INTERVJU – IGOR ŠTIKS: „Ovo je naših '100 godina samoće' ispričanih kroz 100 godina državljanstava“

INTERVJU – IGOR ŠTIKS: „Ovo je naših '100 godina samoće' ispričanih kroz 100 godina državljanstava“

„U drami 'Brašno u venama' jedan par se vrati iz Amerike s tinejdžerom, koji tamo ima svoj život, svoj jezik, ali ga roditelji prisiljavaju da se vrati u njihovu zemlju za koju tvrde da je njegova iako on u to baš i nije uvjeren. Onemogućeno mu je da bude Amerikanac, da živi svoj život u sredini kojoj pripada, jer roditelji nose traumu od nečega s čim on nema nikakve veze i onda ga upoznaju s onima s kojima bi mu trebali biti najbliži, s članovima porodice, koji su mu zapravo stranci. Nakon što se obiteljske tajne počnu otkrivati, on im postavlja to prijelomno pitanje: 'Tko ste vi?'. To je temeljno pitanje svakoga od nas, pitanje koje će nam postaviti naša djeca, a mi sami ne znamo baš ni tko smo ni odakle smo, zašto smo baš tu i kuda uopće idemo“, kaže književnik Igor Štiks u velikom intervjuu za Lupigu. Štiks ponajviše govori o pitanju identiteta i državnosti, dajući i odgovor kada nam je bilo „najbolje“ u zadnjih 100 godina.
OTPISANI SAŠA KOSANOVIĆ: „Profesionalno i privatno mi je neizmjerna čast od takvih dobiti otkaz“

OTPISANI SAŠA KOSANOVIĆ: „Profesionalno i privatno mi je neizmjerna čast od takvih dobiti otkaz“

„U atmosferi ideološkog lova na vještice na HTV-u je nemoguće raditi. Atmosfera je nepodnošljiva onima koji ne mogu pristati obavljati dužnosti društveno-političkog radnika, koji se žele baviti istraživačkim novinarstvom, a takvih još uvijek ima tamo, doduše sve manje. Njima je i prije bilo teško“, reći će u intervjuu za Lupigu, Saša Kosanović, nakon što mu je na Prisavlju ekspresno uručen otkaz. Kako kaže, uvijek se događaju smjene, ali u ovakvom rasponu ih nije bio jako dugo, tamo od 90-ih. Gotovo cijeli radni vijek Kosanović je proveo upravo na HRT-u gdje je došao 1997. godine. Za jedne je novinar s integritetom, a za druge mrzitelj svega hrvatskog, pa je upravo to posljednje iskorišteno u prilično jalovom pokušaju vodstva HRT-a da javnost uvjeri kako je otkaz uručen Kosanoviću legitiman i opravdan. S njim smo razgovarali o „spornom“ filmu „Masakr u Dvoru“, stanju na javnoj televiziji, ali i u hrvatskom novinarstvu.
RAZGOVOR SA VLADOM BULIĆEM: Odustao sam od upisivanja u povijest

RAZGOVOR SA VLADOM BULIĆEM: Odustao sam od upisivanja u povijest

Nema u tom poslu puno glamura, obično sjediš doma i tipkaš dan-noć ili si u nekoj zadimljenoj prostoriji s još pet-šest kolega i, kako se to moderno kaže, brejnstormaš. Ljudi koji te poznaju uhvate onih par sekundi na odjavnoj špici ili pročitaju pokoji intervju pa te tete u dućanu, ako im se sviđa serija, puste da kupiš cigarete preko reda u zamjenu za odgovor na pitanje kako će završiti njihov najdraži par, mada i same znaju da će se vjenčati na kraju. Ali nemam s tim problem, tako stvari idu. Glumci su u toj priči zvijezde, njihova lica su svake večeri na malim ekranima. A to sa sobom nosi i određeni rizik. Ako se serija ispostavi loša, ti si negdje u pozadini, oni su na prvoj liniji. Barem što se publike tiče. Ako uspiješ biti kritičan i ciničan, da publika to voli, da se stvar emitira u osam navečer, onda ti to nitko neće zabraniti, dapače.
ELIMINACIJA CIVILNOG DRUŠTVA: „Kritizirati ne znači manje voljeti domovinu, nego upravo suprotno“

ELIMINACIJA CIVILNOG DRUŠTVA: „Kritizirati ne znači manje voljeti domovinu, nego upravo suprotno“

„Svako bi demokratsko društvo trebalo znati cijeniti artikuliranu kritiku i smatrati je poželjnom. Kritizirati ne znači manje voljeti domovinu, zemlju u kojoj živiš i ljude koji u njoj žive nego upravo suprotno, kritika govori o tome da ti je stalo i želiš popraviti stvari koje vidiš kao negativne“, kaže Ivana Kordić iz Hrvatske mreže volonterskih centara, dan nakon što su organizacije civilnog društva okupljene u inicijativi „Za snažno civilno društvo!“ upozorile kako se zbog „nepodobnih“ udruga koje su na meti dijela javnosti, rezanjem budžeta prijeti cijeloj Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. Kordić će ustvrditi i kako na svaku kunu koja je uložena iz proračuna civilni sektor vrati dvije kune nazad kroz plaćanje doprinosa i poreza na sredstva povučena iz EU fondova, objašnjavajući da se ovdje ne radi o nikakvim „uhljebima“ te da poanta nisu udruge nego ono što su građani dobili njihovim postojanjem.
RAZGOVOR – DINO PEŠUT: „Ovdje će se gotovo svaka generacija prozvati izgubljenom, prevarenom i propalom“

RAZGOVOR – DINO PEŠUT: „Ovdje će se gotovo svaka generacija prozvati izgubljenom, prevarenom i propalom“

„Ovdje će gotovo svaka generacija sebe prozvati izgubljenom, prevarenom i propalom. Do sada se to pravdalo u odnosu na rat, odnosno, gdje su ratne godine pustile svoje korijene i presjekle životnu liniju. Nove generacije će to raditi u odnosu na neoliberalni kapitalizam i politike štednje“, reći će u razgovoru za Lupigu Dino Pešut, mladi književnik kojem će u četvrtak svečano biti uručena nagrada Marin Držić, najveće domaće priznanje za dramsko pismo. U intervjuu će 25-godišnji Siščanin otkriti kako mu je karijera neprekinuti naporan rad prepun sumnje, 100 posto slučajnosti i 98 posto pravog trenutka. Do sad je, kaže, uspio, doduše jadno, preživljavati samo od umjetnosti, uglavnom od pisanja. „Tržište je u dobrom dijelu Europe još uvijek prihvatljivo, ali američki tip demistifikacije procesa gdje je umjetnik samo 'content provider' ulazi na velika vrata. Nisam siguran kako ću se snaći u takvom korporativnom modelu“, objašnjava Pešut.
SPORT KAO BASTION NACIONALIZMA: „Držanje ruke 'na srcu' za vrijeme himne odličan je primjer 'izmišljanja tradicije'“

SPORT KAO BASTION NACIONALIZMA: „Držanje ruke 'na srcu' za vrijeme himne odličan je primjer 'izmišljanja tradicije'“

„Trenuci koje sport proizvodi, momenti kolektivnog zanosa i sreće, ili pak kolektivne strepnje i neizvjesnosti hoće li Janica Kostelić s oznakama Hrvatskog skijaškog saveza i brojnih sponzora po skijaškom odijelu i kacigi, kao 'predstavnica nacije' u jednom po svemu individualnom sportu, uspjeti na sljemenskoj stazi bez jednog štapa regularno stići do cilja, uvijek će pomoći 'konstruirati' naciju“, kaže u intervjuu za Lupigu Ozren Biti iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, koji se godinama profesionalno bavi proučavanjem sporta. Odličan sugovornik s obzirom da minulih mjeseci svjedočimo početku razilaženja između posjetitelja nogometnih stadiona i donositelja odluka, kada je riječ o uređenju odnosa u sportu; navijačkom otporu postojećoj ekonomsko-vlasničkoj strukturi sporta, koja u Hrvatskoj nesmetano egzistira zadnjih dvadesetak godina, pod visokim pokroviteljstvom nositelja političke moći.
ŽIVOT IZA MEDIJSKIH NASLOVA: Sve što niste znali o Siriji

ŽIVOT IZA MEDIJSKIH NASLOVA: Sve što niste znali o Siriji

„Sirija je jedna sasvim posebna zemlja. Leži u jednoj regiji koja je kolijevka civilizacije, i jako me žalosti da se to često zaboravlja. To je ta regija 'plodnog polumjeseca' na kojem je nastala civilizacija koju smo mi onda preuzeli i koja nas je učinila onim što mi jesmo danas. Tu se razvila jedna kultura u kojoj ljudi uče jedni od drugih, gdje si snažno određen i onim drugim. Tamo su se stoljećima ispreplitale kulture. I to se može osjetiti u Siriji“, reći će Karin Leukefeld, u opsežnom izlaganju i razgovoru na temu Sirije. Leukefled je njemačka slobodna novinarka s dugogodišnjim stažem izvještavanja iz zemalja Bliskog i Srednjeg istoka. Njeno izlaganje, koje Lupiga donosi, daje jedan potpuniji, pošteniji i istraživački ozbiljniji pogled na rat u Siriji, terorizam i izbjegličku krizu. Ovdje ćete pronaći priču o Siriji kakvu do sada teško da ste imali priliku čuti.
MARIO KOVAČ: Televizija lagano izumire

MARIO KOVAČ: Televizija lagano izumire

"U sveopćem zaglupljivanju masa u kojima internet daje svoj veliki obol, pub kvizovi su postali rijetka oaza ljudi koji istovremeno cijene i znanje i direktnu ljudsku komunikaciju. Činjenica da jedna manja ekipa nas taj koncept održava nacionalnoj televizij graniči sa svjetskim čudom. No, uživamo dok ta čarolija traje. Gledajući program HRT3 u zadnje vrijeme, bojim se da nećemo dugo", kaže Mario Kovač, koji dolazi na Spikigin sa svojim iskustvom stečenim dugogodišnjim bavljenjem pub kvizovima i slamerskom poezijom. Strastveni kazališni redatelj i začetnik novih televizijskih projekata upravo demonstrira svoje znanje i vještine na Trećem programu Hrvatske televizije u "Kviznoj situaciji", u kojoj ga gledamo u ulozi voditelja.
BARBARA MATEJČIĆ: „Svima nam je ravnopravnost najviše uskraćena ako nemamo novaca“

BARBARA MATEJČIĆ: „Svima nam je ravnopravnost najviše uskraćena ako nemamo novaca“

„Znala sam da bi knjiga trebala sadržavati one prema kojima hrvatski građani imaju najviše zazora, a to su Romi, Srbi i gej ljudi. Neki Romi vjerojatno ne vole Srbe, a neki Srbi možda misle da su gej ljudi odbojni. A sve te skupine mogu biti smatrane manje vrijednima od takozvane većine – dakle, onih koji su fizički i psihički zdravi, 'ispravne' rase i nacionalnosti te heteroseksualni. Istovremeno, svima nama je ravnopravnost najviše uskraćena ako nemamo novaca“, reći će nagrađivana novinarka Barbara Matejčić o odabiru protagonista u svojoj nedavno objavljenoj knjizi „Kako ste?“. Zbirka je to tekstova napisanih u formi narativnog novinarstva koje se bavi sudbinom drugačijih i diskriminiranih u „našem sokaku“, jedna je to od onih knjiga koja se teško ispušta iz ruke iako sa svakom novom pričom čitatelja sve više udaljava iz njegove udobne svakodnevnice i tjera na razmišljanje.
BELMONDO MILIŠA - PRIPOVJEDNIK: Iskustvo propovijedi mi je pomoglo u pripovjedačkim nastupima

BELMONDO MILIŠA - PRIPOVJEDNIK: Iskustvo propovijedi mi je pomoglo u pripovjedačkim nastupima

"Propovijedanje ne znači nužno dociranje, indoktriniranje iliti soljenje pameti. Kako sam svoje samostanske godine proveo skrivajući tajnu ravnodušnosti prema bilo kakvoj dogmi, moje propovijedi su bile serija glasnih, jednostavnih eseja, otvorenih pitanja, zajedničkih istraživanja. Nisam bio netko tko zna i tko se obraća tupom puku. Moji su interesi ipak bilo snažno vezani za područje svakodnevne, naturalne mistike, pa sam te propovijedi bez propovijedanja uspio prokrijumčariti ne čineći nikakve štete. Forma koju dobra propovijed mora imati - narativna struktura, emocionalna angažiranost i inspirativni karakter - sve to mi je itekako pomoglo u kasnijim pripovjedačkim nastupima", objašnjava nam povodom svjetskog dana pripovijedanja, bivši franjevački propovjednik - Belmondo Miliša.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ovo je Plenkovićev „sad ili nikad“

    07.08.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ovo je Plenkovićev „sad ili nikad“

  2. OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

    02.08.2020.

    Marko Tomaš

    OBILJEŽJA GENERACIJE: Tri bivša vojnika osvijetlila su zajedničku nam nesreću

  3. DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

    31.07.2020.

    Predrag Finci

    DRHTAJ KOJI OSJETIM: Suza za zagorske brege

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije