deprivirane društvene grupe poput djece iz romske zajednice ili djece nezaposlenih roditelja koji ne mogu dobiti mjesto u vrtićima.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije